Crna Gora je danas zemlja koja ima velikih bezbjednosnih problema - ocijenio je istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik (FCJK) Boban Batrićević.
On je u Drugačijoj radio vezi kazao da je ključni problem to što Demokrate zloupotrebljavaju policijski sektor i prave od njega platformu koja će da se obračunava sa kritički nastrojenim intelektualcima, građanskim aktivistima i novinarima.
- Smatram da je, pored svih problema koje Crna Gora ima, veliki problem i Demokratska Crna Gora, jer je ta partija ekstenzija jedne opasne politike na Balkanu i ta partija Crnu Goru vodi u propast - ističe Batrićević.
Riječ je, kaže, o grupi fanatika, a dovoljno je, dodaje, pogledati pojedine lidere te partije, koji pokrivaju najviše državne funkcije.
- Vi ćete naići na osobe poput izvjesnog Borisa Bogdanovića. Ovaj čovjek iz svojih narativa koje produkuje liči na Ensta Rema, dakle na jednu terorističku organizaciju nacističke Njemačke koja je progonila svoje neprijatelje. Pogledajte slast sa kojom je on proslavljao maltretiranje turskih građana u Crnoj Gori, pogledajte slast s kojom napada nezavisne novinare. Ako pogledate gospodina Koprivicu, vidi se da je sticao obrazovanje na slavama, liči na onog najstarijeg za trpezom koji priča kako je Vojislav Šešelj doktorirao u 24. godini i rekao Titu 'kuc-kuc doktore, evo ti ga majstore'. Kad pogledate gospodina Šaranovića, vidi se da je to produkt SNP-a, onog najgoreg. On se rodio stariji nego što je danas. I ta kamarila vodi bezbjednosni sektor! Pa možete li da zamislite da Crnu Goru neko napadne i da je ministar odbrane gospodin Krapović? - navodi Batrićević.
Habitus Demokrata je politika pokušaja zavođenja straha među onima koji se bune, ocjenjuje Batrićević i dodaje da su to naslijedili od SNP-a. Suština je ista, samo su mu, kaže, dali novu retoričku formu.
Na Zapadu je, ističe, jasno šta se u Crnoj Gori dešava, i mi ćemo ući u EU jer je to potrebno upravo EU. Naš najveći problem je, naglašava Batrićević, kako crnogorsko nacionalno pitanje postaviti kao pitanje evropske bezbjednosti. Stub evropske politike u Crnoj Gori je, pojašnjava, crnogorska nacija.
- Jer oni, nacionalni Crnogorci, najdominantnije to vide kao perspektivu zemlje. Naravno, sa ostalim narodima koji tu žive, ali ovdje supstancu nosi taj narod koji je najbrojniji. Taj narod iz popisa u popis postaje najugroženiji. Jer nijedna nacionalna skupina u Crnoj Gori nema toliki pad u procentima. To se gotovo prepolovljava i to je katastrofa. Ako shvatite ko raste i onda pogledate kako stoji taj nacionalni korpus u odnosima prema vrijednostima Evrope, prema vrijednostima zapadnih demokratija, prema vrijednostima NATO-a, vi ćete shvatiti, zapravo, da gubite osnovno proevropski tkivo. Jer ako nema građana koji će da iznose tu ideju, nema onda perspektive - naglašava naš sagovornik.
Srpskom korpusu političkih stranaka u Crnoj Gori je interes da zemlju unište i zloupotrijebe je za velikosrpsku politiku.
- Sada je pitanje, mogu li oni to raditi ako Crna Gora uđe u EU? Ja kažem da mogu. A kako mogu? Zato što kad Mandić kaže da je za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, on drugim rječima kaže da je on za EU u kojoj prevladavaju AFD, Orban, Fico. I tu dolazimo do odgovora. To je isti Andrija Mandić kao 2016. ili 1999, kad se borio protiv NATO-a. To je isti Mandić koji je pekao prasad ispred Skupštine i palio zastave, ali nije ista retorika Andrije Mandića. To je ključ. On je jednostavno naučio da se utiša i to ga razlikuje od bratije iz njegove ili koalicionih partija. Jer on, za razliku od njih, umije samo da zaćuti kad treba i da čuje savjete mlađih političara iz njegovog okruženja. A ti mlađi političari su ga naučili da nije pametno govoriti onako kako je govorio do 2022, već da može isto to što on politički želi ostvariti samo sa mekšom retorikom - pojašnjava sagovornik Antene M.
Alarmantno je, naglašava Batrićević, stanje povodom opstanka crnogorske nacije i to, dodaje, mora biti ključni prioritet u narednom periodu. A rješenje leži, uvjeren je, u organizovanju Crnogorskog kongresa.
- Ne u onom smislu koji bi doveo do etnofederalizacije Crne Gore ili koji bi poremetio građanske strukture crnogorskih partija, već ga vidim kao nešto što je zapravo debata svih pro-crnogorskih snaga u državi. Ne da se stvara tijelo koje će da diriguje kako će neko da se ponaša i kako će nešto da radi, već upravo samo da se stvori jedno tijelo koje je vrlo važno kao društveni faktor i unutar kojeg će se moći voditi debata između ljevičara i desničara, vjernika i ateista, između ljudi koji su jedne ili druge nacije. Ali sa jasnim zadatkom, nedvosmisleno pro-evropski, nedvosmisleno za građansku Crnu Goru i građansko uređenje države - pojašnjava Batrićević.
Kongres će, zaključuje, biti mjesto za debate o tome kako da se sačuvamo kao nezavisna država i kao nacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Batrićević: Crnogorski kongres ključan za opstanak nacije, Demokrate Crnu Goru vode u propast

Odbojkašice Budućnosti porazom od OTP Bank Branika u Mariboru 3:0 (25:9, 25:15 i 25:17) &nbsp;završile su debitantski nastup u regionalnoj MEVZA ligi.
To je treće poraz podgoričkog tima, nakon što je prethodna dva dana u Zagrebu izgubio od Mladosti i Dinama.
Izabranice Luke Bogojevića pružile su otpor favorizovanom domaćinu samo u trećem setu, kada su vodile 11:6, pa 12:7.
Njihova prednost istopila se već sredinom tog perioda, a meč u dvorani Tabor uskoro je dobio i konačan epilog.
Najefikasnija u Budućnosti bila je Klara Đukić sa osam, Diana Crnojački je osvojila sedam, a Lana Rakočević pet poena.
Kod OTP Bank Branika najbolja je bila Amerikanka Sidni Palakolo sa 23, dok je Nika Jularić dodala 15 &nbsp;poena.
Budućnost je završila ovogodišnje izdanje MEVZA lige sa pet poraza, na posljednjem mjestu.

Novi poraz odbojkašica Budućnosti

Podgorički Viši sud odredio je pritvor do 30 dana Nikoli Popoviću, Goranu Orboviću i Darku Puroviću zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da bi boravkom na slobodi mogli da ometaju istragu koju protiv njih vodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT).
Oni su prije dva dana uhapšeni u Nikšiću po nalogu SDT-a, a na teret im se stavljaju stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.
Istragom SDT-a obuhvaćeni su i Dražen i Dušan Vukadinović, Branko Čelić i Vanja Žižić, protiv kojih je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) podnijelo krivične prijave zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca cigareta.
Braća Dražen i Dušan Vukadinović, od kojih je jedan još u bjekstvu, ranije su optužena da su dio kriminalne grupe koju je, prema navodima SDT-a, formirao njihov ujak, vlasnik firme „Tehnomaks“ Vesko Petranović.
Tužilaštvo tvrdi da je u istoj navodnoj kriminalnoj organizaciji učestvovao i Branko Čelić.

Popoviću, Orboviću i Puroviću mjesec pritvora

Opština Berane je pripremila Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o javnim parkiralištima i garažama. O tom dokumentu odbornici će se izjasniti na sjednici Skupštine koja je zakazana za 25. decembar.
U obrazloženju se navodi da će se izmjenama pojednostaviti Parking servisu procedura naplate doplatnih karata od korisnika javnih parkirališta.
- Veliki broj korisnika izbjegava naplatu dnevno doplatnih karata, iako su im nalozi za isplatu uredno uručeni, a takođe uručenje naloga podrazumijeva slanje putem pošte. Pojedini korisnici imaju na desetine neplaćenih naloga, te su troškovi dostave, kao i pokretanje postupka prinudne naplate znatno veći od duga pa se dovodi u pitanje opravdanost ovog načina dostave. Ostali parking servisi u Crnoj Gori su prepoznali ovaj problem i riješili ga na način kao u prijedlogu ove odluke - piše u prijedlogu odluke.
Prema predloženom članu 29, Parking servis je ovlašćen da radi naplate dospjelih potraživanja zadrži parkirano vozilo - ako je dnevna doplatna parking karta izdata za vozilo povodom kojeg je od strane Parking servisa, utvrđeno da postoje dospjela potraživanja prema korisniku javnog parkirališta po osnovu najmanje tri parking karte.
Izmijenjeni član 30 Odluke glasi: Parking servis će vršiti premještanje nepropisno parkiranih vozila sa javnih površina uz prethodno izdati nalog za premještanje od strane Komunalne policije, Komunalne inspekcije ili Uprave policije.

U Beranama zbog tri neplaćene karte Parking servis može zadržati vozilo

Dragica Lompar smijenjena je sa mjesta direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" zbog istine i procesuiranja falsifikatora i sitnog prestupnika Bećira Bećira, ocijenio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza (ES) Ivan Vujović.
On je kazao da je u crnogorskoj kulturi jedino važno da ste anticrnogorski opredijeljeni - to je glavna smjernica u kadrovanju. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Zato je dosadašnja direktorica morala da ode - naglasio je Vujović.
Prema njegovim riječima, poštovanje zakona i privrženost Crnoj Gori su smrtni grijeh za ovu, kako ju je nazvao, bećirovsku anticrnogorsku vlast
- Dajte Bećiru još jednu nagradu, a viđite ima li još ko da ga smijenite ko voli ovu državu. Na anticrnogorskoj i četničkoj platformi niko nije dugo vladao pa nećete ni vi - poručio je Vujović.

Vujović: Lompar smijenjena zbog istine i procesuiranja falsifikatora

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Tag: srpski-korpus

Batrićević: Crnogorski kongres ključan za opstanak nacije, Demokrate Crnu Goru vode u propast

Novi poraz odbojkašica Budućnosti

Popoviću, Orboviću i Puroviću mjesec pritvora

U Beranama zbog tri neplaćene karte Parking servis može zadržati vozilo

Vujović: Lompar smijenjena zbog istine i procesuiranja falsifikatora

PRATITE TVe UŽIVO