Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ponovo da se Ustav Srbije neće mijenjati kako bi on dobio treći mandat, a da li će biti kandidat za premijera na predstojećim izborima zavisi od toga da li će on "imati volje za to ili ne".
On je nakon radne večere u Briselu, na kojoj su učestvovali i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, rekao da za to pitanje važno i da li će imati volje i kakvi će biti rezultati parlamentarnih izbora.
- Neću mijenjati Ustav da bih bio predsjednik po treći put, sve će biti po zakonu... Ne želim da bude teret ni stranci koju volim (vladajuća Srpska napredna stranka) ni Pokretu (za narod i državu) koji će da bukne početkom naredne godine - rekao je Vučić.
On je dodao da je na jednom izbornom mjestu u Jarkovcu (opština Sečanj) gdje su danas ponavljali lokalni izbori Srpska napredna stranka dobila 70 odsto glasova, a opozicija 20 odsto, a da iza te opozcije stoji "velika sila", aludirajući na navodno dobijen novac iz inostranstva od (neimenovanih) stranih interesnih grupa.
- Oni barem 11 godina vode kampanju protiv mene. Nema ništa racionalno kada ljude lažete o Sarajevo safariju, Jovanjici, da mi otac nije otac... Oni idu na emocionalni dio korteksa, a poslije bilion ponavljanja ljudi počnu da veruju u to i da vas mrze - smatra Vučić.
On je takođe osudio navode da po kojima se neki u Srbiji "raduju" što ne napreduje u evrointegracijama, da ti neimenovani protivnici "ne znaju šta je država", odnosno da "ona nije igračka".
- Geopolitika je jedna od najvažnijih faktora. Trenutno nismo članica NATO i dalje stojimo na stanovištu, a 22 od 27 članica (NATO) je priznalo nezavisno Kosovo. Jedina smo zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji. Postoje teži izbori s vremena na vrijeme ako želite da budete nezavisna država, to nije jednostavno - kaže Vučić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučiću od volje zavisi da li biti kandidat za premijera, tvrdi da će njegov pokret da "bukne" početkom 2026.

Pristalice Srpske napredne stranke (SNS) napale su danas dopisnicu agencije Beta i novinarku portala Subotičke.rs ispred prostorija te partije u Subotici.
Kako je javila Betina dopisnica, muškarci obučeni u crno su novinarkama zabranili da fotografišu skup koji se dešavao ispred prostorija SNS.
Jedan od njih je zgužvao akreditaciju koju je Betina reporterka nosila oko vrata, a njenoj koleginici je pokušao da oduzme telefon.
Ubrzo je došla policija i spriječila veći incident.
Građani Subotice su se okupili večeras oko 18 sati kod hotela "Patria" u centru grada u znak podrške Dijani Hrka koja štrajkuje glađu tražeći da budu kažnjeni odgovorni za smrt njenog sina i još 15 žrtava koje su stradale prilikom pada nadstrešnice novosadske željezničke stanice.
Nedaleko odatle se nalaze prostorije SNS ispred kojih je bila okupljena grupa pristalica te partije.

Dvije novinarke napadnute ispred prostorija SNS u Subotici

Predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je da on i funkcionerka te partije i predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić idu 22. oktobra na razgovor sa Evropskom narodnom partijom (EPP) oko pritužbi u vezi s vladajućom partijom u Srbiji.
Vučević je u ponedjeljak rekao da vjeruje da će sa statusom stranke u EPP sve biti u redu.
- Ana i ja smo dobili poziv da, ako se ne varam, 22. oktobra idemo na razgovore u EPP oko ovih pritužbi vezanih za SNS - kazao je za K1 TV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpredsjednistvo-evropske-narodne-partije-nalozilo-internu-istragu-u-vezi-sa-ulogom-sns-a-unutar-ove-politicke-grupacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Evropska narodna partija saopštila je 25. septembra da je počela internu istragu u vezi sa ulogom Srpske napredne stranke unutar EPP-a.
- Ovo nije zvanični zakonski proces suspenzije niti isključenja EPP-a, već temeljna i brza interna istraga sa otvorenim rezultatima - navedeno je u saopštenju objavljenom na zvaničnom sajtu.
EPP je najveća grupacija u Evropskom parlamentu i okuplja narodne i konzervativne stranke desnog centra iz cijele Evrope.
SNS je, kao partija iz zemlje koja nije članica EU, njen pridruženi član od 2016. godine.
Mogućnost da se preispita članstvo SNS-a u Evropskoj narodnoj partiji najavio je 9. septembra predsjednik poslaničke grupe te partije u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
U Evropskom parlamentu u Strazburu 9. septembra održana je rasprava o antivladinim protestima u Srbiji.
Uoči rasprave o Srbiji, lideri Evropske zelene partije pozvali su čelnike EU da razmotre dalje finansiranje Srbije "zbog autokratskih tendencija njenog lidera Aleksandra Vučića".
Zeleni su tražili i reakciju institucija Evropske unije na postupke vlasti u Srbiji prema demonstrantima.
Na debati o Srbiji na marginama zasijedanja Evropskog parlamenta, dio poslanika usaglasio se i o potrebi slanja misije u Srbiju kako bi se sagledala situacija na terenu.
Jedanaest mjeseci u Srbiji traju antivladini protesti sa kojih se, prije svega, zahtijeva politička i krivična odgovornost za pogibiju 16 osoba na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.

Čelnici Vučićevih naprednjaka pozvani na razgovor u Evropsku narodnu partiju u vezi s internom istragom

Predsjedništvo Evropske narodne partije danas je zadužilo generalnu sekretarku Dolors Montserat i potpredsjednika ove partije Kostisa Hacidakisa da vode interni proces kontrole u vezi sa ulogom Srpske napredne stranke (SNS) unutar ove političke grupacije, navodi se u saopštenju.
Biće, kako navode na zvaničnom sajtu, u bliskom kontaktu sa svim zainteresovanim stranama, uključujući i rukovodstvo SNS-a.&nbsp;
- Ovo nije zvanični zakonski proces suspenzije niti isključenja EPP-a, već temeljna i brza interna istraga sa otvorenim rezultatima - dodaju iz Evropske narodne partije.
Podsjećamo, mogućnost isključenja SNS iz Evropske narodne partije najavio je ranije predsjednik ove poslaničke grupe u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije izazvane nesrećom u Novom Sadu.
Vladajuća SNS je pridružena članica Evropske narodne partije od 2016. godine.
Višemjesečna kriza i demonstracije u Srbiji izazvane su padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi.
Na masovnim antivladinim protestima, demonstranti predvođeni studentima, zahtijevaju odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Demonstranti optužuju policiju za preteranu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast negira.
Vlast odbija i zahtjev demonstranata za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.

Predsjedništvo Evropske narodne partije naložilo internu istragu u vezi sa ulogom SNS-a unutar ove političke grupacije

Državna revizorska institucija u Srbiji utvrdila je da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za vrijeme mandata Gorana Vesića potrošilo 217.000 eura na oslikavanje murala "Kad se vojska na Kosovo vrati".
Na to je u objavi na mreži Iks (bivši Tviter) ukazao predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović. On je naveo da je naručilac posla bio izvršni odbor SNS.
- Lijepo. Vama kojima se to ne sviđa mrzite Srbiju - napisao je Božović.&nbsp;
Podsjetimo, da su murali sa porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“ finansirani iz budžeta Srbije izjavio je juče građevinski inženjer Danijel Dašić, pozivajući se na nalaz Državne revizorske institucije.
Kako je naveo Dašić, a prenijela N1, DRI je tokom revizije Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture utvrdila da je iz budžeta za 2024. godinu izdvojeno 217.000 eura za oslikavanje javnih površina. U vrijeme kada je potrošnja evidentirana, tim ministarstvom upravljao je Goran Vesić.
Dašić tvrdi da se radi upravo o muralima sa porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“, ne samo u Srbiji već i u zemljama u regionu.
Jedan od ovakvih murala nastao je i u Pljevljima, dok se slična poruka pojavila i u Podgorici.
- Platilo ministarstvo. Naručilac izvršni odbor SNS. Izvođači nepoznati. Računa nema - kazao je Dašić.&nbsp;

Murali „Kad se vojska na Kosovo vrati“, kojih je bilo i u Crnoj Gori, finansirani iz budžeta Srbije, po nalogu SNS-a

Predsjednica Skupštine Srbije i funkcionerka vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić izjavila je da tokom njenih sastanaka u Briselu 12. septembra nije bilo riječi o isključenju SNS-a iz Evropske narodne partije.
Ovu mogućnost najavio je predsjednik poslaničke grupe Evropske narodne partije (EPP) u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije izazvane nesrećom u Novom Sadu.
Vladajuća SNS je pridružena članica Evropske narodne partije od 2016. godine, a Brnabić je u izjavi novinarima u Briselu rekla da je njena stranka "solidan i pouzdan partner evropskim narodnjacima" i da imaju "odlične odnose i stalnu komunikaciju".
Predsjednica Skupštine Srbije sastala se u Briselu sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, a planirani su i susreti sa zvaničnicima Evropske komisije.
Brnabić je rekla da je sa Metsolom razgovarala o daljim evropskim integracijama Srbije, a susret je ocijenila kao "odličan".
Ona je rekla da je bilo riječi i o pojavljivanju evropskih poslanika na protestu u Novom Sadu 5. septembra.
- Nekorektno je da europarlamentarci prisustvuju nelegalnom, neprijavljenom skupu koji je bio nasilan - rekla je Brnabić.
Brnabić je u Brisel otišla tri dana nakon rasprave u Evropskom parlamentu o antivladinim protestima u Srbiji, na kojoj su pojedini europoslanici predložili i razmatranje dalje finansijske podrške Srbiji kao kandidatkinji za članstvo u EU.
Izvjestilac za Srbiju Tonino Picula i drugi poslanici osudili su nasilje policije prema demonstrantima u Srbiji, ali i izjavu predsjednika Aleksandra Vučića koji je delegaciju Evropske zelene partije nazvao "ološem" nakon što su 5. septembra prisustvovali protestu u Novom Sadu.
Brnabić je potvrdila da je briselska neprofitna organizacija Centar za evropske politike otkazala brifing na kojem je ona trebalo da govori i dodala da će svi koji su zainteresovani moći da je čuju u prostorijama Misije Srbije pri EU.
Centar za evropske politike je brifing sa Brnabić koji je bio planiran za 9. septembar otkazao zbog njenih izjava o navodnoj ulozi EU u podsticanju protesta u Srbiji, prenijela je agencija Beta.
Višemjesečna kriza i demonstracije u Srbiji izazvane su padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi.
Na masovnim antivladinim protestima, demonstranti predvođeni studentima, zahtijevaju odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Demonstranti optužuju policiju za preteranu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast negira.
Vlast odbija i zahtjev demonstranata za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.

Brnabić poslije sastanaka u Briselu: Bez razgovora o isključenju srpskih naprednjaka iz Evropske narodne partije

Red srpskih zastava, red pljeskavica, rodoljubive pjesme i parole o „očuvanju države" - Beograd je tokom vikenda bio kulisa velikog političkog spektakla u režiji Srpske napredne stranke, piše Dojče vele.
Na trodnevnom „svesrpskom saboru" predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obznanio je „kraj obojene revolucije" i promovisao novi Pokret za narod i državu.
- Nećemo dati ni ovima s polja, ni ovima iznutra da nam državu sruše. I da vam kažem, završeno je s njihovom obojenom revolucijom. Mogu da se šetkaju koliko god hoće, nema ništa od toga - poručio je Vučić.
Prema procjenama Arhiva javnih skupova, mitingu je prisustvovalo najmanje 55.000 građana. Neki su stigli organizovanim autobusima, drugi pješice - imitirajući studente koji mkesecima hodaju Srbijom u znak protesta.
<h2>Pet zahtjeva samom sebi</h2>
Govor Vučića u subotu uveče uživo su prenosile gotovo sve najvažnije televizije u zemlji u udarnom terminu. On je iznio pet zahtjeva usmjerenih ka „uspostavljanju reda".
- Zahtijevamo od nadležnih organa i institucija Republike Srbije, a prije svega od nadležnih tužilaštava, da u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti pokrenu odgovarajuće postupke i preduzmu sve druge zakonom propisane mjere, kako bi se uspostavio red i mir u državi - istakao je Vučić.
To je neka vrsta poziva na državno nasilje i obračun s demonstrantima, ocjenjuje za Dojče vele novinar Nedim Sejdinović.
- Njegovi zahtjevi pokazuju jednu potpuno obrnutu sliku stvarnosti u kojoj se oni koji propagiraju i vrše nasilje predstavljaju kao žrtve, a oni koji su žrtve predstavljaju se kao nasilnici. Ali to, naravno, nije ništa novo u toj novo-radikalskoj retorici - dodaje Sejdinović.
Slično misli i profesorka prava u penziji Vesna Rakić Vodinelić. Ona za Dojče vele ukazuje na to da zahtjev za vraćanje otetih institucija dolazi upravo od čovjeka koji je te institucije oteo.
- On ne poštuje podjelu vlasti i zadire u ovlašćenja drugih državnih vlasti, prije svega pravosudne, i on uopšte nema ustavnog osnova da to od njih zahtijeva - objašnjava Rakić Vodinelić.
Sada je, dodaje, veliko pitanje kako će na Vučićeve zahtjeve odreagovati tužilaštvo, ali i policija koja ima ovlašćenje da zabrani javne skupove.
- Vučićev zahtjev za normalizaciju svakodnevnog života mogao bi se odnositi na blokade koje studenti i građani sprovode svakog dana. Sad je pitanje da li će neko pokušati da rasturi te blokade - dodaje Rakić Vodinelić.
<h2>Konsolidaciju prati i represija</h2>
Dok pokušava da konsoliduje sopstvene redove, režim pojačava pritisak i na studente i demonstrante koji su skoro pola godine na ulici.
Vijesti o fizički napadima, privođenjima, disciplinskim i krivičnim prijavama protiv demonstranata i kritičke javnosti stižu gotovo svakodnevno. Šestoro novosadskih studenata i aktivista već se mjesec nalazi u pritvoru, dok je šestoro u političkom izgnanstvu zbog navodne „pripreme djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Republike Srbije".
Sejdinović vjeruje da je sve to dio „kontrarevolucije" koju je predsjednik sam najavio.
- Očigledno je cilj zastrašivanje i ućutkivanje građana, jer je procjena da se energija protesta pomalo istrošila i da je sad vrijeme za kontraofanzivu. Ja, međutim, nekako duboko vjerujem da to što radi vlast na čelu s Vučićem jeste apsolutno kontraproduktivno po njih, jer dodatno ogoljuje represivni režim - ocijenio je Sejdinović.
<h2>Otpor ne jenjava</h2>
Građanski i studentski otpor se, međutim, ne gasi. Grupe studenata i građana u više mjesta širom Srbije pokušale su da spriječe autobuse s pristalicama SNS-a da stignu na skup u Beograd, ali je policija razbila blokade.
U Novom Pazaru, oko 300 kilometara južno od Beograda, paralelno sa SNS skupom održavao se i veliki protest studenata na kom je ponovo hiljade ljudi demonstriralo protiv vlasti.
- Ovo društvo se jednostavno lomi – ili ćemo krenuti u pravcu u pravcu Erdogana, što će značiti jednu pojačanu represiju, hapšenje mnogih kritičara režima i bježanje ljudi iz zemlje iz straha od neke vrste odmazde, ili će protesti nastaviti da se vrše pritisak i dovesti do onoga što je jedini dobar ili logičan ishod, a to je promjena vlasti - smatra Sejdinović.
U borbi za rasplet, grupa studenata već deset dana okreće pedale na putu ka Strazburu gdje će evropskim parlamentarcima simbolično uručiti pismo o stanju vladavine prava u Srbiji. Na svakom koraku ih dočekuju članovi dijaspore – uz suze i ovacije.
Vlast, s druge strane, priprema novu Vladu na čijem će čelu biti ljekar Đuro Macut koji gotovo da nema nikakvog političkog iskustva. Dio analitičara je ovakav potez ocijenilo kao indirektni ustupak javnosti koja sve glasnije traži ekspertsku vladu. Drugi, pak, smatraju da se radi o političkom manevru Aleksandra Vučića koji zbog pada rejtinga želi po svaku cijenu da izbjegne izbore.
- Ja mislim da je on sam svjestan da ne može da računa ni na policiju, ni na pravosuđe u slučaju neke jače represije, jer se vidi da čak i u tim institucijama postoje ljudi koji otkazuju poslušnost i odbijaju da po njegovom nalogu krše zakone - kaže Sejdinović.
Ali konačan rasplet još nije ni na vidiku. I vlast i opoziciona javnost čekaju da ona druga strana – prva pogriješi.

Sabor SNS: Pokušaj konsolidacije moći

Predsjedništvo Socijalističke partije Srbije, na čijem je čelu Ivica Dačić koji u trenutnoj Vladi Srbije u ostavci obnaša funkciju ministra unutrašnjih poslova, na danas održanoj sjednici jednoglasno je donijelo odluku o nastavku koalicije sa Srpskom naprednom strankom i Aleksandrom Vučićem.
Iz ove partije, koja je i do sad činila koalicionu vlast u Srbiji, saopšteno je da će učestvovati u razgovorima o formiranju i izboru nove vlade.
- Smatramo da je to u najboljem interesu Srbije i njenih građana, kao i srpskog naroda u cjelini - navodi se u saopštenju SPS-a.
Poručuju i da je predsjedništvo SPS-a jednoglasno izrazilo i punu podršku politici i radu predsjedniku SPS-a Ivici Dačiću.
Odbacili su ideju o formiranju prelazne i ekspertske Vlade.
Ističu i da apsolutno podržavaju državnu politiku Srbije.
- Cilj partije je jačanje našeg identiteta kao državotvorne i izvorne stranke ljevice, kao i programske, kadrovske i organizacione reforme. Partija mora voditi jedinstvenu politiku, i Statutarna komisija će sankcionisati svako kršenje Statuta - zaključuje se u saopštenju.

Dačićev SPS odlučio: Nastavljamo koaliciju sa Vučićem i SNS-om

Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije Milenko Jovanov izjavio je danas da će ta poslanička grupa imati predstavnika na razgovoru sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju Toninom Piculom, ali da on u njemu neće učestvovati.
- Ja ne mogu da prisustvujem, imam važan događaj, moram da posložim čarape po bojama - rekao je Jovanov na konferenciji za novinare u holu Skupštine Srbije, koju je sazvao kako bi pozvao tužilaštvo da utvrdi ima li osnova za procesuiranje predstavnika opozicije u antikorupcijskim akcijama.
Uoči dolaska Picule u Beograd, predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je nazvala „sramotnom“ Piculinu ocjenu kako je Srbije postigla ograničen ili nikakav napredak.
Na pitanje zbog čega se na predstojećem skupštinskom zasijedanju 4. marta prvo ne konstatuje ostavka premijera Miloša Vučevića, pa zatim odlučuje o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, Jovanov je rekao da u tom slučaju ne bi mogao da se ispuni četvrti studentski zahtjev.
Prema njegovim riječima, potrebno je da predstavnici Vlade koji su učestvovali u razgovorima govore poslanicima o izmjenama, nakon čega će se konstatovati ostavka i počinje da teče rok za izbor nove vlade.
- U skupštinskom poslovniku nije određeno u kojem će se trenutku sjednice konstatovati ostavka premijera - rekao je Jovanov.
Govoreći o nedavnom cijepanju plakata sa likom predsjednika države Aleksandra Vučića u Obrenovcu, što je uradila Nova Demokratska stranaka Srbije (Novi FDSS), rekao je da je njen predsjednik Miloš Jovanović „umislio da je komandos u šlafroku“.
Dodao je da to nije njegova nekadašnja stranka, iz koje je prešao u Srpsku naprednu stranku, jer je bio u DSS na mjestu predsjednika Pokrajnskog odbora za Vojvodinu.
Jovanov je rekao da očekuje da tužilaštvo ispita kako je predsjednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas „zaradio 619 miliona eura za deset godina, dok je bio na funkcijama“, navodeći da je prije par godina podnio i krivičnu prijavu protiv potpredsjednice te stranke Marinike Tepić, ali da nije dobio nikakav odgovor.
Na pitanje zašto to nije istraženo za deset godina, od kada je SNS na vlasti, rekao je da se „isto to pita i on“ kao i da mu se čini „da su bili zaštićeni jer su opozicija, pa bi kukali da je to politički progon“.

Šef poslaničke grupe SNS u Skupštini Srbije neće razgovarati s Piculom: "Imam važan događaj, moram da posložim čarape po bojama"

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: srpska-napredna-stranka