Asocijacija Spektra poručuje da propuste u poštovanju i jačanju Ustavom garantovane demokratije građanke i građani Crne Gore ne doživljavamo apstraktno.
Kako ističu, njen nedostatak ima direktne posljedice na naše živote, dok uvažavanje mjerimo jasno postavljenim ciljevima.
- Jedan od njih, usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, više puta glasno je upućen Vladi i Skupštini Crne Gore, brojnim izvještajima evropskih institucija, jasnim urgiranjem ujedinjenog civilnog sektora, a od maja i Akcionim planom za završna mjerila u pregovaračkom poglavlju 23 - navode u saopštenju.
Prema njihovim riječima, zanemarivanje ovakvih pitanja ne predstavlja samo povredu ljudskih prava dijela građanki i građana Crne Gore, koji, podsjećaju, usljed nedostatka ovog pravnog okvira, a kako bi ostvarili svoja osnovna prava, i dalje moraju da prolaze kroz proces sterilizacije kako bi njihov rodni identitet bio prepoznat.
- Širi kontekst, a koji nas mora brinuti, bez obzira na naš identitet, je sljedeći: U saradnji civilnog sektora i vladinih institucija kreiran je nacrt zakona koji bi osigurao, ne samo da ovaj propust ne ostane zanemaren, već garantovao i zaštitu temeljne vrijednosti kakva je samoodređenje - poručuju iz Spektre.
Kako dodaju, tekst nacrta pretrpio je brojne kompromise na kojima se iz vladinih institucija insistiralo, a zbog kojih je zakon za dlaku sasvim izgubio svoju suštinu.
- Finalizaciju nacrta pratile su javne deklaracije podrške dovoljnog broja poslanica i poslanika Skupštine za njegovo usvajanje. Ipak, kada je došlo vrijeme za glasanje o zakonu sve je upućivalo na to da je ono sa vrha blokirano od strane predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, kontinuiranim uklanjanjem zakona sa dnevnog reda Skupštine - rekli su.
Ovakav čin povrede demokratije, koji su i predsjednik Skupštine Mandić i premijer Spajić probali da provuku “ispod radara”, puneći usta evropskim obećanjima, svojstven je, kažu oni, njihovom političkom senzibilitetu, koji je sve osim transparentan.
- A od tema koje zapravo zavrjeđuju pažnju našeg premijera, ističemo reakciju na ubistvo konzervativnog američkog influenser-aktiviste, Čarlija Kirka, što je i Spajića pogodilo više nego bilo koji napad na aktivistkinje i aktiviste sopstvene države - dodaju u saopštenju.
Oni su podsjetili da smo u samo proteklih mjesec dana bilježili prijetnje poslanika Kneževića upućene Aleksandru Dragićeviću, hajku Demokrata protiv Tee Gorjanc Prelević, ne pominjući, kako kažu, skoro pa svakodnevne poruke kojima smo kvir i drugi aktivisti/kinje zatrpani, a koje, kako ističu - budući da rade i svoj i Vladin posao, ne stižu ni da broje, ni prijavljuju.
- Pošto u objavi na društvenoj mreži X naš premijer navodi da “ideologije dolaze i prolaze, ali ljudski životi su neprocjenjivi i ne mogu se vratiti”, otvoreno pitamo, koliko vrijede životi građanki i građana koje svojim mandatom zastupa - jasni su iz Spektre.
Oni su kazali da ćemo kroz dva mjeseca znati i ovogodišnju statistiku broja ubijenih transrodnih osoba širom svijeta, a tačna brojka, dodaju, koja nijedne godine ne pada ispod 300, obilježava se Danom sjećanja na žrtve transfobije, od kojih je nebrojeno njih moglo biti spašeno da su postojale pravne regulative za kakve se trenutno u Crnoj Gori zalažu.
- Za njih premijer, do sad, nije odvojio ni jedno slovo - jasni su.
Iz Spektre zaključuju da su ljudski životi vrlo “procjenjivi” i da je cijena naših jasno izračunata trenutnim političkim kalkulacijama.
- Kad je, dakle, pravo vrijeme za demokratiju svih, a ne samo odabranih? Hoće li to biti onda kada i crnogorski život uđe u gorepomenutu statistiku, ili do kraja 3. kvartala, kako je Akcionim planom definisano - upitali su.
Asocijacija Spektra napominje: ako se demokratija baštini samo jednostrano, onda to nije demokratija, već birokratsko mrcvarenje poštenih građanki i građana, a baštinjenje korupcije njenih predstavnika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spektra: Vlada u zatočeništvu drži demokratiju i naše dostojanstvo

Lijek estradiol, koji je na crnogorskom tržištu dostupan pod nazivom Neofolin, dodat je na listu ljekova koji se mogu distribuirati ka domovima zdravlja, saopšteno je iz Asocijacije Spektra.
Iz te nevladine organizacije (NVO) kazali su da je estradiol, čija dostupnost je veoma važna za sve žene koje ga koriste kao terapiju, na listu ljekova dodat na njihovu inicijativu.
Oni su naveli da estradiol koriste i trans žene kojima zdravlje i život zavise od kontinuirane dostupnosti tog lijeka.
Iz Asocijacije Spektra su rekli da su pacijentkinje estradiol do sada mogle da dobiju isključivo u opštim bolnicama, ili Kliničkom centru Crne Gore.
- Ta praksa onemogućavala je pristup terapiji za veliki broj žena, koje su i do dva puta sedmično morale da putuju iz mjesta stanovanja u gradove koji posjeduju opšte bolnice, što nije moguće za veliki broj njih koje žive u teškim ekonomskim uslovima, ili čiji poslodavci nemaju razumijevanja za njihove zdravstvene potrebe - &nbsp;kaže se u saopštenju.
Iz Asocijacije Spektra su podsjetili da je, poslije preko deset godina nestašice i nedostupnosti estradiola, u oktobru to sistemski riješeno, dodajući da se nakon toga javila nova prepreka u vidu dostupnosti tog lijeka isključivo u opštim bolnicama.
- Ovo je pogotovo pogađalo sve one žene koje su suočene sa ekonomskim poteškoćama i nesigurnim radnim mjestima - kazali su iz Asocijacije Spektra.
Iz te NVO su rekli da je nedavno, nakon osam godina javnih apela Asocijacije Spektra i savezničkih organizacija, upozorenja brojnih međunarodnih adresa i inicijative podnijete Ministarstvu zdravlja, Vlada usvojila novu listu ljekova, kojom će se taj lijek distribuirati i ustanovama primarne zdravstvene zaštite, odnosno domovima zdravlja.
- Na ovaj način problem je riješen, a svako kome je potrebna terapija može je dobiti tako što će izabranom doktoru dostaviti izvještaj od endokrinologa na kojem je propisana injekcija estradiola, a zatim doktor otvoriti nalog za injekciju i trebovati lijek u Domu zdravlja u kojem ordinira - naveli su iz Asocijacije Spektraa.
Kako su pojasnili, potrebno je sačekati par dana kako bi lijek stigao u Dom zdravlja, nakon čega pacijentkinja može primiti lijek.
Iz Asocijacije Spektra su savjetovali pacijentkinje da se Domu zdravlja jave barem sedmicu prije planirane injekcije.

Spektra: Estradiol od sada dostupan i u domovima zdravlja

Da Crna Gora bilježi ozbiljno nazadovanje u oblasti ljudskih prava LGBTI osoba jasno prepoznaje i najnoviji non-pejper Evropske komisije za poglavlja 23 i 24, objavljen u maju 2025. godine, kazali su iz Asocijacije Spektra.
U Spektri ističu da dokument jasno ukazuje na ono što mnogi izvještaji međunarodnih i evropskih organizacija potvrđuju – kontinuirani izostanak institucionalnog i zakonodavnog napretka, posebno kada je riječ o ljudskim pravima LGBTI osoba.
U dokumentu se konstatuje odluka Vlade Crne Gore iz decembra 2024. da ne uvrsti Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja u dnevni red, uprkos tome što je, kako navode, Nacrt prethodno prošao sve neophodne faze zakonodavnog procesa.
- Evropska komisija konstatuje da tokom izvještajnog perioda nije bilo pomaka ni u usklađivanju podzakonskih akata sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola iz 2020. godine, čime se nastavlja odlaganje njegove pune implementacije i uskraćivanje pristupa osnovnim pravima istopolnim partnerima. Ovakva situacija čini ovaj zakon mrtvim slovom na papiru već petu godinu za redom - navedeno je u saopštenju Asocijacije Spektra.
Dodaju da se u dokumentu podsjeća da je Crna Gora tokom 2024. godine zabilježila značajan pad na ILGA-Europe Duginoj mapi, i to sa 12. na 20. mjesto, i to u samo nekoliko proteklih godina, a zabrinjava i rastuća anti-LGBTI retorika i stagnacija u sprovođenju politika i zakona u ovoj oblasti.
- Ovom konstatacijom, EU je prekinula praksu šturog izvješavanja o odsustvu napretka i regresiji ljudskih prava, aktuelnu već neko vrijeme, koja je bila prisutna zbog velike želje da se Crnoj Gori pomogne sa što skorijim ulazakom u Uniju. Međutim, ovako konkretna konstatacija svakom poznavaocu diplomatskog rječnika jasan je pokazatelj kritike koja dolazi nakon dugog perioda tolerancija na kontinuirano neispunjavanje preuzetih obaveza unapređenja ljudskih prava, koje uključuju i obezbjeđivanje prava na samoodređenje, čime se Vlada, koju predvodi premijer Spajić, uredno hvalila na mnogim sastancima sa međunarodnim zvaničnicima, na međunarodnim konferencijama, te i u medijima - naglašeno je saopštenju.
U Spektri navode da poruke iz non-pejpera ukazuju na hitnu potrebu da crnogorske institucije prepoznaju ljudska prava LGBTI osoba kao neizostavan dio reformi u oblasti vladavine prava i procesa evropske integracije.
Pozvali su izvršnu vlast da osigura dosljednu primjenu postojećeg zakonodavstva i obnovi procese unapređenja zakonodavnog okvira koji se odnose na rodnu ravnopravnost i pravno prepoznavanje roda na osnovu samoodređenja, na što se i obavezala kroz brojna usvojena dokumenta. 
- Još jednom podsjećamo da ljudska prava u Crnoj Gori ne smiju biti teren političkih kalkulacija, te da je jasno da je implementacija postojećih zakona i usvajanje novih, kakav je zakon o samoodređenju, kontinuirano strateški blokirana sa vrha, demonstrirajući odsustvo hrabrosti i odlučnosti za unapređenjem ljudskih prava, kao i puku deklarativnu demokratsku orijentaciju vladajuće većine - poručuju iz spektre.
Napominju da ovaj dokument kao i brojni drugi, ukazuju da evropski put Crne Gore nedvosmisleno uključuje unapređenje stanja ljudskih prava svih crnogorskih građanki i građana.
- Pokušaji da se teme, kakvo je samoodređenje, ignorišu (u čemu je premijer Milojko Spajić istrajan), nipodaštavaju ili javno negiraju (što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić već pokušao) predstavljaju loš pokušaj da se desničarska propaganda koja targetira žene i LGBTI osobe uveze i odomaći i u crnogorskom javnom diskursu i time obesmisli grubo kršenje osnovnih ljudskih prava crnogorskog društva, koje se mora ticati svih nas. Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, mora pokazati stvarnu posvećenost temeljnim evropskim vrijednostima – jednakosti, nediskriminaciji i poštovanju ljudskih prava za sve građane i građanke, bez izuzetka - zaključeno je u saopštenju.

Spektra: EK smatra da zabrinjava odluka Vlade da ne uvrsti u proceduru Nacrt zakona o samoodređenju, Crna Gora nazaduje

Asocijacija Spektra nedvosmisleno stoji uz neformalnu studentsku grupu "Kamo Śutra" i nastoji da kroz aktivno djelovanje i posvećenost doprinese ispunjenju zahtjeva koje su postavili i podrži proteste, saopšteno je iz te organizacije.
Iz Spektre podsjećaju da su tu svi zbog pravde i odgovornosti koje žrtve ubijene na Cetinju i njihove porodice zaslužuju, zbog čega pozivaju sve građane i građanke da podrže najavljeni protest, sjutra ispred MUP-a, u 19:30 sati.
- Prepoznajemo da neformalna studentska grupa "Kamo Śutra" za Crnu Goru i sve nas radi veliku stvar, njegujući kulturu protesta i građanske neposlušnosti, jasno stavljajući do znanja da u traženju pravde i odgovornosti nema mjesta strahu i kalkulacijama. Oni svima nama služe za primjer istrajnosti, odlučnosti i integriteta, dok uprkos jakoj organizovanoj propagandi koja protiv njih djeluje njihovi napori ne jenjavaju, već postaju samo jači. Stoga smo u dužnosti da uz ostatak civilnog sektora podržimo njihove napore za čije prostore, svojim djelovanjem, gradimo teren već decenijama - saopšteno je iz Spektre.
Na drugom plenumu radnika i radnica nevladinog sektora i civilnih aktivista i aktivistkinja, održanom juče, odlučeno da je ovakav format diskusije i direktnog djelovanja važno održati i dalje, te da će u saradnji sa grupom studenata raditi na podršci ispunjenja njihovih zahtjeva.
Takođe, kako kažu u Spektri, dogovoreno je i da će uložiti napore da što većem broju ljudi predstave važnost protesta i nastave da budu dio njih.
- Stoga pozivamo sve građane i građanke da se pridruže sjutrašnjem protestu, ispred MUP-a sa početkom u 19:30 sati, da pošaljemo jasnu poruku da naše društvo vrednuje pravdu, i ne nasijeda na ustaljene tehnike zastrašivanja i propagande, već da znamo da smo tu u sjećanju na 23 žrtve, čijim porodicama dugujemo solidarnost i istrajnu borbu za odgovornost - poručuju iz Spektre.

1250x600

1084x550

Spektra: Podrška grupi "Kamo Śutra" naša dužnost i odgovornost, sjutra svi ispred MUP-a

Asocijacija Spektra urgira na Upravu policije da promptno pruži podatke o preduzetim mjerama zaštite građana, te informacije o potencijalnoj povezanosti slučaja nasilja nad maloljetnim licima i transrodnim osobama.
- Na osnovu podataka koje smo dobili od dvije transrodne osobe sa stranim državljanstvom danas, a o kojima su i mediji pisali u toku dana, koje su napadnute u tri navrata u Podgorici u periodu od 29. decembra do 20. januara, pozivamo Upravu policije da hitno podijeli informacije o preduzetim mjerama iz svoje nadležnosti o pronalasku počinioca nasilja - saopšteno je iz Asocijacije Spektra.
Prema podacima kojima raspolažu, u proteklih mjesec policija nije uspjela da zaštiti dvije transrodne osobe, koje su više puta fizički napadnute u blizini svoje adrese stanovanja, a koje su ove slučajeve uredno i odmah prijavile.
- Nakon prvog napada koji se desio pred Novu godinu, izvršenog od strane pojedinca napadača, napadi 16. i 18. januara izvršeni su od strane veće grupe, uz korišćenje metalnih šipki i kamenja, što pokazuje zabrinjavajuće sličnosti sa informacijama koje imamo o napadnutoj djeci prethodnih dana - kazali su iz Spektre.
Kako su rekli, napadnute trans osobe vjeruju da su napadi motivisani mržnjom zasnovanom na rodnom identitetu i seksualnoj orijentaciji.
- Takođe, smatraju da policija nije odradila svoj posao i zaštitila ih niti nakon prvog niti nakon drugog napada. Ovo vjerovanje zasnivaju na činjenici da nijesu dobijali nikakve povratne informacije od Uprave policije nakon podnijetih prijava, liše informacije da su privedena nekoliko maloljetna lica. Na osnovu informacija koje su nam danas pružene, nakon što su se žrtve ponudile da dođu da identifikuju napadače, nijesu dobile nikakvu povratnu informaciju od nadležnih organa. Trenutno ne postoje informacije da li je iko od počinioca ovih napada pronađen i procesuiran - navode u Spektri.
Takođe, žrtve opravdano sumnjaju da je u pitanju ista grupa koja je napala i više maloljetnika, te da je grupa nasilnika zapravo i njih čekala na datim lokacijama, što su i podijelile u viber prepisci sa nadležnim službenikom u koju smo imali uvid, a nakon koje nijesu dobili odgovor.
- Ovo nije prvi slučaj napada na transrodne osobe u Crnoj Gori o kojem je Spektra informisana, te zabrinjava što dobijamo informacije od transrodnih osoba da nakon prijave slučaj uglavnom ne dobije zadovoljavajući epilog - ocjenjuju iz Spektre.
Asocijacija Spektra apelovala je na Upravu policije da u okviru mogućeg, objave sve informacije o preduzetim radnjama na pronalaženju počinioca, te osiguravanju bezbjednosti onih koji su prijavili nasilje.
- Ovim putem pozivamo v.d. direktora UP, gospodina Šćepanovića, da date podatke objavi - zaključuju iz Spektre.

Spektra: Policija da pruži podatke o potencijalnoj povezanosti slučaja nasilja nad maloljetnicima i transrodnim osobama

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: spektra