Bruto zarada ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića u novembru je iznosila 2.602 eura.
Državna sekretarka Direktorata za planiranje prostora Marina Izgarević Pavićević je u novembru zaradila 2.023 eura, a državna sekretarka Direktorata za državnu imovinu Milena Živanović 2.095 eura.
Među najvišim isplatama su i zarade državnog sekretara u Direktoratu za inspekcijski nadzor Boška Vukićevića (1.996 eura), kao i v.d. generalne direktorke Direktorata za strateške odnose i komunikacije Sonje Ražnatović, kojoj je obračunat bruto iznos plate od 1.794 eura.
U rasponu od oko 1.500 do 1.700 eura nalaze se bruto zarade v.d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje Radmile Lainović (1.694 eura), v.d. generalne direktorice Direktorata za planiranje prostora Nevene Jovović (1.689 eura), v.d. generalnog direktora Direktorata za građevinarstvo Boška Todorovića (1.512 eura), v.d. generalnog direktora Direktorata za legalizaciju bespravnih objekata Nikole Ražnatovića (1.657 eura), v.d. generalne direktorke Direktorata glavnog državnog arhitekte i razvoj arhitekture Mirjane Đurišić (1.606 eura) i v.d. državnog sekretara Damira Davidovića (1.616 eura)
Dio zaposlenih imao je niže bruto zarade, među njima v.d. generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu Vesna Simović (1.591 euro) i v.d. generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor, licence i drugostepeni postupak Dušan Savićević (1.416 eura).
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bruto plata Radunovića 2.600, sekretarima i direktorima između 1.400 i 2.095 eura

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je njegov resor utvrdio da su ispunjeni uslovi za legalizaciju objekata u selu Dragalj, KO Gornje Krivošije, opština Kotor.
Radunović je to saopštio u parlamentu, osvrćući se na navode koje je poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić saopštio tokom premijerskog sata da je u tom mjestu izgrađeno na stotine nelegalnih objekata, koja se vode na fizička i pravna lica, a koja, prema njegovom utisku, dominantno podsjećaju na one u susjednim zemljama koji služe za kampove, regrutovanje i obuku vojnika.
Nenezić je tada naveo da postoje katastarske parcele 657/14 i 657/15 u vlasnistvu DOO “Sveti Benedikt” na kojima je izgrađen objekat.
- Pomenuli ste jednog titulara to je firma "Sveti Benedikt" DOO. Izvršeni uvid u orto-foto snimak utvrđeno je da se na lokaciji katastarskih parcela broj 657/14 i 657/15 nalazi objekat. Uzimajući u obzir prethodno, kao i činjenicu da je u aktivni zahtjevima pomenutog lista nepokretnosti upisana ovjera i prevođenje elaborata, snimanja objekta, ovo Ministarstvo je mišljenja da su ispunjeni uslovi za legalizaciju objekta. Kao i svih objekti koji se nalaze na snimku, a koji nisu na nekoj trasi. Objekti koji se nalaze na trasi puta, željeznice, dalekovoda ne mogu biti legalizovani - rekao je Radunović u parlamentu.
Nenezić je ponovio je da je ovo najmanje pitanje za Radunovića, već za njegove prethodnike koji su se 2022. godine oglušili na ono što su inspekcije utvrdile.
- Siguran sam da bi imali posla u Krivošijama - naglasio je Nenezić.
Nenezić je prošle sedmice na premijerskom satu kazao da se ime DOO „Sveti Benedikt“ povezuje dosta sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela u ovom lokalitetu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4731%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenezic-nelegalni-objekti-u-selu-dragalj-podsjecaju-na-one-u-susjednim-zemljama-koje-sluze-za-regrutovanje-i-obuku-vojnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Firma je označena kao veoma rizična, nema račun u banci, nema platnog prometa. Sve što ima je osnivački ulog od pet hiljada eura osnivača za isplatu zarade izvršnom direktoru koji je i osnivač u iznosu od 414,92 eura. Pitam: kako firma može da kupi zemljište od 1.000 kvadrata, napravi objekat od cca 200 metara kvadratnih, pratećim objektima, putem, a da nema novca na računu - naveo je Nenezić.
Sve ovo bi, kako je rekao, bilo manje interesantno da osnivač i izvršni direktor nije strani državljanin, nekadašnja kandidatkinja za poslanicu parlamenta Austrije, izvjesna Darinka Hrnjez.
- Rođena je u Beču, studirala i radila u Austriji i Kanadi, stručnjak je za telekomunikaciji. Sad ja pitam premijera, neko ko je rođen u Beču, živio i radio u Kanadi i Austriji dođe da se kući u Godrnjim Krivošijama gdje nema vode - naglasio je Nenezić, navodeći da je ovo samo jedan od primjera sporne gradnje u tom mjestu.
Nenezić je tada ustvrdio da bi ozbiljna država u ovom slučaju odmah sazvala sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnenezic-u-iole-ozbiljnoj-zemlji-policijske-snage-bi-vec-bile-u-krivosijama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo je pitanje za ministra unutrašnjih poslova, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, šefa ANB-a. Znamo li ko su ljudi koji žive u golom kršu sela Dragalj gdje ne mogu da žive i privređuju? Da li ćete preduzeti radnje i mjere u Vašoj nadležnosti i od nadležnih institucija dati odgovor građanima ko živi u 300 nelegalnih objekata dominantno u šumama Gornjih Krivšija? - pitao je Nenezić.
Premijer Milojko Spajić poručio je tom prilikom da će relevantne institucije provjeriti ove navode i dati odgovor u najkraćem mogućem periodu.

Tamara Klikovac

Radunović: Ispunjeni uslovi za legalizaciju objekata u Krivošijama; Nenezić: Ovo je pitanje za Vaše prethodnike

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je prijedlog Prsotorno-urbanističkog plana Bara prepoznaje lokaciju za crkvu na Rumiji, ali da on ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. Radunović je danas u parlamentu odgovarao na pitanja poslanika vezana za sprovođenje Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, odnosno rezultatima, izazovima i narednim koracima. Ministar je kazao da je rok za legalizaciju objekata neograničen, a da će razmisliti o produženju onog za predaju elaborata Upravi za nekretnine. - Rok za predaju elaborata Upravi za nekretnine se odnosi samo na nelegalne graditelje koji nemaju upisan objekat u posjedovni list. To nije tako ogroman broj. Razmotrićemo produženje roka od šest mjeseci, međutim u tom roku ne treba da se riješi svaki od tih predmeta, već samo da se preda katastrima - rekao je Radunović odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu. On je istakao da minimalno postoji pet godina za legalizaciju objekata. - Jedina oročena stvar je Uprava za legalizaciju bespravnih objekata, koja počinje sa radom ovih dana i koja će da radi pet godina. &nbsp;- naveo je Radunović. Komentarišući to što neki građani do sada nijesu mogli legalizovati kuće, Radunović je rekao da je zbog postojala falinka u zakonu, a to je da se legalizacija odobravala u skladu sa planovima. - Nelegalni objekti su se podizali tamo gdje nije bilo planova. Ovim zakonom je to regulisano - rekao je Radunović. <h2>Radunović: Tri uslova za legalizaciju crkve na Rumiji</h2> Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi pitao je Radunovića kakav je stav njegovog Ministarstva u vezi inicijative da se legalizuje bespravno podignute crkve na Rumiji. - Poštujući integritet planine, smatramo da relevantne institucije moraju postupati u skladu sa tim smjernicima. To je i zakonska obaveza, država je dužna da zaštiti prirodnu i kulturnu baštinu od bilo kakvih nelegalnih aktivnsoti - ustvrdio je Čobi. Radunović je odgovorio da postoje tri uslova da objekat bude legalizovan. - Jedan je da bude na snimku iz jula 2025, drugi da ne ugrožava putne pravce i javni interes i treći da bude upisan u katastru s teretom. To važi za sve objekte, pa i taj - naveo je ministar. S druge strane, kako je rekao, prijedlog PUP-a Bara je prepoznao poziciju za sakralni objekat i dokument, ističe, ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. - Mi radimo strogo po zakonima i ukoliko budemo sve saglasnosti plan ćemo usvojiti, ukoliko ne bude - nećemo - poručio je Radunović. Čobi je rekao da će Ministarstvo napraviti prekršaj ako legalizuje taj objekat jer ne ispunjava zakonom predviđene uslove. - Niti Zakon o zaštiti prirode, niti o zaštiti kulturnih dobara. Zahtijevam da se rade istraživanja jer je tamo postojalo nešto prije 2005. - kazao je Čobi. <h2>Huter: Kao da slušam ministra iz DPS-a</h2> Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pitao je ministra u kojoj mjeri je zakon o legalizaciji bespravnih objekata pravedan za sve građane Crne Gore. - Više je aspekata koji problematizuju ovo zakonsko rješenje. Da li ste objedinili jednaku, efikasnu i nepristrasnu obradu zahtjeva u smislu administrativne kapacitiranosti, odnosno predvidjeli korake koji će rpevenirati kašnjenja, selektivnost i arbitriranost do kojih će doći - pitao je, pored ostalog, Huter.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202131224_5dce89f4cd0c61dbf1eec2d2a44320b372203172bb03ac4cd4328d36dd526194.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202131224_5dce89f4cd0c61dbf1eec2d2a44320b372203172bb03ac4cd4328d36dd526194" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Oskar Huter"> <figcaption>Oskar Huter(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Radunović je odgovorio da se iz dva ugla može gledati koliko je pravedan ovaj zakon. - Koliko je pravedan prema onima koji treba da legalizuju, a koliko prema onima koji su radili sve prema zakonu. Kad dođete u situaciju kad morate da pomirite te dvije strane, unaprijed ste svjesni činjenice da ste osjetljivi na napade kad je Zakon u pitanju. Ta dilema je jedna od najznačajnijih koje sam imao i zajedno sa timom pokušali smo da nađemo rješenje koje je zadovoljavajuće iz oba pravca - istakao je Radunović. Gledali su, kako kaže, da oni koji danas legalizuju objekte moraju to da plate. - Nelegalni graditelji su imali prednost - gradili su gdje im je bilo milo i kad su htjeli - naveo je Radunović. Nijedna ni druga strana ne može da bude zadovoljna i zadovoljena u potpunosti, a posebno, ističe ministar, oni kao nosioci vlasti ukoliko građani nijesu koliko-toliko zadovoljni. - Tako postoji razlika između ljudi koji su radili za tržište i oni koji su rješavali stambeno pitanje jer nisu imali gdje da se sklone od kiše. Oni drugi, kojima je to jedini objekat stanovanja dobili su mogućnost da otetu državnu zemlju mogu da plate u roku od 30 godina. Platiće zemlju koliko košta. To je jedna privilegija - kazao je Radunović. Dodao je i da onaj koji je gradio mora da plati elaborat.&nbsp; Radunović je rekao i da će građani dobii priliku da svoju imovinu valorizuju. Zabranjen je promet nelegalnim objektima dok se ne legalizuju, izuzimajući, kako je rekao, pravosnažne presude, nasljedno pravo i poklon roditelja djetetu. - S tim što ne prestaje obaveza kod djeteta da legalizuje objekat - pojasnio je Radunović. Huter je u komentaru rekao da je Radunović danas mnogo obazriviji nego 2018. godine. - Danas kao da sam slušao ministra iz DPS-a sa ovim odgovorima. Međutim, tada ste u kampanji u Podgorici obećali legalizaciju za osnovni objekat besplatno. Svjestan sam da je to nemoguće. Došli ste na ono što smo od početka govorili, ali sjedište mijenja gledište - naveo je Huter. <h2>Radunović: Ja bih najradije kao Vučić...</h2> Radunović je odgovorio da je 2018. godine bio nosilac liste za podgoričke izbore, te da je tada bilo određeno stanje i okolnosti. - To su vam prepričali za Park šumu. Tada sam tražio podršku građana, bila je najbolja namjera da se to tako završi. Ali da bi se to desilo trebalo je da budem izabran. Park šuma ima problem jer je građeno na zemlji koja je bila državna, ali je restitucijom vraćena određenim porodicama. Tako da sad oni nemaju problem kao ostali građani i ne mogu da se dogovore oko cijene otkupa. Tada sam rekao da ukoliko budem u prilici da odlučujem, grad će porodicama ponuditi pravičnu razmjenu kako bi došli u situaciju da razgovarate sa državom kao ostali građani koji treba da legalizuju objekte. Moj plan je bio da do 100 kvadrata smatramo besplatnim, od 100 do 200 kvadrata bude minimalna naknada, a preko 200 da se plati kako treba jer to više nije zadovoljenje osnovnih životnih potreba &nbsp;- pojasnio je Radunović, navodeći da bi najradije uradio kao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić da bude sve besplatno, ali ističe da nešto ipak mora da se plati državi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202131224_b9dabc0a3e80c109827612f85793e922c10e00393483c74b4869c127254a45c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202131224_b9dabc0a3e80c109827612f85793e922c10e00393483c74b4869c127254a45c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  On je poručio da će ispraviti sve što se ne pokaže kao dobro zakonsko rješenje. - Neke stvari su nepromjenljive - ni na čiji poziv da se progleda kroz prste neće biti pozitivno odgovoreno, da je predsjednik države, parlamenta, Vlade, moj brat rođeni... Moramo stati na kraj selektivnostima, ako se ruši - ruši se svima a to će se dešavati samo kad su graditelji pokazali nevjerovatnu drskost, pa su nastavili da grade i poslije svih upozorenja i donošenja Zakona - poručio je Radunović. Tako će biti za one koji su gradili nakon jula ove godine, ostale je pozvao da što prije podnesu zahtjeve za legalizaciju. On je istakao da u katastar pristižu zahtjevi fizičkih i pravnih lica, ali da još nije počelo rješavanje konkretnih predmeta. - Nadam se da će krenuti brzo. Ovo je veliki posao, poznajući našu administraciju, bojim se koliko će biti sposobna da svemu odgovori, posebno zbog problema kadrova - saopštio je Radunović.

Radunović: PUP Bara prepoznao poziciju za crkvu na Rumiji, neće biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunovi, govoreći o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kaže da će se time riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorice. Napominje da je to jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 27 u pregovorima s Evropskom unijom.
"U momentu, kad su se stekli svi uslovi, kada smo imali potpuno čistu dokumentaciju, sve saglasnosti, sva mišljenja, mi smo izdali građevinsku dozvolu, jer je to naš posao i to je propisano zakonom. Da smo uradili drugačije, ovaj bi ministar vjerovatno dobio krivičnu prijavu, što bi bilo potpuno logično", kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.
Odgovarajući na pitanje da li je zbog ove odluke, a kako se moglo čuti prethodnih dana u javnosti, narušen odnos sa koalicionim partnerom Milanom Kneževićem, Radunović je kazao da nije to osjetio.
"Moram da priznam da nijesam osjetio da je na neki način narušen odnos. Ja razumijem naravno i gospodina Kneževića i njegovu stranku koja ima dominantno utemeljenje u Zeti i tu solidarnost. Vrlo često sam i ja bio solidaran s građanima Botuna kad je u pitanju bio bazen crvenog mulja i to je osnovni problem, ali mislim da ovime činimo i građanima Zete, jer oni danas imaju ozbiljan problem i od kolektora ovog starog iz Podgorice. Ovime se rješava sve", kazao je Radunović.
Radunović je u intervjuu za TVCG najavio i da su se stvorili uslovi da uskoro počne legalizacija bespravno izgrađenih objekata.

Radunović: Postrojenje u Botunu rješava probleme i Zete, nijesam osjetio da je narušen odnos sa Kneževićem

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da će se izgradnjom kolektora riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorice.
- Moje lično mišljenje o gradnji kolektora u Botunu je beznačajno. Nismo čekali da se prvo održi referendum o tom pitanju prije izdavanja građevinske dozvole, jer ovo nije moje privatno Ministarstvo, nego moram da radim po zakonu- rekao je Radunović na TV Adria.
Kako je istakao, postoje rokovi koji se moraju ispoštovati, kao i dokumentacija koja se mora prikupiti.
- A kada se svi uslovi ispune ne postoji druga zakonita opcija nego da se građevinska dozvola izda - naveo je Radunović, prenosi portal Pobjeda.
Upozorio je da bismo imali ogromnu finansijsku štetu ukoliko bi se odustalo od tog projekta.
- I, koliko ja znam, Vlada nema takvu namjeru - naglasio je Radunović.
Kaže da "cijeni mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu".
- Insistiraju da ostanu da žive u prostoru koji je zagađen već ko zna koliko godina - kazao je Radunović.
Istakao je i da se od Evropske unije očekuju ogromna sredstva za druge kolektore i u drugim opštinama.
- Kolektori postoje u mnogim gradovima u Crnoj Gori, funkcionišu normalno, ljudi žive na 50 metara u njima, u Beranama, recimo, nemaju nikakvih problema - dodao je Radunović.
Što se koalicije Nove srpske demokratije sa Demokratskom narodnom partijom u Podgorici tiče, računa da će ostati zajedno.
- Mi smo prošli mnogo, preživjeli smo velike izazove - poručio je Radunović.

Radunović: Cijenim mišljenje Zećana, ali možda nisu u pravu za kolektor

Čekalo se to još od famoznog ,,oslobođenja“ avgusta 2020. godine. Čekalo i, eto, dočekalo: izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana, Ministarstvo prostornog planiranja prihvatilo je prijedlog Crkve Srbije da vrh Rumije bude idealno mjesto za – vjerske objekte. &nbsp; ,,NASELJE” NA VRHU SVETE PLANINE Istini za volju, resor Slavena Radunovića je ubacio u izmjene plana jednu žutu mrlju, fleku, koja označava, kako se to kaže, ,,naseljsku strukturu”. Tačnije: označava površine na kojima je, po pravilu, moguće graditi stambene i sve druge prateće strukture. Pa i crkve. &nbsp;&nbsp; Na prvi pogled, djeluje čudno, pa i glupo, kada država odobrava vrh planine nadmorske visine 1.595 metara kao pogodno mjesto za - naselje. Naročito kada je poznato da gradnja naselja podrazumijeva i put i svu drugu infrastrukturu. Koju je, ne treba biti veliki urbanistički stručnjak, nemoguće napraviti na vrhu planine u prostoru koji nema više od trista kvadrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181152_e3aaacb85df80c69938fdf7b642fb62b79bf36be9d590558055ad618afdd05b4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251110181152_e3aaacb85df80c69938fdf7b642fb62b79bf36be9d590558055ad618afdd05b4" data-rendition-name="original" width="745" height="650" loading="lazy" alt="NOVI URBANISTIČKI PLAN RUMIJE: Na vrh planine - naselje ili crkva?!"> <figcaption>NOVI URBANISTIČKI PLAN RUMIJE: Na vrh planine - naselje ili crkva?!(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ali, baš briga ministra Radunovića kako to izgleda - važno je da služi cilju i da se savršeno uklapa u plan velikosrpskog projekta. &nbsp; I zato što će će, kroz ovakvo zastiđe od prostornog plana, metalna skalamerija na Rumiji - koja je nezakonito helikopterskim desantom postavljena 2005. godine – sada biti uskoro ozakonjena. &nbsp; Time će avgustovska vlast legalizovati sakralnu okupaciju dijela, ali i prekrajanje istorijskog identiteta Crne Gore. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181152_3ffa3c698ab6ae4ab006c22faa14873bf8575ec18df193e9ee5d78ab686e0e63.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251110181152_3ffa3c698ab6ae4ab006c22faa14873bf8575ec18df193e9ee5d78ab686e0e63" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ISPUNJENJE VELIKOSRPSKOG PROJEKTA: Slaven Radunović i Andrija Mandić"> <figcaption>ISPUNJENJE VELIKOSRPSKOG PROJEKTA: Slaven Radunović i Andrija Mandić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Očito je: Andrija Mandić i srpska ekipa koja upravlja parlamentarnom većinom odlučila je da je došlo njihovo vrijeme. I da oni koji sanjaju ,,srpski svet“ od Dunava do Jadranskog mora – sada treba da slave dukljanskog kneza, kojeg su, do juče, htjeli po svaku cijenu da izbrišu iz kolektivnog sjećanja. &nbsp;&nbsp; Ne tako davno, prije četvrt vijeka, Dukljani i dukljanski vladari nijesu bili baš popularni kod ovdašnjih velikosrba. Naprotiv: teške su kletve padale. I to od čovjeka koji je obožavao da baca kletve. &nbsp; - Neka bi Bog podario da bude što manje onih koji se klanjaju paganskom caru prokletom Dukljaninu – tako je govorio Amfilohije Radović 13. januara 2002. godine, za takozvanu ,,srpsku Novu godinu“. &nbsp; Da li Amfilohije, za kojeg su govorili da je veoma obrazovan, nije znao da Dukljani nemaju veze sa latinima, da li je možda Duklju povezao sa ruševinama Diokleje kod Podgorice... Sada to više i nije bitno. Ostale su da odjekuju Amfilohijeve kletve kao dokaz da se u to doba, na pomen Duklje, ježila koža ispod mantija i strahovalo se od crnogorskog referenduma koji će doći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181156_eb4089eef95a85d38953663c421b7b4c189050ff1b2d88b1ed1d424386936e84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251110181156_eb4089eef95a85d38953663c421b7b4c189050ff1b2d88b1ed1d424386936e84" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="KLETVE KAO NAČIN UBJEĐIVANJA: Amfilohije Radović, mitropolit Srpske pravoslavne crkve"> <figcaption>KLETVE KAO NAČIN UBJEĐIVANJA: Amfilohije Radović, mitropolit Srpske pravoslavne crkve(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ipak, vrlo brzo nakon toga se napravila strategija pravljenja srpskog sveta koja je trebala da se sprovodi i nakon crnogorske nezavisnosti. Dio te priče je i helikopterski desant na Rumiju 31. maja 2005 kada je postavljena mala, metalna crkva na vrh svete planine. &nbsp; I to posred tumula starog više od 2,5 hiljade godina, koji je tada razoren. &nbsp;&nbsp; UNIŠTAVANJE HILJADUGODIŠNJEG KULTA... Nije bila slučajnost razaranje tumula. Helikoptersko postavljanje metalne crkvice na vrh Rumije bilo je plansko rušenje hiljadugodišnjeg kulta Svetog Jovana Vladimira, kulta kakvog nije imala Evropa. &nbsp; Stotinama godina ljudi sve tri konfesije, pravoslavni, katolici i muslimani, iznosili su na Trojičin dan, krst koji je čuvala porodica Andrović iz Veljih Mikulića. Drveni krst koji je, po legendi, držao pravedni kralj (,,rex justus“) Vladimir kada je dovučen na prevaru i pogubljen u Prespi. &nbsp; Taj drveni krst poslat je, prije pet vjekova, kod katoličkih majstora u Veneciju, da ga oni optoče metalom i srebrom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111019118_2f1565d72ab7eb068e604b0ade32a8314bfd45384bff06fda228217004f05dc6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025111019118_2f1565d72ab7eb068e604b0ade32a8314bfd45384bff06fda228217004f05dc6" data-rendition-name="original" width="591" height="388" loading="lazy" alt="ČUVARI KRSTA I TRADICIJE SUŽIVOTA: Porodica Andrović, kod kojih se čuva krst sedam vjekova"> <figcaption>ČUVARI KRSTA I TRADICIJE SUŽIVOTA: Porodica Andrović, kod kojih se čuva krst sedam vjekova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Da, vjekovima su tri vjere izlazile zajednički na vrh Rumije. I po toj legendi, svi koji su se penjali, bili su obavezni da nose po jedan kamen, da ga stave na gomilu kamenja oko tumula na vrhu, da bi tamo jednog dana nikla bogomolja za sve ri vjere kada se jednog dana slože... &nbsp; Teško je u evropskoj baštini pronaći tako uzvišenu legendu o srodnosti, bliskosti, o jedinstvu različitosti. I baš zato je osmišljeno da se helikopterom dostavi limena crkva Crkve Srbije – da, kao Kainov bodež, raspori divnu legendu o bratstvu različitih. &nbsp; ...I ,,ZASLUGE” STARE VLASTI Za ideologe velikosrpstva, rušenje kulta Svetog Vladimira bio je uslov za &nbsp;prisvajanje preuzimanje obreda na Rumiji. I zato danas samo pravoslavci izlaze na vrh Rumije i zbog toga aktuelna vlast hoće da, legalizacijom metalne crkve, trajno obilježi vrh svete planine kao isključivo pravoslavno svetilište. &nbsp; Užasno zvuči, ali mogao se naslutiti tok događaja, jer ni ona suverenistička &nbsp;vlast, nije znala ili nije htjela da trajno zaštiti kult Svetog Jovana Vladimira. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110191112_3f3464f10b579ff0164014feb3a5c06f43daef7ee8e83ec0b4467154575476d7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251110191112_3f3464f10b579ff0164014feb3a5c06f43daef7ee8e83ec0b4467154575476d7" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="UČRVŠĆIVANJE PRAVOSLAVNE SUPREMACIJE: Oblaganje kamenom limene crkve na Rumiji"> <figcaption>UČRVŠĆIVANJE PRAVOSLAVNE SUPREMACIJE: Oblaganje kamenom limene crkve na Rumiji(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ondašnji DPS Mila Đukanovića, Svetozara Marovića, Filipa Vujanovića, Brana Gvozdenovića i ostali koalicioni partneri pravili su tajne dogovore sa Crkvom Srbije i sa mitropolitom Amfilohijem Radovićem. Ne samo prije referenduma, nego i kasnije. &nbsp; Mučan je, ali znakovit, podatak da je maja 2014. godine kult Svetog Jovana Vladimira - bio proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore. Da, i nakon toge je trebalo da se automatski ukloni metalna skalamerija, koju je Amfilohije nazvao ,,Crkve Svete Trojice“, sa vrha svete crnogorske planine. &nbsp; Trebalo je, ali nije. Jer, tri godine kasnije, Ministarstvo kulture je 2017. - baš u vrijeme kade je Unesko trebalo da razmatra zaštitu nematerijalne baštine u Crnoj Gori - ukinulo je vlastito rješenje. &nbsp; MUČNA ŠUTNJA &nbsp; Tako su institucije kojima je gazdovala stara vlast stvorile uslove da dođe do ovoga što živimo danas, kada je avgustovska vlast smijenila suvereniste: da Vlada Milojka Spajića, odnosno većina kojom komanduje Andrija Mandić, bez skrupula i zrna stida, legalizuje limenu crkvu na Rumiji. &nbsp; Time i ozakone skrnavljenje crnogorskog nasljeđa. I uruše kult koji je bio simbol multivjerske, multikulturalne Crne Gore. &nbsp; A sve to uz čudnu, nerazumljivu tišinu. Sramota je za današnje društvo što nema odlučnog glasa otpora akciji posrbljavanja Crne Gore, što građanska opozicija bez glasa gleda urušavanje simbola suživota, građanske Crne Gore. Nema glasa protivljenja ni od albanskih stranaka i Bošnjačke partije, koje očito šutnjom – i uživanjem u privilegijama vlasti - asistiraju politici krađe identiteta. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Nažalost, ta šutnja odavno više nije vijest. Oćutalo se, ili su bili tek simbolični bili potezi protivljenja, kada se, na naredbu četničkog vojvode Mandića, za logo Skupštine postavljao plakat sa prikazom zgrade Zetske Banovine, iz onog olovnog vremena kada Crne Gore nije bilo ni kao geografskog pojma. &nbsp; Tihovalo se, ili je bilo tek sporadičnih opozicionih povika, kada je crnogorska vlast igrala sramotnu, bezobraznu igru skrivalice sa četnicima iz partija vlasti i četničkim poklonicima iz Crkve Srbije oko spomenika koljaču Pavlu Đurišiću... Baš kao što se danas nijemo posmatra morbidno ozakonjenje sakralne okupacije, legalizacijom crkve na Rumiji... Ćutanje na opasne prakse je kao i poziv da se nastavi sa politikom uništavanja crnogorskog identiteta. I ne trba baš biti prorok: kada krenu da postavljaju Karađorđevića kapelu na vrh Lovćena, tamo na guvno prema Jezerskom vrhu, može biti kasno za buđenje otpora.

Draško Đuranović

,,SLUČAJ RUMIJA”: Legalizacija okupacije

Limeni nelegalni objekat na Rumiji hoće iz političkih, a ne pravnih razloga, da legalizuje ovaj režim preko Mandićevog ministra Slavena Radunovića - poručio je istoričar, pravnik i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
On je to izjavio nakon jučerašnje objave da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte.
Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti, pored ostalog, mogu legalizovati ako su predviđeni urbanističkim planom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradunovicev-resor-prihvatio-prijedlog-spc-pocinje-proces-legalizacije-crkve-na-rumiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Taj objekat, kako je 2005. rekao prof.dr Novak Kilibarda, je glogov kolac u grudima građanske Crne Gore - naveo je Adžić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) dodajući da ga, naravno, ne treba legalizovati.
Ne samo da ga ne treba legalizovati, već bi ga, cijeni on, zakonski trebalo ukloniti.
- I odavno je trebalo. Nikakvoj crkvenoj građevini nije mjesto na vrhu Rumije. Nikakve crkve nikad na Rumiji bilo nije. Nema dokaza za to - jasan je Adžić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1987488507506655619%3Ft%3DaNs7twItBccVak2Prm_lPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.
Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem.
Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar.
Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Adžić: Režim hoće iz političkih razloga da legalizuje limeni nelegalni objekat na Rumiji, zakonski ga treba ukloniti

Ministarstvo je sprovelo niz aktivnosti zasnovanih na primjeni Zakona o izgradnji objekata, Zakona o uređenju prostora i Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, koji su stupili na snagu ove godine - poručio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović.
On je, odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore, rekao da su sproveli akciju pojačanog inspekcijskog nadzora na teritoriji opštine Žabljak, u okviru koje je, zakijučno sa današnjim danom, izvršeno 136 inspekcijskih nadzora.
- Te donijeto 136 rješenja o zabrani građenja - dodao je Radunović.
Naglasio je da je podnijeto 136 zahtjeva za pokretanje krivičnog postupka sa spisima predmeta, te da pomenuta akcija i dalje traje.
<h2>Rate na 360 i 240 mjeseci</h2>
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović pitala je Radunovića koje aktivnosti Ministarstvo preduzima u cilju efikasne primjene Zakona o legalizaciji objekata, koliko je do sada podnijeto zahtjeva za legalizaciju, te da li Ministarstvo planira dodatne mjere i rokove koji bi ubrzali laj proces i olakšali građanima ostvarivanje ovog prava.
Radunović je rekao bi trebalo znati da iznos naknade za urbanu sanaciju donosi lokalna samouprava.
- Mi smo zakonom samo omogućili da mogu do 50 odsto popusta da daju u određenim situacijama, ne moraju, ali mogu. Kad pričamo o tome kako će to da plate, moramo da vodimo računa o onima koji su to već platili i koji su se, ko zna kako, snalazili za novac. Mi smo ovim Zakonom, umjesto da im eliminišemo mogućnost plaćanja ili dajemo nešto jeftinije, što bi bila dodatna nepravda prema onima koji su gradili legalno, omogućili smo im da plaćaju u roku od 360 mjeseci. Pričamo o vrlo niskim iznosima na mjesečnom nivou - od 20 do 40 eura za nešto što mora da se plati državi - rekao je Radunović.
Zaista, kaže, smatraju da ova mogućnost da se plaća na 30 godina, a da oni koji su bili drski i gradili na državnoj zemlji, imaju mogućnost 240 mjeseci.
- Da zemlju koja će biti otkupljena od države plaćaju u 240 rata. Preko toga odgovorna vlast nije mogla da učini više, a da ne stvori zaista jednu čitavu kastu ljudi nezadovoljnih jer su čitavog života radili kako treba i čekali planove, a komšija pored je uzeo krampu da gradi nikoga ništa ne pitajući. Svjesni smo činjenice koliko ljudi ima nelegalnih, mislim da će ih biti preko 120.000 - naveo je Radunović.
Uprošteni su, kaže, do krajnjih granica uslovi kako bi se što više objekata legalizovalo.
- Mi smo donijeli set zakona ove godine. To je čitava reforma u našem resoru, i sad testiramo kako stvari funkcionišu, da vidimo ima li problematičnih procesa kako bi izmjenama i dopunama iduće godine to ispravili i upodobili onome što građanima najviše odgovara - rekao je on.
Radunović je rekao da je neophodno riješiti određena pitanja koja su važna za potpunu i efikasnu primjenu ovog zakonskog rješenja.&nbsp;
- Ministarstvo je u prethodnom periodu donijelo tri pravilnika i to o obrascu zahtjeva za legalizaciju, sadržaju zapsinika o izvršenom pregledu bespravnog objekta i onaj o načinu ispitivanja, izrade i sadržaju analize statičke i seizmičke stabilnosti bespravnog objekta površine do 500 kvadrata - naveo je on.
Ministarstvo, prema njegovim riječima, na polugodišnjem nivou prikupija podatke o legalizaciji bespravnih objekata od nadležnih organa lokalne uprave.
- Posljednji dostavljeni podaci datiraju od juna tekuće godine, a prema kojima je do tog perioda podnijeto 62.495 zahtjeva, a na osnovu kojih je donijeto 3.589 rješenja o legalizaciji - kazao je Radunović.
<h2>Planiran najveći budžet u istoriji JPMD</h2>
Na pitanje poslanika Velimira Đokovića kako ocjenjuje uspjeh reforme koju je Ministarstvo sprovelo u saradnji sa JP Morsko dobro, sa ciljem bolje valorizacije plaža i lokacija za privremene objekte u zoni Morskog dobra, Radunović je rekao da rezultati ukazuju na zaključak da je poslovanje bilo uspješno.
- Tako su u 2019. godini prihodi iznosili 4,5 miliona eura, a 2025. su dostigli rekordnih cca 35 miliona eura. Za narednu, 2026. godinu planiran je budžet od 40 miliona eura, najveći u istoriji JPMD, što čini rast od preko 800 odsto za samo četiri godine - kazao je Radunović.
<h2>Put Rožaje - Petnjica - Berane biće saniran kroz redovno i investiciono održavanje</h2>
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković iz redova Bošnjačke stranke pitao je ministarku saobraćaja Maju Vukićević, s obzirom na to da je bio raspisan tender za rekonstrukciju magistralnog puta Rozaje - Berane, te da je tenderski postupak završen još ranije, zašto se i dalje ne donosi odluka o odabiru najboljeg ponuđača i kada se može očekivati okončanje ukupnog postupka, te da li se planira i sanacija alternativnog putnog pravca koji ide od Rožaja preko Petnjice do Berana.
Ministarka Vukićević je istakla da ovaj projekat obuhvata obnovu kolovoza, izgradnju jednog novog mosta, sanaciju 11 postojećih mostova, kao i rekonstrukciju i izgradnju 76 potpornih zidova.
- Postupak izbora izvođača radova se sprovodi po pravilima i procedurama Evropske investicione banke i u toku je evaluacija pristiglih ponuda, S obzirom na složenost procedure koja se sprovodi u skladu sa pravilima EBRD-a, predviđen je rok za evaluaciju u trajanju od četiri mjeseca, koji ističe u januaru sljedeće godine. Po završetku evaluacije slijedi donošenje odiuke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, nakon čega se sprovodi procedura obavještavanja i eventualnih žalbi - kazala je Vukićević.
Predmetna rekonstrukcija, prema njenim riječima, ne obuhvata sanaciju tunela Lokve, ali je planirano da se u narednom periodu pristupi izradi tehničke dokumentacije radi pronalaženja optimalnog rješenja za njegovu sanaciju.
- Putni pravac Rožaje - Petnjica - Berane, će biti saniran u proceduri kroz redovno i investiciono održavanje - navela je Vukićević.

Anja Ivanović

Radunović: Na Žabljaku donijeto 136 rješenja o zabrani građenja, do sada imamo 3.589 o legalizaciji

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, javljaju podgorički mediji.
Iz Glavnog grada su Vijestima rekli da su dobili usmenu informaciju o tome, ali da im još nije stigao i zvanični dokument.
Na predlog Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Vlada je ljetos usvojila Prostorno-urbanistički plan Crne Gore koji, pored izgradnje postrojenja u Botunu, predviđa i izgradnju još jednog, sličnog postrojenja u opštini Zeta.
Izgradnji kolektora protive se mještani Botuna, Opština Zeta i Demokratska narodna partija, čiji lider Milan Knežević je zaprijetio da će predstavnici te stranke, ukoliko se krene s realizacijom projekta, “srušiti” vlast u Podgorici.&nbsp;
Oni tvrde da bi gradnja kolektora negativno uticala na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a mještani su poručili da će svoje selo “braniti jedinim čime raspolažu - svojim životima”.

Ministarstvo dalo građevinsku dozvolu za gradnju kolektora u Botunu

Svaki dan kašnjenja znači više zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogoršavajući ekološku štetu i rizike po javno zdravlje. Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore, poručili su iz Delegacije Evropske unije na pitanje TV E povodom eventualnog odlaganja početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
<h2>Probijenje rokova</h2>
Prvobitni rok za odluku Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma o izdavanju građevinske dozvole za gradnju kolektora u Botunu istekao je 22. oktobra. Sljedeći je 16. novemba, samo mjesec i po do kraja godine, do kada bi trebalo da počne izgradnja. To je zahtjev Evropske unije i bitna stavka u zatvaranju Poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine. Eventualno kašnjenje značilo bi i desetine miliona eura odštete iz džepova građana.
U Delegaciji Evropske unije kazali su ih, tokom kontakata u prethodnom periodu, nadležne institucije uvjerile da su u potpunosti svjesne finansijskih i proceduralnih posljedica bilo kakvog daljeg odlaganja izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. &nbsp;
- Ali ono što je najznačajnije jeste da svaki dan kašnjenja znači više zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogoršavajući ekološku štetu i rizike po javno zdravlje. Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore - navedeno je u odgovorima Delegacije EU.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ostaje pri istom stavu - gradnja mora početi do kraja godine.
- Imamo dopis od KFK-e banke, koji je podržan od Evropske unije, gdje se jasno kaže da ukoliko se sredstva ne počnu koristiti do 31. decembra, Podgorica će platiti veliku odštetu. To je najmanje 70 miliona eura - kazao je Mujović za Televiziju E.
<h2>Dokumentacija prikupljena</h2>
Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je prije dva dana da je za kolektor u Botunu dokumetacija skupljena, te da, nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.
On je poručio i da grad Podgorica za građane Botuna treba da nađe rješenje i da je najbolje da obešteti te građane zbog problema sa zagađenjem i lošim uslovima za život.
- Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg kombinata aluminijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju - kazao je Radunović za RTCG.
U Delegaciji Evropske unije podsjećaju da je EU obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.
<h2>Neprečišćena voda pravi veliku štetu</h2>
Neprečišćena voda se trenutno, napominju, ispušta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekološku štetu koja se proteže do Skadarskog jezera i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju.
- Evropska unija očekuje da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Podgoricu imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, s ciljem ulaska u Evropsku uniju – što snažno podržava velika većina njenih građana – od suštinskog je značaja izbjeći dalja kašnjenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet - kazali su iz Delegacije EU u odgovoru Televiziji E.
Predvođeni liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem, mještani Zete protive se gradnji. Opštinski referendum radi izjašnjavanja građana o gradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda biće održan 14. decembra.
U Delegaciji EU svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, kao i administrativnih pitanja usljed prenosa vlasništva sa Podgorice na Zetu.&nbsp;
- Međutim, projekat koji je spreman za realizaciju već je prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
T.K.

Delegacija EU o mogućem kašnjenju početka gradnje kolektora: Nadležni moraju djelovati brzo kako bi riješili preostala pitanja

Broj poginulih u napadu na plaži Bondi u Sidneju porastao je na 12, potvrdio je premijer Novog Južnog Velsa Kris Mins. Potvrđeno je da je incident okarakterisan kao teroristički napad.
Mins je potvrdio da se među 12 ubijenih osoba nalazi i jedan napadač, dok je drugi u pritvoru. On kaže da je napad ciljao jevrejsku zajednicu u Sidneju.
“Ono što je trebala biti noć mira i radosti uništeno je zastrašujućim i zlim napadom”, dodao je.
Na napad je reagovao i izraelski predsjednik Isak Hercog koji je istakao da je riječ o okrutnom napadu na Jevreje.
U vrijeme napada se na plaži Bondi održavao događaj povodom prvog dana jevrejske proslave Hanuke.
“Naše sestre i braća u Sidneju napadnuti su od strane podlih terorista u vrlo okrutnom napadu na Jevreje koji su otišli upaliti prvu svijeću za Hanuku na plaži Bondi”, kaže Hercog.
Pucnjava na sidnejskoj plaži Bondi: Devet osoba ubijeno, jedan napadač likvidiran, drugi uhapšen
Pucnjava na sidnejskoj plaži Bondi: Devet osoba ubijeno…
Pucnjava se dogodila u području sjevernog dijela plaže Bondi. Proslava Hanuke održana je na travnatoj površini iza plaže, pored pješačkog mosta koji su ljudi mogli koristiti za prelazak do plaže.
Policija je ranije obavijestila javnost da treba izbjegavati plažu Bondi, uprkos tome što su dvojica napadača neutralisana uz napomenu da u tom području postoji stalna prijetnja od eksplozivne naprave koje je pronađena, objavljeno je i na mreži X.
Iz policije su dodali da rade na deaktiviranju onoga što su opisali kao improvizirana eksplozivna naprava. Liderka opozicije Suzan Li objavila je saopštenje nakon pucnjave izrazivši saučešće pružajući podršku jevrejskoj zajednici u Australiji.
“Gubitak života u ovom napadu je značajan i pridružujem se premijeru u pozivu svim Australijancima da slijede službene savjete policije i nadležnih vlasti. Ovaj napad se dogodio dok se naša jevrejska zajednica okupljala na Hanuki povodom proslave mora. Ovo je bila proslava mira i nade za budućnost, prekinuta mržnjom”, navela je Li.

Broj poginulih u pucnjavi u Sidneju porastao na 12, saopšteno da je riječ o terorističkom napadu

Bar ima ogroman potencijal i otvoren je za održive i odgovorne investicije, saopštio je predsjednik barske Opštine, Dušan Raičević i dodao da ta ulaganja treba da doprinesu zapošljavanju, diverzifikaciji privrede i unapređenju kvaliteta života građana.&nbsp;
„To su prije svega ulaganja u turizam visoke dodate vrijednosti, zelenu energiju, IT sektor, kreativne industrije i poljoprivredu sa prerađivačkim potencijalom. Svakako da smo fokusirani na projekte koji ne narušavaju prirodne resurse, već ih koriste na pametan i održiv način, jer upravo u toj ravnoteži između razvoja i očuvanja leži budućnost Bara“, poručio je Raičević u intervjuu za Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je podsjetio da su prethodnih godina započete višemilionske investicije u oblasti turizma, što bi Baru trebalo da obezbijedi više hotelskih kapaciteta visoke kategorije, ali i doprinese valorizaciji bogatog i neiskorištenog turističkog potencijala.&nbsp;
Raičević je saopštio da je barskoj Opštini sticanjem BFC SEE sertifikata prvi put i zvanično potvrđen status lokalne samouprave sa povoljnim poslovnim okruženjem, čime se svrstala među gradove regiona koji ispunjavaju visoke standarde transparentnosti, efikasnosti i predvidivosti u radu sa privredom.&nbsp;
„To je svojevrsna potvrda ispravnosti zalaganja lokalne uprave da bude primjer dobrih praksi i uspješnog upravljanja, ali i podstrek da se nastavi tim putem u cilju pružanja najboljih i najefikasnijih usluga“, rekao je Raičević.
On je dodao da Bar ima velike i neiskorištene potencijale kada je u pitanju razvoj privatnog biznisa, što potvrđuje i kontinuitet uspješnosti programa Opštine za podršku barskim preduzetnicima koji bilježe sve veći opseg biznis planova i iznos plasiranog novca za podršku.
„To nam daje za pravo da vjerujemo da je taj sertifikat još jedan pozitivan iskorak Bara u razvoju modernog i uspješnog biznisa“, naveo je Raičević.
On je saopštio da su tokom proces sertifikacije, koji je trajao skoro dvije godine, unaprijeđene ključne oblasti koje direktno utiču na poslovni ambijent, a jedna od najvažnijih aktivnosti odnosila se na formiranje Sekretarijata za lokalni ekonomski razvoj.
Sekretarijat je, prema njegovim riječima, nastao iz namjere lokalne uprave da se putem institucionalnog mehanizma obezbijedi strateško i održivo upravljanje ekonomskim potencijalima grada.&nbsp;
„Sekretarijat ima ključnu ulogu u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta, jačanju konkurentnosti, unapređenju uslova za razvoj preduzetništva i unapređenju investicionog ambijenta, kao i povezivanju lokalne uprave, privrednih subjekata, investitora i građana“, objasnio je Raičević.
&nbsp;
On je dodao da je formirano i posebno Odjeljenje za preduzetništvo i inovacije, koje djeluje u okviru Sekretarijata, i predstavlja centralno mjesto podrške svim privrednim subjektima. Odjeljenje, kako je naveo, pruža servisnu i savjetodavnu podršku, radi na razvoju i promociji preduzetništva, pruža podršku u uvođenju inovacija u poslovanje i podstiče digitalnu transformaciju, organizuje edukacije iz oblasti menadžmenta, inovacija, marketinga i poslovnih vještina, ali i radi na promociji lokalnih preduzetnika, proizvoda i usluga.
„Posvećeni smo i privlačenju domaćih i stranih investicija kroz promociju Bara kao atraktivne destinacije za ulaganje i aktivnu saradnju sa investitorima, pa smo s tim u vezi kreirali i novi web portal Invest in Bar“, kazao je Raičević.
On je dodao da je osnivanjem Savjeta za ekonomski razvoj uspostavljen mehanizam stalnog dijaloga sa privrednicima, čije se sugestije pažljivo analiziraju, a čak 40 odsto predloga je implementirano u rad lokalne uprave.&nbsp;
„Naš cilj je bio da kreiramo povoljan biznis ambijent sa onima koji u njemu posluju, pažljivo osluškujući njihove realne potrebe i u skladu sa tim ulažemo maksimalne napore da u što većoj mjeri eliminišemo biznis barijere. Kroz Savjet za ekonomski razvoj, direktne konsultacije i zajedničke projekte, privrednici su dali dragocjene sugestije koje smo pretočili u konkretne mjere“, saopštio je Raičević.
On je kazao da izazovi u kreiranju poslovne klime u opštini postoje, prije svega u daljoj digitalizaciji, boljem povezivanju lokalne administracije sa državnim platformama, i jačanju institucionalne podrške start-up kompanijama i inovativnim biznisima.&nbsp;
„Nažalost, lokalna uprava uprkos želji i posvećenosti, nije u mogućnosti da pruži podršku u željenoj mjeri i pod tim prvenstveno mislim na visok stepen centralizacije u donošenju odluka što ukupan put razvoja privatnih biznisa može značajno da oteža“, rekao je Raičević.
On je dodao da je jedan od izazova potreba za efikasnijim sistemom upravljanja imovinom i prostornim planiranjem, kako bi investitori imali brži uvid u mogućnosti ulaganja.
„Bez obzira na sve izazove, u planu je jačanje kapaciteta za razvoj javno-privatnih partnerstava i uvođenje novih programa obuke i savjetovanja za preduzetnike u saradnji sa obrazovnim institucijama i međunarodnim organizacijama“, naveo je Raičević.
On je kazao da do naredne resertifikacije po BFC SEE standardu očekuje dalji rast broja registrovanih preduzetnika, povećanje obima investicija, kao i prepoznatljivost Bara kao business-friendly destinacije.&nbsp;
„Planiramo da u narednom ciklusu dodatno radimo na jačanju digitalnih i servisa podrške investitorima, kao i stvaranju uslova da lokalna uprava funkcioniše u potpunosti po principima otvorenih podataka i pametne administracije. Svakako da smo svjesni da je pred nama dosta obaveza i izazova na koje moramo adekvatno odgovoriti kako bi ispunili namjeru da postanemo opština koja je dostigla nivo od 100 odsto ispunjenosti kriterijuma i usklađenosti sa standardom“, rekao je Raičević.
On je dodao da je uvjeren da će zajedničkim radom javnog i privatnog sektora, Bar u narednom periodu postati referentna opština za preduzetništvo i inovacije u Crnoj Gori i primjer dobre prakse u unapređenju lokalnog ekonomskog razvoja.

Raičević: Bar je otvoren za održive investicije

U Luci Bar, ispod Volujice, na operativnoj obali gdje se vrši pretovar rasutih tereta, došlo je do samozapaljenja uglja, a dim koji se pojavljuje izaziva zabrinutost građana Bara. Ova pojava traje, prema saznanjima Primorskog portala od početka decembra, ali do sada iz Luke Bar se nisu oglasili da objasne ima li razloga za zabrinutost građana zbog samozapaljenje uglja, koliko su dim i čestice rizični za okolinu.
Prema saznanjima Primorskog portala pripadnici Službe zaštite Luke Bar danima su svakodnevno 24 sata na lokalitetu operativne obale Volujica i proces drže pod kontrolom.
Samozapaljivost uglja predstavlja problem sa aspekta sigurnosti, ekologije u konačnom i procesa deponovanja uglja.
Kada ugalj sagorjeva uz štetne čestice ispuštaju se i otrovni gasovi kao što su ugljen-dioksid, sumpor-dioksid…
Ovi gasovi mogu izazvati ozbiljne probleme sa disanjem, pogoršati opšte stanje hroničnih bolesnika
Iz Luke Bar se čekaju odgovori na pitanja- jesu li rađene analize isparavanja čestica, indeks kvaliteta vazduha na mikrolokalitetu, kao i uticaj za životnu sredinu u Baru.
Iz Luke Bar su polovinom oktobra 2024.godine saopštili su da počinju novougovoreni posao koji predviđa pretovar uglja od 50.000, odnosno 60.000 tona uglja.
“Paralelno se radi pretovar broda na skladište i utovar u vagone, čime se optimizuje efikasnost i ubrzava dinamika rada. Do kraja godine u planu su još dva broda sa ukupno 60.000 tona uglja”, naveli su iz Luke Bar u oktobru prošle godine.
Posao je nastavljen u tekućoj godini. Primorski portal nezvanično saznaje da se ugalj preko Luke Bar pretovara za potrebe Elektroprivrede Srbije.
Usled niskog vodostaja Dunava, srbijanska firma uvoz uglja iz Indonezije, koji je transportovan preko rumunske luke Konstanca, Elektroprivreda Srbije (EPS) preusmjerila preko Luke Bar.
Takođe, dogovoreno je da se transport uglja iz Luke Bar za Srbiju realizuje železnicom, u saradnji sa kompanijama Srbija Kargo i Montecargo Podgorica.

U Luci Bar došlo do samozapaljenja uglja

Delegacija Liberalne partije saopštila je da je učestvovala &nbsp;na međunarodnoj liberalnoj konferenciji “Quo vadis Europe?” u Skoplju.
“Na Konferenciji u organizaciji ALDE saveza liberala Evrope i LIBSEEN mreže liberalna Jugoistočne Evrope govorili su Vatroslav Belan predsjednik i Ammar Borančić potpredsjednik LP”, navodi se u saopštenju.
Predsjednik Belan, govoreći na panelu o bezbjednosti Evrope, poručio je da jačanje odbrane nije dovoljno ukoliko ne jačamo i evropske vrijednosti.
“Kada ulažemo u odbranu, moramo znati šta branimo? Za koje vrijednosti smo spremni da se žrtvujemo”, kazao je Belan.
On je upozorio na maligni uticaj Moskve u Crnoj Gori te, kako navode, istorijsku važnost toga da Crna Gora što prije postane punopravna članica EU što bi ubrzalo reforme u državi i stabilizovalo političku scenu Crne Gore.
On je upozorio na činjenicu da mladi ljudi i u EU i u zemljama kandidatima ne znaju koje su temeljne vrijednosti vodile do stvaranja EU i na kojim vrijednostima moderna, slobodna, liberalno-demokratska Evropa mora počivati.
“Nedostatak tog znanja kod mladih generacija je slabost koju će koristiti autoritarni, nacionalistički režimi i ekstremna desnica u pravcu dezintegracije Evrope i njene podjele na zone interesa ostalih globalnih sila koje su vođene autoritarnim režimima”, kazao je Belan.
Potpredsjednik Borančić poručio je, navode iz LP, da očekuje da liberalne snage Evrope i liberali u Evropskoj komisiji nastave da pružaju snažnu podršku građanskim politikama u Crnoj Gori koje su i dovele državu u predvorje EU i jasno ukazuju na elemente u Vladi Crne Gore koji pokušavaju da zaustave evropski put i destabilizuju Crnu Goru.
On je kazao da je Evropi potrebno više hrabrosti i vizije za sadašnjost i za budućnost te da je proširenje na Zapadni Balkan nužno za kompletnu sliku bezbjednosti i uticaja Evrope u svijetu ali i kvalitet života svakog čovjeka, u suprotnom, kako navode, još jedna izgubljena decenija može biti pogubna.
“Ovaj skup bio je prilika da lideri crnogorskih liberala prenesu poruke i očekivanja evropskim liderima, poslanicima i zvaničnicima EU te da obezbijede dodatnu snažnu podršku evropskim aspiracijama Crne Gore i evropskim, građanskim politikama i partijama, naglašavajući značaj crnogorskog članstva u EU u narednih par godina, sa nekom drugačijom vladajućom većinom”, kažu iz LP.
Konferenciju su, navode, otvorili predsjednica LDP Makedonije Monika Zajkova i predsjednik Skupštine Sjeverne Makedonije Afrim Gashi.
Na konferenciji su, kako zaključuju, govorili i predsjednica ALDE saveza Svenja Hahn, potpredsednik Rik Daems iz Belgije, David Chalmers međunarodni sekretar Liberalnih Demokrata Britanije, Pauline Kirkke bivša gradonačelnica Haga i članica Senata Holandije, Vesna Pusić nekadašnja ministarka vanjskih poslova Hrvatske, evropski poslanici i drugi liberalni lideri regiona i Evrope.

Belan i Borančić: Članstvo Crne Gore u EU istorijska šansa koju ne smijemo propustiti ni mi ni EU

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: slaven-radunovic