Centralizacija obrazovanja prati migracione tokove: Trećina srednjoškolaca u Podgorici

Više od trećine srednjoškolaca u Crnoj Gori školuje se u Podgorici, a takva distribucija, prema ocjenama stručnjaka, odraz je dugogodišnjih demografskih i ekonomskih trendova u zemlji i izražene centralizaciju stanovništva.

U Crnoj Gori ove školske godine, prema podacima Monstata, srednje škole pohađa oko 27 hiljada učenika, a čak 33,1 odsto njih školuje se u Podgorici. Istovremeno, u četiri opštine – Andrijevici, Šavniku, Plužinama i Žabljaku – upisan je ukupno 231 učenik, što čini manje od jedan odsto ukupnog broja srednjoškolaca.

Stručnjaci upozoravaju da ovakva distribucija nije slučajna, već da odražava dugogodišnje demografske i ekonomske trendove u zemlji, uprkos bogatoj obrazovnoj ponudi i na sjeveru.

Dikretorica Direktorata za demografiju u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Mileva Brajušković Popović ocijenila je da raspored učenika prati raspored stanovništva, koji je već decenijama obilježen intenzivnim migracijama ka centralnom i primorskom regionu, a posebno ka glavnom gradu.

- Migracije su dominantno uslovljene ekonomskim razlozima – nedostatkom radnih mjesta i nižim prihodima na sjeveru. Kada se porodice sele, sa sobom ‘odnose’ i rađanje, što dodatno smanjuje broj djece u tim sredinama - kazala je Brajušković Popović agenciji MINA.

Prema njenim riječima, posljedice su već vidljive – ne samo kroz smanjenje broja učenika, već i kroz ubrzano starenje stanovništva.

- Imamo sve manji broj rođenih i sve veći broj starijih. To znači da ćemo imati i sve manje djece u školama. To je direktna posljedica demografske tranzicije kroz koju Crna Gora prolazi - istakla je Brajušković Popović.

Kako je navela, u školskoj 2010/2011. godini skoro 30 odsto srednjoškolaca bilo je u sjevernom regionu, dok ih je danas svega 23 odsto. Sve opštine na sjeveru bilježe pad broja učenika, dok pojedine primorske opštine, poput Budve i Tivta, bilježe rast.

Brajušković Popović upozorava da je Crna Gora već duboko u procesu demografskog starenja, sa sve manjim brojem rođenih i rastućim udjelom starijeg stanovništva, što direktno utiče na smanjenje broja učenika.

- Dakle, imamo sve manji broj mladih ljudi iz popisa u popis, sve veći broj starih. Čim imate manji broj rađanja to znači da ćemo imati i manji broj đaka u školama. A to negdje dovodi i dalje ka neravnomjernoj prostornoj distribuciji stanovništva u Crnoj Gori - dodala je ona.

Govoreći o ulozi obrazovanja u migracijama, Brajušković Popović je kazala da su, osim ekonomskih faktora, važni i dostupnost obrazovnih, zdravstvenih i administrativnih usluga.

- Migracije se odvijaju po principu – idem tamo gdje mi je bolje - rekla je Brajuković Popović dodajući da postoji i psihološki osjećaj zapostavljenosti koji utiče na odluke ljudi.

Ona smatra da bi šira mreža obrazovnih i visokoškolskih institucija na sjeveru mogla doprinijeti smanjenju centralizacije.

Iako se često pretpostavlja da obrazovni sistem presudno utiče na odluke mladih, u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) naglašavaju da je njegova uloga ipak ograničena u odnosu na širi društveni kontekst.

Generalna direktorica Direktorata za gimnazijsko i stružno obrazovanje Marija Gošović kazala je da su migracije uslovljene dostupnošću radnih mjesta, infrastrukture, bogatstvom sadržaja i kvalitetom života, a da obrazovanje djeluje kao pojačivač postojećih trendova.

- Kada djeca ne prepoznaju perspektivu u nastavku obrazovanja i zapošljavanja u svojim sredinama, prirodno je da migriraju - rekla je Gošović agenciji MINA.

Ona je istakla da škole na sjeveru nude širok spektar obrazovnih programa, ali da odluke mladih prvenstveno zavise od šireg društveno-ekonomskog konteksta.

- Podgorica je administrativni, ekonomski i univerzitetski centar, što mladima pruža više mogućnosti za dalje školovanje i zapošljavanje. Obrazovanje u tom smislu jeste jedan od važnih faktora unutrašnje migracije, ali ne i jedini najvažniji - kazala je Gošović.

Ipak, centralizacija stvara pritisak na obrazovni sistem u centralnoj i južnoj regiji.

Gošović je kazala da škole su škole u središnjem dijelu i na jugu preopterećene, dok se na sjeveru vodi „borba za svakog učenika“.

Kao odgovor na to, kako je navela, planirana je izgradnja nove gimnazije u Podgorici i dodatna ulaganja u infrastrukturu širom zemlje.

Ona je podsjetila da je MPNI u posljednje dvije i po godine investiralo više od 100 miliona EUR u obnovu, rekonstrukciju, izgradnju vaspitno-obrazovnih objekata, vodeći računa o regionalnoj zastupljenosti, te da je u toku i tender vrijedan četiri miliona EUR za opremanje stručnih škola savremenom opremom.

Prema riječima Gošović, poseban fokus stavljen je na digitalizaciju, modernizaciju programa i razvoj dualnog obrazovanja.

- Digitalizacija obrazovnog sistema je zaista nešto na čemu vrijedno radimo. Jačamo i dualno obrazovanje, odnosno to je ovo obrazovanje nivoa III gdje učenici stiću praktičan dio obrazovanja kod poslodavca i za to dobijaju mjesečnu nadoknadu sve sa ciljem da djeca nakon završene srednje škole lakše nađu posao - navela je Gošović.

Govoreći o interesovanju učenika, Gošović je kazala da je veći broj učenika upisan u srednje stručne škole nego u gimnazije.

- Gimnazije upisuju učenici koji planiraju nastavak školovanja na fakultetu, dok srednje stručne škole omogućavaju brže zapošljavanje - rekla je Gošović i podsjetila da Ministarstvo obezbjeđuje stipendije za deficitarna zanimanja u iznosu od 150 eura mjesečno.

Brajušković Popović je upozorila da, ukoliko se postojeći trendovi nastave, sjever Crne Gore može očekivati dalju depopulaciju. Projekcije pokazuju da bi do 2030. godine na 100 mladih u tom regionu moglo dolaziti čak 140 starijih osoba.

- Na prostoru sela je jedan potpuni demografski egzodus, jer mi sada imamo 74 seoska naselja bez stalnih stanovnika, a na prethodnom popisu ih je bilo 39. Takođe, imamo 277 naselja koje imaju manje od deset stanovnika, što nam jasno ukazuje na to kakva je ih demografska budućnost očekuje - navela je Brajušković Popović.

Sagovornice agencije MINA su saglasne da rješenje zahtijeva dugoročne i koordinisane politike – od otvaranja radnih mjesta i razvoja infrastrukture, do jačanja kulturnih i društvenih sadržaja za mlade.

- Ovo zahtijeva međuresorni pristup, otviranje novih radnih mjesta, posticaj za poslodavce da zapošljavaju mlade nakon školovanja, razvoj saobraćajnica, infrastrukture, kulturni i sportski sadržaj. Moramo mladima omogućiti da profesionalno i lično napreduju u sredinama u kojima su rođeni - zaključila je Gošović.

Brajušković Popović je kazala da je prostorna distribucija stanovništva kompleksno demografsko pitanje, ističući da demografska politika ne počinje u jednoj instituciji niti se završava u jednoj politici.

- Demografske politike moraju da budu dugotrajne, široko postavljene i sveobuhvatne. To znači da svako mora da da svoj doprinos kako bismo kreirali najbolje moguće mjere koje daju demografski održive rezultate - rekla je Brajušković Popović.