Izaslanstvo Evropskog parlamenta, predvođeno Toninom Piculom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju, boraviće u Beogradu od 22. do 24. januara. Iako je posjeta najavljena ranije, prije nego što su uopšte stigli u Beograd, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otvorio je žestoku paljbu po evropskim parlamentarcima. Očekivano, najviše kritika usmjereno je prema Piculi, kojeg Vučić i njegova medijska mašinerija od prvog dana nesuvislim izjavama napadaju i etiketiraju najgorim uvredama.
Predsjednik Srbije, zajedno s predsjednicom Narodne skupštine Anom Brnabić, poručio je da odbija razgovor s Piculom i njegovom delegacijom.&nbsp;
- Sjeli su, mrzitelji Srbije, i dogovorili se da će doći u Beograd. Nisu nas pitali, nisu nas obavijestili - danima ponavlja Vučić.&nbsp;
Njegove izjave zapravo su očekivani repertoar za domaću publiku, kojoj stalno naglašava da je Srbija na evropskom putu, ali da je njegov posao „spriječiti da država bude ponižavana“. Na koji način i od koga se država ponižava, ostaje nejasno.
Od imenovanja Picule za izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, Vučić stvara svojevrsni „sanitarni kordon“ oko hrvatskog europarlamentarca.&nbsp;
Ne treba ni spominjati koliko mu, očigledno, smeta činjenica da izvjestilac dolazi iz Hrvatske, što dodatno potvrđuje njegovu opsjednutost Hrvatskom, a onda je najlakše proglasiti ga „mrziteljem Srbije“.&nbsp;
Picula u razgovoru za Večernji list kaže da će ovakvih napada biti još i da Vučić od njih ne odustaje.
- Meni se čini da predsjednik Srbije Evropsku uniju doživljava kao švedski sto: bira samo sagovornike koji mu odgovaraju, a kritičare iz iste Evropske unije uporno smatra neprijateljima. Po mom mišljenju, to nije ništa ni novo ni čudno, jer tako postupa i s domaćim političkim rivalima, a rekao bih i s građanima Srbije - ističe Picula.
On na slikovit način objašnjava Vučićeve izjave i stalne napade.
- Vučić u svom poznatom maniru uglavnom razgovara ili s ogledalom, ili samo s odabranim novinarima, koji onda prenose njegovu percepciju kakvo je zapravo stanje u Srbiji i oko Srbije. Prema tome, ništa čudno - kaže Picula.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju ponavlja kako Evropski parlament, gdje je zastupnik s ostalim koleginicama i kolegama parlamentarcima, dosljedno podržava politiku proširenja Evropske unije, pa i na Srbiju.
- No, ta politika ima svoje ciljeve i metodologiju. Nažalost, Srbija stagnira već četiri godine jer ne uspijeva da otvori nijedno novo poglavlje. To tapkanje u mjestu počelo je prije mog imenovanja za stalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju. I drugi prije mene, koji nijesu bili ni u mojoj političkoj grupaciji, u svojim su izvještajima uvijek ukazivali na iste probleme koji se, nažalost, u Srbiji ne rješavaju. Rekao bih da se naročito u posljednjih godinu i nešto ti problemi samo gomilaju. Vučiću su za probleme Srbije krivi svi drugi osim njega i sistema na čijem je čelu već godinama - jasan je Picula.
Logično pitanje koje se nameće jeste: želi li Srbija s Vučićem na čelu uopšte u Evropsku uniju? Deklarativno – da, ali u praksi čini sve da to izbjegne.
- Kao što sam rekao, to je pristup „švedskog stola“. Oni žele fondove, finansijsku podršku, donacije, naravno i privrednu razmjenu. Jer oko 60 odsto srpske spoljne trgovine odvija se s Evropskom unijom. Bez te dobrohotnosti i spremnosti EU da trguje sa Srbijom, srpska ekonomija bi stala. Sada vidimo i probleme s Naftnom industrijom Srbije, koliko je ta ekonomija, poput ekonomija malih država, izložena i koliko je krhka, te kako se preko noći može naći u ozbiljnim problemima. Srbija očekuje sve od Evropske unije, ali se ne želi prilagoditi elementarnim zahtjevima EU, poput uvođenja sankcija Rusiji. Srbija je dugo zagovarala vektorsku spoljnu politiku između Pekinga, Moskve, Vašingtona i Brisela. Međutim, vrijeme takvog „sjedenja na četiri stolice“ polako prolazi, jer dolazi do globalnog sučeljavanja najvažnijih političkih aktera. Trenutno je teško, čak i za sposobnije države, voditi takvu spoljnu politiku bez posljedica po domaće društvo. To, naravno, ne može ni Aleksandar Vučić, ali uvijek mora naći nekoga na koga će svaliti odgovornost - zaključuje Picula u razgovoru za Večernji list.
Vučićeva napadačka retorika prema Evropi, u ovom slučaju prema predstavnicima Evropskog parlamenta, dio je njegovog narativa od dolaska na vlast, upozorava u razgovoru za Večernji list Žarko Korać, nekadašnji potpredsjednik Vlade Srbije u vrijeme Zorana Đinđića i žestoki kritičar aktuelne vlasti.
- Taj narativ je zapravo stariji od njega. To je Šešeljev narativ: mi i Rusija jedini smo nezavisni u Evropi, a Evropa želi da nas ponižava, eksploatiše, oduzima nam nezavisnost i otima nam teritorije, uključujući Kosovo. To je Šešeljeva retorika koju Vučić nastavlja. Primjeri su izjave tipa: „Imam veliku vojsku, dajem mnogo za naoružanje, nama niko ništa ne može. Ja sam nezavisan i neću da se Srbija ponižava niti da primam ljude koji nemaju razumijevanje za Srbiju“. „Razumijevanje za Srbiju“, u njegovom smislu, znači da bi ovakva Srbija odmah trebalo da bude primljena u Evropsku uniju. Vučić očigledno bijesno reaguje na činjenicu da Srbija već tri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, a kamoli zatvorila neko, dok Crna Gora napreduje znatno brže. Srbija je, dakle, na sporednom kolosijeku evropskih integracija, a Vučić ne želi da se to vidi kako ne bi bio uočen krah njegove politike. Sve ove odluke vode ka sve većoj izolaciji Srbije u Evropi. Jednom riječju – ono što se trenutno događa može se opisati kao izolacija - upozorava Korać.
Ipak, najveća zanimljivost u vezi s posjetom delegacije Evropskog parlamenta, prema Koraću, jeste stav studenata i pitanje hoće li se odazvati pozivu na razgovor s evropskim parlamentarcima.
- Beogradski studenti neće primiti delegaciju, što nije prvi put, dok se studenti iz Novog Pazara, Niša i Novog Sada spremaju za razgovor s njima. Među studentima je došlo do razlika: oni proevropski orijentisani žele razgovarati, dok drugi slijede zvanični državni narativ i ranije su odbili sastanke - naglašava Korać.
Studenti koji odbijaju razgovor s predstavnicima Evropskog parlamenta nijesu zalog bolje budućnosti susjedne države, a Srbija pod Vučićevim vođstvom sve više liči na zemlju saveznicu Rusije i Bjelorusije, a sve manje na kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Picula: Vučiću, EU nije švedski sto da birate po željama

Rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ministarstvo vanjskih poslova, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Jedan dio rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ibrahimovic-ipak-na-celu-buduce-komisije-za-razgranicenje-sa-hrvatskom">Ovo je Pobjedi odgovoreno iz MVP-a</a> na pitanja o sastavu radnih tijela i aktivnostima koje ona sprovode u okviru bilateralnih pregovora naše zemlje sa nama susjednom članicom Evropske unije.
Nakon što je ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) prošle sedmice izjavio kako će biti na čelu komisije koja će sa Hrvatskom pregovarati o budućnosti broda „Jadran“, Pobjeda je zatražila potvrdu ove informacije iz Vlade i iz MVP-a. Iz Vlade nam je tada pojašnjeno da, s obzirom na to da su bilateralni odnosi u nadležnosti resora diplomatije, odgovore na ova pitanja možemo dobiti iz tog ministarstva, ali i naveli da trenutno postoji više radnih tijela.
Poslije više od sedmice, Pobjeda je juče konačno dobila odgovore MVP o dinamici rješavanja otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
<h2>Pomaci</h2>
- Cjelokupan proces rješavanja otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom koordinira MVP, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova mr Ervinom Ibrahimovićem (Bošnjačka stranka), u čemu se ostvaruje intenzivna saradnja sa drugim nadležnim resorima i tijelima, a posebno vodeći računa o propisanim nadležnostima. U pogledu planirane dinamike za ovu godinu, očekuje se nastavak snažnog dijaloga sa susjednom Hrvatskom, koji će nesumnjivo dati doprinos ukupnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31, za što su još ranije ispunjena završna mjerila – naveli su iz tog ministarstva.
Oni su podsjetili na veoma značajnu činjenicu kako su dvije zemlje tokom prošle godine zabilježile „vidan napredak u unapređenju bilateralnih odnosa i rješavanju otvorenih pitanja“. Kako su dodali, to je bio rezultat „kontinuirane i konstruktivne komunikacije na visokom i najvišem nivou, zasnovan na principima ravnopravnosti, otvorenosti i savezništva“.
- Iako je još mnogo posla pred nama, ostvareni pomaci, kojima je domaća javnost svjedočila, više su nego vidljivi. Napredak je prepoznat i od evropskih partnera, koji pozitivno gledaju na odgovoran pristup Crne Gore u ovom procesu, a što je i konstatovano u izvještaju Evropske komisije – istakli su iz MVP.
Osnovni mehanizam koordinacije rješavanja otvorenih pitanja su, kako su naveli, bilateralne političke konsultacije između Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
- Oni služe kao osnova za dogovor o njihovoj dinamici, uz jasno opredjeljenje da se svakom od njih pristupi temeljno i sa dužnom pažnjom, imajući u vidu njihovu kompleksnost i osjetljivost. Jedan dio ovih pitanja rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio, zbog specifičnosti i kompleksnosti određene materije, podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora – precizirali su iz resora kojim rukovodi Ibrahimović.
Dalje su podsjetili kako je, nakon sedam godina pauze, obnovljen rad Međuvladinog mješovitog odbora za sprovođenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj. Njega čine predstavnici resora i manjina obje države.
Intenziviran je i rad Vladine komisije za nestala lica, formirane 13. decembra 2024. godine. U njenoj su nadležnosti pitanja koja se odnose na nestale sa teritorije Crne Gore u oružanim sukobima na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. I ova tema biće predmet daljih razgovora sa hrvatskom stranom.
- Imajući u vidu suprotna stanovišta u odnosu na dato pitanje, u narednom periodu očekuje se i formiranje komisije koja će se baviti razmjenom argumentacije o Školskom brodu „Jadran“, na čijem će čelu biti ministar odbrane Krapović, a čiji će sastav biti dogovoren u komunikaciji resornog ministra sa potpredsjednikom Vlade Ibrahimovićem – naveli su iz MVP.
Novitet je i to što će se kroz posebno radno tijelo definisati i pitanje granica, koje su bile definisane posebnim bilateralnim sporazumom, odnosno Protokolom o privremenom graničnom režimu, potpisanim još 2002. godine.
- Uzevši u obzir nadležnosti propisane Zakonom o vanjskim poslovima, inicirano je formiranje komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice, i za pripreme za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici, na čijem čelu će - shodno odgovarajućem Zaključku Vlade - biti predstavnik MVP – rečeno je Pobjedi iz resora Ibrahimovića.
<h2>Otvorena pitanja</h2>
Podsjećamo, hrvatska vlada formirala je sredinom decembra komisiju za povrat broda „Jadran“ i sukcesiju vojne imovine, što smatraju jednim od preduslova da bi zatvorili Poglavlje 31, koje je Hrvatska našoj zemlji zaustavila još u decembru 2024. godine. U dokumentu o formiranju ovog radnog tijela navodi se i da je pitanje sukcesije vojne imovine, a naročito povrata broda „Jadran“, u skladu sa Ugovorom o pitanjima vojne sukcesije i da je to jedno od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu.
S obzirom na ovakvu poziciju Hrvatske, mnogi su najavu da će na čelu te komisije u našoj zemlji biti Krapović, komentarisali kao (ne)svjesno izazivanje novih nevolja.
S obzirom na brojne provokativne poteze kojima se Krapović „okitio“ u proteklih godinu i po, teško da se on može smatrati dobronamjernim. Njegove ekstremne aktivnosti su intenzivirane nakon što su šefovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske, Ibrahimović i Gordan Grlić Radman 21. juna prošle godine potpisali dokument kojim je ozvaničena predaja objekta Doma kulture „Josip Marković“ hrvatskoj manjini u Tivtu. Prvo je Ministarstvo odbrane izdalo specijalne značke sa siluetom broda „Jadran“ i pokušalo da ih dijeli čak i na sjednici Vlade. Zatim je Krapović najavio da će ovaj brod biti zaštićen kao crnogorsko kulturno dobro (što se i pokušalo krajem prošle godine). Konačno, ministar vojni je „prijetio“ i uklanjanjem spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju.
Da je Hrvatska spremna snažno diplomatski da odgovori na takve poteze, poznato je još od sredine 2024. godine, kada je u Skupštini Crne Gore usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Tada je Hrvatska odredila status „persona non grata“ liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Krajem iste godine, stigao je i non-pejper Hrvatske, kojim se Crna Gora poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima.
Kao tačka sporenja naveden je i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, uključujući prava na obrazovanje i povrat imovine. Od Crne Gore se očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“, jer je godinama izostajalo procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore. Hapšenje Milorada Kovačevića u Zeti krajem prošle godine mogao bi se tumačiti kao dobar napredak u toj oblasti.
Nadalje, Hrvatska traži da se sazna sudbina njenih 14 nestalih građana, da logor u Morinju (i dalje) bude vidno obilježen, te da se razmotri promjena imena bazena u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Hrvatska očekuje onemogućavanje „pokušaja zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“, referirajući na kampanju uoči popisa 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori. Nezaobilazna stavka je i definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi pomenuti Protokol iz 2002. godine.

1250x600

1084x550

Rješavanje svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ibrahimović

It is still unknown who will make up the commission tasked with resolving the issue of ownership of the ship „Jadran“ within the Ministry of Foreign Affairs. What officials at the MFA told the ETV Portal is that the commission will be formed in the coming period (without specifying a deadline), and that its composition, as they state, will be agreed upon by Deputy Prime Minister and Minister of Foreign Affairs Ervin Ibrahimović and Minister of Defence Dragan Krapović. It has also been agreed, they add, that Minister Krapović will head the commission.
- The issue of the status of the training ship „Jadran“ is a complex one, which Montenegro wishes to resolve exclusively through dialogue with the Republic of Croatia, in the spirit of good-neighbourly relations, friendship and openness - officials from Minister Ibrahimović’s department said.
As they note, bearing in mind the complexity of the legal, historical and other aspects, as well as the existing, opposing positions regarding the status of the training ship „Jadran“, the agreement reached by the two sides during bilateral political consultations is to exchange the arguments at their disposal through open dialogue, in order to relieve bilateral relations of this issue.
- We maintain the position that the only way to resolve not only this, but all other open issues, is to discuss them exclusively on the basis of an exchange of facts and exact data, relieving the process of emotions or personal impressions - they stated.
In this context, the Ministry of Foreign Affairs has sent an initiative to the Ministry of Defence, referring to the need to establish a specialized commission that will deal with this issue.
- Since the said issue falls within the competence of the Ministry of Defence, it has been agreed that the commission will be headed by the Minister of Defence - the MFA said.
As stated in their remarks to the ETV Portal, the decision on the personal composition of this body, whose establishment is expected in the coming period, will be made as part of consultations between Deputy Prime Minister and Minister of Foreign Affairs Ibrahimović and Minister of Defence Krapović.
At the end of last year, the Government of Croatia established a commission for the return of the training ship „Jadran“ and other military property from Montenegro.

Miraš Dušević

Krapović to head the commission on the ship „Jadran“, composition to be agreed with Ibrahimović

Ko će činiti komisiju za rješavanje pitanja vlasništva nad brodom „Jadran“ u resoru vanjskih poslova još ne znaju. Ono što su u MVP-u za Portal ETV kazali jeste da će komisija biti formirana u narednom periodu (rok ne preciziraju), a njen sastav, kako kažu u MVP-u, dogovoriće potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. Takođe, kako navode, dogovoreno je da na čelu komisije bude ministar Krapović.
- Pitanje statusa školskog broda ‘Jadran’ je kompleksno, koje Crna Gora želi da rješava isključivo kroz dijalog sa Republikom Hrvatskom, u duhu dobrosusjedskih odnosa, prijateljstva i otvorenosti - kažu u resoru ministra Ibrahimovića.
Kako navode, a imajući u vidu složenost pravnih, istorijskih i drugih aspekata, kao i postojeća, suprotna stanovišta u odnosu na status školskog broda „Jadran“, dogovor dvije strane postignut u toku bilateralnih političkih konsultacija je da se, kroz otvoreni razgovor, razmijeni argumentacija kojom raspolažemo, kako bismo naše bilateralne odnose rasteritili ovog pitanja.
- Ostajemo pri stavu da je jedini način za rješavanje ne samo ovog, već i svih ostalih otvorenih pitanja, da se o njima razgovara isključivo na temelju razmjene činjenica i egzaktnih podataka, rasterećujući proces od emocija ili ličnih impresija - navode oni.
U tom kontekstu, Ministarstvo vanjskih poslova je uputilo inicijativu Ministarstvu odbrane, koja se odnosila na potrebu formiranja specijalizovane komisije koja će se baviti ovim pitanjem.
- Budući da je navedeno pitanje u nadležnosti Ministarstva odbrane, dogovoreno je da tu komisiju predvodi ministar odbrane - poručuju iz MVP-a.
Kako poručuju u izjavi za Portal ETV, odluka o personalnom sastavu ovog tijela, čije se formiranje očekuje u narednom periodu, biće donijeta u sklopu konsultacija potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ibrahimovića sa ministrom odbrane Krapovićem.
Vlada Hrvatske osnovala je krajem prošle godine komisiju za povrat školskog broda “Jadran“ i druge vojne imovine od Crne Gore.&nbsp;

Krapović na čelu komisije za brod “Jadran”, sa Ibrahimovićem će dogovoriti sastav

Hrvatska je treća u Evropskoj uniji (EU) po procentu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i šesta po procentu potrošnje struje dobijene na taj način.
Obnovljivi izvori energije činili su 2024. godine 47,5 odsto bruto potrošnje električne energije u EU. To je povećanje od 2,1 procentni poen u odnosu na 2023. godinu i gotovo trostruko u odnosu na 2004, otkad se ti podaci mjere za EU. Tada je iznosio samo 15,9 odsto.
Prema podacima Eurostata, energija vjetra i hidroenergija zajedno su činile gotovo dvije trećine ukupne električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Slijedi solarna energija, kao i čvrsta biogoriva i ostali obnovljivi izvori, prenosi SEEbiz.
Solarne elektrane najbrže rastu - 2008. godine njihov je udio iznosio tek jedan odsto, a proizvodnja je snažno porasla s 7,4 teravatsata u 2008. na 304 teravatsata u 2024. godini.

Hrvatska u vrhu EU po potrošnji struje iz obnovljivih izvora energije

Croatian Minister of Foreign and European Affairs Gordan Grlić Radman said it is important for the two countries to start discussions regarding the training ship „Jadran“.
The Croatian Government recently established a commission for the return of the ship „Jadran“ and other military property from Montenegro, which was also one of the reasons Croatia withheld its consent for Montenegro to close the foreign policy chapter in EU accession negotiations. The commission is led by Grlić Radman.
- It is important for Montenegro to form a commission and for talks on this issue to begin. I am heading the Croatian commission, and we will see whom the Government of Montenegro appoints, if it will be Dragan Krapović - what matters is that we start these discussions and present the arguments from both sides - Grlić Radman told journalists in Kotor, where he is staying on the occasion of the Day of the Croatian People.
He also said he does not understand why the memorial plaque in Morinj is controversial, stressing that it serves as a reminder of a difficult period - the breakup of the former state - and of more than 300 people who were forcibly subjected to suffering, abuse, and torture.
- One person was killed before even arriving in Morinj, and two or three others died as a result of severe abuse, mistreatment, and torture. Many others later died prematurely, even after the camp was closed, due to the consequences of the torture - Grlić Radman emphasized.
Speaking about Lora, the Croatian minister said it was a military prison in the former state and later as well.
- There were individuals who committed crimes, and it is certain that some are still serving their sentences. Ultimately, Croatia also had to confront the rule of law and the prosecution of war crimes, and we fulfilled everything that was required of us. We are still searching for 13 or 14 missing persons, and we therefore expect a response from Montenegro regarding this issue - Grlić Radman said.
Addressing Montenegro’s path toward the European Union, Grlić Radman said he would not speak of blockades, but rather of whether obligations have or have not been fulfilled.
- Just as Croatia worked on closing chapters under the new methodology - once we fulfilled everything, we concluded the negotiations. In that sense, it is a strategic and national interest to have a stable, secure, and prosperous Montenegro as a neighbor - Grlić Radman said.
He reiterated that Croatia strongly supports the reform process and all steps that contribute to Montenegro’s rapprochement with the EU.
- There remain certain open bilateral issues resulting from the breakup of the former state. These are not only bilateral in nature, but also civilizational and universal issues - Grlić Radman stated.
He emphasized Croatia’s support for Montenegro’s European and NATO perspective, noting that the two countries represent a good example of loyal members of the Alliance.
- NATO membership is an expression of transatlantic connectivity that links Europe and North America into a single security and defense alliance. We share common values in this, strengthening defense through the military industry, innovation, and other institutions, because the key to security lies precisely in investment in the defense industry, given the volatility of geopolitics and the strategic environment - Grlić Radman added.
He said that earlier today he met with representatives of 51 families from Tivat whose property, as he stated, had been confiscated. According to Grlić Radman, they are now unable to register their property in the Mrčevac cadastral municipality because, he said, there is no political will to implement several court rulings from Kotor, Podgorica, and elsewhere.
- At one point, registration in the Mrčevac cadastral municipality began, and then it stopped. Today we have „emancipated“ this topic, and I believe that through cooperation between the two governments, that is, the judicial authorities, we will make progress. After all, this is the rule of law - Chapter 23, fundamental rights, and a condition for closing the benchmarks on restitution - Grlić Radman emphasized.
He thanked the Government of Montenegro and his Montenegrin counterpart Ervin Ibrahimović for the decision to transfer the „Josip Marković“ Cultural Center in Donja Lastva to the Government of Croatia, calling the move a major step forward.
- We are pleased that the people of Boka Kotorska have woven Croatian cultural heritage into the unified heritage of Montenegro, contributing to multiculturalism and coexistence, and that Croats in Montenegro contribute to the country’s prosperity - Grlić Radman said.
Ibrahimović: We must relieve future generations of the burden of the past
Ibrahimović congratulated the Day of the Croatian People, stating that the date carries great symbolism and confirms centuries-long good cooperation between the two countries.
- I have always advocated placing emphasis on minority rights in Montenegro, because there can be no high-quality and prosperous Montenegro without a visible and important pillar made up of minorities - Ibrahimović said.
He added that Croatia helps strengthen good-neighborly relations and that the country is a reliable partner to Montenegro on its path toward the European Union.
- And all those skeptics who try to confuse the public by claiming that Croatia did not support us, including on NATO, after today’s meeting I can say that Croatia supports Montenegro’s EU path even more strongly and that we can count on their support - Ibrahimović emphasized.
On the other hand, he said, Montenegro is also aware that it has obligations toward Croatia and future generations.
- We must relieve future generations of the burden of the past, and we must do so through concrete actions, not populism. We are already working on this. We have made significant steps forward. Bilateral consultations resumed after five years. After seven years, the joint committee is working again. We are working and taking positive steps - Ibrahimović said.

Tamara Klikovac

Grlić Radman: It is important to start discussions about the ship „Jadran“, I expect progress in resolving the issue of confiscated property

Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je opasna odluka da ministar odbrane Dragan Krapović, po dogovoru sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, predvodi crnogorsku delegaciju u pregovorima sa Hrvatskom.
On je u izjavi za Antenu M ocijenio da je Krapović namjerno pravio probleme u odnosima sa Hrvatskom.
Na pitanje kako komentariše to što je odluka donijeta u saglasnosti sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, Đenero kaže da je teško procijeniti što se dešava iza zatvorenih vrata i koliki je manevarski prostor Ibrahimovića.
- Bilo kakvo oslanjanje na Demokrate, na Bečića i Krapovića i te ljude oko njih, koji su na kratkoj uzici Beograda, iza kojih stoji "Vučićeva nevidljiva ruka", za Crnu Goru je strašno veliki rizik, pogotovo u godini koja je jedna od najosjetljivijih u njenoj novijoj istoriji - smatra Đenero.
Govoreći o brodu Jadran, za koji je Krapović ponovio da je legalno ilegitimno vlasništvo Crne Gore, Đenero podsjeća da je Hrvatska formirala komisiju za povrat školskog broda i sukcesiju vojne imovine, te da je na njenom čelu šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.
- Garantujem vam da tu komisiju čine neki od najboljih ljudi u Hrvatskoj javnoj upravi, to su ljudi koji savršeno poznaju teme kojim se bave. Ideja da politikante bez ozbiljnog obrazovanja, bez ozbiljne posvećenosti pristupanju EU, postave sa crnogorske strane, kao kontra strana takvoj ekipi, za Crnu Goru može biti silno opasno - ističe sagovornik Antene M.

Đenero: Oslanjanje na Demokrate, iza kojih stoji Vučićeva skrivena ruka, veliki je rizik za Crnu Goru

Davor Đenero, a prominent Croatian political analyst and expert on developments in Montenegro, in an interview for Portal ETV analyses the current political situation in Montenegro and the prospects of its accession to the European Union. Đenero takes an in-depth look at the challenges Montenegro must overcome, possible political blockades, and the influence of regional powers on Montenegro’s European integration path.
<h2>Can Montenegro join the EU with the current government?</h2>
ETV Portal: Can Montenegro join the EU with the current government, or is a reconstruction of power necessary before membership?
ĐENERO: The year we are entering should be decisive for closing the accession negotiations, and in that year Montenegro should close as many as 20 chapters. At the end of last year, the „gold plating“ was stripped from the narrative about the capacities of Montenegro’s negotiating team and the readiness of the public administration for membership. This happened with two chapters - agriculture and fisheries - which are extremely important from a budgetary perspective and open space for the misuse of European funds.
Although through diplomatic efforts both chapters were „provisionally closed“ at the end of last year, it became clear that part of the current Government is not doing its job properly, that the Ministry of Agriculture proved to be incompetent, and that the minister - who comes from a party outside the European bloc in Montenegro - aggressively claimed that this was a case of political obstruction.
Just as the conflict between the Minister of Defence, who is not part of the bloc of parties advocating Montenegro’s European integration, and the President of the state contaminates the political scene, as well as the President of Parliament’s demands for constitutional reform - which do not concern adapting Montenegrin institutions to the acquis but represent an attempt to undermine Montenegro’s constitutional definition, and just as the actions of populist politicians in Botun aimed at blocking the fulfilment of criteria for closing the environmental protection chapter - so too can we expect additional attacks this year from parties within the For the Future of Montenegro coalition and Bečić’s Democrats.
For Montenegro, it is crucial to conclude the negotiations with a parliamentary majority that is pro-European and that will establish an agreement on the rapid resolution of all outstanding preconditions for EU membership. Equally important is that such a political majority be maintained after the parliamentary elections in 2027, so that it can complete the sensitive process of ratifying the Accession Treaty in the parliaments of all EU member states.
I am confident that Montenegro can complete accession negotiations only with a consistent pro-European majority, that is without the Democratic Front (DF) and the Democrats, but it is equally important that such a majority remains in power after negotiations are concluded in order to carry out the highly sensitive task of ratification.
<h2>Will Croatia slow Montenegro down?</h2>
ETV Portal: Will Croatia, due to current political developments and certain political actors, tighten its stance and potentially slow Montenegro’s path toward the EU?
ĐENERO: Croatia’s interest is for Montenegro to become an EU member as soon as possible, as this would consolidate Montenegrin statehood and close the space for pathogenic influences from the totalitarian regime in Moscow and the authoritarian regime of Aleksandar Vučić.
However, Croatia has no interest in opening the European space to Montenegrin political options that are under the influence of Belgrade and Moscow and that could potentially introduce unnecessary instability into the Union - similar to the instability Montenegro generated within NATO after 2020.
<h2>Belgrade - Podgorica relations</h2>
ETV Portal: What will Belgrade’s attitude toward Podgorica be as Montenegro’s integration path advances?
ĐENERO: I fear that what we already witnessed last year will continue in Montenegro - the operation of „Vučić’s invisible hand“. It will become increasingly clear that the DF–Democrats bloc, acting on instructions from Belgrade, is making Montenegro’s accession process more difficult.
The mines have already been planted - some we have already mentioned (constitutional changes, the wastewater treatment plant), while others are already blocking the closure of chapters (respect for the principle of succession of military property). It is hard to imagine what could happen across as many as twenty negotiating chapters and which minister might repeat what Minister Vladimir Joković and his team did at the end of last year.
One thing is certain: the regime in Belgrade does not look favourably upon the possibility that Montenegro could complete accession negotiations next year, just as it did not look favourably upon Montenegro’s accession to NATO in 2016. The difference is that actors who were in opposition at that time are today formally part of the governing coalition, and one of them, as Speaker of Parliament, de facto performs a supervisory function in Montenegro.
<h2>Hungary and the potential influence of Serbia</h2>
ETV Portal: Is there concern that Hungary, due to Serbia’s potential influence, could become a stumbling block for Montenegro?
ĐENERO: Montenegro should focus on issues that are within the reach of its own administration. As the case of French reservations demonstrated, the narrative about Vučić’s influence over President Macron was completely misguided. The French administration used reservations to protect the future EU budget and prevent the misuse of funds.
In the coming year, shortcomings in Montenegro’s legal system that were neglected by Joković’s ministry will be remedied. Hungary, regardless of who is prime minister or what coalition governs the country, has no reason to particularly favour Vučić’s regime. No EU member state will make decisions based on the interests of a „friendly“ non-EU country, but rather on the protection of the acquis and its own interests.
The influence of „Vučić’s invisible hand“ should not be sought in Brussels, where a favourable climate for Montenegro’s EU accession prevails, but on Montenegro’s domestic political scene.
<h2>The Prevlaka issue</h2>
ETV Portal: Will the issue of Prevlaka be reopened, and how can it be resolved?
ĐENERO: That depends exclusively on Montenegro. There was only one moment when the issue of the Prevlaka border could have become a serious bilateral problem that might have jeopardised EU accession. This happened when the incompetent government of Zdravko Krivokapić attempted to raise the issue of land border delimitation, which had already been resolved by the decisions of the Badinter Commission and through succession.
By calling this into question, Krivokapić’s government would have effectively blocked its own accession process. Land delimitation has been definitively resolved, and at sea a „temporary agreement“ is already in force, shaped by the distinguished Croatian international and maritime law expert, Professor Bakotić. Since its entry into force, no incidents at sea have been recorded.
Therefore, unless the „usual suspects“ within the Montenegrin coalition, all the likes of Mandić, Knežević, Bečić, and their followers, question the existing order, the bilateral issue of maritime delimitation between Croatia and Montenegro will not be on the agenda this year.

Đenero: The „invisible hand“ of Vučić and the Mandić-Bečić bloc are striking at a European Montenegro

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je danas Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
Vučič je optužio Hrvatsku i da zajedno sa Kosovom i Albanijom radi na njegovom rušenju, te da predstavlja vojnu prijetnju, pa je najavio da će vlast, koju on kontroliše, zbog toga nastaviti sa jačanjem svojih vojnih kapaciteta, piše Index.
<h3>„Stvoren je novi vojni savez“</h3>
Vučić je to rekao u Trebinju, u istočnoj Hercegovini, gdje je doputovao kako bi učestvovao na otvaranju nove bolnice, ali je u govoru koji je tom prilikom održao najmanje govorio o zdravstvu. Usredsrijedio se na geostrateške analize, prognozirajući dolazak „teških vremena“, pa i novih ratnih opasnosti na jugoistoku Evrope.
Izričito je potvrdio da mu je posebna smetnja Hrvatska, odnosno njena odbrambena saradnja sa Kosovom i Albanijom. Kaže da svima treba da bude jasno da to „nije savez protiv Austrije“, pa ima obavezu da to objasni Srbima.
- U Beogradu dobro razumijemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane. Nije on stvoren ni protiv koga drugog nego protiv srpskog naroda - izjavio je Vučić pred okupljenima.
<h3>Procesi u Crnoj Gori</h3>
Dodatno je optužio Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
- Pokušaj Zagreba da pod svoju kontrolu stavi Podgoricu i sve uključi u antisrpsku politiku nam je jasan i vidljiv - rekao je. Najavio je da će Srbija zbog toga raditi sve da bude uvjerljiv „odvraćajući faktor“, kako je kazao, da ne bi bila napadnuta.
Takođe je rekao da sada slijedi značajno jačanje vojne sile Srbije. „Drugi smo u svijetu po napretku svojih vojnih kapaciteta, a za dvije godine ćemo udvostručiti svoje vojne kapacitete“, najavio je Vučić.
<h3>Sve povezao sa studentskim protestima</h3>
Svoje teorije zavjere povezao je i sa protestima koji su trajali u Srbiji tokom cijele prethodne godine.
- Oni koji misle da smo naivni i da će moći da rade stvari kao 1941. i mnogo puta u istoriji, neka znaju: sve ste uradili prošle godine da me srušite s vlasti, uz milijardu uloženih eura, pa nijeste uspjeli... Ja vam nijesam Slobodan Milošević, ni naivan ni glup da vam vjerujem - rekao je predsjednik Srbije.
Iako je poslije prošlogodišnje smjene sa dužnosti predsjednika RS ostao samo lider političke stranke, Milorad Dodik je dobio status počasnog govornika u Trebinju, a tu priliku je iskoristio da se zahvali Vučiću i najavi jačanje odnosa između RS i Srbije.
<h3>Dodik: Sve činimo zajedno sa Srbijom</h3>
- Sve činimo zajedno sa Srbijom i to nije slučajno. To se zove osmišljena politika - rekao je, pozvavši Vučića da nastavi sa dosadašnjom politikom.
U Trebinje je stigao i predsjednik parlamenta Crne Gore Andrija Mandić poznat po promovisanju prosrpske političke struje u toj zemlji. Rekao je da je važno što su u Srbiji, Crnoj Gori i RS jasno definisali svoje spoljnopolitičke prioritete.
- Više sam nego siguran da nam je budućnost zajednička - rekao je Mandić.
Otvaranje bolnice u Trebinju organizovano je u okviru kontroverznog obilježavanja 9. januara kao Dana RS. Time se podsjeća na datum iz 1992. godine, kada je dio poslanika srpske nacionalnosti u parlamentu tadašnje Socijalističke Republike BiH jednostrano proglasio tzv. Srpsku Republiku BiH, koja je kasnije preimenovana u RS.
Tako je započela realizacija projekta čiji je cilj bio da se po svaku cijenu spriječi nezavisnost BiH, odnosno da se ona zadrži u sastavu „skraćene“ Jugoslavije, koja bi bila pod potpunom srpskom dominacijom. Sve je to izazvalo rat u BiH, u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a obilježili su ga masovni etnički progoni.
<h3>Spor­ni praznik</h3>
Vlasti u RS i ove godine planiraju da obilježe taj praznik, uprkos činjenici da ga je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, odnosno diskriminatorskim prema Hrvatima i Bošnjacima koji žive u tom entitetu. Organizacija Majke Srebrenice i Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražili su od vlasti Federacije BiH da 9. januar proglase danom žalosti u tom entitetu.
- Imajući u vidu nastavak provokacija iz Republike Srpske, ponovo pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti - navodi se u njihovom dopisu upućenom entitetskoj vladi, uz obrazloženje da je brojnim presudama Haškog tribunala dokazano da je uspostavljanje RS predstavljalo udruženi zločinački poduhvat.

Vučić: Zagreb pokušava da stavi Podgoricu pod svoju kontrolu

Anja Ivanović

Trenutno sve ide u prilog negaciji istorije i na mlin Mandiću i Kneževiću, izbori 2027. biće novo crnogorsko „biti ili ne biti“

„On 01 December 2020, user DN3GOV (Petar Lazović) and user 5S7GLO (Ljubo Milović) discussed a potential business related to the smuggling of cocaine from Ecuador to Europe…“. This is only a small part of the extensive information on cocaine smuggling that Europol sent to the Special Police Department and the Special State Prosecutor’s Office of Montenegro at the end of 2021 and during the first half of 2022, as well as later. On several occasions, at the request of Podgorica, French Europol sent extensive, classified intelligence data to colleagues in Montenegro. Since 29 April 2022, when Predrag Šuković was appointed head of the Special Police Department, he has been the sole address in Montenegro to which confidential material from France is delivered.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190152_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120190152_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="CENTER FOR SHIPMENTS TO EUROPE: Port of Guayaquil"> <figcaption>CENTER FOR SHIPMENTS TO EUROPE: Port of Guayaquil(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>TRUTHS AND LIES ABOUT SMUGGLING FROM ECUADOR</h2> The story of drug smuggling from South America, especially Ecuador and Colombia, is not a new one. According to data from the U.S. Drug Enforcement Administration (DEA), cocaine seizures in Western and Central Europe reached a record 315 tons in 2021, and it is assumed that - despite numerous international police operations - drug trafficking to Europe has not decreased, on the contrary. In the established practice of foreign agencies combating transnational drug trafficking, the Ecuadorian port of Guayaquil has been recognized as one of the key hubs for cocaine smuggling from South America. Reports in Ecuadorian media show that many Europeans found Ecuador extremely interesting. Not only for tourism.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190152_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260120190152_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971" data-rendition-name="original" width="1227" height="950" loading="lazy" alt="PRECISE RECORDS: Cover of Primicias newspaper"> <figcaption>PRECISE RECORDS: Cover of Primicias newspaper(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Between 2017 and 2021, according to migration reports, 721 Albanians, 1.053 Belarusians, 3.111 Greeks, and 192 Montenegrins entered Ecuador. It is estimated that 30 percent of them came for drug trafficking and settled in restricted zones of the port of Guayaquil - writes the Ecuadorian magazine Primicias. That Ecuador is an important destination for drug trafficking, primarily cocaine, has long been known to numerous European police forces and prosecutors’ offices. However, so far only the Special State Prosecutor’s Office of Montenegro has linked Ecuador with cigarette smuggling - and not on the basis of reports from Western partners, but through indictments drafted with an obvious abuse of Europol reports!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190152_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260120190152_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="BEHIND THE INDICTMENT: A trio of special prosecutors - Medojević, Vukotić and Janković"> <figcaption>BEHIND THE INDICTMENT: A trio of special prosecutors - Medojević, Vukotić and Janković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>12 „MOVING“ SENTENCES</h2> The journalistic team of Television E uncovered that in the indictment of the SSPO against Aleksandar Mijajlović and seven other defendants, signed by Special Prosecutor Miroslav Turković, SKY messages provided by Europol in connection with cocaine smuggling are being used to prove cigarette smuggling?! The very same messages are also being used by a trio of prosecutors - Ivan Medojević, Jovan Vukotić and Maja Janković - in indictments for cocaine smuggling from Ecuador. How was this possible? Television E attempted to obtain an answer from the Special State Prosecutor’s Office. - Is the Prosecutor’s Office aware of the fact that the same SKY messages, which Europol delivered to state authorities in connection with cocaine trafficking, were used in investigations related to cigarette smuggling from Ecuador - a Television E journalist asked Special Prosecutor, spokesperson of the Special State Prosecutor’s Office.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241231081244_2651786e076fde0428b6aa9f927476d1a0d1dede20279201a2be776335f53033.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241231081244_2651786e076fde0428b6aa9f927476d1a0d1dede20279201a2be776335f53033" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Novović"> <figcaption>LONG-TERM, PERSISTENT SILENCE: Chief Special Prosecutor Vladimir Novović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  There was no response from the SSPO, headed by Vladimir Novović. Despite the silence, analysis of the prosecutorial material unequivocally indicates that inserting 12 sentences from one investigation into an entirely different prosecutorial case could not have happened by mistake, nor is it the result of coincidence. <h2>MANIPULATION OF NICKNAMES</h2> However, this is not the only suspicion of abuse of SKY messages. By comparing Europol’s intelligence document and the indictments for cigarette and cocaine smuggling, the Television E investigative team noticed another significant alteration. The SKY code 5OIQOW behind which, according to Europol, is a user of encrypted communication who uses the nicknames „Miki“, „Miki 1“ and „New Miki“ („Novi Miki“) is suddenly attributed by the Special State Prosecutor’s Office - without any evidence and without reference to Europol’s report - to the Podgorica businessman Aleksandar Mijajlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190156_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260120190156_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8" data-rendition-name="original" width="2478" height="874" loading="lazy" alt='JUSTIFICATION FOR "RIPLI": Excerpt from the indictment that "explains" the origin of the nickname "Aco"'> <figcaption>JUSTIFICATION FOR "RIPLI": Excerpt from the indictment that "explains" the origin of the nickname "Aco"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Communication between the SKY ECC account user with code DN3GOV and the account user with code 5OIQOW logically and reasonably leads to the conclusion that the person who used the SKY ECC encrypted communication account with code 5OIQOW had the nickname „Aco“. At the same time, the defendant Aleksandar Mijajlović did not dispute this fact, and when providing personal information stated that „Aco“ is his nickname - reads, among other things, the indictment for cigarette smuggling. The explanation provided by Special Prosecutor Turković in the indictment truly appears to be a crude construct meant to mask manipulation. This is because the Europol document does not mention the nickname Aco anywhere, but only the nicknames „Miki“, „Miki 1“ and „New Miki“! This raises suspicion that someone from the Special Police Department or the Special State Prosecutor’s Office abused SKY messages and altered Europol’s intelligence document.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Viši sud Apelacioni sud zgrada"> <figcaption>INSTITUTIONAL SILENCE: The building in Podgorica where the High Court and the Supreme Court of Montenegro are housed(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>BLINDNESS OF THE AUTHORITIES</h2> All of this passed unnoticed by judges who, evidently laconically, confirmed the indictments. And all of this is happening after the warning revelations by Croatian attorney Ante Nobilo, who directly accused Special Prosecutor Šoškić of abuse of office in the case of the indictment against Milivoje Katnić, Zoran Lazović and Saša Čađenović. This opens a series of questions. Will the silence of Chief Special Prosecutor Vladimir Novović continue? Will the Prosecutorial Council react? Will the High Court or the Court of Appeal raise the issue of the unconditional confirmation of indictments? Many questions, for now without a single answer. In the coming days, the journalistic team of Television E will continue to expose numerous inconsistencies and manipulations in indictments through its reports. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fenglish%2Fsky-set-up-how-did-the-special-state-prosecutor-s-office-use-the-same-messages-in-investigations-of-cigarette-smuggling-and-cocaine-trafficking-in-the-case-of-aleksandar-mijajlovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

How did „Miki“ and „New Miki“ from Europol become „Aco“ in the SSPO indictments?!

Predsjednik Donald Tramp poslao je pismo norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu u kojem je razočaran što mu njegova zemlja nije dodijelila Nobelovu nagradu za mir, te da stoga mira ne mora da se pridržava, posebno imajući na umu preuzimanje Grenlanda. Ovo je izazvalo oštre kritike i ponovo skrenulo pažnju na 25. amandman i način na koji predsjednik može biti smijenjen bez opoziva (impeachmenta).
Portal Njuzvik razgovarao je sa stručnjacima o amandmanu i vjerovatnoći da bi se mogao iskoristiti za smjenu Donalda Trampa sa funkcije predsjednika.
Zašto je važno

 U pismu Stereu, Tramp je ponovio da SAD trebaju „potpunu i apsolutnu kontrolu nad Grenlandom“ i naveo da „više ne osjeća obavezu da misli isključivo o miru“. Takođe je istakao da mu Norveška nije dodijelila Nobelovu nagradu za mir, odluku koju donosi nezavisni Norveški Nobel komitet, a ne norveška vlada.
Nakon pisma i Stereovog odgovora, neki demokrati su pozvali na primjenu 25. amandmana, koji omogućava članovima predsjedničkog kabineta da zakonito smijene predsjednika ako smatraju da nije sposoban da vodi zemlju.
Od povratka na funkciju prije tačno godinu dana, Tramp je pojačao retoriku o mogućem aneksiranju Grenlanda, autonomnog teritorija u okviru Kraljevine Danske, na kojem se nalazi američka svemirska baza u Pitufiku. Tramp tvrdi da je arktičko ostrvo ključno za bezbjednost SAD, a Bijela kuća nije isključila upotrebu vojske u tom cilju.
Sjedinjene Američke Države i Danska su članice NATO-a, koji ih štiti članom 5 – napad na jednu članicu smatra se napadom na sve. Stručnjaci upozoravaju da bi eventualna vojna akcija SAD protiv druge NATO države dovela do rasula u savezu.
Šta je 25. amandman?

 25. amandman je ratifikovan 1967. godine, nakon atentata na predsjednika Džona F. Kenedija. Njime je predviđeno kako postupati u slučaju medicinskih hitnih situacija ili nesposobnosti predsjednika da obavlja svoje dužnosti.
Amandman ima četiri odjeljka.
 Prvi odjeljak navodi da, ako predsjednik umre, podnese ostavku ili bude smijenjen, potpredsjednik postaje predsjednik.

Trampovo pismo norveškom premijeru otvorilo raspravu o njegovoj smjeni kroz primjenu 25. amandmana

Mađarska je prvi polufinalista Evropskog prvenstva u vaterpolu. Mađari su slavili 15:13 (3:3, 2:2, 3.3, 3:3 - 4:3) protiv Španije nakon peteraca.
Španija je inače svjetski i evropski šampion u vaterpolu i sada će morati da igraju od 5. do 8. mjesta.

EP u vaterpolu: Mađarska preko peteraca protiv Španije stigla do polufinala

U Srećnom danu donosimo priču o pozorišnoj umjetnosti i emocijama na sceni. Govorimo o premijeri predstave „Krevet od lišća“, a naši gosti su rediteljka Sandra Vujović i glumac Đorđije Tatić, koji otkrivaju kako je nastajala ova emotivna i snažna teatarska priča.&nbsp;
U astropsihološkoj rubrici bavimo se portretom Ovna – znakom snažne energije, impulsivnosti i hrabrosti, ali i unutrašnjih dilema koje često ostaju nevidljive.&nbsp;
Zdravlje je u fokusu kroz razgovor o novoj generaciji hirurgije u bolnici Moj Lab. O savremenim metodama, timskom radu i bezbjednosti pacijenata govore dr Zoran Ražnatović i dr Dragan Sorat, specijalisti opšte hirurgije.&nbsp;
Na kraju, obilježavamo Svjetski dan zagrljaja i podsjećamo zašto je zagrljaj više od gesta – kako utiče na emocije, zdravlje i osjećaj povezanosti među ljudima.&nbsp;
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati.

Tag: hrvatska