Država preuzima punu kontrolu nad prostorom i šalje nedvosmislenu poruku da se bespravna gradnja više neće tolerisati, saopštio je ministar prostornog planiranja i urbanizma.&nbsp;
- Današnja akcija na Žabljaku predstavlja prelomni trenutak u borbi protiv nelegalne gradnje i početak njenog sistemskog suzbijanja u Crnoj Gori - istakao je Radunović.&nbsp;
Predstavnici Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Uprave za inspekcijske poslove, u sadejstvu sa Konunalnom policijom sa Žabljaka, jutros su počeli da uklanjaju nelegalno izgrađene objekte, građene nakon satelitskog snimanja prostora tokom jula ove godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzabljak-pocelo-rusenje-nelegalnih-objekata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radunović: Akcija na Žabljaku prelomni trenutak u borbi protiv nelegalne gradnje

Bruto zarada ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića u novembru je iznosila 2.602 eura.
Državna sekretarka Direktorata za planiranje prostora Marina Izgarević Pavićević je u novembru zaradila 2.023 eura, a državna sekretarka Direktorata za državnu imovinu Milena Živanović 2.095 eura.
Među najvišim isplatama su i zarade državnog sekretara u Direktoratu za inspekcijski nadzor Boška Vukićevića (1.996 eura), kao i v.d. generalne direktorke Direktorata za strateške odnose i komunikacije Sonje Ražnatović, kojoj je obračunat bruto iznos plate od 1.794 eura.
U rasponu od oko 1.500 do 1.700 eura nalaze se bruto zarade v.d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje Radmile Lainović (1.694 eura), v.d. generalne direktorice Direktorata za planiranje prostora Nevene Jovović (1.689 eura), v.d. generalnog direktora Direktorata za građevinarstvo Boška Todorovića (1.512 eura), v.d. generalnog direktora Direktorata za legalizaciju bespravnih objekata Nikole Ražnatovića (1.657 eura), v.d. generalne direktorke Direktorata glavnog državnog arhitekte i razvoj arhitekture Mirjane Đurišić (1.606 eura) i v.d. državnog sekretara Damira Davidovića (1.616 eura)
Dio zaposlenih imao je niže bruto zarade, među njima v.d. generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu Vesna Simović (1.591 euro) i v.d. generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor, licence i drugostepeni postupak Dušan Savićević (1.416 eura).
T.K.

Bruto plata Radunovića 2.600, sekretarima i direktorima između 1.400 i 2.095 eura

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je njegov resor utvrdio da su ispunjeni uslovi za legalizaciju objekata u selu Dragalj, KO Gornje Krivošije, opština Kotor.
Radunović je to saopštio u parlamentu, osvrćući se na navode koje je poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić saopštio tokom premijerskog sata da je u tom mjestu izgrađeno na stotine nelegalnih objekata, koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je tada naveo da postoje katastarske parcele 657/14 i 657/15 u vlasnistvu DOO “Sveti Benedikt” na kojima je izgrađen objekat.
- Pomenuli ste jednog titulara to je firma "Sveti Benedikt" DOO. Izvršeni uvid u orto-foto snimak utvrđeno je da se na lokaciji katastarskih parcela broj 657/14 i 657/15 nalazi objekat. Uzimajući u obzir prethodno, kao i činjenicu da je u aktivni zahtjevima pomenutog lista nepokretnosti upisana ovjera i prevođenje elaborata, snimanja objekta, ovo Ministarstvo je mišljenja da su ispunjeni uslovi za legalizaciju objekta. Kao i svih objekti koji se nalaze na snimku, a koji nisu na nekoj trasi. Objekti koji se nalaze na trasi puta, željeznice, dalekovoda ne mogu biti legalizovani - rekao je Radunović u parlamentu.
Nenezić je ponovio je da je ovo najmanje pitanje za Radunovića, već za njegove prethodnike koji su se 2022. godine oglušili na ono što su inspekcije utvrdile.
- Siguran sam da bi imali posla u Krivošijama - naglasio je Nenezić.
Nenezić je prošle sedmice na premijerskom satu kazao da se ime DOO „Sveti Benedikt“ povezuje dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4731%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenezic-nelegalni-objekti-u-selu-dragalj-podsjecaju-na-one-u-susjednim-zemljama-koje-sluze-za-regrutovanje-i-obuku-vojnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
Nenezić je tada ustvrdio da bi ozbiljna država u ovom slučaju odmah sazvala sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnenezic-u-iole-ozbiljnoj-zemlji-policijske-snage-bi-vec-bile-u-krivosijama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Premijer Milojko Spajić poručio je tom prilikom da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.

Tamara Klikovac

Radunović: Ispunjeni uslovi za legalizaciju objekata u Krivošijama; Nenezić: Ovo je pitanje za Vaše prethodnike

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je prijedlog Prsotorno-urbanističkog plana Bara prepoznaje lokaciju za crkvu na Rumiji, ali da on ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. Radunović je danas u parlamentu odgovarao na pitanja poslanika vezana za sprovođenje Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, odnosno rezultatima, izazovima i narednim koracima. Ministar je kazao da je rok za legalizaciju objekata neograničen, a da će razmisliti o produženju onog za predaju elaborata Upravi za nekretnine. - Rok za predaju elaborata Upravi za nekretnine se odnosi samo na nelegalne graditelje koji nemaju upisan objekat u posjedovni list. To nije tako ogroman broj. Razmotrićemo produženje roka od šest mjeseci, međutim u tom roku ne treba da se riješi svaki od tih predmeta, već samo da se preda katastrima - rekao je Radunović odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu. On je istakao da minimalno postoji pet godina za legalizaciju objekata. - Jedina oročena stvar je Uprava za legalizaciju bespravnih objekata, koja počinje sa radom ovih dana i koja će da radi pet godina. &nbsp;- naveo je Radunović. Komentarišući to što neki građani do sada nijesu mogli legalizovati kuće, Radunović je rekao da je zbog postojala falinka u zakonu, a to je da se legalizacija odobravala u skladu sa planovima. - Nelegalni objekti su se podizali tamo gdje nije bilo planova. Ovim zakonom je to regulisano - rekao je Radunović. <h2>Radunović: Tri uslova za legalizaciju crkve na Rumiji</h2> Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi pitao je Radunovića kakav je stav njegovog Ministarstva u vezi inicijative da se legalizuje bespravno podignute crkve na Rumiji. - Poštujući integritet planine, smatramo da relevantne institucije moraju postupati u skladu sa tim smjernicima. To je i zakonska obaveza, država je dužna da zaštiti prirodnu i kulturnu baštinu od bilo kakvih nelegalnih aktivnsoti - ustvrdio je Čobi. Radunović je odgovorio da postoje tri uslova da objekat bude legalizovan. - Jedan je da bude na snimku iz jula 2025, drugi da ne ugrožava putne pravce i javni interes i treći da bude upisan u katastru s teretom. To važi za sve objekte, pa i taj - naveo je ministar. S druge strane, kako je rekao, prijedlog PUP-a Bara je prepoznao poziciju za sakralni objekat i dokument, ističe, ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. - Mi radimo strogo po zakonima i ukoliko budemo sve saglasnosti plan ćemo usvojiti, ukoliko ne bude - nećemo - poručio je Radunović. Čobi je rekao da će Ministarstvo napraviti prekršaj ako legalizuje taj objekat jer ne ispunjava zakonom predviđene uslove. - Niti Zakon o zaštiti prirode, niti o zaštiti kulturnih dobara. Zahtijevam da se rade istraživanja jer je tamo postojalo nešto prije 2005. - kazao je Čobi. <h2>Huter: Kao da slušam ministra iz DPS-a</h2> Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pitao je ministra u kojoj mjeri je zakon o legalizaciji bespravnih objekata pravedan za sve građane Crne Gore. - Više je aspekata koji problematizuju ovo zakonsko rješenje. Da li ste objedinili jednaku, efikasnu i nepristrasnu obradu zahtjeva u smislu administrativne kapacitiranosti, odnosno predvidjeli korake koji će rpevenirati kašnjenja, selektivnost i arbitriranost do kojih će doći - pitao je, pored ostalog, Huter.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202131224_5dce89f4cd0c61dbf1eec2d2a44320b372203172bb03ac4cd4328d36dd526194.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202131224_5dce89f4cd0c61dbf1eec2d2a44320b372203172bb03ac4cd4328d36dd526194" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Oskar Huter"> <figcaption>Oskar Huter(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Radunović je odgovorio da se iz dva ugla može gledati koliko je pravedan ovaj zakon. - Koliko je pravedan prema onima koji treba da legalizuju, a koliko prema onima koji su radili sve prema zakonu. Kad dođete u situaciju kad morate da pomirite te dvije strane, unaprijed ste svjesni činjenice da ste osjetljivi na napade kad je Zakon u pitanju. Ta dilema je jedna od najznačajnijih koje sam imao i zajedno sa timom pokušali smo da nađemo rješenje koje je zadovoljavajuće iz oba pravca - istakao je Radunović. Gledali su, kako kaže, da oni koji danas legalizuju objekte moraju to da plate. - Nelegalni graditelji su imali prednost - gradili su gdje im je bilo milo i kad su htjeli - naveo je Radunović. Nijedna ni druga strana ne može da bude zadovoljna i zadovoljena u potpunosti, a posebno, ističe ministar, oni kao nosioci vlasti ukoliko građani nijesu koliko-toliko zadovoljni. - Tako postoji razlika između ljudi koji su radili za tržište i oni koji su rješavali stambeno pitanje jer nisu imali gdje da se sklone od kiše. Oni drugi, kojima je to jedini objekat stanovanja dobili su mogućnost da otetu državnu zemlju mogu da plate u roku od 30 godina. Platiće zemlju koliko košta. To je jedna privilegija - kazao je Radunović. Dodao je i da onaj koji je gradio mora da plati elaborat.&nbsp; Radunović je rekao i da će građani dobii priliku da svoju imovinu valorizuju. Zabranjen je promet nelegalnim objektima dok se ne legalizuju, izuzimajući, kako je rekao, pravosnažne presude, nasljedno pravo i poklon roditelja djetetu. - S tim što ne prestaje obaveza kod djeteta da legalizuje objekat - pojasnio je Radunović. Huter je u komentaru rekao da je Radunović danas mnogo obazriviji nego 2018. godine. - Danas kao da sam slušao ministra iz DPS-a sa ovim odgovorima. Međutim, tada ste u kampanji u Podgorici obećali legalizaciju za osnovni objekat besplatno. Svjestan sam da je to nemoguće. Došli ste na ono što smo od početka govorili, ali sjedište mijenja gledište - naveo je Huter. <h2>Radunović: Ja bih najradije kao Vučić...</h2> Radunović je odgovorio da je 2018. godine bio nosilac liste za podgoričke izbore, te da je tada bilo određeno stanje i okolnosti. - To su vam prepričali za Park šumu. Tada sam tražio podršku građana, bila je najbolja namjera da se to tako završi. Ali da bi se to desilo trebalo je da budem izabran. Park šuma ima problem jer je građeno na zemlji koja je bila državna, ali je restitucijom vraćena određenim porodicama. Tako da sad oni nemaju problem kao ostali građani i ne mogu da se dogovore oko cijene otkupa. Tada sam rekao da ukoliko budem u prilici da odlučujem, grad će porodicama ponuditi pravičnu razmjenu kako bi došli u situaciju da razgovarate sa državom kao ostali građani koji treba da legalizuju objekte. Moj plan je bio da do 100 kvadrata smatramo besplatnim, od 100 do 200 kvadrata bude minimalna naknada, a preko 200 da se plati kako treba jer to više nije zadovoljenje osnovnih životnih potreba &nbsp;- pojasnio je Radunović, navodeći da bi najradije uradio kao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić da bude sve besplatno, ali ističe da nešto ipak mora da se plati državi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202131224_b9dabc0a3e80c109827612f85793e922c10e00393483c74b4869c127254a45c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202131224_b9dabc0a3e80c109827612f85793e922c10e00393483c74b4869c127254a45c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  On je poručio da će ispraviti sve što se ne pokaže kao dobro zakonsko rješenje. - Neke stvari su nepromjenljive - ni na čiji poziv da se progleda kroz prste neće biti pozitivno odgovoreno, da je predsjednik države, parlamenta, Vlade, moj brat rođeni... Moramo stati na kraj selektivnostima, ako se ruši - ruši se svima a to će se dešavati samo kad su graditelji pokazali nevjerovatnu drskost, pa su nastavili da grade i poslije svih upozorenja i donošenja Zakona - poručio je Radunović. Tako će biti za one koji su gradili nakon jula ove godine, ostale je pozvao da što prije podnesu zahtjeve za legalizaciju. On je istakao da u katastar pristižu zahtjevi fizičkih i pravnih lica, ali da još nije počelo rješavanje konkretnih predmeta. - Nadam se da će krenuti brzo. Ovo je veliki posao, poznajući našu administraciju, bojim se koliko će biti sposobna da svemu odgovori, posebno zbog problema kadrova - saopštio je Radunović.

Radunović: PUP Bara prepoznao poziciju za crkvu na Rumiji, neće biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunovi, govoreći o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kaže da će se time riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorice. Napominje da je to jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 27 u pregovorima s Evropskom unijom.
"U momentu, kad su se stekli svi uslovi, kada smo imali potpuno čistu dokumentaciju, sve saglasnosti, sva mišljenja, mi smo izdali građevinsku dozvolu, jer je to naš posao i to je propisano zakonom. Da smo uradili drugačije, ovaj bi ministar vjerovatno dobio krivičnu prijavu, što bi bilo potpuno logično", kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.
Odgovarajući na pitanje da li je zbog ove odluke, a kako se moglo čuti prethodnih dana u javnosti, narušen odnos sa koalicionim partnerom Milanom Kneževićem, Radunović je kazao da nije to osjetio.
"Moram da priznam da nijesam osjetio da je na neki način narušen odnos. Ja razumijem naravno i gospodina Kneževića i njegovu stranku koja ima dominantno utemeljenje u Zeti i tu solidarnost. Vrlo često sam i ja bio solidaran s građanima Botuna kad je u pitanju bio bazen crvenog mulja i to je osnovni problem, ali mislim da ovime činimo i građanima Zete, jer oni danas imaju ozbiljan problem i od kolektora ovog starog iz Podgorice. Ovime se rješava sve", kazao je Radunović.
Radunović je u intervjuu za TVCG najavio i da su se stvorili uslovi da uskoro počne legalizacija bespravno izgrađenih objekata.

Radunović: Postrojenje u Botunu rješava probleme i Zete, nijesam osjetio da je narušen odnos sa Kneževićem

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da će se izgradnjom kolektora riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorice.
- Moje lično mišljenje o gradnji kolektora u Botunu je beznačajno. Nismo čekali da se prvo održi referendum o tom pitanju prije izdavanja građevinske dozvole, jer ovo nije moje privatno Ministarstvo, nego moram da radim po zakonu- rekao je Radunović na TV Adria.
Kako je istakao, postoje rokovi koji se moraju ispoštovati, kao i dokumentacija koja se mora prikupiti.
- A kada se svi uslovi ispune ne postoji druga zakonita opcija nego da se građevinska dozvola izda - naveo je Radunović, prenosi portal Pobjeda.
Upozorio je da bismo imali ogromnu finansijsku štetu ukoliko bi se odustalo od tog projekta.
- I, koliko ja znam, Vlada nema takvu namjeru - naglasio je Radunović.
Kaže da "cijeni mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu".
- Insistiraju da ostanu da žive u prostoru koji je zagađen već ko zna koliko godina - kazao je Radunović.
Istakao je i da se od Evropske unije očekuju ogromna sredstva za druge kolektore i u drugim opštinama.
- Kolektori postoje u mnogim gradovima u Crnoj Gori, funkcionišu normalno, ljudi žive na 50 metara u njima, u Beranama, recimo, nemaju nikakvih problema - dodao je Radunović.
Što se koalicije Nove srpske demokratije sa Demokratskom narodnom partijom u Podgorici tiče, računa da će ostati zajedno.
- Mi smo prošli mnogo, preživjeli smo velike izazove - poručio je Radunović.

Radunović: Cijenim mišljenje Zećana, ali možda nisu u pravu za kolektor

Čekalo se to još od famoznog ,,oslobođenja“ avgusta 2020. godine. Čekalo i, eto, dočekalo: izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana, Ministarstvo prostornog planiranja prihvatilo je prijedlog Crkve Srbije da vrh Rumije bude idealno mjesto za – vjerske objekte. &nbsp; ,,NASELJE” NA VRHU SVETE PLANINE Istini za volju, resor Slavena Radunovića je ubacio u izmjene plana jednu žutu mrlju, fleku, koja označava, kako se to kaže, ,,naseljsku strukturu”. Tačnije: označava površine na kojima je, po pravilu, moguće graditi stambene i sve druge prateće strukture. Pa i crkve. &nbsp;&nbsp; Na prvi pogled, djeluje čudno, pa i glupo, kada država odobrava vrh planine nadmorske visine 1.595 metara kao pogodno mjesto za - naselje. Naročito kada je poznato da gradnja naselja podrazumijeva i put i svu drugu infrastrukturu. Koju je, ne treba biti veliki urbanistički stručnjak, nemoguće napraviti na vrhu planine u prostoru koji nema više od trista kvadrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181152_e3aaacb85df80c69938fdf7b642fb62b79bf36be9d590558055ad618afdd05b4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251110181152_e3aaacb85df80c69938fdf7b642fb62b79bf36be9d590558055ad618afdd05b4" data-rendition-name="original" width="745" height="650" loading="lazy" alt="NOVI URBANISTIČKI PLAN RUMIJE: Na vrh planine - naselje ili crkva?!"> <figcaption>NOVI URBANISTIČKI PLAN RUMIJE: Na vrh planine - naselje ili crkva?!(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ali, baš briga ministra Radunovića kako to izgleda - važno je da služi cilju i da se savršeno uklapa u plan velikosrpskog projekta. &nbsp; I zato što će će, kroz ovakvo zastiđe od prostornog plana, metalna skalamerija na Rumiji - koja je nezakonito helikopterskim desantom postavljena 2005. godine – sada biti uskoro ozakonjena. &nbsp; Time će avgustovska vlast legalizovati sakralnu okupaciju dijela, ali i prekrajanje istorijskog identiteta Crne Gore. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181152_3ffa3c698ab6ae4ab006c22faa14873bf8575ec18df193e9ee5d78ab686e0e63.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251110181152_3ffa3c698ab6ae4ab006c22faa14873bf8575ec18df193e9ee5d78ab686e0e63" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ISPUNJENJE VELIKOSRPSKOG PROJEKTA: Slaven Radunović i Andrija Mandić"> <figcaption>ISPUNJENJE VELIKOSRPSKOG PROJEKTA: Slaven Radunović i Andrija Mandić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Očito je: Andrija Mandić i srpska ekipa koja upravlja parlamentarnom većinom odlučila je da je došlo njihovo vrijeme. I da oni koji sanjaju ,,srpski svet“ od Dunava do Jadranskog mora – sada treba da slave dukljanskog kneza, kojeg su, do juče, htjeli po svaku cijenu da izbrišu iz kolektivnog sjećanja. &nbsp;&nbsp; Ne tako davno, prije četvrt vijeka, Dukljani i dukljanski vladari nijesu bili baš popularni kod ovdašnjih velikosrba. Naprotiv: teške su kletve padale. I to od čovjeka koji je obožavao da baca kletve. &nbsp; - Neka bi Bog podario da bude što manje onih koji se klanjaju paganskom caru prokletom Dukljaninu – tako je govorio Amfilohije Radović 13. januara 2002. godine, za takozvanu ,,srpsku Novu godinu“. &nbsp; Da li Amfilohije, za kojeg su govorili da je veoma obrazovan, nije znao da Dukljani nemaju veze sa latinima, da li je možda Duklju povezao sa ruševinama Diokleje kod Podgorice... Sada to više i nije bitno. Ostale su da odjekuju Amfilohijeve kletve kao dokaz da se u to doba, na pomen Duklje, ježila koža ispod mantija i strahovalo se od crnogorskog referenduma koji će doći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181156_eb4089eef95a85d38953663c421b7b4c189050ff1b2d88b1ed1d424386936e84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251110181156_eb4089eef95a85d38953663c421b7b4c189050ff1b2d88b1ed1d424386936e84" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="KLETVE KAO NAČIN UBJEĐIVANJA: Amfilohije Radović, mitropolit Srpske pravoslavne crkve"> <figcaption>KLETVE KAO NAČIN UBJEĐIVANJA: Amfilohije Radović, mitropolit Srpske pravoslavne crkve(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ipak, vrlo brzo nakon toga se napravila strategija pravljenja srpskog sveta koja je trebala da se sprovodi i nakon crnogorske nezavisnosti. Dio te priče je i helikopterski desant na Rumiju 31. maja 2005 kada je postavljena mala, metalna crkva na vrh svete planine. &nbsp; I to posred tumula starog više od 2,5 hiljade godina, koji je tada razoren. &nbsp;&nbsp; UNIŠTAVANJE HILJADUGODIŠNJEG KULTA... Nije bila slučajnost razaranje tumula. Helikoptersko postavljanje metalne crkvice na vrh Rumije bilo je plansko rušenje hiljadugodišnjeg kulta Svetog Jovana Vladimira, kulta kakvog nije imala Evropa. &nbsp; Stotinama godina ljudi sve tri konfesije, pravoslavni, katolici i muslimani, iznosili su na Trojičin dan, krst koji je čuvala porodica Andrović iz Veljih Mikulića. Drveni krst koji je, po legendi, držao pravedni kralj (,,rex justus“) Vladimir kada je dovučen na prevaru i pogubljen u Prespi. &nbsp; Taj drveni krst poslat je, prije pet vjekova, kod katoličkih majstora u Veneciju, da ga oni optoče metalom i srebrom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111019118_2f1565d72ab7eb068e604b0ade32a8314bfd45384bff06fda228217004f05dc6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025111019118_2f1565d72ab7eb068e604b0ade32a8314bfd45384bff06fda228217004f05dc6" data-rendition-name="original" width="591" height="388" loading="lazy" alt="ČUVARI KRSTA I TRADICIJE SUŽIVOTA: Porodica Andrović, kod kojih se čuva krst sedam vjekova"> <figcaption>ČUVARI KRSTA I TRADICIJE SUŽIVOTA: Porodica Andrović, kod kojih se čuva krst sedam vjekova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Da, vjekovima su tri vjere izlazile zajednički na vrh Rumije. I po toj legendi, svi koji su se penjali, bili su obavezni da nose po jedan kamen, da ga stave na gomilu kamenja oko tumula na vrhu, da bi tamo jednog dana nikla bogomolja za sve ri vjere kada se jednog dana slože... &nbsp; Teško je u evropskoj baštini pronaći tako uzvišenu legendu o srodnosti, bliskosti, o jedinstvu različitosti. I baš zato je osmišljeno da se helikopterom dostavi limena crkva Crkve Srbije – da, kao Kainov bodež, raspori divnu legendu o bratstvu različitih. &nbsp; ...I ,,ZASLUGE” STARE VLASTI Za ideologe velikosrpstva, rušenje kulta Svetog Vladimira bio je uslov za &nbsp;prisvajanje preuzimanje obreda na Rumiji. I zato danas samo pravoslavci izlaze na vrh Rumije i zbog toga aktuelna vlast hoće da, legalizacijom metalne crkve, trajno obilježi vrh svete planine kao isključivo pravoslavno svetilište. &nbsp; Užasno zvuči, ali mogao se naslutiti tok događaja, jer ni ona suverenistička &nbsp;vlast, nije znala ili nije htjela da trajno zaštiti kult Svetog Jovana Vladimira. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110191112_3f3464f10b579ff0164014feb3a5c06f43daef7ee8e83ec0b4467154575476d7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251110191112_3f3464f10b579ff0164014feb3a5c06f43daef7ee8e83ec0b4467154575476d7" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="UČRVŠĆIVANJE PRAVOSLAVNE SUPREMACIJE: Oblaganje kamenom limene crkve na Rumiji"> <figcaption>UČRVŠĆIVANJE PRAVOSLAVNE SUPREMACIJE: Oblaganje kamenom limene crkve na Rumiji(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ondašnji DPS Mila Đukanovića, Svetozara Marovića, Filipa Vujanovića, Brana Gvozdenovića i ostali koalicioni partneri pravili su tajne dogovore sa Crkvom Srbije i sa mitropolitom Amfilohijem Radovićem. Ne samo prije referenduma, nego i kasnije. &nbsp; Mučan je, ali znakovit, podatak da je maja 2014. godine kult Svetog Jovana Vladimira - bio proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore. Da, i nakon toge je trebalo da se automatski ukloni metalna skalamerija, koju je Amfilohije nazvao ,,Crkve Svete Trojice“, sa vrha svete crnogorske planine. &nbsp; Trebalo je, ali nije. Jer, tri godine kasnije, Ministarstvo kulture je 2017. - baš u vrijeme kade je Unesko trebalo da razmatra zaštitu nematerijalne baštine u Crnoj Gori - ukinulo je vlastito rješenje. &nbsp; MUČNA ŠUTNJA &nbsp; Tako su institucije kojima je gazdovala stara vlast stvorile uslove da dođe do ovoga što živimo danas, kada je avgustovska vlast smijenila suvereniste: da Vlada Milojka Spajića, odnosno većina kojom komanduje Andrija Mandić, bez skrupula i zrna stida, legalizuje limenu crkvu na Rumiji. &nbsp; Time i ozakone skrnavljenje crnogorskog nasljeđa. I uruše kult koji je bio simbol multivjerske, multikulturalne Crne Gore. &nbsp; A sve to uz čudnu, nerazumljivu tišinu. Sramota je za današnje društvo što nema odlučnog glasa otpora akciji posrbljavanja Crne Gore, što građanska opozicija bez glasa gleda urušavanje simbola suživota, građanske Crne Gore. Nema glasa protivljenja ni od albanskih stranaka i Bošnjačke partije, koje očito šutnjom – i uživanjem u privilegijama vlasti - asistiraju politici krađe identiteta. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Nažalost, ta šutnja odavno više nije vijest. Oćutalo se, ili su bili tek simbolični bili potezi protivljenja, kada se, na naredbu četničkog vojvode Mandića, za logo Skupštine postavljao plakat sa prikazom zgrade Zetske Banovine, iz onog olovnog vremena kada Crne Gore nije bilo ni kao geografskog pojma. &nbsp; Tihovalo se, ili je bilo tek sporadičnih opozicionih povika, kada je crnogorska vlast igrala sramotnu, bezobraznu igru skrivalice sa četnicima iz partija vlasti i četničkim poklonicima iz Crkve Srbije oko spomenika koljaču Pavlu Đurišiću... Baš kao što se danas nijemo posmatra morbidno ozakonjenje sakralne okupacije, legalizacijom crkve na Rumiji... Ćutanje na opasne prakse je kao i poziv da se nastavi sa politikom uništavanja crnogorskog identiteta. I ne trba baš biti prorok: kada krenu da postavljaju Karađorđevića kapelu na vrh Lovćena, tamo na guvno prema Jezerskom vrhu, može biti kasno za buđenje otpora.

Draško Đuranović

,,SLUČAJ RUMIJA”: Legalizacija okupacije

Limeni nelegalni objekat na Rumiji hoće iz političkih, a ne pravnih razloga, da legalizuje ovaj režim preko Mandićevog ministra Slavena Radunovića - poručio je istoričar, pravnik i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
On je to izjavio nakon jučerašnje objave da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte.
Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti, pored ostalog, mogu legalizovati ako su predviđeni urbanističkim planom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradunovicev-resor-prihvatio-prijedlog-spc-pocinje-proces-legalizacije-crkve-na-rumiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Taj objekat, kako je 2005. rekao prof.dr Novak Kilibarda, je glogov kolac u grudima građanske Crne Gore - naveo je Adžić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) dodajući da ga, naravno, ne treba legalizovati.
Ne samo da ga ne treba legalizovati, već bi ga, cijeni on, zakonski trebalo ukloniti.
- I odavno je trebalo. Nikakvoj crkvenoj građevini nije mjesto na vrhu Rumije. Nikakve crkve nikad na Rumiji bilo nije. Nema dokaza za to - jasan je Adžić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1987488507506655619%3Ft%3DaNs7twItBccVak2Prm_lPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.
Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem.
Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar.
Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Adžić: Režim hoće iz političkih razloga da legalizuje limeni nelegalni objekat na Rumiji, zakonski ga treba ukloniti

Ministarstvo je sprovelo niz aktivnosti zasnovanih na primjeni Zakona o izgradnji objekata, Zakona o uređenju prostora i Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, koji su stupili na snagu ove godine - poručio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović.
On je, odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore, rekao da su sproveli akciju pojačanog inspekcijskog nadzora na teritoriji opštine Žabljak, u okviru koje je, zakijučno sa današnjim danom, izvršeno 136 inspekcijskih nadzora.
- Te donijeto 136 rješenja o zabrani građenja - dodao je Radunović.
Naglasio je da je podnijeto 136 zahtjeva za pokretanje krivičnog postupka sa spisima predmeta, te da pomenuta akcija i dalje traje.
<h2>Rate na 360 i 240 mjeseci</h2>
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović pitala je Radunovića koje aktivnosti Ministarstvo preduzima u cilju efikasne primjene Zakona o legalizaciji objekata, koliko je do sada podnijeto zahtjeva za legalizaciju, te da li Ministarstvo planira dodatne mjere i rokove koji bi ubrzali laj proces i olakšali građanima ostvarivanje ovog prava.
Radunović je rekao bi trebalo znati da iznos naknade za urbanu sanaciju donosi lokalna samouprava.
- Mi smo zakonom samo omogućili da mogu do 50 odsto popusta da daju u određenim situacijama, ne moraju, ali mogu. Kad pričamo o tome kako će to da plate, moramo da vodimo računa o onima koji su to već platili i koji su se, ko zna kako, snalazili za novac. Mi smo ovim Zakonom, umjesto da im eliminišemo mogućnost plaćanja ili dajemo nešto jeftinije, što bi bila dodatna nepravda prema onima koji su gradili legalno, omogućili smo im da plaćaju u roku od 360 mjeseci. Pričamo o vrlo niskim iznosima na mjesečnom nivou - od 20 do 40 eura za nešto što mora da se plati državi - rekao je Radunović.
Zaista, kaže, smatraju da ova mogućnost da se plaća na 30 godina, a da oni koji su bili drski i gradili na državnoj zemlji, imaju mogućnost 240 mjeseci.
- Da zemlju koja će biti otkupljena od države plaćaju u 240 rata. Preko toga odgovorna vlast nije mogla da učini više, a da ne stvori zaista jednu čitavu kastu ljudi nezadovoljnih jer su čitavog života radili kako treba i čekali planove, a komšija pored je uzeo krampu da gradi nikoga ništa ne pitajući. Svjesni smo činjenice koliko ljudi ima nelegalnih, mislim da će ih biti preko 120.000 - naveo je Radunović.
Uprošteni su, kaže, do krajnjih granica uslovi kako bi se što više objekata legalizovalo.
- Mi smo donijeli set zakona ove godine. To je čitava reforma u našem resoru, i sad testiramo kako stvari funkcionišu, da vidimo ima li problematičnih procesa kako bi izmjenama i dopunama iduće godine to ispravili i upodobili onome što građanima najviše odgovara - rekao je on.
Radunović je rekao da je neophodno riješiti određena pitanja koja su važna za potpunu i efikasnu primjenu ovog zakonskog rješenja.&nbsp;
- Ministarstvo je u prethodnom periodu donijelo tri pravilnika i to o obrascu zahtjeva za legalizaciju, sadržaju zapsinika o izvršenom pregledu bespravnog objekta i onaj o načinu ispitivanja, izrade i sadržaju analize statičke i seizmičke stabilnosti bespravnog objekta površine do 500 kvadrata - naveo je on.
Ministarstvo, prema njegovim riječima, na polugodišnjem nivou prikupija podatke o legalizaciji bespravnih objekata od nadležnih organa lokalne uprave.
- Posljednji dostavljeni podaci datiraju od juna tekuće godine, a prema kojima je do tog perioda podnijeto 62.495 zahtjeva, a na osnovu kojih je donijeto 3.589 rješenja o legalizaciji - kazao je Radunović.
<h2>Planiran najveći budžet u istoriji JPMD</h2>
Na pitanje poslanika Velimira Đokovića kako ocjenjuje uspjeh reforme koju je Ministarstvo sprovelo u saradnji sa JP Morsko dobro, sa ciljem bolje valorizacije plaža i lokacija za privremene objekte u zoni Morskog dobra, Radunović je rekao da rezultati ukazuju na zaključak da je poslovanje bilo uspješno.
- Tako su u 2019. godini prihodi iznosili 4,5 miliona eura, a 2025. su dostigli rekordnih cca 35 miliona eura. Za narednu, 2026. godinu planiran je budžet od 40 miliona eura, najveći u istoriji JPMD, što čini rast od preko 800 odsto za samo četiri godine - kazao je Radunović.
<h2>Put Rožaje - Petnjica - Berane biće saniran kroz redovno i investiciono održavanje</h2>
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković iz redova Bošnjačke stranke pitao je ministarku saobraćaja Maju Vukićević, s obzirom na to da je bio raspisan tender za rekonstrukciju magistralnog puta Rozaje - Berane, te da je tenderski postupak završen još ranije, zašto se i dalje ne donosi odluka o odabiru najboljeg ponuđača i kada se može očekivati okončanje ukupnog postupka, te da li se planira i sanacija alternativnog putnog pravca koji ide od Rožaja preko Petnjice do Berana.
Ministarka Vukićević je istakla da ovaj projekat obuhvata obnovu kolovoza, izgradnju jednog novog mosta, sanaciju 11 postojećih mostova, kao i rekonstrukciju i izgradnju 76 potpornih zidova.
- Postupak izbora izvođača radova se sprovodi po pravilima i procedurama Evropske investicione banke i u toku je evaluacija pristiglih ponuda, S obzirom na složenost procedure koja se sprovodi u skladu sa pravilima EBRD-a, predviđen je rok za evaluaciju u trajanju od četiri mjeseca, koji ističe u januaru sljedeće godine. Po završetku evaluacije slijedi donošenje odiuke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, nakon čega se sprovodi procedura obavještavanja i eventualnih žalbi - kazala je Vukićević.
Predmetna rekonstrukcija, prema njenim riječima, ne obuhvata sanaciju tunela Lokve, ali je planirano da se u narednom periodu pristupi izradi tehničke dokumentacije radi pronalaženja optimalnog rješenja za njegovu sanaciju.
- Putni pravac Rožaje - Petnjica - Berane, će biti saniran u proceduri kroz redovno i investiciono održavanje - navela je Vukićević.

Anja Ivanović

Radunović: Na Žabljaku donijeto 136 rješenja o zabrani građenja, do sada imamo 3.589 o legalizaciji

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, javljaju podgorički mediji.
Iz Glavnog grada su Vijestima rekli da su dobili usmenu informaciju o tome, ali da im još nije stigao i zvanični dokument.
Na predlog Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Vlada je ljetos usvojila Prostorno-urbanistički plan Crne Gore koji, pored izgradnje postrojenja u Botunu, predviđa i izgradnju još jednog, sličnog postrojenja u opštini Zeta.
Izgradnji kolektora protive se mještani Botuna, Opština Zeta i Demokratska narodna partija, čiji lider Milan Knežević je zaprijetio da će predstavnici te stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, “srušiti” vlast u Podgorici.&nbsp;
Oni tvrde da bi gradnja kolektora negativno uticala na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a mještani su poručili da će svoje selo “braniti jedinim čime raspolažu - svojim životima”.

Ministarstvo dalo građevinsku dozvolu za gradnju kolektora u Botunu

Vlada Crne Gore donijela je više odluka na telefonskoj sjednici održanoj 29. januara 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez formalnog zasijedanja, uz saglasnost većine članova.
Na sjednici je usvojen Predlog amandmana na Predlog zakona o tržištu kapitala, kao i Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva javnih radova.
Vlada je takođe utvrdila osnovu za vođenje pregovora i zaključivanje Međuvladinog sporazuma između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država o saradnji u implementaciji strateških projekata, zajedno sa nacrtom tog sporazuma.
Razmatrano je i usvojeno mišljenje na amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji su podnijeli poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Usvojena je i platforma za učešće predsjednika Vlade Milojka Spajića na Svjetskom samitu vlada, koji će biti održan od 3. do 5. februara 2026. godine u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Pored toga, Vlada je dala saglasnost za preusmjerenje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve, kao i za isplatu novčane naknade za rad u Savjetu statističkog sistema, stručnom i savjetodavnom tijelu u Upravi za statistiku.
O odlukama opširnije <a href="https://www.gov.me/clanak/saopstenje-o-odlukama-vlade-crne-gore-donijetim-na-telefonskoj-sjednici-odrzanoj-29-januara-2026-godine" target="_blank">OVDJE.</a>

Usvojeni amandmani na Zakon o tržištu kapitala, odluke o sporazumu sa SAD, budžetskim preusmjerenjima...

Prosječna zarada (bruto) u decembru 2025. godine u Crnoj Gori iznosila je 1.220 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 1.022 eura, podaci su Zavoda za statistiku Monstat.
- Prosječna (neto) zarada u decembru 2025. godine u odnosu na novembar 2025. godine zabilježila je rast od 0,4 odsto, dok je prosječna (neto) zarada u decembru 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od jedan odsto. Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u decembru 2025. godine u odnosu na novembar 2025. zabilježile pad od 0,3 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,7 odsto - navodi Monstat.
Na nivou 2025. godine prosječna bruto zarada iznosila je 1.206 eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 1.012 eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu zabilježile rast od 3,9 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 11,2 odsto - navodi Monstat.

Prosječna neto zarada u decembru 1.022 eura

Fudbaleri madridskog Reala u plej-of rundi Lige šampiona igraće protiv Benfike, od koje je prije samo tri dana izgubio 4:2, odlučeno je danas žrijebom u Nionu.
Branlac trofeja, Pari Sen Žermen sastaće se u francuskom derbiju sa ekipom Monaka.
Atalanta, crnogorskog napadača Nikole Krstovića, &nbsp;sastaće se sa Borusijom iz Dortmunda, dok su Juventus i Vasilije Adžić za protivnika dobili ekipu Galatsaraja.
Karabag, čiji dres nosi Marko Janković, igraće protiv Njukasla.
U ostalim mečevima sastaće se: &nbsp;Inter - Bode/Glimt, Atletiko Madrid - Klub Briž i &nbsp;Bajer Leverkuzen - Olimpijakos.
Prve utakmice biće odigrane 17. i 18. februara, revanši su sedmicu kasnije.
U osminu finala već su se plasirali Arsenal, Bajern, Liverpul, Totenhem, Barselona, Čelsi, Sporting i Mančester Siti.
Potencijalni parovi osmine finala:
Monako/Pari Sen Žermen - Barselona ili Čelsi
Galatasaraj/Juventus - Liverpul ili Totenhem
Benfika/Real Madrid - Sporting ili Mančester siti
Borusija Dortmund /Atalanta - Arsenal ili Bajern
Karabag/Njukasl - Čelsi ili Barselona
Klub Briž/Atletiko Madrid - Totenhem ili Liverpul
Bode/Inter - Mančester siti ili Sporting
Olimpijakos /Bajer Leverkuzen - Bajern Minhen ili Arsenal
Finale je 30. maja u Budimpešti.

Poznati parovi: Real protiv Benfike, PSŽ rival Monaka

Šta djeca u Crnoj Gori misle o obrazovnom sistemu čiji su dio – centralna je tema današnjeg izdanja emisije "E uživo" na Televiziji E.
O izazovima u učionicama, ali i promjenama koje su, prema njihovom iskustvu, doprinijele unapređenju obrazovanja, debatovaće učenici osmog razreda Anđela Čelebić, Maša Bošković, Helena Đukić i Emir Han, uz podršku profesorice Biljane Krivokapić.
U drugom dijelu emisije, književnica sa Cetinja Mirjana Aleksandrova Rajković govoriće o Počasnoj nagradi koju je nedavno dobila u Italiji, kao i o značaju tog priznanja za njen književni rad.
Emisiju "E uživo" gledajte na Televiziji E od 16 do 18 sati.

Tag: slaven-radunovic