Skupština opštine Bijelo Polje na današnjoj sjednici usvojila je Odluku o izmjenama i dopunama odluke o dodjeli subvencija za troškove prevoza učenika srednjih škola, kojom je iznos subvencije povećan sa 50 na 80 odsto cijene mjesečne karte.
Novom odlukom, pravo na subvencionisanje imaju svi srednjoškolci sa teritorije opštine Bijelo Polje, bez obzira na to da li putuju iz gradskog ili seoskog područja. Subvencija obuhvata i učenike koji pohađaju srednju školu u susjednoj opštini Berane. Kako će Opština Bijelo Polje pokrivati 80 odsto troškova, a preostalih 20 odsto Ministarstvo prosvjete, sva djeca koja pohađaju srednju školu sa teritorije opštine Bijelo Polje u potpunosti su oslobođena plaćanja mjesečne karte.
Ova odluka ima za cilj da se dodatno unaprijedi dostupnost obrazovanja, smanje troškovi roditelja i podstakne obrazovna jednakost svih učenika, bez obzira na mjesto stanovanja.
Za sprovođenje programa subvencionisanja učenika u 2025. godini u budžetu Opštine Bijelo Polje opredijeljeno je 180.000 eura, na budžetskoj poziciji „Podsticaj razvoja“.

Arnela Hajdarpašić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Srednjoškolci sa teritorije opštine Bijelo Polje u potpunosti oslobođeni plaćanja mjesečne karte

Lijepa, topla priča stiže iz barske Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Učenici I-2 odjeljenja, zajedno sa njihovom razrednom Marinom Stamatović i nastavnicom Denisom Halimić, danas su posjetili gospođu Gospavu, koja ima 68 godina i preživljava bez primanja jer joj status još uvijek nije riješen i uručili joj značajnu donaciju. Kako navode iz NVU Žene Bara, ova Baranka sakuplja gvožđe koje prodaje kako bi sebi obezbijedila osnovna sredstva. - Posljednji put kada smo bili da joj donesemo namirnice, ispratila nas je sa suzama i rečenicom: ,,Umorne su mi ruke, još umornije noge, ali ne odustajem.“ Baš u tom trenutku javila nam se profesorica Marina sa idejom da probudi empatiju kod djece i obezbijedi pomoć. To nam je po ko zna koji put bio pokazatelj da radimo pravu stvar i da postoji neko iznad nas ko spaja dobre ljude i brine o nemoćnima - navode iz ove NVU. Ideja profesorice Stamatović odmah je naišla na razumijevanje i podršku Učeničkog parlamenta, te je ove sedmice organizovan i humanitarni turnir u odbojci i košarci. - U vremenu kada su učenici izloženi brojnim negativnim informacijama i izazovima, posebno u trenutku kada prelaze iz osnovne u srednju skolu, od ključne je važnosti da u njima probudimo empatiju i humanost. Upravo iz tog razloga, odjeljenje 1-2 pokrenulo je humanitarnu akciju, s namjerom da usmjeravanja ka plemenitim vrijednostima i pomaganja onima kojima je pomoć potrebna. Ova inicijativa dobila je snažnu podršku đačkog parlamenta, učenika i profesora, čime smo zajedno pokazali koliko nam je solidarnost važna. Takođe, s ponosom mogu da kažem da će i ubuduće u našoj školi oktobar mjesec biti posvećen humanitarnim aktivnostima, kako bismo trajno njegovali empatiju kod učenika, i pružali pomoć onima kojima je potrebna - kaže profesorica Stamatović. Iz NVU Žene Bara ističu da su posebno oduševljenje izazvala djeca. - Vjerujemo da će ovo dobro djelo biti početak svih ostalih. Hvala svima na podršci - kažu iz ove NVU i ističu da je dio prikupljene pomoći odvojen u cilju podjele drugim korisnicima Narodne kuhinje. Posebnu zahvalnost Žene Bara iskazuju učeničkom parlamentu i svim đacima. Zadovoljstvo rezultatom akcije ne kriju ni srednjoškolci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025091016_c83feab7f0d4e3da648420b0f9efc1496dd91004398e4be2192adda7d077c00d.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025091016_c83feab7f0d4e3da648420b0f9efc1496dd91004398e4be2192adda7d077c00d" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="sa uručenja donacije"> </figure>  - Pomogli smo gospođi Gospavi kako bi smo joj uljepšali uslove za život, i zato što je njoj to najpotrebnije. Naš doprinos pokazuje koliko je važno ujedinjenje jer bez toga ovo divno djelo ne bi bilo moguće.Osjećaj da smo pomogli nekome kome je pomoć neophodna ispunio nas je ponosom i zadovoljstvom - kažu Anja Ulićević i Luka Jovković. Učenik Luka Vučićević ističe da je predivan osjećaj znati da mogu nekome barem malo da uljepšaju život. - Posebno kada znamo koliko joj naša pomoć zaista znači - kazao je on. Filip Radonjić pojašnjava da je u odjeljenju I2 pokrenuta inicijativa za pomoć sugrađanki koja živi u teškim uslovima. - &nbsp;Samim saznanjem da ću biti dio toga obuzeo me osjećaj ponosa i topline u srcu. Srećan sam što mogu nekome pomoći i što smo kao razred uspjeli da učinimo dobro djelo. Kada mogu nekome da pomognem to ne shvatam kao obavezu već kao dar od kojeg se osjećam dobro. Dar koji mijenja na bolje i onoga ko prima, a podjednako i onoga što pruža pomoć. Dobro se uvijek dobrim vrati - smatra Radonjić. Učenik Andrija Janković kaže da je ova akcija potvrdila njegovo saznanje koliko je važno pomoći drugima, jer osjećaj kad znaš da si nekom olakšao život — nema cijenu. - Od malena volim da pomažem pa sam nekoliko puta prodavao nakit na korzu i novac iskoristio da kupim školski pribor djeci. Uzor mi je tetka Jovana koja volontira u udruženju pa se trudim da idem njenim stopama. Osjećam ogroman ponos i zahvalnost što smo kao škola pokazali da i male stvari, kad se rade od srca, mogu donijeti veliko dobro - zaključio je Andrija Janković.

Portal ETV

Veliko srce barskih srednjoškolaca

Srednjoškolci i srednjoškolke danas često nijesu dovoljno upoznati sa kontekstom tragičnih događaja iz devedesetih, a njihovo interesovanje je ograničeno. Zato je važno da im se odgovori kroz naučni pristup, činjenice i duh tolerancije, kako bi se spriječila opasnost od pogrešnih tumačenja.
To je, pored ostalog, ocijenjeno na trodnevnoj edukativnoj radionici “Muzej 90-ih - nov pristup učenju”, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Podgorici i na Cetinju, od 4. do 6. septembra 2025. godine, okupljajući devet istoričara iz Crne Gore i Srbije.
U oviru programa, čas sa oko 30 učenika i učenica Gimnazije “Slobodan Škerović” iz Pogorice na temu Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa održao je Igor Radulović, profesor istorije u Gimnaziji Podgorica, koji naglašava značaj predavanja skorije istorije na prostoru bivše Jugoslavije.
- Događaji iz devedesetih godina prošlog vijeka direktno i indirektno utiču na njihovu svakodnevnicu i oblikuju stavove. Stoga, ukoliko se nastavni kadar istorije ne uhvati u koštac sa ovom temom i na odgovoran i multiperspektivan način ne pristupi istoj, generacije naših mladih će biti uskraćene za neke od najvažnijih životnih lekcija i biće prepušteni malignim uticajima - poručio je Radulović.
Da su razgovori na teme bliske i, nažalost, tragične prošlosti, izazov i nužnost smatra i direktor Gimnazije “Slobodan Škerović”, Zoran Pejović.
- Srednjoškolci su prilično nezainteresovani i ne poznaju kontekst. Ali se sa naučne strane i faktima, u duhu razuma i tolerancije, mora odgovoriti, zbog rizika od tumačenja sa drugih pozicija. Moraju se ubijediti da zločini nijesu reciprocitet, da se ne opravdavaju i da je snaga u prihvatanju. Djeluje teško, traži vrijeme, zato je potrebno hrabrije i konkretnije adresiranje tih tema - istakao je Pejović.
Profesor istorije OŠ “Vadimir Nazor” u Podgorici Miloš Mrvaljević ocijenio je da ovaj program o novim pristupima učenju pruža mogućnost profesorima da osjetljive teme devedesetih sagledaju iz drugih uglova i primjene ih u obrazovanju.
- Posebno je zanimljiv izbor tema i sadržaja, a bitno je da o svim ovim i dalje aktuelnim i osjetljivim temama govorimo, te da ih i predajemo jezikom provjerenih činjenica tj. istorijskih izvora sa kojima smo imali priliku da se susretnemo - rekao je on.
Da su teme 90- tih još uvijek kontroverzne na našim prostorima zbog čega se u nastavi izbjegava njihova obrada smatra Duško Rakić, profesor istorije u Tehničkoj školi Valjevo.
- Ipak, postoji potreba suočavanja sa prošlošću i sticanje znanja o ovom periodu, o kojem se znanje sada uglavnom stiče po medijima i ličnim utiscima, a najmanje kroz sistem obrazovanja. Jedan od privlačnijih načina pristupanju ovoj temi su muzejske postavke, poput “Lavirinta 90ih”, koja je predstavljena u Crnoj Gori i koju smo posjetili, kao i radionice sa učenicima/cama koje otvaraju mogućnost razmjene informacija i njihovog neposrednog učestvovanja u cilju sticanja znjanja o ovom periodu - kazao je Rakić, koji je saglasan sa kolegama da mladim o mnogim dešavanjima iz 90-ih nemaju skoro nikakva saznanja.
Program je zaokružen posjetom Cetinju, gdje je održana diskusija o suočavanju sa prošlošću i obrazovnim izazovima, kao i razmjena iskustava i ideja među nastavnicima i nastavnicama, koju je vodio dr Adnan Prekić, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
- Akademska zajednica i civilni sektor imaju ključnu ulogu u dekonstrukciji narativa 90-ih i to je veoma važno, jer manipulativni narativi o 90-im otežavaju proces pomirenja i tranzicione pravde, osnažuju regionalnu nestabilnost, izazivaju tenzije a isto tako afirmišu identitetske podjele i konstantno stvaraju konflikte i radikalizam - kazao je Prekić.
Radionica "Muzej devedesetih – nov pristup učenju" dio je projekta “Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju”, koji sprovode CGO iz Crne Gore i Kulturni front iz Srbije, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, kao i Shared Horizons projekta koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France AFD.

Manipulativni narativi o devedesetim otežavaju proces pomirenja i tranzicione pravde

Devet učenika iz Crne Gore će ovu školsku godinu provesti pohađajući američke srednje škole i živeći u američkim porodicama, u okviru FLEX (Future Leaders Exchange) programa koji finansira Vlada SAD-a.
Hana Balić iz Gimnazije „Miloje Dobrašinović“ Bijelo Polje, pohađaće West Florence High School u Južnoj Karolini, Anastasija Bjelanović iz OŠ „Jugoslavija“ Bar ide u Lincoln East High School u Nebraski, dok Danilo Škerović iz Gimnazije „Slobodan Škerović“ Podgorica, nastavlja školovanje u Huntsville High School u Teksasu, a Anja Vujnović iz OŠ „Vladimir Nazor“ &nbsp;Podgorica u Jay County Jr-Sr High School u Indijani. Matea Spaić iz Gimnazije „Stojan Cerović“ Nikšić, pohađaće Timberline High School u Ajdahu, Dušan Stojanović iz JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ Podgorica ide u DeKalb High School u Indijani, Hana Sutović iz Gimnazije „30. septembar“ Rožaje, boraviće u Elkhorn Area High School u Viskonsinu, Dunja Vlahović iz SMŠ „Braća Selić“ Kolašin u Fort Jennings High School u Ohaju, a Danilo Vulanović iz Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ Podgorica u Earlham High School u Ajovi.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, uskoro će im se pridružiti Dina Musić iz Gimnazije „30. septembar“ u Rožajama koja ide u Cottonwood High School u Juti i Daris Kasumović iz JU „Srednja elektro-ekonomska škola“ Bijelo Polje koji još čeka konačnu odluku o školi koju će pohađati.
Tokom boravka, učenici će učiti o američkom društvu i kulturi, živjeti u američkim porodicama i djelovati kao mladi ambasadori Crne Gore.&nbsp;
FLEX program u Crnoj Gori postoji od 2006. godine, a do sada ga je završilo više od 265 učenika, od kojih su mnogi danas uspješni profesionalci i lideri u različitim oblastima.

Crnogorski srednjoškolci na FLEX programu razmjene u SAD

Dragan Mijušković, v.d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i mr Miloš Trivić, direktor Ispitnog centra, ispratili su jutros ekipu koja će predstavljati Crnu Goru na 57. Međunarodnoj olimpijadi iz hemije (IChO 2025), koja će biti održana u periodu od 5. do 14. jula u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati.
Crnogorskom timu u sastavu: Aleksa Damjanović i Lana Backović (Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica), Isidora Mrdak (Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ Danilovgrad) i Janko Orbović (Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić), kao i liderima dr Željku Jaćimoviću sa Metalurško-tehnološkog fakulteta i dr Miljanu Bigoviću sa Prirodno-matematičkog fakulteta, želimo uspjeh na ovom takmičenju.
- Svima njima želimo puno uspjeha i dobre rezultate na ovom prestižnom takmičenju - poručeno je iz Ministarstva prosvjete, neuke i inovacija.

1250x600

1084x550

Srednjoškolci otputovali na 57. Međunarodnu olimpijadu iz hemije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović upriličio je u Vili Gorica prijem i nagradio najbolje učenike srednjih škola generacije 2024/2025, i tom prilikom kazao da su oni slika crnogorskog društva koju želi da gledaju svi građani naše zemlje.
Kako su naveli u saopštenju, Milatović je istakao da ga raduje što se svečanost posvećena đacima generacije svih srednjih škola u Crnoj Gori organizuje već treću godinu zaredom, poručivši da društvo koje počiva na obrazovanju, radu i znanju predstavlja temelj napretka Crne Gore.
- Vrijedan rad i postignuti rezultati naših đaka okupili su nas ovdje, nastavljajući tradiciju koju sam započeo u prvoj godini svog mandata, a koja ima za cilj institucionalno prepoznavanje najboljih. Drago mi je što nisam sam u tom poduhvatu, pa bih istakao zahvalnost ICT Cortex-u, u kome od samog početka imamo partnera kada je u pitanju prepoznavanje najboljih - kazao je Milatović.
On je, kako su dodali, iskazao uvjerenje da će ustanovljena saradnja, na obostrano zadovoljstvo, biti nastavljena i u narednim godinama u tonu zdravog partnerstva poslovne zajednice i predsjednika države.
- Drage učenice i učenici, vjerujem da znate da svaki korak i dostignuće koje ostvarite znači mnogo na polju vašeg ličnog razvoja kao budućih intelektualaca, ali i obezbjeđuje našem društvu prosperitet i svijetlu budućnost. Ono što vas izdvaja i zbog čega ste, već tako mladi, na ovom mjestu nisu samo odlične ocjene i primjerno vladanje. To je i činjenica da ste na vrijeme prepoznali da je svaki kontrolni, pismeni i domaći zadatak bio djelić slagalice kojoj ste prišli odgovorno i uz radne navike neophodne za uspjeh - poručio je predsjednik Crne Gore..
On je naglasio da je upravo sada njihovo vrijeme.
- Ali, ne samo sada. Već je svima jasno da ste, radom i trudom, predodredili svoj dalji put na kom tek treba da nižete uspjehe. Budite ponosni na ostvareno, skromni u pobjedama i neumorno težite ka novim visinama. Svijet, sa svim svojim izazovima i prilikama, je pred vama, a ja sam siguran da ćete na najbolji način iskoristiti stečeno obrazovanje i u potpunosti se ostvariti u svojim izabranim profesijama - naveo je Milatović.
Kako piše u saopštenju, Milatović je sa učenicima podijelio i viziju crnogoroskog društva za koju se, kako je istakao, zalaže od početka svog manadata.
- To je društvo koje počiva na radu i na znanju. Ono u kom se broji koliko vrijediš i znaš, a ne koliko imaš i koga poznaješ. Ono u kom su diplome zarađene trudom, a ne kupljene i olako izdate na sumnjivim fakultetima. Vjerujem da uspješno društvo gradi zdrava i obrazovana mladost, a vi ste slika crnogorskog društva koju jasno vidim i koju želim da gledaju svi građani naše zemlje - istakao je.
Zato je, kako je pojasnio, pokrenuo niz aktivnosti, počev od nagrađivanja najboljih srednjoškolaca, dodjele stipendija najboljima koji planiraju školovanje na najprestižnijim svjetskim univerzitetima, preko savjeta omladinskih inicijativa i mnogih drugih koje imaju za cilj da se prepoznaju i nagrade rad i znanje.
- Dragi učenici i učenice, vama koji odlučite da obrazovanje nastavite u Crnoj Gori, želim da na najbolji način iskoristite mogućnosti koje naši univerziteti nude, ali i da budete proaktivni i kritički nastrojeni — da ukazujete na manjkavosti koje primijetite, jer se upravo na taj način osigurava kontinuiran napredak našeg obrazovanja i društva. Vama koji planirate svoje obrazovanje nastaviti u inostranstvu želim da izvučete ono najbolje iz evropskih i svjetskih univerziteta, te da budete svjesni da ste tamo ujedno i ambasadori Crne Gore - kazao je predsjednik.
Prema njegovim riječima, to nije samo velika privilegija, već i odgovornost.
- Vjerujem u vaš uspjeh i nadam se da ćete, kuda god vas životni putevi budu vodili, u srcu uvijek nositi Crnu Goru. Nećete mi zamjeriti što ću ovo naglas reći, ali uzdam se i u vaš povratak, u vaš ostanaj — jer samo okupljanjem najboljih, Crna Gora može na različitim poljima stati rame uz rame sa vodećim zemljama - mišljenja je Milatović.
On je poručio da mladost i znanje grade ne samo dobre ljude, već i one koji čine dobro drugima.
- Ne samo dobre ljekare, već i bolji zdravstveni sistem, ne samo dobre inženjere, već i dobru instrastrukturu i ne samo dobre pravnike već i vladavinu prava i snažne institucije. To važi za svako polje društvenog djelovanja, želim da to imate na umu. Na vama je da budete najbolja verzija sebe, a na nama da vam omogućimo da ostanete ovdje ili da se nakon studija vratite, u vašu Crnu Goru - zaključio je Milatović.
Kako se dodaje u saopštenju, izvršna direktorica klastera ICT Cortex, Maja Laušević Odalović je poručila da za sve u ICT Cortex-u, ovo je više od dodjele priznanja – ovo je potvrda da Crna Gora ima mladost u koju vrijedi ulagati.
- Ponosni smo što, zajedno sa Kabinetom predsjednika Crne Gore i našim kompanijama članicama, možemo podržati najbolje srednjoškolce iz cijele zemlje. Naše članice su kroz ovu inicijativu pokazale da vjeruju u mlade, obrazovanje i budućnost Crne Gore. Vjerujemo da se upravo među ovim učenicima nalaze budući inženjeri, inovatori, lideri i preduzetnici, a nadamo se da će mnogi od njih svoje profesionalne korake započeti upravo u jednoj od naših kompanija. ICT Cortex je tu da povezuje, podržava i gradi zajednicu u kojoj znanje i talenat ostaju i razvijaju se ovdje, u Crnoj Gori. Ovo je naša zajednička investicija u bolju budućnost - kazala je Laušević Odalović.
Predsjednik Milatović je, kako su naveli, kao znak priznanja za ostvarene rezultate, najuspješnijim srednjoškolcima uručio tablet uređaje.
- Uređaji su donacija ICT Cortex klastera za informacione tehnologije, inovacije, edukaciju, dizajn i tehnološki razvoj Crne Gore, uz podršku kompanija: Čikom, Codelab, Data Design, POS4.me, Profit App, SKY SAT, Payten, Fleka i Telemont - zaključili su.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDOE5z4EZzTg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Milatović nagradio najbolje srednjoškolce: Vi ste slika crnogorskog društva

Nevladino udruženje "Korak sa naukom" ove godine organizuje šestu Inženjersku školu nauke koja će biti održana od 21. do 28. jula u Pljevljima.&nbsp;
Tokom sedmodnevnog druženja, polaznici će imati priliku da prisustvuju predavanjima profesora i inženjera iz Crne Gore, ali i inostranstva iz oblasti vještačke inteligencije, programiranja, fizike, hemije, medicine, mašinstva, građevine, arhitekture, energetike, telekomunikacija.
Takođe, imaće priluku da steknu praktična znanja iz oblasti koju pokrivaju programiranje, hemija, Internet stvari (IoT), elektronika, konstruisanje, modelovanje i još mnogo toga.&nbsp;
Kamp je namijenjen svim srednjoškolcima i brucošima iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije, uzrasta od 15 do 20 godina.&nbsp;
Broj učesnika ograničen je na 30.
Kamp je besplatan,što znači da su bezbijeđeni smještaj i hrana za sve učesnike.
Prijave za kamp se mogu vršiti do 27. juna, a potrebno je pravilno ispuniti prijavni formular i priložiti motivaciono pismo.
Svi detalje o školi moguće je pronaći na sajtu www.ksan.me
Obavještenje o selekciji biće objavljeno najkasnije do 7. jula, a primljeni kandidati će dobiti povratni e-mail sa svim neophodnim informacijama.

Srednjoškolci i brucoši iz Crne Gore i regiona sticaće znanja iz oblasti vještačke inteligencije, programiranja, hemije, arhitekture...

U Beogradu je, na uglu ulica Kneza Miloša i Kralja Milana, u 19 sati počeo je skup na koji je pozvala neformalna organizacija beogradskih srednjih škola PULS.
Protest je počeo 17-ominutnom tišinom, čime je odata pošta žrtvama pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu i poginulima u požaru u Sjevernoj Makedoniji. Učesnici skupa su tokom odavanja pošte stradalima držali upaljene sijalice mobilnih telefona i stajali okrenuti ka Slaviji.
Oni su držali crteže na kojima su mete po kojima je ispisano ljubav, pravda, dostojanstvo i znanje.
Na skup kod „Londona“ predstavnici te neformalne organizacije došli su iz četiri pravca – sa Terazija, Slavije, iz pravca Ministarstva prosvjete i Ustavnog suda.

Održan protest PULS u Beogradu: Blokirane dvije ulice, održano 17 minuta za nastradale

Tri kolone srednjoškolaca iz raznih djelova Beograda su danas oko 16 sati stigle na Trgu Republike, u znak podrške studentskim zahtjevima povodom pogibije 15 ljudi i teškog povređivanja dvoje u Novom Sadu, 1. novembra.
Uz brojnu redarsku služu srednjoškolaca, sve tri kolone je obezbjeđivala uniformisana i saobraćajna policija, zaustavljajući vozila da bi prošle.
Iz pravca opštine Zvedara kolona srednjoškolaca kojoj su se priključi i građani, prošla je Trgom Nikole Pašića i Dečanskom ulicom, dok su druge dvije stigle iz Zemuna i sa Dedinja.
Duvajući u pištaljke i trubice na Trgu Republike su skandirali: "Hoćemo pravdu!" i "Hoćemo istinu!", javio je reporter agencije Beta.
Srednjoškolci sa Zvedare su nosili transparente: "Računajte na nas", "Pravda korpucija, blokada", "Naše vreme stiže", a oni iz Zemuna: "Pukao nam je film".
Na čelu kolone s Dedinja bio je veliki transaprent: "Čistimo Beli grad, Četvra beogradska gimnazija" i niz transparenata, s izrazima podrške zahtjevima studenata.
Studenti koji su blokirali fakultete, zahtijevaju objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji novosadske Željeznićke stanice čija se nadstrešnica ulaza srušila i pobila ljude, za to traže krivičnu i političku odgovornost, da budu procesuirani svi koji su tokom protesta napadali studente i građane, da studenti koji su protestovali budu oslobođeni gonjenja i da se finansiranje visokog školstva poveća za 20 odsto.
Studenti smatraju da nijedan od tih zahtjeva nije ispunjen u potpunosti, a vlast tvrdi suprotno.

Srednjoškolci i građani u tri kolone došli na Trg Republike u Beogradu: "Hoćemo istinu i pravdu"

Više stotina studenata i građana Niša blokiralo je danas oko 13 sati naplatnu rampu „Niš-sever“ na auto-putu Niš-Beograd.
Studenti i građani su se prije toga okupili na Bulevaru Nikole Tesle i Bulevaru 12. februara i petnaestominutnim ćutanjem odali poštu nastradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
Studenti su najavili da će blokirati naplatnu rampu do 21 sat, ali postoji mogućnost produžetka blokade za još tri sata ukoliko se takva odluka izglasa na građanskom plenumu, koji će u toku dana biti održan.
Niški visokoškolci došli su na naplatnu rampu kompletno opremljeni za višesatnu blokadu. Postavili su šatore i prostirke za sjedjenje, a imaju i rezerve hrane, sokova i vode.
Blokada rampe i protest organizovani su pod nazivom „Došlo je na naplat(n)u“.

„Došlo je na naplat(n)u“: Studeni i građani blokirali naplatnu rampu na autoputu Niš - Beograd

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: srednjoskolci