Radunović: Oko 5. decembra se očekuje građevinska dozvola za Velje Brdo, do aprila se očekuju imena prvih ljudi koji će se useliti

Naš pristup pregovorima sa Hrvatskom nije zasnovan na automatskom prihvatanju ili odbacivanju svih zahtjeva, već na odgovornom sagledavanju svakog od otvorenih pitanja pojedinačno. Naša crvena linija je zaštita nacionalnih interesa Crne Gore, a naša strateška orijentacija ostaje evropska perspektiva naše države - poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.

Njega je, na drugoj posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj poslanici njemu i ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću postavljaju pitanja, poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović pitao postoje li crvene linije za Crnu Goru u procesu pregovaranja sa Evropskom unijom.

- Ako u odnosima sa Hrvatskom pristajemo na sve uslove, onda nemamo crvene linije, niti ozbiljnu pregovaračku poziciju. Ne mogu naći drugu riječ, osim da je to kapitulacija pod pritiskom i zato smatram da oko ovih tema treba da postoji jedinstvo u parlamentu. Smatram da treba odgovoriti sa Ne zahtjevima koji nisu u skladu sa pravom i zadiru u naše legitimne interese - rekao je Božović.

Dobrosusjedski odnosi

Ibrahimović je rekao da se pitanje Božovića odnosi na jednu od važnih tema iz domena naše vanjske politike. 

- Odnosi sa Hrvatskom imaju poseban značaj za Crnu Goru. Riječ je o susjednoj i prijateljskoj državi, našem savezniku u NATO-u i članici Evropske unije. Otvorena pitanja između dvije države figuriraju kao takva među duže od tri decenije i jasno je da se ne mogu riješiti u kratkom roku - istakao je Ibrahimović. 

Istovremeno, kako dodaje, njihovo rješavanje je obostrani interes, jer time stvaramo uslove da odnose dvije prijateljske i susjedne države dodatno unaprijedimo i usmjerimo na zajedničku budućnost.

- Svako od otvorenih pitanja ima svoju specifičnu težinu i višeslojnost. Njihovo rješavanje podrazumijeva pažljivo odmjeravanje objektivnih okolnosti, činjenica, istorijskih i pravnih aspekata svakog pojedinačnog pitanja s jedne, odnosno zaštitu legitimnih interesa Crne Gore s druge strane - naglasio je Ibrahimović. 

Naglasio je se od stupanja na dužnost ove Vlade o svim otvorenim pitanjima vode kontinuirani razgovori između nadležnih institucija, komisija i međuvladinih tijela dvije države.

- Sa naše strane, u taj proces uključeni su predstavnici različitih resora, jer se radi o složenim pitanjima koja zahtijevaju temeljan, stručan i koordinisan pristup. Cilj je pronalaženje obostrano prihvatljivih rješenja i postepeno zatvaranje otvorenih pitanja, kako bismo odnose dvije države gradili na zajedničkim interesima, a ne na opterećenjima iz prošlosti - rekao je Ibrahimović. 

Kada govorimo o crvenim linijama, podsjeća da je više puta jasno isticao da su crvene linije nacionalni interesi Crne Gore. 

- Njihova zaštita je naša obaveza i odgovornost, a upravo iz te pozicije pristupamo svakom pojedinačnom pitanju, bez prihvatanja ultimatuma i unaprijed nametnutih rješenja - kategoričan je Ibrahimović.

To je, kako je naglasio, od početka bio njegov pristup rješavanju ovih pitanja, a od njega neću odstupati ni u periodu pred nama. 

- Posebno želim da istaknem da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji ne samo naš ključni vanjskopolitički, već i ukupni društveni prioritet. To je generacijski cilj koji okuplja građane Crne Gore bez obzira na političku, nacionalnu, religijsku ili bilo koju drugu pripadnost. To je istovremeno i cilj kojem teže i svi politički subjekti zastupljeni u našoj Skupštini - kazao je Ibrahimović. 

Sa druge strane, kako dodaje, moramo biti svjesni da bez dobrosusjedskih odnosa nema članstva u Evropskoj uniji, a bez članstva u EU nema dugoročno održive i prosperitetne budućnosti Crne Gore. 

- Upravo zato imamo dodatnu obavezu da otvorena pitanja iz prošlosti rješavamo mudro i odgovorno, vodeći računa o dugoročnim interesima države i njenoj evropskoj perspektivi koja upravo predstavlja najznačajniji među njima. Smatram da pitanja od državnog značaja ne treba da budu predmet dnevnopolitičkih nadmetanja - rekao je Ibrahimović. 

Naprotiv, prema njegovim riječima, ona zahtijevaju što širi politički i društveni konsenzus. 

- Vjerujem da i mi u Crnoj Gori moramo pokazati takvu zrelost, jer jedinstvo oko strateških interesa države jača našu poziciju - poručio je Ibrahimović. 

Obaveze i ustupci

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić pitao je Ibrahimovića koje su konkretne obaveze, rokovi i eventualni ustupci preuzeti prema Hrvatskoj u vezi sa brodom „Jadran", Prevlakom i obeštećenjem bivših logoraša?

- Možete li garantovati da preostali sporovi sa Hrvatskom i nesaglasje unutar parlamentarne većine neće ugroziti Vladino obećanje o završetku pregovora sa EU do kraja 2026. godine - pitao je Nikolić.

Ibrahimović je naglasio da Crna Gora nije preuzela nove obaveze, nije prihvatila nikakve rokove niti je napravila ustupke na štetu svojih interesa, ni po pitanju broda „Jadran“, ni Prevlake, ni obeštećenja bivših logoraša. 

- O svakom od ovih pitanja razgovaraju nadležne komisije i timovi, a za neka od njih pregovori tek treba da počnu. Vode se na ravnopravnoj osnovi i u dobroj vjeri, sa državom koja je naš saveznik u NATO-u i članica Evropske unije. Cilj nam je da pronađemo održiva rješenja i da buduće generacije rasteretimo pitanja koja traju još od osamostaljenja Hrvatske - rekao je Ibrahimović.

Dodaje da u tome nema ničeg novog. 

- Ova Vlada nastavlja kontinuitet svih prethodnih vlada, jer je riječ o državnom interesu, a on je isti bez obzira na to ko je na vlasti - kazao je Ibrahimović.

Ističe i da nije učestvovao u ratnim dešavanjima, a od prvog dana rata bio je protiv njega. 

- Upravo zato osjećam moralnu obavezu da dodatno ukažem na ono što je suštinsko: neke stvari su rađene i u naše ime, a država koja drži do sebe mora imati jasan i odgovoran odnos prema njima. Neko do spoznaje da je podržavao pogrešnu politiku dođe ranije, neko kasnije. Važno je da do nje dođe, a na kraju i da bude spreman da se pokaje - ocijenio je Ibrahimović.

Smatra i da to nije slabost, već znak zrelosti, i pojedinca i društva. 

- Vjerujem da se svi možemo složiti da sva stradanja na prostoru bivše Jugoslavije moraju dobiti epilog, a stradalnici zadovoljenje pravde, kom god narodu pripadali. Država ne može birati čija će stradanja priznati, a čija neće. Zato Morinj nije teret, već dio puta kojim se gradi povjerenje - istakao je Ibrahimović. 

Evropska unija je, prema njegovim riječima, satkana na pomirenju. 

- Na to nas je podsjetila i komesarka za proširenje Marta Kos, koja je 1. oktobra u Morinju, zajedno sa mnom i ministrom vanjskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom, odala počast hrvatskim zarobljenicima. Ko želi da bude dio te Evrope, mora imati hrabrosti da se suoči sa prošlošću - naveo je Ibrahimović. 

Čvrsto je uvjeren da će Crna Gora ispuniti san o kojem sanjaju generacije naših građana. 

- Crna Gora je uradila ogroman posao, o čemu svjedoče i nedavno zatvorena nova pregovaračka poglavlja, a očekujem da sve ide zamišljenom dinamikom - naveo je Ibrahimović. 

Bošnjačka stranka je, kako dodaje, evropsku orijentaciju od prvog dana shvatala kao civilizacijski izbor, a ne kao taktiku. 

- Zato znam da evropska Crna Gora nije projekat jedne stranke niti jedne vlade, već projekat svih nas. Pozivam sve u ovoj Skupštini koji su posvećeni evropskim integracijama da se ne takmičimo ko će brže pronaći razlog za sumnju, već da radimo kao jedan tim na istom zadatku. U Evropu se ne ulazi sa podijeljenom kućom - ocijenio je Ibrahimović. 

Bilateralna pitanja sa Hrvatskom, kategoričan je, nijesu prepreka tom putu. 

- Ona su dio odgovornog dogovora dvije prijateljske države koje žele da u budućnost uđu bez tereta prošlosti - naveo je Ibrahimović.  

Poručio je da će štititi svaki cent od ove države, kako bi Crna Gora ostala dostojanstvena i sa Hrvatskom pravila bolju budućnost na obostrano zadovoljstvo.

Popović i Ambasada u Sloveniji

Poslanik Evropskog saveza (ES) Nikola Zirojević pitao je Ibrahimovića koje su posebne potrebe u radu ambasade u Ljubljani, s obzirom na to da je prema dostupnim informacijama ova ambasada već raspolagala sa pet diplomata, za imenovanje bivše potpredsjednice Skupštine Crne Gore, Zdenke Popović, za diplomatu u ovoj ambasadi.

- Koliko iznose troskovi njenog boravka/rada u Ljubljani, te koje su je profesionalne kompetencije preporučile za ovu poziciju - pitao je Zirojević.

Ibrahimović je odgovorio da je, u skladu sa članom 42 Zakona o vanjskim poslovima, donijeta odluka o određivanju Popović za specijalnu izaslanicu ministra vanjskih poslova, koja će boraviti u Republici Sloveniji na period do godine. 

U skladu sa ovim članom zakona, kako dodaje,, ministar vanjskih poslova utvrđuje zadatke koje obavlja specijalni izaslanik u državi prijema. 

- Polazeći od sveukupnih bilateralnih odnosa sa Slovenijom, te da je u pitanju država koja u kontinuitetu pruža snažnu političku i ekspertsku podršku Crnoj Gori ka punopravnom članstvu u EU, postoji prostor za dodatno unapređenje saradnje, posebno u dijelu ekonomske razmjene i institucionalne saradnje, kao i kulture i zaštite životne sredine - naveo je Ibrahimović. 

Precizirao je da je u ovom trenutku u Ambasadi Crne Gore u Ljubljani, pored ambasadora, raspoređeno dvoje diplomata iz Ministarstva vanjskih poslova. 

- Smatram da će se imenovanje specijalnog izaslanika i jačanje kadrovskih kapaciteta Ambasade doprinijeti jačanju saradnje u pomenutim oblastima između dvije države, uz istovremeni doprinos daljoj afirmaciji rezultata Crne Gore u procesu evropskih integracija -rekao je Ibrahimović.

Precizirao je da su primanja, ne samo za nju, nego i druge prema zakonu, sa svim obavezama, oko 6.000 eura.

- Vjerujem da treba da pozdravimo intenciju MVP, jer je Slovenija naša prijateljska država i moramo nastaviti saradnju - kazao je Ibrahimović.

Dodao je da ne mogu poslati sve ljude iz kuće na mandat.

- Pokušavamo da odgovornom politikom pošaljemo kvalitetne ljude koji bi odgovorili zadatku. Pozivam predsjednika Crne Gore i premijera da zajedno dođemo da kvalitetnih rješenja za ambasadore u zemljama u kojima ih nemamo - poručio je Ibrahimović.

Zirojević je pitao zbog čega Popović nije poslata u Njemačku, gdje nemamo diplomata, ili u Tursku, gdje je jedan, te da ministar nije odgovorio koja su konkretno njena zaduženja.

- Je li sramota da se za izmišljeno radno mjesto plaća 6.000 eura, a da troje ljudi koji sjede pored vas, koji su karijerne diplomate, primaju bijednih 800-900 pa do 1.000 eura. To je ozbiljan problem - kategoričan je Zirojević.

Zaključio je da je tužno da ljudi koji rade sav posao i nose sav teret primaju oko 1.000 eura, a drugi za izmišljena radna mjesta 6.000.

Odgovornost

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Nela Savković Vukčević pitala je Ibrahimovića smatra li da da je Vlada odgovorna za pogoršanje odnosa sa Hrvatskom i ko će snositi političku odgovornost ako zbog toga bude usporeno naše pristupanje Evropskoj uniji?

- Odnosi sa Hrvatskom pogoršani su nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, koju su podržali konstituenti Vlade u kojoj sjedite. Danas Hrvatska rješavanje otvorenih pitanja povezuje sa evropskim putem Crne Gore - konstatuje Savković Vukčević u pitanju.

Ibrahimović je rekao da nije saglasan sa ocjenom da je Vlade Crne Gore odgovorna za pogoršanje odnosa sa Republikom Hrvatskom. 

- Tačno je da je usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen izazvalo negativne reakcije hrvatske strane ali je, prije svega riječ o odluci Skupštine Crne Gore, a ne o odluci Vlade - kazao je Ibrahimović. 

Podsjeća da je u susret usvajanju ove Rezolucije u Skupštini Crne Gore resor na čijem je čelu ukazao da zločini počinjeni u logoru Jasenovac u Drugom svjetskom ratu nikada nijesu i ne smiju biti dovedeni u vezu sa hrvatskim narodom ili sa Republikom Hrvatskom. 

- Izrazili smo poštovanje prema aktivnostima koje je Vlada Republike Hrvatske, u prethodnom periodu, realizovala na planu afirmacije kulture sjećanja osuđivanjem zločina izvršenih tokom Drugog svjetskog rata, kao i odavanjem počasti nevino stradalim u logoru Jasenovac od najviših državnih zvaničnika. Potvrđena je i naša opredijeljenost za očuvanje dobrosusjedskih odnosa i nastavak evropskog partnerstva sa Republikom Hrvatskom - rekao je Ibrahimović.

Dodaje i da otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske nijesu nastala usvajanjem ove rezolucije. 

- Neka od njih opterećuju bilateralne odnose više od tri decenije i njihova složenost se ne može svesti isključivo na događaje od prije dvije godine. Zato smatram da je potrebno izbjeći pojednostavljene ocjene i sagledati cjelinu odnosa, uključujući istorijski kontekst, političke okolnosti i odgovornost svih aktera - naglasio je Ibrahimović. 

Kada je riječ o evropskom putu Crne Gore, naša država Hrvatsku vidi kao prijateljsku i partnersku državu, čiju podršku evropskim integracijama izuzetno cijenimo. 

- Očekujemo da se sva otvorena pitanja rješavaju kroz dijalog i međusobno uvažavanje, a ne kroz međusobna uslovljavanja. Evropska perspektiva Crne Gore ne smije biti talac bilateralnih nesporazuma, već treba da bude dodatni motiv da intenziviramo saradnju i pronađemo održiva rješenja - ocijenio je Ibrahimović. 

Vlada Crne Gore, prema njegovim riječima, vodi odgovornu i proaktivnu politiku prema Republici Hrvatskoj. 

- Okrenuti smo budućnosti i unapređenju bilateralnih odnosa, svjesni značaja koji dobrosusjedska saradnja ima za stabilnost i evropsku perspektivu čitavog regiona. Naš pristup nije usmjeren na vraćanje na političke nesporazume iz prošlosti, već na stvaranje uslova za njihovo prevazilaženje - kazao je Ibrahimović.

Zato će, dodaje, nastaviti da ulažu napore u jačanje političkog dijaloga, intenziviranje saradnje i pronalaženje obostrano prihvatljivih rješenja. 

- Vjerujem da se sva otvorena pitanja mogu rješavati kroz odgovoran pristup, međusobno poštovanje i partnerski odnos. Naš cilj nije da produbljujemo razlike, već da gradimo odnose sa Hrvatskom na temeljima povjerenja, zajedničkih evropskih vrijednosti i jasne perspektive buduće saradnje - poručio je Ibrahimović.

Smatra i da odnosi nisu pogoršani, podsjećaju i da je premijer Hrvatske Andrej Plenković u prethodnoj godini dva puta posjetio našu zemlju.

- Izazova će biti, ali vjerujem da će Hrvatska biti snažan promoter našeg evropskog puta - ocijenio je Ibrahimović.

Zupci i primjedbe građana

Poslanik Evropskog saveza (ES) Branislav Nenezić pitao je Radunovića da li su pri izradi saobraćajnog rješenja zaobilaznice u PUP-u Bara uzete u obzir primjedbe građana iz naselja Zupci za zaštitu vodoizvorišta, ličnih domova i starih maslinjaka.

Radunović je odgovorio da se izradi Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Bar pristupilo na osnovu Odluke Vlade Crne Gore iz 2022 godine, donijete na osnovu ranijeg Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. 

Osnovni cilj i zadatak Izmjena i dopuna je stvaranje planskog i formalnog osnova za obezbjeđenje održivog razvoja koji predstavlja jedan od najvažnijih izazova politike uređenja prostora. 

- Ovaj planski dokument, koji je u fazi donošenja, rađen je na način propisan Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim su precizno propisane procedure izrade - naveo je Radunović.

Dodao je da je do kašnjenja sa planom došlo zbog toga što je preminuo rukovodilac ovog dokumenta, da je završen u nekom procentu od 70 odsto, te da je trebalo da ge preuzme neko drugi.

- Što se, pak, tiče primjedbe građana naselja Zupci, napominjemo da su iste date u okviru javne rasprave, povodom koje je sačinjen Izvještaj o javnoj raspravi koji sadrži popis učesnika javne rasprave, date predloge, primjedbe i sugestije koje su prihvaćene, kao i obrazloženje o predlozima, primjedbama i sugestijama koje su prihvaćene ili su djelimično prihvaćene - naveo je Radunović. 

Primjedbe koje se tiču određenih katastarskih pracela građana naselja Zupci nijesu prihvaćene jer se, kako je objasnio, određene katastarske parcele nalaze u koridoru autoputa, koji je preuzet iz Prostornog plana Crne Gore, kao i plana višeg reda. 

- Precizna trasa autoputa biće definisana kroz dalju razradu tehničke dokumentacije. U zonama vodoizvorišta, kopnenih tokova i slično, urbanistički parametri se ne mijenjaju, ali se poštuju zaštitne zone kopnenih voda, a u skladu sa uslovima Uprave za vode i uslovima Javnog preduzeća "Vodovod i kanalizacija“ Opštine Bar - precizirao je Radunović. 

Dodaje da ovi uslovi mogu uticati na veličinu zone gradnje, te da je, prilikom odabira vodoizvorišta, potrebno se pridržavati Pravilnika o određivanju i održavanju zona i pjaseva sanitarne zaštite izvorišta i ograničenja u tim zonama. 

Velje Brdo

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč pitala je kako se od useljenja sredinom godine stiglo do početka radova u decembru na projektu Velje brdo.

- Pomjerate li rokove za stanove ili ih podešavate za glasove - pitala je ona dodajući da očekuje konkretne odgovore kada se očekuje završetak stanova.

Radunović je rekao da svečano poziva poslanicu da kad se budu obilazili radovi da ide sa njima da se uvjeri da se radi.

- Nikad od mene niste čuli da će usljenje biti do 2026. To je rekao premijer koji nije imao iskustvo da zna koje su procedure pred nama. A ja tvrdim da je ovo najkraći rok da se od jedne goleti dođe do jednog gradilišta - istakao je Radunović.

Dodaje i da se rok odnosi na kompletan projekat, ali da ponavlja da će prva useljenja biti do kraja 2027.

- Stalno ista priča. Vi ste od toga da je ovo bajka i da od ovoga neće biti ništa, prešli na brojanje dana, što znači da prihvatate činjenicu da će na Veljem Brdu da se gradi naselje. Ne pozivajte sa na podstanare, jer sto to vi od njih napravili, a to što su neki uvrijeđeni jer su zamislili da su predstavnici svih podstanara i određuju Vladi kako će da vodi projekte, to je druga stvar - naveo je Radunović.

On na sjednici nije pročitao odgovor koji je u pisanoj formi objavljen na sajtu Skupštine, navodeći da je bolje građani da čuju konkrente stvari.

- Biće druge vlade i skupštinske većine i radiće ga drugi. Ovo je samo ideja i realizacija projekta prve faze. Cijena će da bude 1.000 eura. Tako smo obećali. Za prvu fazu koja se radi sad. To će da bude oko 170 stanova - naglasio je Radunović.

Što se tiče sljedećih faza, zagovornik je toga da treba da se koriguju cijene u skladu sa narastujćim troškovima gradnje, ali to je i dalje puno niže od tržišnih cijena.

- To bi bilo oko 1.200-1.300 eura. U svakom slučaju, na Veljem Brdu se već gradi bulevar, izdata je građevinska dozvola. Ponavljam poziv da pođe gospođa Kuč i izvrši inspekcijski nadzor. Oko 5. decembra se očekuje građevinska dozvola za objekte koji će početi da se grade odmah u decembru - istakao je Radunović.

Do aprila se očekuju imena prvih ljudi koji će se useliti.

- I pravilnik je završen o dodjeli bodova i biće objavljen na sajtu ministarstva, pa pogledajte koliko je pošten urađen i kritikujte ako nije - poručio je Radunović.

U pisanom odgovoru je naveo da se izgradnja objekata vrši i sprovodi u skladu sa aktuelnom legislativom odnosno u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata.

 - Ovim propisom predviđene su brojne faze koje, pored ostalog, obuhvataju izradu tehničke dokumentacije, davanje saglasnosti nadležnog arhitekte, reviziju tehničke dokumentacije, izdavanje građevinske dozvole - nakon čega se može pristupiti građenju objekta - rekao je Radunović u odgovoru.

Precizirao je da se za Projekat “Velje Brdo” tehnička dokumentacija izrađuje se na osnovu urbanističko-tehničkih uslova, broj 04-332/26-6427/7 od 15. maja 2026, koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo za građenje objekta u obuhvatu Bloka A1 (objekat višeporodičnog stanovanja, višeporodičnog stanovanja sa djelatnostima, saobraćajnica i objekti infrastrukturnog opremanja) na dijelu katastarskih parcela br. 387/1 i 366/1, KO Velje Brdo, u zahvatu Generalne urbanističke razrade Velje Brdo u sklopu Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice.

- Ovi uslovi izdati su u skladu sa Urbanističko-arhitektonskim idejnim rješenjem Bloka A1 u okviru prve faze realizacije naselja “Velje Brdo”, koje je rješenje odabrano na sprovedenom Međunarodnom konkursu i koje je postalo sastavni dio Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice. Osim navedenog, predmet Konkursa bila je i izrada idejnog rješenja sabirne saobraćajnice koja opslužuje predmetni blok, a kojom će se omogućiti pristup lokaciji sa glavnog Bulevara „Velje brdo“ - rekao je Radunović.

Dodaje da je na osnovu izdatih urbanističko-tehničkih uslova u toku izrada tehničke dokumentacije odnosno Glavnog projekta, koji podliježe reviziji, dok je za Bulevar dužine 5,3 kilometra, koji će povezivati buduće naselje, nadležni organ Glavnog grada Podgorice izdao građevinsku dozvolu.

- Izdavanje građevinske dozvole za planirane objekte uslijediće nakon pribavljanja Zakonom propisane dokumentacije, a što se očekuje polovinom decembra 2026. godine. Izdavanjem građevinske dozvole stiče se zakonski uslov za početak građenja objekata u okviru Projekta “Velje Brdo”. Jasno je i nesporno da je dinamika realizacije Projekta uslovljena zakonskim procedurama, koje se moraju poštovati - zaključio je Radunović.

Put Virpazar - Ostros

Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni pitao je Radunovića koji je status projekta rekonstrukcije i proširenja puta Virpazar - Ostros

- Ideja rekonstrukcije ovog puta potekla je od g. Ćazima Džaferija iz Murića, koji je u Virpazaru organizovao radni sastanak za više članova Vlade, Skupštine Crne Gore i rukovodstvom Opštine Bar, u kojem je predstavio relevantnost ove investicije za razvoj regije Kraje - naveo je Čapuni.

Radunović je odgovorio da za dionicu puta Vladimir – Ostros u Direktoratu za građevinarstvo – Direkciji za izdavanje izdavanje dozvola nije podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. 

- U odnosu na ovu temu bitno je istaći da se izgradnja objekata vrši i sprovodi u skladu sa aktuelnom legislativom odnosno u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i Zakonom o izgradnji objekata. Ovim propisima predviđene su brojne faze koje obuhvataju izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, izradu tehničke dokumentacije, reviziju tehničke dokumentacije, izdavanje građevinske dozvole, nakon čega se može pristupiti građenju objekta. Ministarstvo je za ovaj objekat izdalo urbanističko tehničke uslove - naveo je Radunović naveo u pisanom odgovoru.