Crna Gora ostaje pouzdan partner i faktor stabilnosti u regionu, posvećena evropskim vrijednostima i principima - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku sa delegacijom Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET), koju je predvodio predsjedavajući AFET-a Dejvid Mekalister.
U sastavu delegacije bili su, kako je precizirano, i poslanici Evropskog parlamenta: koordinator EPP grupe u AFET-u Mihael Galer, član AFET-a Tonino Picula, član AFET-a Marta Temido, zamjenska članica u AFET-u Suzana Čekardi, zamjenski član u AFET-u Šerban-Dimitrije Sturdza, stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, kao i koordinator ESN grupe u AFET-u Stanislav Stojanov.
- Sagovornici su razgovarali o napretku Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji, sa posebnim osvrtom na ostvarene rezultate u pregovaračkim poglavljima i ambiciju da se pregovori zaključe do kraja 2026. godine - kazali su u MVP.&nbsp;
Ibrahimović je istakao da Crna Gora ostaje najnaprednija zemlja kandidat, sa 13 privremeno zatvorenih poglavlja, te naglasio da evropska integracija uživa širok politički i društveni konsenzus.
- U razgovoru je potvrđena puna usklađenost Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao i njen doprinos zajedničkim inicijativama u oblasti bezbjednosti i odbrane. Razmijenjena su mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uključujući hibridne i sajber prijetnje, širenje dezinformacija i strano miješanje, pri čemu je istaknuta potreba za daljim jačanjem saradnje sa institucijama EU u ovoj oblasti - kazali su u MVP.
Sagovornici su se osvrnuli i na regionalne prilike na Zapadnom Balkanu, naglašavajući značaj dobrosusjedskih odnosa, dijaloga i regionalne saradnje kao ključnih elemenata procesa proširenja.&nbsp;
- Posjeta delegacije AFET-a ocijenjena je kao snažna potvrda kontinuiranog i sadržajnog političkog dijaloga između Crne Gore i Evropskog parlamenta, te dodatni podsticaj daljem napretku države na evropskom putu - istaknuto je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović: Crna Gora ostaje čvrsto na evropskom putu

Učešće na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji bila je odlična prilika da razgovaram sa partnerima iz Evrope i svijeta o sigurnosti, stabilnosti i evropskom putu Crne Gore, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović iz Minhena, dodajuči da Crna Gora gradi kredibilne i prijateljske odnose širom svijeta, posvećena svojoj evropskoj i transatlantskoj budućnosti.
- Na marginama konferencije imao sam ključne bilateralne susrete – sa visokim predstavnicima iz Njemačke o Berlinskom procesu i regionalnoj saradnji; sa ministrom evropskih poslova Irske o snažnoj podršci za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja tokom njihovog predsjedavanja Evropskom unijom; sa šeficom islandske diplomatije o našim tradicionalnim prijateljskim odnosima i islandskoj kontinuiranoj podršci našim vanjskopolitičkim ciljevima, kao i sa predstavnicima NATO-a potvrđujući da Crna Gora ostaje pouzdan partner i aktivan faktor stabilnosti u regionu- kazao je Ibrahimović.
Istakao je da mu je posebno zadovoljstvo bilo što se sreo sa predsjedavajućim Minhenske bezbjednosne konferencije Volfgangom Išingerom koji je potvrdio učešće na Ljetnjoj školi za mlade diplomate “Gavro Vuković.”
- Takođe, imao sam razgovore sa šefom kosovske diplomatije o regionalnim izazovima, kao i sa kolegama sa Filipina i Ekvadora, u kojima smo govorili o produbljivanju političkog dijaloga, bilateralnoj saradnji i reformi Ujedinjenih nacija- poručio je Iibrahimović

Ibrahimović: Crna Gora gradi kredibilne i prijateljske odnose širom svijeta

Međudržavni odnosi Crne Gore i Turske prijateljski i kvalitetni, zasnovani na međusobnom poštovanju i uvažavanju i kontinuirano se unapređuju intenzivnom i sadržajnom saradnjom u svim oblastima - ocijenjeno je na sastanku ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa novoimenovan ambasadorkom Republike Turske Ajdom Unlu. Ibrahimović je čestitao ambasadorki Unlu stupanje na dužnost i poželio joj uspješan mandat u Crnoj Gori, izrazivši uvjerenje da će, tokom njenog mandata, bilateralni odnosi Crne Gore i Turske nastaviti da se razvijaju u duhu prijateljstva, međusobnog dijaloga i intenziviranja saradnje. - Odnose karakteriše frekventan politički dijalog, koji se ogleda kroz realizovane i najavljene posjete na visokom i najvišem nivou, rast robne razmjene i stranih direktnih investicija, kao i razvijena ugovorna baza koja predstavlja dobru osnovu za realizaciju budućih projekata od obostranog interesa - istaknuto je u saopštenju. Uzimajući u obzir regionalni kontekst, ocijenjeno je da odnosi Crne Gore i Republike Turske predstavljaju primjer konstruktivne i kvalitetne saradnje usmjerene ka očuvanju stabilnosti, bezbjednosti i evropske perspektive Zapadnog Balkana, dodatno osnažene savezništvom dvije države u okviru NATO-a. Ibrahimović je održao i sastanak sa novoimenovanim ambasadorom Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori Hamisom Rašedom Ahmedom Lebsailijem Alšemeilijom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260209120244_f412b70d46623decc66d35e632dc991638b047f9b256ea9323a06e0ac14ce5e8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260209120244_f412b70d46623decc66d35e632dc991638b047f9b256ea9323a06e0ac14ce5e8" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Alšemeilija i Ibrahimović"> <figcaption>Alšemeilija i Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  Ibrahimović je čestitao stupanje na dužnost i izrazio očekivanje da će tokom njegovog mandata odnosi između dvije države, koje se temeljno grade od uspostavljanja diplomatskih odnosa od prije skoro dvadeset godina, dodatno napredovati i dobiti na sadržaju i kvalitetu. - Istaknuto je da je međudržavna saradnja u posljednoj godini vidno dinamizirana i da dobija obrise strateškog partnerstva, uz jačanje političkog dijaloga i intenziviranje komunikacije na radnom nivou. Saradnja se razvija i konkretizuje u širokom spektru oblasti, pri čemu posebno raduje produbljivanje saradnje u oblastima ekonomije, investicija, energetike, turizma i inovacija, kao i razgovori o konkretnim projektima i modelima dalje saradnje - ističu u MVP. Pozdravljen je ojačani politički dijalog, koji potvrđuje dugogodišnje prijateljstvo između dvije države i obostrani interes da se saradnja nastavi razvijati.&nbsp; - Ukazano je i na značaj UAE kao jednog od najznačajnijih stranih investitora u Crnoj Gori, čime se dodatno afirmiše Crna Gora kao sigurna i atraktivna destinacija za investiciona ulaganja - kazali su u MVP.

Ibrahimović sa Unlu: Odnosi Crne Gore i Turske zasnovani na međusobnom poštovanju i uvažavanju

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović tokom prvog dana boravka u Vašingtonu održao je više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima američkog Kongresa i Stejt Departmenta, saopšteno je iz resornog ministarstva, a kako je istaknuto, na sastanku sa kongresmenkom Dinom Tajtus izraženo je zadovoljstvo nastavkom komunikacije sa predstavnicima Kongresa Sjedinjenih Američkih Država i interesovanjem za prilike u Crnoj Gori i njeno djelovanje na vanjskopolitičkom planu.&nbsp;
Iz Ministarstva su kazali da je ministar ukazao na značaj posjeta članova Kongresa Crnoj Gori u cilju jačanja dijaloga i partnerske saradnje, ističući da Crna Gora pridaje posebnu važnost daljem unapređenju sveukupnih odnosa sa SAD. Sagovornici su se saglasili da dugotrajno prijateljstvo i diplomatski odnosi uspostavljani prije 120 godina predstavljaju čvrst temelj za dalju saradnju i snaženje odnose u budućnosti.
U razgovoru sa kongresmenkom Sarom Mekbrajd istaknut je, takođe, značaj kontinuiranog političkog dijaloga koji je potrebno unaprijediti razmjenom posjeta i susreta na marginama međunarodnih skupova. Ministar je izrazio zadovoljstvo učestalim posjetama crnogorskih zvaničnika SAD, kao i zahvalnost na snažnoj američkoj podršci demokratskom i ekonomskom razvoju Crne Gore. Istaknuto je da je punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine vanjskopolitički prioritet Crne Gore, dok su SAD njen nezamjenljivi strateški i politički partner, te da je podrška SAD evropskoj budućnosti Crne Gore i država Zapadnog Balkana od posebnog značaja.
Ministar Ibrahimović sastao se i sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za Zapadnu, Centralnu i Južnu Evropu u Birou za evropska i evroazijska pitanja Danijelom Lotonom, sa kojim je razgovarao o kvalitetnoj i dinamičnoj saradnji dvije države na svim nivoima. Izražena je spremnost za dalje jačanje veza u oblastima od obostranog interesa, uz zahvalnost Lotonu na učešću u obilježavanju 120 godina diplomatskih odnosa dvije zemlje.
- Ocijenjeno je da su SAD strateški partner, prijatelj i saveznik Crne Gore, te da je kvalitetu odnosa poseban pečat dala saradnja u okviru NATO saveza. Sagovornici su se saglasili da SAD imaju ključnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i u koordinaciji odgovora na savremene globalne izazove. Ministar je naglasio da je Crna Gora, sa u potpunosti usklađenom Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, pouzdan saveznik SAD, kao i da ostaje posvećena doprinosu stabilnom i bezbjednom regionalnom okruženju.Posebno je pozdravljen kontinuirani fokus SAD na Zapadni Balkan, kao i nedavno usvajanje Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana u američkom Kongresu- zaključuje se u saopštenju,

Ibrahimović u Vašingtonu: Potvrđeno snažno partnerstvo Crne Gore i SAD

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović primio je u nastupnu posjetu nerezidentnu ambasadorku Federativne Republike Brazil u Crnoj Gori, sa sjedištem u Beogradu, Mariju Klaru de Abreu Rada.
Tokom susreta, Ibrahimović je uputio ambasadorki riječi dobrodošlice, izrazivši uvjerenje da će njen mandat doprinijeti daljem jačanju odnosa između dvije države. Tom prilikom poželio joj je uspješan diplomatski angažman, uz potvrdu prijateljskih odnosa koje Crna Gora i Brazil njeguju.&nbsp;
- Sagovornici su ukazali na značaj jačanja političkog dijaloga u narednom periodu, kroz organizovanje uzajamnih posjeta na visokom nivou, kao i kroz susrete na marginama multilateralnih skupova. Iskazan je obostrani interes za dalje unaprjeđenje bilateralne saradnje, posebno u oblastima turizma, sporta i energetike, sa posebnim akcentom na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i zaštitu životne sredine -&nbsp;
Ibrahimović je podsjetio da je vanjskopolitički prioritet Crne Gore punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine, ističući značaj kontinuirane podrške partnerskih i prijateljskih država država tom strateškom cilju.&nbsp;
Konstatovano je i da Crna Gora ove godine obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti, što ujedno predstavlja i dvije decenije od uspostavljanja bilateralnih odnosa sa Federativnom Republikom Brazil.
- Crna Gora i Brazil održavaju visok nivo multilateralne saradnje, što se potvrđuje kontinuiranom razmjenom podrške u okviru različitih tijela i organizacija, uključujući Ujedinjene nacije i druge međunarodne organizacije - poručeno je na sastanku.

Ibrahimović primio u nastupnu posjetu nerezidentnu ambasadorku Brazila: Cilj jačanje političkog dijaloga i bilateralne saradnje

Crna Gora i Bangladeš ostvaruju konstruktivnu saradnju u multilateralnim okvirima, posebno kada je riječ o razmjeni podrške za članstvo u međunarodnim tijelima i inicijativama - poručeno je tokom posjete nerezidentnog ambasadora Bangladeša u Crnoj Gori, sa sjedištem u Rimu, Rokebula Hakea sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
Ibrahimović je ambasadoru Hakeu stupanje na dužnost i poželio mu uspješan mandat, izražavajući uvjerenje da će tokom njegovog mandata &nbsp;biti realizovane pojedine inicijative o kojima su dvije strane razgovarale u prethodnom periodu.
- Sagovornici su ukazali na postojanje dodatnog prostora za jačanje bilateralnih kontakata i saradnje, naročito u oblastima trgovinske razmjene, energetike, poljoprivrede i turizma, imajući u vidu razvojni potencijal dvije države - saopšteno je iz MVP-a.
Ibrahimović je, ističu oni, upoznao sagovornika sa vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore, ističući posvećenost procesu evropske integracije, sa ciljem zatvaranja pregovaračkih poglavlja do kraja godine i ostvarivanja punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine.
- U razgovoru je izražena obostrana spremnost za nastavak političkog dijaloga i dalje unapređenje odnosa između Crne Gore i Narodne Republike Bangladeš - zaključili su u MVP.

Ibrahimović i Hakea: Crna Gora i Bangladeš ostvaruju konstruktivnu saradnju u multilateralnim okvirima

Odnosi Crne Gore i Azerbejdžana su kvalitetni, partnerski i prijateljski i kontinuirano se unapređuju kroz sadržajnu saradnju u svim oblastima od obostranog interesa, saopšteno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa ambasadorom Azerbejdžanam.&nbsp;
Tokom razgovora istaknuto je da bilateralne odnose karakteriše frekventan politički dijalog, koji će u narednom periodu biti dodatno intenziviran realizacijom najavljenih posjeta na najvišem nivou.
- Prethodna zvanična posjeta ministra Ibrahimovića Republici Azerbejdžan, tokom koje je ostvario susrete sa najvišim državnim funkcionerima te zemlje, predstavljala je značajan doprinos daljem unapređenju ukupnih odnosa - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Ocijenjeno je da dva ministarstva vanjskih poslova ostvaruju veoma dobru saradnju, a tokom sastanka potvrđen je i datum održavanja bilateralnih političkih konsultacija između ministarstava u tekućoj godini.
Sagovornici su konstatovali da je Crna Gora posvećena njegovanju prijateljskih odnosa sa Azerbejdžanom, kao i daljem razvoju sveukupne saradnje, uz uvažavanje zajedničkih interesa.&nbsp;
U razgovoru je istaknuto da je Crna Gora u potpunosti posvećena svom evropskom putu, uz jasan politički konsenzus i snažne institucionalne kapacitete usmjerene na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja godine.&nbsp;
Naglašeno je da usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom predstavlja jedan od ključnih zadataka i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24 – „Pravda, sloboda i bezbjednost“, koje je u fokusu Evropske unije i Evropske komisije, naročito u kontekstu upravljanja migracijama i bezbjednosnih rizika, te kao jedna od ključnih oblasti predviđenih Reformskom agendom.&nbsp;
U tom kontekstu, pojašnjeno je da je odluka o ukidanju bezviznog režima za državljane Azerbejdžan isključivo rezultat obaveze Crne Gore da svoju viznu politiku u potpunosti uskladi sa zajedničkom viznom politikom Evropske unije.&nbsp;
- Ambasador Hasijev je ukazao na odličnu saradnju dvije države na svim nivoima, kao i na podršku Republike Azerbejdžan vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore - navedeno je u saopštenju MVP.

Ibrahimović sa Hasijevim: Sadržajna saradnja sa Azerbejdžanom u svim oblastima, nasvljamo snažan politički dijalog

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu.&nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će prije otvarana Ambasade Ibrahimović imati sastanak sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović danas u Švajcarskoj

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu. &nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će otvaranju Ambasade prethoditi sastanak Ibrahimovića sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj

Crna Gora pridaje veliki značaj odnosima sa Republikom Turskom, koji su duboko ukorijenjeni u istorijskim vezama, kontaktima među ljudima, ekonomskoj saradnji i zajedničkoj odgovornosti za stabilnost Jugoistočne Evrope. Crna Gora prepoznaje Tursku kao konstruktivnog i uvaženog partnera u regionu Zapadnog Balkana, poručio je u Istanbulu potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je učestvovao na Drugom sastanku ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana i ministra vanjskih poslova Republike Turske, koji se održava u Istanbulu, u okviru Balkanske mirovne platforme, a pod pokroviteljstvom ministra vanjskih poslova te zemlje Hakana Fidana.&nbsp; U odvojenom razgovoru dvojice šefova diplomatije ukazano je na značaj Balkanske mirovne platforme i doprinosa same Turske regionalnoj stabilnosti i bezbjednosti.&nbsp; - Sastanak je bio prilika da se još jednom potvrdi značaj prijateljskih veza i konstruktivne saradnje Crne Gore i Turske - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp; Prilikom učešća na Balkanskoj mirovnoj platformi, Ibrahimović se susreo i sa predsjednikom Republike Turske, Redžepom Tajipom Erdoganom, što je, kako su rekli u MVP, još jedna potvrda snažnih odnosa dvije države.&nbsp; Na drugom ministarskom sastanku je razgovarano o jačanju regionalne stabilnosti kroz otvoreni politički dijalog, unapređenje međusobne saradnje i izgradnju povjerenja među državama regiona, kao i o definisanju zajedničkih projekata u oblastima od interesa. Ibrahimović je istakao da značaj Balkanske mirovne platforme leži u njenoj sposobnosti da povezuje države regiona kroz inkluzivan dijalog i konkretne oblike saradnje, naglašavajući da su inicijative koje promovišu mir, razumijevanje i partnerstvo od ključnog značaja za region koji nosi složeno istorijsko nasljeđe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260123170116_c52c1e8389ad207f9174f68084cca49547ddb83cbc43be05bef220290732b20a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260123170116_c52c1e8389ad207f9174f68084cca49547ddb83cbc43be05bef220290732b20a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1186" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Turskoj"> </figure>  Ibrahimović je naglasio da Crna Gora pridaje poseban značaj regionalnoj saradnji i dobrim susjedskim odnosima, koji predstavljaju temelj njenog evropskog puta.&nbsp; Podsjetio je da je Crna Gora tokom 2025. godine zatvorila šest pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, a da će za koji dan zatvoriti još jedno poglavlje, ocijenivši taj rezultat ne samo kao tehnički uspjeh, već i kao potvrdu političke zrelosti i institucionalne kredibilnosti države.&nbsp; U svom obraćanju, ministar je ponovio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena cilju da 2026. godine postane naredna članica Evropske unije, uz uvjerenje da su regionalna stabilnost i saradnja nezamjenjivi preduslovi tog procesa. Ibrahimović je, takođe, naglasio spremnost Crne Gore da, u duhu solidarnosti, podijeli svoja iskustva sa ostalim kandidatima za članstvo, kako bi cijeli region Zapadnog Balkana napredovao ka EU u doglednoj budućnosti.&nbsp; Ministar je zaključio da Balkanska mirovna platforma pruža priliku da dijalog uvijek bude na prvom mjestu, te da će Crna Gora nastaviti da djeluje kao konstruktivan, pouzdan i odgovoran partner, posvećen miru, saradnji, evropskim vrijednostima, snažnim odnosima sa Republikom Turskom i izgradnji regiona koji će biti obilježen zajedničkim povjerenjem u budućnost, a ne podjelama iz prošlosti.

Ibrahimović: Dijalog i saradnja temelj regionalne stabilnosti, Turska važan i konstruktivan partner Zapadnog Balkana

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Kanali ruskog i srpskog uticaja

- Govorimo i o zabrinutosti Evropskog parlamenta, koje je Dejvid Mekalister jasno izrazio, da Rusija i Srbija putem medija, crkve i političkih kanala podrivaju euroatlantsku orijentaciju Crne Gore. O političkim subjekatima u vlasti koji su često percipirani kao kanali tog uticaja, o kapacitetu institucija da se suprotstave. Poseban akcenat je i na procesu pridruživanja Crne Gore EU.
- Dok crnogorske institucije ćute na manipulacije Skaj dokazima, holandski advokat Džastus Rejzinger upozorava da se ugrožava pravično suđenje

- Izvještaj Media Freedom Rapid Response (MFRR) za 2025. godinu koji pokazuje da je ambijent za medijske profesionalce u Crnoj Gori postao izrazito neprijateljski, sa više od dvostruko većim brojem kršenja slobode medija nego prethodne godine. Meta su bili i novinari i redakcije Televizije E, Antene M, M portala...
Gošća Informativne emisije 24 sata večeras je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Informativnu emisiju 24 sata vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Dina Bajramspahić

Britanski magazin Tajm Aut proglasio je Stari most u Mostaru najljepšim mostom na svijetu. Naveli su da on kroz arhitekturu priča priču o snazi i borbi.
Istaknuto je da se njegov kameni luk izvijao gotovo 25 metara iznad rijeke Neretve od 1566. do 1993. godine, te da je, nažalost, uništen 1993. godine tokom rata.
Dodali su da je most obnovljen u periodu između 2001. i 2004. godine zahvaljujući međunarodnom finansiranju, te da je iz Neretve izvučen kamen prvobitnog mosta koji je srušen. Naglašeno je da ga UNESCO opisuje kao simbol pomirenja, međunarodne saradnje i suživota različitih kulturnih, etničkih i vjerskih zajednica.
Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglasio je Hrvatsko vijeće obrane (HVO) krivim za rušenje Starog mosta, pod komandom Slobodana Praljka, koji je bio dio udruženog zločinačkog poduhvata.
Prema mišljenju historičara, Stari most projektovao je mimar Hajrudin, učenik jednog od najvećih arhitektonskih umova svih vremena, mimara Sinana.
Prvi spomen mosta vezan je još za 15. stoljeće, kada je jedan Dubrovčanin zabilježio kako se sin Hercega Stjepana (po kojem je Hercegovina i dobila ime) odmetnuo i zauzeo Blagaj i dvije kule, te most na Neretvi.
Na listi najljepših mostova na svijetu magazina Time Out našli su se Umišang u Meghalaji u Indiji, Most na Viktorijinim vodopadima preko rijeke Zambezi koja povezuje Zimbabve i Zambiju, Zlatni most u Vijetnamu, itd.

Stari most u Mostaru proglašen najljepšim mostom na svijetu: Simbol pomirenja i suživota

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.318 ambulantnih pregleda, od čega 426 u Institutu za bolesti djece (IBD).&nbsp;
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 189 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 323.
- U istom periodu obavljena su 72 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 126 pacijenata, od čega 13 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađena 541 dijagnostička procedura, od čega 105 CT i 39 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 98 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i osam MR pregleda - rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.228 pacijenata i odrađeno 35.870 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 14 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 2,3 hiljade pregleda

Crna Gora bez suštinskog društvenog dijaloga, snažnih institucija, vladavine prava i jasne zaštite građanskog, kulturnog i državnog identiteta ne može ostvariti održiv demokratski razvoj niti kredibilan napredak ka članstvu u Evropskoj uniji.
To je poručeno na otvorenom forumu „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini“, koji je organizovala Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA).
Moderator Otvorenog foruma prof. dr Branislav Radulović kazao je da je, u trenutku kada crnogorsko društvo, kao cjelina, ima primaran zadatak da ostvari istorijsku misiju ove generacije crnogorskih građana svih identiteta, orjentacija i posebnosti punopravno članstvo u zajednici evropskih naroda i država, „više nego uočljiv izostanak društvenog dijaloga, nedostatak inkluzije svih društvenih činioca u taj proces i manjak suštinske rasprave o javnim politikama koje generišu društvene promjene i reforme ka punopravnom članstvu u EU.“
- Stoga nam je cilj da na današnjoj sesiji Otvorenog Foruma razmotrimo pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove crnogorskog društva iz ugla dinamike EU integracija, aktuelnog istorijskog revizionizma, nedostataka u vladavini prava, stanja u civilnom društvu, krize sekularizma, sklonosti društva unutrašnjem sukobljavanju, devastacije crnogorske kulture, kao i o drugim temema iz oblasti prava, ekonomije, zdravstva, obrazovanja, medija, međunarodnih odnosa i drugih oblasti koje su od javnog intresa.
Profesorica na Univerzitetu Donja Gorica prof. dr Nikoleta Đukanović smatra da posebno zabrinjava stanje u političkom sistemu.
- Česte institucionalne krize, blokade u radu institucija, slaba parlamentarna kontrola izvršne vlasti i odsustvo dugoročnog političkog dogovora o ključnim reformama doveli su do toga da demokratija u Crnoj Gori funkcioniše minimalno, a ponekad i samo formalno. Izbori se održavaju, ali sistem koji ih prati ne proizvodi stabilnost, odgovornost i povjerenje - navela je Đulanović.
Prema njenim riječima, zato je pitanje izborne reforme danas jedno od najvažnijih državnih pitanja.
- Ne zato što je tehničko, već zato što je suštinsko. Izborni sistem je temelj svake demokratije, ako je on slab, nejasan ili nepravedan, sve ostalo što gradimo stoji na klimavim nogama. U Crnoj Gori već godinama imamo izborni proces koji je opterećen političkim sporovima i nedostatkom povjerenja. Imamo neuređen birački spisak, nedovoljno snažne izborne institucije i stalne optužbe za zloupotrebu državnih resursa u izborne svrhe. Sve to podriva legitimitet izborne volje građana i proizvodi trajnu političku nestabilnost - istakla je Đukanović.
Poručila je da izborna reforma mora biti zaokružena i suštinska, a ne, kako je navela, parcijalna, kozmetička i ovako spora kako se vodi danas.
- Ona mora uključiti uvođenje otvorenih izbornih lista i preferencijalnog glasanja, kako bi građani imali stvarni uticaj na to ko ih predstavlja. To nije prijetnja demokratiji, to je njen iskorak naprijed. Time se jača odgovornost poslanika prema građanima, podstiče unutrašnja demokratija u partijama i vraća smisao ideji političkog predstavljanja građana u parlament - rekla je Đukanović.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović poručio je da je Crnoj Gori potrebna nova platforma okupljanja oko „odbrane crnogorskog nacionalnog državnog identiteta i integriteta“.
Podsjetio je da je Matica crnogorska još 2013. godine ponudila program „Crna Gora na evropskom putu“, koji, kako je naveo, nije razmatran, ocijenjujući da bi njegova primjena doprinijela institucionalno uređenijoj državi.
Jovović je istakao da, uprkos aktuelnim najavama o ubrzanim evropskim integracijama, Crna Gora i dalje nije riješila identitetska pitanja, zbog čega se društvo, prema njegovim riječima, sve više udaljava od građanskog koncepta definisanog Ustavom.
On je poručio da je koncept ustavnog patriotizma u postojećim okolnostima neodrživ i ponovio stav da „nema Crne Gore bez Crnogoraca“, naglašavajući potrebu jačanja nacionalne stabilnosti kao preduslova stabilne države.
Predsjednica Crnogorskog društva nezavisnih književnika (CDNK) Dragana Tripković istakla je da je položaj pisaca u Crnoj Gori marginalizovan i bez sistemske podrške, uprkos bogatoj književnoj tradiciji.
Navela je da CDNK, koji okuplja afirmisane savremene autore i član je Evropskog savjeta pisaca, od avgusta 2020. godine nije dobio nijedan euro iz državnog budžeta.
Zbog toga, kako je kazala, udruženje nije bilo u mogućnosti da realizuje osnovne aktivnosti, organizuje književne programe, međunarodnu razmjenu niti izmiri članarinu međunarodnim organizacijama.
Tripković je ocijenila da kulturna politika u Crnoj Gori ne postoji kao koherentna strategija, već se svodi na ad hoc poteze i političke uticaje. Tvrdi i da su CDNK i drugi stvaraoci koji nijesu ideološki bliski vlasti isključeni iz konkursa, savjeta i komisija Ministarstva kulture, bez obrazloženja.
- Ako se danas može ignorisati i isključiti najrelevantnija književna organizacija, sjutra to može zadesiti bilo koju nezavisnu inicijativu u kulturi - poručila je Tripković.
Ona je naglasila da književnost ima ključnu ulogu u očuvanju identiteta, jezika i demokratskog duha Crne Gore, ocijenjući da gušenje slobodne riječi predstavlja udar na same temelje demokratije.
Potpredsjednica Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Maja Kostić-Mandić ocijenila je da je najaktuelnije pitanje današnje Crne Gore ugrožavanje suverenosti do koje mogu, kako smatra, da dovedu pravni propusti u regulisanju investicija.
- Jer, bez očuvanja teritorije, prirodne i kulturne baštine Crna Gora postaje istorijski i geografski pojam, bez autentične sadržine. Djelovanje Vlade čiji je cilj kapitalizacija prirodnih resursa i privatizacija preostalih sistema se sprovodi na netransparentan način i u zavisnosti od toga da li će se i kako sprovesti može da dovede do de facto gubitka suvereniteta Crne Gore - navela je Kostić-Mandić. 
Ukazala je da su primjeri brojni, navodeći Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sporazum o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Emirata
- Da bi ova priča bila zaokružena, treba imati u vidu i da je u toku rad na Zakonu o strateškim investicijama koji, ako zadrži rješenja iz prvobitnog nacrta iz 2024. godine može ozbiljno da naruši i suverenitet Crne Gore i pravnu sigurnost. U najgorem scenariju to bi značilo da bi udovoljavajući željama investitora država mogla oduzimati privatnu zemlju “u strateške svrhe”, a hitnost u odlučivanju onemogućila bi sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu i da javnost bude informisana o namjerama vlasti i investitora kao i mogućnost da zainteresovana javnost učestvuju u postupku odlučivanja i da ostvari efektivno pravo na pravnu zaštitu - upozorila je Kostić-Mandić.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocijenila je da proces pristupanja Evropskoj uniji mora biti duboka transformacija institucija, političke kulture i sistema vrijednosti, a ne puki formalni i transakcioni proces pregovora.
Ona je istakla da se Crna Gora predugo nalazi između deklarativne evropske opredijeljenosti i realnosti obilježene izazovima koji podrivaju demokratski poredak. Posebno je upozorila na, kako je navela, opasan trend slabljenja sistema i politički-ideološki indukovan revizionizam.
Uljarević je naglasila da civilno društvo mora biti sastavni i odgovorni dio društvenog okvira, poručujući da se kritika ne smije doživljavati kao neprijateljstvo, već kao mehanizam zaštite javnog interesa i demokratskog zdravlja.
Prema njenim riječima, pristupni pregovori predstavljaju istorijsku šansu za izgradnju države u kojoj institucije imaju primat nad pojedincima, a odgovornost nad političkom voljom. Ocijenila je da Crna Gora nije među „odlikašima“ u procesu evropskih integracija, a da najveću odgovornost za to snosi izvršna vlast, ali i prethodne vlade koje su evropsku agendu podređivale partijskim interesima.
Upozorila je i na pad podrške građana članstvu u EU, naglašavajući da reformski procesi nijesu suštinski sprovedeni i da evropska agenda ne smije služiti kao paravan za netransparentnost i regresiju.
- Najvažniji pregovori ne vode se u Briselu, već u Crnoj Gori - poručila je Uljarević, ističući potrebu uspostavljanja unutrašnjeg „crnogorskog mjerila“ kao preduslova održivog i demokratskog razvoja države.
Predsjednik Crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić ocijenio je da je nakon referenduma o nezavisnosti glavna meta protivnika crnogorske državnosti bilo ozvaničenje crnogorskog jezika kao službenog.
On je naveo da osporavanje crnogorskog jezika kontinuirano dolazi iz, kako je kazao, velikosrpske ideologije koja Crnu Goru tretira kao srpski kulturni i nacionalni prostor.
Prema njegovim riječima, ustavno rješenje kojim je crnogorski definisan kao službeni jezik, a bosanski, hrvatski i srpski kao jezici u službenoj upotrebi, bilo je „naknadno i kompromisno“, navodeći da nije zadovoljilo nacionalističke zahtjeve.
Čirgić smatra da se danas manje insistira na negiranju crnogorskog jezika, a više na rezultatima posljednjeg popisa, koje tumači kao politički, a ne lingvistički pokazatelj.
On je kritikovao i, kako je naveo, pojedine političke i kulturne aktere koji se predstavljaju kao zastupnici manjinskih prava, tvrdeći da njihovo djelovanje ide u prilog etnofederalizaciji i slabljenju građanskog koncepta države.
Istakao je da je jezik jedno od ključnih pitanja u tom procesu, posebno u kontekstu evropskih integracija i mogućeg priznanja crnogorskog jezika kao zvaničnog jezika Evropske unije.
- Crnogorski jezik je državni jezik Crne Gore i tako ga treba tretirati, na osnovu lingvističkih činjenica i ustavne definicije, a ne političke korektnosti - poručio je Čirgić.
Predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) dr Aleksandar Mugoša ukazao je da nemaju svi građani Crne Gore novac za liječenje u privatnim zdravstvenim ustanovama ili za kupovinu ljekova u privatnim apotekama, navodeći da iz tog razloga tvrdi da je zdravstveni sistem duboko nehuman.
- Duboko je i korumpiran, u našem zdravstevnom sistemu prisutni su svi oblici sistemske i političke korupcije. Sistem na neki način korumpira sam sebe u konstantnom pokušaju da prikrije svoje slabosti u korist aktuelne politike i poličara na vlasti, a na štetu zdravlja građana Crne Gore. Može li nehumanije od toga. Tako je bilo tokom svih trideset godina moje ljekarske karijere, tako je i danas - rekao je Mugoša.
Predsjednik Udruženja profesora istorije Crne Gore Rade Vujović poručio je da Crna Gora mora više da ulaže u valorizaciju sopstvene kulturno-istorijske baštine, ocjenjujući da država propušta razvojne šanse koje joj stoje na raspolaganju.
Upoređujući Crnu Goru sa Italijom, naveo je da razvijene evropske države grade identitet i turizam na snažnoj promociji kulturne i istorijske baštine, ocijenjujući da Crna Gora ne koristi dovoljno sopstvene potencijale.
- Evropa je okvir koji smo dobili, ali sliku moramo nacrtati sami - poručio je Vujović, dodajući da je ključno pitanje da li je Crna Gora spremna da iskoristi ponuđene mogućnosti i izgradi jasnu viziju razvoja zasnovanu na sopstvenim vrijednostima.
Direktor „Almanaha“ Avtija Kerović ocijenio je da se Crna Gora nalazi u paradoksalnoj situaciji, dok najavljuje napredak ka članstvu u Evropskoj uniji, u vladajućoj većini, kako je naveo, učestvuju politički subjekti koji baštine četničku ideologiju.
Kerović je istakao da Evropska unija počiva na antifašizmu, upozoravajući na, kako je rekao, obnovu retorike i istorijskog revizionizma koji podsjećaju na devedesete godine.
Kerović je poručio da je jedina efikasna odbrana od revizionizma dosljedno insistiranje na antifašizmu i očuvanju sjećanja na učesnike Narodnooslobodilačke borbe.
U tom kontekstu naveo je da je „Almanah“ u prethodnim godinama objavio više djela posvećenih antifašističkoj tradiciji.
- Ideja ravnopravnosti, slobode i pravde za sve ljude, koja je vodila antifašistički pokret, ne može i ne smije imati alternativu - poručio je Kerović.
Čedomir Liješević iz Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“ poručio je da je Crnoj Gori potrebna programski definisana i objedinjena platforma djelovanja, kako bi se jasnije odredio pravac razvoja države, posebno u kontekstu evropskih integracija.
On je istakao da u Crnoj Gori postoji niz kvalitetnih pojedinaca sa uticajem u javnosti, ali da bez kolektivne podrške i organizovanog djelovanja njihovi napori ne mogu dati puni rezultat.
Liješević je kritikovao stanje u akademskoj i naučnoj zajednici, navodeći da institucije poput univerziteta i Akademije nauka nijesu dovoljno usmjerene na razvoj i potrebe Crne Gore.
Podsjetio je na period intenzivnijeg razvoja Crne Gore u drugoj polovini 20. vijeka, uprkos teškim demografskim gubicima nakon Drugog svjetskog rata, ističući da se istorijsko iskustvo mora poznavati i koristiti kao pouka.
Naglasio je potrebu jačanja jedinstva i podrške mladim generacijama, a postavio je i pitanje zašto u Ustavu Crne Gore nije jasnije naglašen antifašistički karakter države.
Mr Miloš Vuković, koji se obratio u ime redakcije za ekonomiju i privredni razvoj, kazao je da inflacija puni budžet, a prazni džepove građana.
- Crna Gora danas nema razvojni model, već model potrošnje koji se finansira inflacijom i dugom. Plate i penzije su nominalno rasle, ali je nejednakost porasla – to znači da je najveći dobitnik ‘reforme’ bio krupni kapital, a ne građani. Evropa sad 2 nije reforma, već fiskalni eksperiment čiji će račun doći na naplatu kroz Fond PIO, veći deficit i skuplje zaduživanje. Budžet se puni jer su cijene porasle, ne zato što je privreda produktivnija – inflacija je postala skriveni porez - upozorio je Vuković.
Ocijenio je da se turizam tretira improvizatorski, a da ekonomija koja zavisi od jedne grane nije stabilna ekonomija, „to je sistemski rizik“.
- MMF jasno upozorava: fiskalna disciplina slabi, spoljni deficit raste, a plate rastu brže od produktivnosti – to je recept za gubitak konkurentnosti. Ako ne promijenimo strukturu rasta i ne uvedemo fiskalnu disciplinu, ulazimo u period sporijeg rasta, većih neravnoteža i skupljih kriza - rekao je Vuković.
Prof.dr Miomir Jovanović kazao je da tradicionalna uloga obrazovanja podrazumijeva pripremu i uvođenje novih generacija u životne tokove, kao budućih aktera i nosioca društvenog i političkog života.
- S druge strane, naglašen tehničko-tehnološki i informacioni razvoj, skupa sa društveno-ekonomskim promjenama, ističu ulogu znanja u suočavanju sa takvim izazovima koje donosi globalizacija. Slijedi da bi struktura obrazovanja trebalo da bude vođena vizijom budućeg stanja društva poželjnog za sve njegove članove - naveo je Jovanović.
Prema njegovim riječima, svjedoci smoda se kontrola nad jednim društvom sprovodi i kroz regulaciju sistema obrazovanja, „npr. kroz „zloupotrebu“ funkcije zapošljavanja, namjernu i/ili negativnu selekciju pri zapošljavanju u javnim i vladinim institucijama, a time i ograničavanje značaja obrazovanja i njegovih tekovina kao javnog dobra“.
- U društvima u kojima ideologija, religija i etnička kultura imaju značajnu ulogu u njegovanju nacionalnog jedinstva, centralno kontrolisani sistem obrazovanja predstavlja veliku pomoć autoritarnim vlastima, podređujući institucije obrazovanja i znanja, a samim tim i ovog javnog dobra interesima vladajućih struktura - zaključio je Jovanović.
Učešće u skupu su uzeli i: Nikola Batrićević, Ibrahim Smailović, Žarko Rakčević, Aleksandar Radoman, Adnan Prekić, Velija Murić, Nebojša Vučinic, Srđa Pavlović, Sead Šabotić i Nikola Nikolić.

Tag: ervin-ibrahimovic