Savez Crnogoraca Hrvatske, Društvo crnogorsko-hrvatskog prijateljstva DNŽ Dubrovnik i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, u sklopu svojih redovnih aktivnosti na njegovanju &nbsp;crnogorskog kulturnog i nacionalnog identiteta, te plodne sararadnje u sklopu aktivnosti &nbsp;Društva Crnogorsko-hrvatskog prijateljstva, organizuju predstavljanja književnog stvaralaštva akademika Sretena VUJOVIĆA, koji nesumnjivo pripada samom vrhu savremene crnogorske književnosti. &nbsp;Sreten Vujović je jedan od onih crnogorskih kulturnih djelatnika, koji je, sa &nbsp;dobro poznatom grupom intelektualaca devedesetih bio antiratno angažovan zbog čega je njegov život obilježen hapšenjima, progonom sudskim procesima, kao što je to i danas u aktuelnom trogodišnjem sudskom procesu, zbog &nbsp;angažmana u zaštiti ljudskih prava.
Sreten VUJOVIĆ &nbsp;je rođen 1957. godine na Cetinju. Dugi niz godina radi kao prosvjetni radnik u osnovnim i srednjim školama u zemlji i inostranstvu. Bio je dopisni je saradnik za maternji jezik i književnost United World College of the Atlantic iz Welsa. Bavi se skulpturom u drvetu (tri samostalne i tri grupne izložbe skulptura), prevodilaštvom (italijanski, njemački, ruski i makedonski jezik), književnom kritikom i esejistikom.
Poezija i prozni radovi su mu prevođeni na engleski, njemački, italijanski, poljski, francuski, galjego, rumunski, makedonski, albanski, &nbsp;slovenački, bjeloruski i ukrajinski jezik.
Zastupljen je u nekoliko zbirnih knjiga poezije i &nbsp;nekoliko antologija, kako na crnogorskom, tako i drugim jezicima.
Nagrade:
<ul>
 <li>Za najljepši ljubavni stih na dvogodišnjem konkursu časopisa “Nada” 1982. godine;</li>
 <li>Najveće priznanj rodnog Cetinja, Trinaestonovembarske nagrade za 2001. godinu;</li>
 <li>Jubularna nagrada Matice muslimanske, za naučno-istraživački rad književnosti Muslimana Crne Gore;</li>
 <li>Plaketa na Međunarodnom konkursu časopisa “Avlija” Rožaje;</li>
 <li>Laureat na Međunarodnom festuvalu poezije za đecu “Krilata Seošnica”-Rožaje za 2019. Godinu;</li>
 <li>nagrada na međunarodnom festivalu poezije “Voci nel deserto”, Italija 2019.</li>
 <li>mjesto-kategorija poezija, Festival kratke književne forme, Zaton 2023. Crna Gora;</li>
 <li>Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2024. godinu, kao i brojnih drugih diploma, zahvalnica priznanja državnog i međunarodnog značaja.</li>
</ul>
&nbsp;&nbsp;Zastupljen je u brojnim listovima i časopisima, kako u Crnoj Gori, tako i u inostranstvu. Nakon prve zbirke pjesama, uglavnom njeguje poetske tematske cjeline: problematika palanke, pjesnička psihijatrija, (arhe)pamćenje u podsvjesnoj &nbsp;slojevitosti, mikrokosmos poetike…
Objavio &nbsp;petnaestak naslova iz oblasti poezije i proze.
Akcenat autorske večeri u Dubrovniku biće stavljen &nbsp;na &nbsp;četvoroknjižje “Pejzaž bez prostora”, inspirisano Njegoševom “Lučom mikrokozma”, &nbsp;koje je prije desetak godina, započelo svoj neobičan put zbirkom pjesama “Molitva”, prevedenom na &nbsp;francuski jezik i predstalvjenom na Festivalu mediteranskih zemalja u Francuskoj.
U pripremi za štampu je &nbsp;jedinstveno izdanje za sljedeću godinu sa dodatkom cilusa pjesama koje do sada nijesu objavljivane.
Vujović je jedan od onih književnh stvaralaca koji dugo promišlja i “kleše” stihove ostavljajući kao poruku samu srž poetske misli!
Član je &nbsp;i jedan od osnivača Nezavisnog društva crnogorskih pisaca i &nbsp;Crnogorskog P.E.N. Centra čiji je ujedno prvi generalni sekretar i aktuelno potpredsjednik iste asocijacije. Član je Hrvatskog P.E.N. Centra, Društva hrvatskih književika, Matice Muslimanske i jedan &nbsp;od inicijatora &nbsp;osnivanja Matice crnogorske. Kao &nbsp;predstavnik &nbsp;Crnogorskog P.E.N. Centra potpisnik je &nbsp;Odluke o osnivanju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Ove godiune postao je i predśednik Skupštine Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.
Sreten Vujović voli istaći kako niko do kraja i suštinski nije uspio pronići u bit četvoroknjižja “Pejzaž bez prostora” kao njegovi &nbsp;recenzenti, Borislav Cimeša, i profesor Predrag Popović Njegoš, koji u neobičnoj poetskoj magiji za Vujovića zauzima posebno mjesto.
Predrag Popović Njegoš je uz recenziju imao i ovo zapažanje o ovoj tetralogiji: 
Impresivno je što ta poezija anticipira novu vizuru bardova fizike o prirodi stvarnosti, još nepojmljivu “običnom smrtniku”, kazualnom čovjeku. To je novo svjetoviđenje intelektualne elite na Zapadu, mada ranije na Istoku, naime toj vizuri fizičari smatraju referentnom hinduističku filozofiju. Pored našeg Tesle (lično se izjašnjavao kao Crnogorac), najavljivala ju je avangarda poput Ajnštajna i Borna, a Ervin Šredinger, Nils Bor i Robert Openhajmer su doslovno i bili školarci upanišada… 
Otuda važi uvjerenje da se nove ideje u fizici valorizuju ako su saobrazne vedantama (to je završni period veda, dočim ranije vede nisu tog autoriteta). Tako nobelovac Hajzenberg kaže: “Nakon rasprava o indijskoj filozofiji, neke od ideja kvantne fizike koje su djelovale sasvim ludo namah se učine puno više smislenima”. A kako se radi o paradigmi nove nauke, još neznane i mnogom naučniku, prava je senzacija prepoznati je u sasma poetskoj slutnji kao njenoj anticipaciji. 
A možda, zapravo, takvima i jesu sva izvorišta novih paradigmi, ili kako naša veli: “Svemogućstvo svetom tajnom šapti samo duši plamena poete”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Autorsko veče Sretena Vujovića u Dubrovniku

<h3>Hrvatska javnost ne smije, baš zbog sopstvenih iskustava i nacionalnih sjećanja — ne samo bolnih uspomena sve do formalnog političkog poraza jugoslovenskog komunističkog poretka na prvim slobodnim izborima 1990. godine, nego i do danas — zanemariti progon vrhunskih crnogorskih intelektualaca, koji se sprovodi praktično u režiji i interesu iste političke ideje i cilja.</h3>
Taj progon se svom žestinom odvija upravo sada, danas, tu pored nas — u režiji velikosrpskog imperijalnog programa. Već tri godine crnogorski posrbljeni državni poredak brutalno progoni, koristeći državne institucije, predsjednika Skupštine DANU (Dukljanske akademije nauka i umjetnosti) akademika Sretena Vujovića i njegove prijatelje, zato što su tokom prošle predsjedničke kampanje protestovali na Cetinju protiv aktuelnog predsjednika, tada prosrpskog predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića.
Bio je to u potpunosti miran, nenasilan protest crnogorskih patriota — ljudi koji su još od 1990. godine, bez rezerve i često izloženi pogibiji, imali hrabrosti da se suprotstave ratnom huškanju i ratnoj kampanji Slobodana Miloševića, koji je crnogorski narod gurao u rat protiv hrvatskog naroda.
Međunarodno priznati književnik, pjesnik i intelektualac Sreten Vujović tada je izbačen s posla nastavnika u dopunskoj školi u Švajcarskoj zbog učešća u antiratnoj kampanji, nakon čega se vratio u Crnu Goru i nastavio svoje antiratno i patriotsko djelovanje. Bio je sa svojim kolegama stalna meta režima — progonjen, osuđivan na osnovu falsifikovanih i podmetnutih dokaza, zatvaran, izlagan prijetnjama smrću, više puta bježao iz Crne Gore, a sa grupom crnogorskih intelektualaca u Zagrebu je u jesen 1991. godine pripremao pristupanje dobrovoljaca za odbranu Vukovara.
Crnogorski PEN centar je prije nekoliko dana uputio apel intelektualcima, upozoravajući na zabrinjavajuće događaje u Crnoj Gori, na primjeru pravosudnog progona akademika Vujovića i grupe Cetinjana. Posebno je značajno naglasiti da se to dešava pred zatvorenim očima evropskog establišmenta, upravo u trenutku kada prosrpski poredak u Crnoj Gori dobija pohvale Evropske unije u pristupnim pregovorima.
Iz hrvatske nacionalne i političke perspektive — gdje smo, godinama nakon brutalne srpske agresije, izloženi nastavku specijalno-ratovskog velikosrpskog djelovanja — hrvatski domoljubi, intelektualci, ali i državna politika nikako ne bi smjeli da ignorišu ove procese i progon najboljih crnogorskih ljudi, samo zato što vole svoj narod i žive vrijednosti na kojima počiva evropski poredak.
Crnogorski PEN objavljuje:
<blockquote>&nbsp;“Ta i takva vlast, koja do danas nije pokazala nijedan jedini gest odgovornosti za masovna ubistva, obračune klanova i talas nasilja koji je zapljusnuo crnogorsko društvo, danas na stub srama, uz prijetnju zatvora do pet godina, stavlja pisca čiji je emancipatorski društveni aktivizam dobro poznat crnogorskoj javnosti još od početka devedesetih godina 20. vijeka.”</blockquote>
Na kraju želim zaključiti i nastaviti ovaj apel: 
 Mi, hrvatski intelektualci, domoljubi, javne ličnosti, aktivisti, političari, novinari i mediji, nikako ne smijemo da prećutimo niti ignorišemo ove događaje. Ovo nije ideološko, stranačko ili dnevno-političko pitanje — podrška akademiku Vujoviću i njegovim saborcima u borbi za emancipaciju crnogorskog naroda predstavlja najdublje načelno pitanje i test našeg hrišćanskog i ljudskog identiteta.
U političkom smislu — nadasve hrvatskog! 
 Nemojmo ćutati!

NEMOJMO ĆUTATI! Velikosrpski progon crnogorskog akademika Sretena Vujovića

Iz Crnogorskog PEN centra danas su upozorili da se nastavlja režimska farsa čije su žrtve potpredśednik Crnogorskoga PEN centra, pjesnik, prevodilac i esejista Sreten Vujović, te grupa građana koji se kriminalizuju zbog korišćenja svog Ustavom zagarantovanog prava na protest.
Kako su pojasnili, pisac Sreten Vujović s grupom građana tereti se za "napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti", odnosno izazivanje incidenta uoči promocije tadašnjeg kandidata za predśednika Jakova Milatovića ispred Sportskoga centra na Cetinju u proljeće 2023. godine.
- Uzalud se javnost na osnovu svjedočenja prisutnih novinara i snimka događaja mogla uvjeriti da je incident posljedica neprofesionalnog ponašanja policije i Milatovićeva obezbjeđenja, režim je u svom nemilosrdnom obračunu s političkim neistomišljenicima krivce pronašao u jednom piscu i grupi građana koja je koristila svoje ustavno pravo na iskazivanje protesta - naveli su u PEN centru.
Još su, kažu, svježe uspomene na nedavni incident na Zabjelu koji je, prema njihovim riječima, bjelodano pokazao kako policija umjesto da uspostavlja javni red i mir zapravo potpomaže rasplamsavanje ksenofobije i nasilja, privođenjem pogrešnih osoba, lažnim informacijama koje plasira javnosti i, u konačnom, izigravanjem pratnje grupi huligana koja poziva na linč stranih državljana koliko i "domaćih" vjerski nepodobnih građana.
- Ta i takva vlast koja do danas nije iskazala ni jedan jedini gest odgovornosti za masovna ubistva, obračune klanova i talas nasilja koji je zapljusnuo crnogorsko društvo danas na stub srama, uz prijetnju zatvora do 5 godina, stavlja pisca čiji je emancipatorski društveni aktivizam dobro poznat crnogorskoj javnosti još od početka devedesetih godina 20. vijeka - istakli su oni,
Crnogorski PEN centar preuzeće, poručuju oni, sve mjere da zaštite pisca Sretena Vujovića od progona aktuelnog režima.
- A o sramnom progonu intelektualaca koji se odbijaju pokoriti genocidnoj ideologiji svetosavlja i hrabro brane vrijednosti otvorenoga društva, obavijestiće relevantne svjetske organizacije koje se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda - zaključili su u saopštenju.

Crnogorski PEN: O sramnom progonu Sretena Vujovića i grupe građana obavijestićemo relevantne svjetske organizacije

Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade danas je utvrdio ko su kandidati za najviše državno priznanje, a na toj listi ovog puta su se našli i Buksovci - Aleksandar Radunović (Popaj), Veselin Gajović (Gajo), Goran Vujović i Zoran Marković (Zonjo).
Osim njih, kandidati su i književnici Radovan Vujadinović i Aleksandar Bečanović, Bećir Vuković, prof. dr Vuk Cerović, istaknuta umjetnica Branimirka Popović (Branka Šćepanović), akademik mr Branka Bogavac, profesor francuskog i ruskog jezika i magistarslavistike, književnik Milan Delić, doktor nauka za fizičku kulturu i obrazovanje Momčilo Vuksanović, prof. francuskog i latinskog jezika Gordana Sarić, prof. dr Rifat Alihodžić, dipl.ing.arh, Jasmina Kujović Salković, spec.sci.arch. mr Elvira Muzurović dipl.inž.arh, Branko Rabrenović, MSc. arch.
Na listi kandidata za ovo državno priznanje je i &nbsp;NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (International women’s clab of Montenegro - IWCM), &nbsp;dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović; dr Srđa Martinović doktor nauka; mr Živko Andrić, magistar hemijskog inženjerstva; Zdravko Đuranović, muzički umjetnik; prof. Vanja Pantović, osnivačica i direktorica baletske škole “Princeza Ksenija”...
Tu su i Zlatko Zlatičanin, pisac, prosvjetni radnik- nastavnik; Kemal Musić, master kulturolog; Aleksandar Damjanović, dipl. ekonomista; Crveni krst Crne Gore, NVO Internacionalna kulturna asocijacija IKA, kao i prof. Milica Bakrač, profesorka srpskog jezika i književnosti.
Kandidati su i Obrad Nenezić, dipl. dramaturg, doktorant FDU Beograd na teoriji dramskih umjetnosti, dr Dragan S. Hajduković, doktor fizičkih nauka; Miloš Karadaglić, magistar muzike; mr Ivan Martinović, magistar elektrotehnike, doktorant; Vladimir Perović, dipl. FTV reditelj; Dejan Božović, akademski mizičar (kompozitor i aranžer); Braho Adrović, književnik - Pedagoška akademija - grupa: srpskohrvatski jezik i književnost; Sreten Vujović, akademik DANU- pisac i prevodilac; Pavle Pepđonović.
Kandidati za Trinaestojulsku nagradu su i Blagoje Krivokapić, mašinski inženjer – poslovni menadžment i upravljanje malim i srednjim preduzećima; drNikola Marković magistar slikarstva, doktorirao na arhitekturi u oblasti urbanizma, docent; Jelena Garić, dipl. dizajner – grafički dizajn i vizuelne komunikacije i mr Veljo Stanišić - magistar grafike.

Buksovci kandidati za Trinaestojulsku nagradu

Akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), potpredśednik Crnogorskog PEN centra, pisac i prevodilac Sreten Vujović uputio je otvoreno pismo, kako je rekao, predśedniku svih Srba u Crnoj Gori, Jakovu Milatoviću i Vrhovnom državnom sudilištu, a povodom dešavanja na Cetinju 10. marta 2023. godine, prilikom predstavljanja tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju.
Njegovo pismo prenosimo u cjelosti:
Kako pomenuti (slučajni) predśednik, prema vlastitoj izjavi, ne koristi jezik propisan Ustavom Crne Gore, svoju odbranu u montiranom političkom procesu na Cetinju, koji je od „napada“ na predśedničkog kandidata „evoluirao“ u „napad na službeno lice u vršenju službene dužnoesti“, odnosno dopunu odbrane sam dužan uputiti aktuelnom (slučajnom) predśedniku, i to na jeziku kojim su govorili i njegovi i moji preci! Ja se mojih nijesam odrekao! Kako je ovaj proces politički instruiran od strane njegove antidržavne partijske grupacije, prava adresa za iznošenje obrane je upravo Milatović. Na nedavnom sudskom ročištu sam tražio da se zapisnik vodi na mom, crnogorskom jeziku! Inače, uvjeren sam da aktuelna politika, negiranja vlastite države i njenih simbola, nije ideologija; prije će biti da se zbog apsurdnosti takve problematične djelatnosti radi o dijagnozi ili o elementarnom domaćem nevaspitanju.
Napomena: Vokabular može provjeriti u „Poslanicama“ Petra I.
Ištem pravicu, pred sudilištem, na svoj, crnogorski jezik
Slovo prilježnosti
Ja sam pasale rede, pred sudilištem zaiskao, e mi je volja da se navičas izjave moje zapisivaju na crnogorski jezik i po crnogorskoj ortografiji. Ako li bi se one kome nerazumne učinjele, ištem da se prizove vičnjak ili dagoman sa Učilišta za crnogorski jezik i slovesnost!
Na ničesovi način nijesam karao ni Milatovića, ni policijota kojega su nafatali i nafigali da me tuži pred sudilištem. Ako ćemo zboriti pravo, on je mene, zauminuo bez išesove pobude, teke one političeske.
Ja mnim, da me tadijer političeski nafigani policijot ćušnuo sa malo više ponta, a śećam se ka’da je ondan bilo, prebio bi mi rtenicu, oliti kotalac taman ka’ da sam sa petra pa’! To je od mene moglo načinjeti bogalja više no da me česovom żipom potrefio u perčin i to iz kokovolja! On zanago nema pravo da me, ni ćuška ni tiče, ka’ da je na mene intrao pri česovome oberu, pa me namjesto urivka sputao golijem rukama. Mene je udivitelno što me ovaj policijot bez ičesove pobude, i bez policijotskijeh sindžira, negva i bukagija, pokuša sputati. Može bit neka političeska pričina tomu.
Ovo je, zanago teke podśetnik da mi na’mpane, da mi se lakše avizati što sam stio zboriti!
Zaprosi đe bi policijot mora dati otvjet:
<ol><li>Ja bih se rad bio alavertiti, sušto sam ja i kakvijem djanijem načinio da on nema skoposti za pripraviti svoje činodjejstvije;</li><li>Ko ga je obručio za to;</li><li>Je li policijot bio naredan za perčinanje ;</li><li>Je li me neko prosočio da ću biti na taj skup?</li></ol>
Ove bjelodane avetluke niko ne može sumprešati, a ni iźesti pa da je zgotovljeno u najbolju prosulju od tuča! Nema tijeh političeskijeh baroča, koji nas mogu sputati i prestrašiti da ne zborimo pravedno.

Vujović: Aktuelna politika negiranja vlastite države i njenih simbola nije ideologija, već dijagnoza ili elementarno domaće nevaspitanje

Crnogorsko društvo suočava se sa urušavanjem pravnog i bezbjednosnog sistema, masovnim ubistvima i glorifikacijama zločinaca, ali se vlast bavi progonom političkih neistomišljenika, upozorili su iz Crnogorskog PEN centra i podsjetili da još uvijek traje sudski proces protiv pjesnika i potpredsjednika Crnogorskoga PEN centra Sretena Vujovića te grupe mladića s Cetinja koji su iskazali svoj građanski bunt uoči predizborne konvencije ondašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića.
- Odluka predśednika Višega suda Zorana Radovića da se odbaci zahtjev za izuzeće sudije Marije Ćupić kao neosnovan jasno ukazuje na ishod presude u predmetu koji se vodi protiv te grupe građana i građanskih aktivista zbog navodnoga napada na policiju u vršenju službene dužnosti- kazali su iz Crnogorskog PEN centra.
Ovakav sudski proces, smatraju u uvom udruđenju, pokazuje da je očita koordinacija različitih grana vlasti kad je u pitanju spremnost na gušenje svakoga vida građanskog otpora i satanizacija Cetinja i Cetinjana.
- U montirani politički proces protiv grupe Cetinjana "po službenoj dužnosti" uključena je kao tužitelj i policija, ona ista koja nije bila sposobna spriječiti dva masovna ubistva na Cetinju, ali je očito spremna dati sve od sebe da uguši svaki budući građanski otpor, o čemi svjedoče i nedavne izjave o Cetinju i Cetinjanima njezina prvoga čovjeka u Vladi Crne Gore- pojasnili su iz Crnogorskog PEN centra.
Kako ističu, iz ovog je jasno da aktuelna vlast želi ne samo skrenuti pažnju sa sopstvene odgovornosti i zastrašiti svaki budući vid otpora, nego i građanski otpor i privrženost osnovnim vrijednostima na kojima je počivala obnovljena Crna Gora sankcionisati kao teško krivično djelo.&nbsp;
- S druge strane, raspirivanje mržnje glorifikacijom ratnoga zločinca iza kojega stoje etnička čišćenja i krv hiljada nevinih civila po mjeri je ove vlasti koja prisustvuje svečanostima koje organizuje religijska organizacija čiji episkop proslavlja Pavla Đurišića- poručili su iz Crnogorskog PEN centra.
Iz Crnogorskog PEN centra apeluju &nbsp;da se ovaj politički motivisani sudski proces obustavi, a o daljem toku procesa obavijestiće relevantne međunadodne adrese.

1084x550

Crnogorski PEN centar: Zaustavite montirani politički proces protiv Sretena Vujovića i grupe Cetinjana, vlast suzbija svaki vid građanskog otpora, a ćuti na glorifikaciju zločinaca

Udruženje Kršćanski savez iz Hrvatske (Udruga Christian Alliance) organizuje 9. marta konferenciju „Vjera i razum“ na kojoj će teolozi, ali i ostali gosti razgovarati o statusu vjere u kontekstu modernih društvenih i političkih izazova.
- Vjera i razum su dva temeljna stuba ljudskog postojanja. Dok vjera predstavlja duboko povjerenje u Boga i duhovnu dimenziju života, razum nam omogućava da razlikujemo istinu od laži, pravdu od nepravde i slobodu od ugnjetavanja – ističe se u pozivnom pismu.
Konferencija, kako piše, „pruža platformu za otvorenu i dobro utemeljenu raspravu o tome kako vjera i intelektualno razmišljanje mogu međusobno nadopunjavati jedno drugo, kao i kako iracionalna tumačenja vjere mogu dovesti do opasnih ideoloških i političkih grešaka“.
Teme konferencije su – kako sačuvati autentičnu vjeru u eri relativizma i sekularizacije, iskustva vjernika u modernom svijetu – izazovi i iskušenja, vjerska sloboda, gdje se završava sloboda, a gdje počinje vjerska diktatura, kako razlikovati autentičnu vjeru od manipulativnog vjerskog diskursa...
Na konferenciji će govoriti i gosti iz Crne Gore - Sreten Vujović i Danilo Brajović.
Kako je Portalu ETV kazao sekretar Udruženja Bojan Jovanović, bivši svještenik Crkve Srbije, koji je progovorio o seksualnom zlostavljanju u toj vjerskoj zajednici, na konferenciji će se govoriti i o toj temi.
Jovanović je 2021, uz podršku NVO Montenegro International, koja se odazvala na njegove apele da se neko uključi i podrži njegovu višegodišnju borbu da silovatelji u Crkvi Srbije budu procesuirani i kažnjeni, objavio knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“, koja je stravično svjedočanstvo o seksualnim nepočinstvima visokih crkvenih velikodostojnika Crkve Srbije čije su žrtve, uglavnom djeca i tinejdžeri.
Jovanović je i sam bio žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije, a pokušao je da ga zlostavlja nekadašnji episkop Zvorničko-tuzlanske eparhije (BiH) Vasilije Kačavenda koji je ukazom ove vjerske zajednice 2012. penzionisan. Episkop šumadijski Crkve Srbije Jovan, međutim, ljetos ga je rehabilitovao odlikovanjem koje mu je uručio u Kragujevcu - Ordenom šumaričkih mučenika?! Kačavenda nikada nije odgovarao za teške optužbe iznešene na njegov račun - da je bio pedofil, da je najvjerovatnije stajao i iza ubistva jednog mladića u Crkvi Srbije, da je organizovao orgije sa dječacima...
Drugo dopunjeno izdanje ove knjige štampano je uz podršku Krišćanskog saveza Hrvatske, 2024. godine.
Specijalnom tužilaštvu Crne Gore Jovanović je predao materijale za koje tvrdi da dokazuju da su u prikrivanju pedofilije u Crkvi Srbije učestvovali i aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Mićović, ali i njegov prethodnik, pokojni Amfilohije Radović. On tvrdi da je pedofilije bilo i u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.

Kaćuša Krsmanović

Govornici iz Crne Gore – Sreten Vujović i Danilo Brajović

Da Crna Gora sve dublje tone u autoritarizam potvrdilo je Opštinsko tužilaštvo na Cetinju podigavši optužnicu protiv osam Cetinjana zbog navodnog izazivanja nereda uoči promocije tadašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju. Među okrivljenima je i potpredśednik Crnogorskoga PEN centra ugledni crnogorski intelektualac, književnik Sreten Vujović. Baš kao i ranih 90-ih kada je Vujović takođe bio proganjan pod sličnom fabrikovanom optužnicom, i danas se sloboda govora i Ustavom zagarantovano pravo na građanske proteste nastoje ugušiti neprihvatljivim metodama autoritarne vlasti koja nastoji podjarmiti i tužilaštvo i policiju i sudstvo, saopšteno je iz crnogorskog PEN centra.&nbsp;
Śutra će se u cetinjskome Osnovnom sudu, kako su kazali, na optuženičkoj klupi naći potpredśednik Crnogorskoga PEN centra, profesor, pjesnik i građanski aktivist Sreten Vujović zbog "krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje".
- Stvarna krivica profesora Vujovića ogleda se u tome što se našao na protestu protiv ondašnjega predśedničkog kandidata Jakova Milatovića zbog čuvene Milatovićeve izjave da treba žrtvovati i deset Crnogoraca da bi se nasilno intronizovao Joanikije Mićović - dodaju u saopštenju.&nbsp;
I pored evidentnoga otpora Cetinjana, kako su kazali, i brojnih drugih crnogorskih građana, &nbsp;koji su Milatovićevu promociju na Cetinju doživjeli kao provokaciju, Milatović ju je ipak zakazao pod jakim policijskim i civilnim obezbjeđenjem. Cilj demonstranata, kako je javnost više puta imala prilike viđeti, nije bio da spriječe Milatovićev dolazak već da iskažu Ustavom zagarantovani pravo na protest zbog Milatovićeve izjave i njegova učešća u brutalnom gušenju nenasilnih demonstracija na Cetinju 5. 9. 2021.
Stvarna krivica Sretena Vujovića jeste, ističu, njegova privrženost Crnoj Gori, njenoj multikulturnoj tradiciji i skladu različitosti ali i otpor asimilaciji Crnogoraca. Zbog te misije profesor Vujović više je puta bio proganjan od kraja 80-ih godina do danas, a jedno vrijeme proveo čak i u emigraciji.
- Neadekvatnom reakcijom policije i Milatovićeva obezbjeđenja te spinovanjem dijela medija mirno iskazivanje nezadovoljstva okupljenih građana, pretvoreno je u navodni "napad" na predśedničkog kandidata što je poslužilo u politikantske svrhe promocije Milatovića te fabrikovalo optužnicu protiv građana koji su legitimno iskazivali svoje nepristajanje na status onih koje je potrebno žrtvovati za ideal velikosrpskog pirovanja - kazali su iz PEN-a.&nbsp;
Oni pozivaju opet sve relevantne faktore u Crnoj Gori, a posebno aktuelnoga predśednika Milatovića da se okanu progona čovjeka koji je iskoristio demokratsko pravo da javno iskaže svoj kritički stav.
- Crnogorski PEN centar nastaviće da pruža punu podršku književniku Sretenu Vujoviću u borbi protiv državnoga terora kojem je izložen - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

PEN: Okanite se progona književnika zbog javno iskazanog kritičkog stava

Pjesnik sa Cetinja Sreten Vujović dobitnik je književne nagrade "Aleksandar Leso Ivanović" za 2024. godinu - saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Vujović je, kako se navodi u saopštenju, nagradu dobio jednoglasnom odlukom žirija, a za drugo izdanje pjesničke knjige "Gozba" objavljene u izdavačkom programu cetinjskog izdavača "Otvoreni kulturni forum".
- Ovogodišnji laureat, Sreten Vujović autor je više od 20 pjesničkih knjiga, zastupljen je u antologijama, nagrađivan književnim nagradama i prevođen na 15 jezika. Radio je kao predavač, nastavnik i profesor književnosti i crngorskog jezika. Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog društva nazavisnih književnika, Matice crnogorske i drugih asocijacija i udruženja - navode iz Prijestinice Cetinje.
Nagrada "Aleksandar Leso Ivanović", kako je navedeno u saopštenju, dodjeljuje se za izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu svake godine 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog i crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti.
O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednik Milorad Popović i članice Anđela Ćipranić i Nataša Pejović.
Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović” pristiglo je šest prijedloga, od kojih su dva bila nepotpuna.

Sreten Vujović dobitnik književne nagrade "Aleksandar Leso Ivanović"

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Završena obuka za zaštitare u školama

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: sreten-vujovic