Glavni grad Podgorica saopštio je da je objavljen javni konkurs za izradu spomen-obilježja Borislavu Pekiću.
- Spomen-obilježje Borislavu Pekiću, rođenom Podgoričaninu i jednom od najznačajnijih književnih stvaralaca našeg vremena, predstavlja trajni znak poštovanja prema misli, slobodi i kulturi koje je svojim djelom ostavio u nasljeđe. Podgorica na ovaj način odaje počast svom velikom sugrađaninu i potvrđuje da pamti i cijeni one koji su je trajno zadužili - kazala je predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
Odluku da jedan od najvećih književnih velikana našeg kulturnog prostora dobije spomen-obilježje Skupština Glavnog grada usvojila je ranije, čime je i formalno stvoren osnov za realizaciju inicijative koju je pokrenula Borovinić Bojović, sa namjerom da se ime i djelo maestra Pekića trajno i vidljivo ugrade u urbani i kulturni identitet Podgorice.
- Pekićevo stvaralaštvo ostavilo je neizbrisiv trag u književnosti, kulturi i društvenoj misli, a njegovo rodno mjesto ima obavezu da mu oda počast dostojnu njegovog imena - istakla je Borovinić Bojović.
Prema njenim riječima, posebnu simboliku ovom projektu daje činjenica da je Borislav Pekić rođen 4. februara, te da se upravo uoči njegovog rođendana otvara javni konkurs za izradu umjetničkog i arhitektonsko-urbanističkog rješenja spomen-obilježja na odgovarajućoj lokaciji u centru grada, čime Podgorica spaja sjećanje, odgovornost i savremeni kulturni izraz.
Borovinić Bojović je pozvala sve referentne i zainteresovane autore da se prijave na javni konkurs i svojim idejama i umjetničkom vizijom daju lični pečat budućem spomen-obilježju posvećenom Borislavu Pekiću.
Borislav Pekić rođen je 1930. godine u Podgorici, a njegova djela, prevedena na brojne svjetske jezike, uvrštena su u sam vrh evropske književne baštine, čineći ga trajnim dijelom kulturnog pamćenja ne samo Podgorice, već i šireg evropskog prostora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgorica dobija spomenik Borislavu Pekiću

Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, lišavajući ga suštine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimiše politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strateških partnera je da PES gubi političku snagu, a nekadašnji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je završio na ivici cenzusa, kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se "prave mrtvi" onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
- Zato i politika crnogorske vlasti sve više liči na Vučićevu. Na sceni imamo pokušaj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformiše iz radikalnog nacionaliste u izvještačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono što skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao što sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru - istakao je Vuković.
Nikolić je istakao da u Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo, kako kaže, da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. 
- Zašto? Zato što vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapošljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapošljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podršku birača. Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se više od toga povećale cijene. I šta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uopšte nema razvoja - naveo je Nikolić.
Dodaje da je uništen poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori.
- I ne samo što nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura naš nekadašnji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU - naglasio je poslanik DPS-a.
<h2>"Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima"</h2>
Komentarišući to što je u više opština najavljeno podizanje spomenika preminulom mitropolitu MCP Amfilohiju Radoviću i što mu je predsjednik Jakov Milatović posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde, Nikolić kaže da rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spom-obilježja više govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom Amfilohiju. Ističe da je Laureat za života o sebi kazao sve.
- Nesumnjivo je jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju. Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života koštala oko 150.000 ljudi. Ono što mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore - kazao je Nikolić.
Međutim, kako ističe, za današnju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. 
- Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se "pokrivaju" Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje prošlosti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao - poručio je Nikolić.
<h2>Odazvaće se pozivu Milatovića za konsultacije</h2>
Nikolić je kazao i da će se DPS odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Višeg suda Predrag Krstonijević.
- Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, više bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego što je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog - kazao je Nikolić.
On nije želio da komentariše to što je Nikola Janović napustio DPS, ističući da partija neće tražiti da vrati mandat.
- Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli što smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

Skupština opštine Kolašin danas je većinom glasova podržala odluku o podizanju spomen-obilježja preminulom mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću.&nbsp;
Za je glasalo osamnaest odbornika, a dva su bila protiv.
Za podizanje spomenika glasali su svi odbornici vladajuće većine, uz podršku Duška Šćepanovića, odbornika opozicionog pokreta Zajedno gradimo Kolašin (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti). Protiv su bili njegove partijski kolege Bojan Zeković i Ivan Grdinić, dok Balša Cvetković nije učestvovao u glasanju, a Matija Bulatović je napustio salu neposredno prije izjašnjavanja.
Odbornica opozicije Marta Šćepanović napustila je sjednicu ranije. Više opozicionih odbornika, među kojima i dvojica iz Grupe birača „Za naš Kolašin“, danas nijesu prisustvovali sjednici lokalnog parlamenta.
Na početku sjednice izostali su pojedini odbornici vladajuće većine, pa je kvorum bio obezbijeđen uz prisustvo odbornika iz opozicije. Tokom rasprave je pojašnjeno da je opozicija i ranije omogućavala održavanje kvoruma na dva skupštinska odbora, što je uticalo na prvobitni ishod glasanja u Odboru za statut i propise.
Prema dostupnim informacijama sredstva su opredijeljena budžetom za 2023 godinu.
Odluku o podizanju spomenika Amfilohiju prethodno je odobrilo Ministarstvo kulture i medija, a potpisala ministarka Tamara Vujović. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.
Dio odbornika iz opozicije imao je primjedbe na način pokretanja inicijative i na proceduru usvajanja, dok su predstavnici vladajuće većine istakli da se radi o "činu poštovanja prema ličnosti koja je obilježila jedno vrijeme".
Rasprava o ovoj tački dnevnog reda izazvala je veliku pažnju odbornika i tenzije između predlagača i opozicije, kao i polemiku između predsjednika opštine Petka Bakića sa odbornicima DPS-a, Matijom Bulatovićem i Bojanom Zekovićem SD.
Prema obrazloženju predlagača, odluka ima za cilj da oda priznanje mitropolitu Amfilohiju za njegov doprinos duhovnom i kulturnom životu Crne Gore. Dio opozicije je bio protiv načina na koji je inicijativa sprovedena i ukazano na proceduralne propuste.
Predsjedsjedavajući Skupštine opštine, Balša Cvetković iz odborničkog kluba "Pokret zajedno gradimo Kolašin" za portal RTCG je kazao da odluka nije prošla kontrolu Odbora za statut i propise i da je dio članova toga tijela smatrao da postupak nije sproveden u skladu sa zakonom.
- Odluka nije prošla Odbor za statut i propise. Dio članova smatrao je da postupak koji je predvodio njenom donošenju nije usklađen sa zakonom, te da postoji mogućnost da, ukoliko neko podnese ustavnu žalbu , ova odluka bude oborena na Ustavnom sudu i stavljena van zakona - zaključio je Cvetković.
Iz navedenih razloga, Odbor za Statut i propise zasjedao je kratko kako bi donio odluku o pravnoj validnosti povodom ove tačke.
Bojana Tripković (SNP) predsjednica Odbora za Statut i propise je posle pauze od dvadeset minuta, podnijela izvještaj Skupštini o radu Odbora.
Glasano je i tri člana su bila za, jedan protiv, i time je prijedlog odluke usvojen.

SO Kolašin podržala podizanje spomen-obilježja Amfilohiju

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama uputilo je juče novi zahtjev Osnovnom sudu u to gradu za privremeno oduzimanje spomenika Pavla Đurišića, potvrdila je za Vijesti &nbsp;rukovoditeljka beranskog tužilaštva Jadranka Mićović.
Sad je na potezu sud u Beranama, koji treba da donese novo rješenje o privremenom oduzimanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu. Ako to učini, odnosno ukoliko naloži oduzimanje spomenika, zadatak da obavi taj posao biće dodijeljen policiji.
Podsjećamo, policija je 1. oktobra pokušala da zaplijeni kip, ali ga nije pronašla u konaku beranskog Manastira Đurđevi stupovi. Policija je dan kasnije obavijestila sud o tome, koji je potom pisao tužilaštvu.

Beransko tužilaštvo uputilo novi zahtjev sudu u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću

Ministar pravde Bojan Božović smatra da to što nadležni ne mogu da uđu u trag spomeniku četničkom komandantu i ozloglašenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću nije dokaz da pravna država ne funkcioniše.
- Preteška je kvalifikacija da pravna država ne funkcioniše, ali osjetljivost postupka je dovela do nesprovođenja zakona u pravom smislu riječi. Vjerovatno je riječ, da li o nedostatku komunikacije, ali daleko od toga da podržavam... Mislim da će nadležne institucije nastaviti rad u postupku i da će ubrzo otkriti gdje se nalazi spomenik - rekao je Božović u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Ministar je poručio da ostaje na stanovištu beranskog Osnovnog državnog tužilaštva u ovom slučaju.
Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić kazao je da je obaveza policije da prikupi dokaze o krivičnom djelu.
- Volio bih da u Crnoj Gori ispune svi svoje zakonske obaveze. Kolege iz nadležnog tužlaštva su saopštile da su dali nalog policiji da se spomenik oduzme. Tu mi je najveća dilema zašto uopšte čekamo nalog. ako dokazujemo konkretno krivično djelo, policija je mogla samoinicijativno da reaguje - ocijenio je Radonjić.
Tužilaštvo, kako je rekao, ne izvršava to rješenje suda, već policija može da oduzme predmet izvršenja.
- Organ otkrivanja je policija i samim tim prikupljanja dokaza - rekao je Radonjić.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević kazala je da je donekle porazno kako se odvija priča sa spomenikom, ali nije htjela dalje da komentariše slučaj.
- Ne možemo prebacati krivicu na tužilaštvo i sudstvo. Treba da postoji koordinacija između nadležnih organa - kratko je rekla Kovačević.
Advokat Ante Nobilo kazao je da nije detaljno upućen u ovaj slučaj, ali je kazao da ako država ne funkcioniše to znači da nema političke volje.
- Da je čvrsta politička volja, ne bi bilo opstrukcija - zaključio je Nobilo.

Tamara Klikovac

Božović o potrazi za spomenikom Đurišiću: Preteška kvalifikacija da pravna država ne funkcioniše; Radonjić: Policija mogla samoinicijativno da reaguje

Spomenika ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću nema u konaku Manastira Đurđevi stupovi, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora.
Prema informacijama Vijesti, iguman Danilo Trpčevski je kontaktirao telefonom mitropolita Metodija i on je policajcima rekao da u manastiru postoje prostorije od kojih samo on ima ključ. Metodije je, navodno rekao policijcima da rješenje treba da glasi na starješinu manastira, odnosno njega, a ne na igumana starješinu konaka, jer u dio prostorija samo on ima pristup.
Osnovni sud je ranije danas naredio Upravi policije da oduzme taj predmet krivičnog djela od starješine Manastira. Spomenik se, prema informacijama policije i tužilaštva, nalazi u konaku Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama. Rješenje izvršava Uprava policije, Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenje bezbjednosti Berane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsud-donio-rjesenje-o-ukljanjaju-spomenika-pavlu-durisicu-iz-durdevih-stupova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Sud je naložio privremeno oduzimanje navedenog spomen obilježja koji se nalazi u konaku Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama, od starješine Manastira. Predmet može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu iz čl.411 a u vezi čl.23. Krivičnog zakonika Crne Gore – piše u saopštenju predsjednika Osnovnog suda u Beranama Ivana Došljaka.
U rješenju se navodi da je starješina Manastira dužan je da preda spomen obilježje Pavla Đurišića Upravi policije.
- U slučaju nepostupanja može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 €, a u slučaju daljeg odbijanja može se odrediti zatvor. Oduzeti predmet predaje se na čuvanje Upravi policije, Regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenju bezbjednosti Berane – saopštio je on.
Policija nadgleda taj manastir već danima 24 časa, a krajem prošle sedmice je došlo i do incidenta u kome je iguman Danilo Trpčevski jurio i vrijeđao policiju.

Spomenik Đurišiću nije u manastiru Đurđevi stupovi

Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama donijelo je rješenje o privremenom oduzimanju spomen-obilježja četničkom komandantu i ozloglašenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću od starješine manastira Đurđevi stupovi, potvrđeno je Portalu ETV.
Kako nam je rečeno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, tamošnji sud je uvažio njihovu žalbu i donio rješenje o oduzimanju spomenika.
Kako prenose Vijesti, shodno sudskoj odluci, starješina manastira Đurđevi Stupovi je dužan da preda spomenik policiji, a ako to odbije biće kažnjen 1.000 eura ili u konačnom kaznom zatvora.
Postupajući sudija u Osnovnom sudu u Beranama prethodno je odbijao zahtjev ODT-a da se spomenik četničkom komandantu oduzme iz manastira Đurđevi stupovi u Beranama, ali je onda vanraspravno vijeće beranskog suda uvažilo žalbu tužilaštva na tu odluku i vratilo zahtjev na ponovno odlučivanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsutkinja-ponovo-odbila-zahtjev-odt-a-da-se-spomenik-durisicu-privremeno-oduzme-iz-manastira-durdevi-stupovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Beranski ODT traži da se spomenik Đurišiću oduzme jer je, pošto je nezakonito postavljen - predmet izvršenja krivičnog djela.
Bista je postavljena u selu Gornje Zaostro kod Berana 8. avgusta, a desetak dana kasnije prenijeta u Đurđeve stupove.
Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ prošlog mjeseca.
Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.
- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.

Sud donio rješenje o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću iz Đurđevih stupova

Evropski savez pozvao je nadležne državne institucije da konačno pokažu odgovornost prema pravoj strani istorije i vrijednostima Crne Gore i da prestanu da javni prostor pretvaraju u pozornicu za negatore crnogorske države, presuđene ratne zločince i one koji simbolizuju sve ono što građanska i evropska Crna Gora nikada neće biti. Umjesto takvih poraznih odluka, država je, ističu u ES, dužna da obezbijedi trajno spomen-obilježje admiralu Vladimiru Baroviću.
- Admiral Barović je svojom ljudskošću i moralnim činom ostao upamćen kao simbol časti Crne Gore. On je odbio da izvrši naređenja koja su vodila ka zločinu i razaranju, jasno pokazujući da se patriotizam ne mjeri brojem ispaljenih granata i razorenih gradova, već vjernošću univerzalnim vrijednostima mira, ljudskosti i poštovanja dostojanstva drugih naroda. Njegova žrtva je najbolji dokaz da Crna Gora može da bude država koja se ponosi hrabrošću i čašću, a ne nasiljem i sramotom - navedeno je u saopštenju Evropskog saveza.
U vremenu kada su mnogi birali stranu zločina i destrukcije, admiral Barović je, napominju u toj političkoj grupaciji, bio na pravoj strani istorije. Na istoj strani su, ističu, tada bili i oni koji danas čine Evropski savez, dosljedno zastupajući vrijednosti građanske, antiratne i evropske Crne Gore.
- Naša je obaveza da upravo takvi ljudi budu trajno upisani u kolektivno sjećanje i javni prostor, kao poruka generacijama koje dolaze da je moguće ostati na strani istine i pravednosti čak i onda kada se za to plaća najveća cijena. Umjesto da podiže spomenike onima koji su donosili patnju, Crna Gora mora da slavi one koji su je činili časnijom i boljom - naglasili su u saopštenju.
Evropski savez zato zahtijeva da se odmah započne procedura za podizanje dostojnog spomen-obilježja admiralu Vladimiru Baroviću. 
- To bi bila jasna poruka da Crna Gora svoj evropski i građanski put gradi na temeljima istine, pravde i ljudskog dostojanstva, a ne na mitovima i idolima koji nas vuku unazad - poručuju iz Evropskog saveza.

Evropski savez: Umjesto slavljenja ratnih zločinaca, Crna Gora da podigne spomenik admiralu Vladimiru Baroviću

U selu Vusanje, u opštini Gusinje, danas je istaknut transparent povodom nedavnog uklanjanja spomenika Jusufu Čeliću.&nbsp;
Na Fejsbuk stranici Plav-Gusinje Press Net, objavljena je fotografija sa natpisom „Svi smo mi Isufa!“ uz poruku da je riječ o snažnoj poruci crnogorskim vlastima koje su se usudile da uklone bistu "vuthjanskog junaka".
- Mogu uzeti bistu, ali nikada ne mogu oduzeti ponos i ljubav koju osjećamo prema njemu i njegovim djelima. Sve dok vi poštujete svoje zločince, agresore i osvajače naših zemalja, mi ćemo nastaviti poštovati naše branitelje i heroje. Vječna slava Isufu Kamer Çelaju!- stoji u objavi ovog portala.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpermalink.php%3Fstory_fbid%3Dpfbid02KHiu44LBqc1PD62gGqd9quAWBDgiGSkyEJik3Dhvosbw2ozBeh4rjA67XWXAXjDpl%26id%3D100034777226721&show_text=true&width=500" width="500" height="543" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Iz Vusanja poručili: Sve dok vi poštujete svoje zločince, agresore i osvajače naših zemalja, mi ćemo nastaviti poštovati naše branitelje i heroje

Uprava policije nije zaprimila zvanični zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama za oduzimanje statue Pavla Đurišića.
To je Pobjedi zvanično rečeno iz ovog sektora Ministarstva unutrašnjih poslova, s obzirom na to da je u njihovoj nadležnosti uklanjanje spomenika ozloglašenom ratnom zločincu i vođi dijela četnika iz Crne Gore, kao predmeta kojim je izvršeno krivično djelo.
U konkretnom slučaju, riječ je o protivpravnoj radnji s obzirom na to da je Crna Gora zakonski obavezana da spriječi podizanje spomen-obilježja licima koja su propagirala fašizam, nacizam i šovinizam, ili bila saučesnici u ratnim zločinima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspomenik-zlikovca-durisica-premjesten-u-durdeve-stupove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz UP su nam takođe potvrdili da oni u ovom trenutku nisu nadležni za izvršavanje ovakvog zahtjeva.
- U ovoj fazi postupka, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama nadležno je za izdavanje naloga za postupanje za oduzimanje predmeta, odnosno neophodno je pribavljanje odgovarajuće dokumentacije za sprovođenje procesnih radnji i postupanje po naredbama nadležnog suda – rečeno je Pobjedi.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet zbog premještanja spomenika ozloglašenom ratnom zločincu i vođi četnika Pavlu Đurišiću u manastir Đurđevi stupovi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fodt-berane-formiralo-predmet-izvidaju-kako-je-spomenik-pavlu-durisicu-stigao-do-durdevih-stupova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nakon saznanja da je spomen obilježje Pavlu Đurišiću premješteno u konak manastira Đurđevi stupovi, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet i u toku je postupak izviđaja - saopšteno je iz ODT Berane.
S druge strane, nije precizirano da li će – i kada – spomenik končano biti u njihovim rukama, s obzirom da je više puta postavljan, i to svaki put suprotno zakonima Crne Gore.

Policija još nije dobila zahtjev za oduzimanje kipa Đurišića

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: spomenik