Kineski predsjednik Si Đinping oštro je kritikovao apšenje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegove supruge što je, kako ističe, &nbsp;„jednostrane i nasilne akte“, i pozvao velike zemlje da se pridržavaju međunarodnog prava.
- Sve zemlje treba da poštuju razvojne puteve koje su odabrali narodi drugih nacija i da se pridržavaju međunarodnog prava, kao i ciljeva i principa Povelje Ujedinjenih nacija, a velike zemlje treba da preuzmu vodeću ulogu u tome- rekao je Đinping.
Ove komentare je dao tokom sastanka sa Majklom Martinom, premijerom Irske, u glavnom gradu Pekingu, javlja kineska agencija Sinhua.
Komentari kineskog lidera uslijedili su nakon što su SAD u subotu pokrenule napad na Venecuelu prije zore, zarobivši njenog predsjednika i prvu damu, koji su kasnije prevezeni u Njujork.
- U svijetu opterećenom promjenama i haosom, jednostrani i nasilni akti ozbiljno potkopavaju međunarodni poredak- &nbsp;poručio je.
Podsjećamo, SAD su u subotu pokrenule veliku operaciju u Karakasu, uhapsivši predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, a oni se nalaze u SAD-u kako bi se suočili sa krivičnim optužbama na sudu u Njujorku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Si Đinping o hapšenju Madura: Jednostrani i nasilni akti ozbiljno krše međunarodno pravo

Francuski predsjednik Emanuel Makron boraviće u poseti Kini od 3. do 5. decembra.
On će se u Pekingu sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, najavljeno je iz Makronove kancelarije.
- Posjeta će pružiti priliku da se razgovara o glavnim pitanjima koja su u pitanju u strateškom partnerstvu između Francuske i Kine, kao i o nekoliko glavnih međunarodnih pitanja i oblasti saradnje usmjerenih na rješavanje globalnih izazova našeg vremena - navodi se u saopštenju, javlja Rojters.
Nakon sastanka sa Sijem, Makron će posetiti Čengdu. Makron je prethodno Kinu posjetio 2023. godine.

Makron naredne sedmice u posjeti Kini, sastaće se sa Sijem

Kineski predsjednik Si Đinping izjavio je da Kina i Sjedinjene Američke Države (SAD) treba da zadrže zamah u svojim odnosima i da nastave da se kreću u pravom smjeru, zasnovanom na jednakosti, poštovanju i međusobnoj koristi, prenijela je danas Kineska medijska grupa (CMG).
Si je to u ponedjeljak izjavio tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Kineski predsjednik je napomenuo da je prošlog mjeseca imao uspješan susret sa Trampom u Busanu, gde su postigli mnoge važne zajedničke dogovore.
- Ponovo smo usmjerili kurs džinovskog broda kinesko-američkih odnosa i dali mu veći zamah za stabilnu plovidbu napred, šaljući pozitivnu poruku svijetu - rekao je Si.
- Kinesko-američki odnosi su od tada generalno zadržali stabilan i pozitivan napredak, što pozdravljaju obije zemlje i međunarodna zajednica - naveo je Si.
On je ukazao da se ponovo potvrdila činjenica da "saradnja Kine i SAD-a doprinosi objema stranama, a da im konfrontacija šteti", što je dokazano iskustvom.
- Dvije strane treba da prošire listu saradnje i skrate listu problema, kako bi se postigao veći napredak, stvorio novi prostor za saradnju i donijelo više koristi narodima obe zemlje i svijeta - rekao je kineski predsjednik.
Si je naglasio principijelni stav Kine o pitanju Tajvana, istakavši da je povratak Tajvana Kini sastavni dio poslijeratnog međunarodnog poretka.
On je podsjetio da su se Kina i SAD borile rame uz rame protiv fašizma i militarizma.
- Trenutno je još važnije da dvije strane zajedno zaštite pobedu u Drugom svjetskom ratu - poručio je kineski predsjednik.
Predsjednik Tramp je rekao da je predsjednik Si veliki lider.
Tramp je dodao da je uživao u susretu sa Sijem u Busanu i da se u potpunosti složio sa njegovim komentarima o odnosima dvije zemlje.
Dodao je da obije strane sprovode sve dogovore koje su dvojica lidera postigla u Busanu.
Tramp je naglasio da je Kina igrala važnu ulogu u pobjedi u Drugom svjetskom ratu. Takođe je podvukao da SAD razumiju važnost pitanja Tajvana za Kinu.
Dva predsjednika su razmijenili mišljenja i o ukrajinskoj krizi. Si je ponovio da Kina podržava sve napore koji doprinose miru. On je izrazio nadu da će sve strane što prije smanjiti nesuglasice i postići pravedan i dugotrajan mirovni sporazum radi rješavanja krize.

​Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Crnogorski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković ocijenio je da vizija kineskog predsjednika Si Đinpinga predstavlja jedan od najjasnijih poziva na saradnju, zajedništvo i stabilnost u savremenom svijetu, koji je opterećen konfliktima, ekonomskim izazovima i političkom neizvjesnošću.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Kine, Joković je istakao da je za malu državu poput naše od vitalne važnosti da izgrađuje stabilna i pouzdana partnerstva sa zemljama poput Kine, koje imaju kapacitet da utiču na međunarodne tokove.
Prema njegovim riječima, globalne poruke koje dolaze iz Pekinga imaju sve veći značaj i sve više država u njima prepoznaje potrebu za novim modelom razvoja i uravnoteženog svjetskog poretka.
– Poruka predsjednika Si Đinpinga je poruka stabilnosti, mira i napretka – istinski primjer odgovornog liderstva jedne velike nacije – kazao je Joković u razgovoru za Čajna medija grup, naglasivši da Kina decenijama gradi kredibilitet države koja ne samo da štiti sopstvene interese, već istovremeno doprinosi široj međunarodnoj stabilnosti.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Kine, on je ponovio da je za malu državu poput naše od vitalne važnosti da izgrađuje stabilna i pouzdana partnerstva sa zemljama koje imaju kapacitet da utiču na međunarodne tokove. Ističe da upravo Kina predstavlja jednog od najvažnijih globalnih partnera.
– Kina je prisutna na svakom dijelu svijeta, a Crna Gora treba da jača svoje bilateralne odnose s njom. Vidimo veliki značaj u toj saradnji – Kina je u ekonomskim odnosima nezobilazan faktor – rekao je Joković.
On je naglasio da se kinesko prisustvo ne mjeri samo ekonomskim pokazateljima, već i realnim uticajem na infrastrukturni razvoj, tehnološki napredak i modernizaciju država koje grade partnerstva sa Pekingom.
– Konkretni rezultati kineskih investicija već se osjećaju širom svijeta, pa i u našem regionu. Kina ulaže u znanje, nauku i inovacije, ne poznaje granice i ima sistem koji joj omogućava brzo donošenje odluka. To je recept za uspjeh kojem se svi možemo diviti – kazao je Joković.

Joković: Si Đinping ima viziju mira i napretka, treba da jačamo bilateralne odnose

Novo američko-kinesko popuštanje napetosti daje evropskim čelnicima predah za osmišljavanje strategije o trgovini, sirovinama i ratu u Ukrajini, ali otopljavanje odnosa između dvije sile prijeti potiskivanjem evropskih interesa u drugi plan.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i njegov kineski kolega Si Đinping dogovorili su se u četvrtak u Južnoj Koreji o značajnoj deeskalaciji trgovinskog spora, privremeno obustavivši na 12 mjeseci kontrolu izvoza magneta na bazi rijetkih zemalja i drugih ključnih sirovina.
Iako je ovaj potez dobra vijest za evropske kompanije koje su se našle usred trgovinskih tenzija, druga sporna pitanja u odnosima Evrope i Kine biće znatno teže riješiti, piše Politico.
Brisel, pod pritiskom Trampa i u potrazi za sopstvenim strateškim interesima, bezuspješno pokušava odvratiti Peking od podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine. Istovremeno, EU nastoji da smanji napetosti u dugogodišnjem trgovinskom sukobu s Kinom, koji se nedavno zaoštrio uvođenjem ograničenja na izvoz ključnih sirovina i mikročipova. Obje mjere imale su trenutni negativni uticaj na evropsku industriju, posebno na proizvođače automobila koji su se i ranije suočavali s teškoćama.
Strah od trajne štete naveo je EU na pomirljiviji pristup, ističući dijalog umjesto kaznenih mjera. Međutim, kineski zvaničnici nijesu zadovoljni sporim tempom pregovora s EU, zbog čega je Peking Evropu stavio niže na listu prioriteta.&nbsp;
- EU je u najboljem slučaju sekundarna, možda tercijarna, ili uopšte nijesu uzeti u obzir ni u Vašingtonu ni u Pekingu tokom ovih pregovora- rekao je Džeremi Čen, viši analitičar u Eurasia Group.
<h3>Rat u Ukrajini i kineska uloga</h3>
Glavni politički prioritet za EU ostaje okončanje rata u Ukrajini – što je Tramp tokom kampanje obećao da će postići u prvih 24 sata svog mandata. Gotovo godinu dana nakon početka njegovog predsjedništva, borbe se nastavljaju, dok Kina i dalje podržava rusku ekonomiju kroz ulaganja i kupovinu nafte.
Na inicijativu Bijele kuće, EU je u posljednja dva kruga sankcija protiv Rusije uključila i kineske banke i rafinerije, tvrdeći da su pomagale Moskvi u izbjegavanju restriktivnih mjera. To je izazvalo oštru reakciju kineskih zvaničnika, uključujući premijera Li Ćijanga, koji je sankcije nazvao „neprihvatljivim“ tokom sastanka s predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Kostom u Aziji ove sedmice, navodi jedan zvaničnik EU.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i visoka predstavnica za spoljne poslove Kaja Kalas otvoreno su kritikovali Peking zbog podrške Moskvi. Fon der Lajen je još u julu izjavila da takvo ponašanje ima „direktan i opasan uticaj na evropsku bezbjednost“.
Ukrajina se nadala da će Tramp izvršiti pritisak na Peking da obustavi kupovinu ruske nafte, ali američki predsjednik je novinarima u avionu Air Force One rekao da to pitanje nije bilo na stolu. Ipak, istakao je da je rat u Ukrajini „vrlo snažno spomenut“ i da se obje strane nadaju pronalasku rješenja.&nbsp;
- On će nam pomoći i radićemo zajedno na Ukrajini- rekao je Tramp, misleći na kineskog predsjednika.
<h3>Evropska industrija kao talac</h3>
Iako kineske izvozne kontrole nijesu bile direktno usmjerene na EU, kompanije unutar bloka suočile su se s dugim kašnjenjima i naglim rastom cijena zbog nestašice sirovina i magneta. Kina obezbjeđuje čak 98 odsto trajnih magneta rijetkih zemalja potrebnih Evropskoj uniji.
Ova geopolitička previranja natjerala su Evropsku komisiju da ubrza napore na obezbjeđivanju sopstvenih zaliha magneta i pokrene plan za diverzifikaciju evropskog lanca snabdijevanja do kraja godine.
Međutim, EU se već nalazila u sličnoj situaciji. Prije samo dvije godine donijela je Zakon o kritičnim sirovinama kako bi riješila upravo taj problem, ali potpisani sporazumi nijesu donijeli konkretne rezultate. Najnoviji plan obiluje idejama, ali oskudijeva detaljima.
Jednogodišnja pauza u kontroli izvoza, dogovorena između Trampa i Sija, daje EU vrijeme da sprovede taj plan i iskoristi druge saveze – uključujući napore na samitu G7 s Kanadom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Italijom, Francuskom i Njemačkom. Ipak, za kompanije koje traže jasnoću, ključni problem ostaje što nijedan od sporazuma između Trampa i Sija nije obavezujući.
- Dok ne vidimo konkretne detalje na papiru, ostavlja se puno prostora objema stranama za povlačenje i dodatne uslove. Zato ne mislim da je ovo pitanje zaista riješeno- rekao je Aleksandar Gabujev, direktor Carnegie Russia Eurasia Centra.
<h3>Podjele i bezbjednosna pitanja</h3>
U Ujedinjenom Kraljevstvu očekuje se porast pritiska na vladu da iskoristi privremeno američko primirje kako bi smanjila rizike koji dolaze iz Kine. Britanski premijer Kir Starmer još nije uspio da riješi podjele između onih u parlamentu koji zagovaraju oštriji stav prema Pekingu i onih koji se zalažu za bliže odnose radi podsticanja ulaganja.
Unutar EU, razlike među državama članicama o tome kako se suprotstaviti kineskom uticaju čine jedinstven stav o trgovini malo vjerovatnim. To je postalo očigledno kada je Brisel uveo carine na električna vozila proizvedena u Kini.
Proizvođači automobila strahuju da bi kineski brendovi mogli preplaviti evropsko tržište, što bi dovelo do oštrog cjenovnog rata. Ipak, glasanje o carinama pokazalo je koliko je svaka članica ekonomski izložena Kini – a Njemačka je u posljednjem trenutku tražila da se uvođenje carina obustavi.
Holandija je najnovija članica EU u sporu s Kinom nakon što su vlasti preuzele kontrolu nad proizvođačem čipova Nexperia. Peking je uzvratio ograničavanjem izvoza Nexperijinih čipova proizvedenih u Kini, a nestašica bi mogla zaustaviti proizvodne linije širom Evrope za manje od sedmicu dana – što pokazuje koliko je kontinent postao zavisan od Kine.
<h3>Evropa traži svoje mjesto</h3>
Tramp je svoj boravak u Aziji od početka prikazivao kao samit „G2“, što je izazvalo strahovanja da bi bilo kakav dogovor mogao marginalizovati druge zemlje.
&nbsp;- Britanski i evropski trgovinski prioriteti mogli bi biti zanemareni ili zamijenjeni bez konsultacija- rekao je Dejvid Tejlor, direktor organizacije Asia House.
Osjećajući slabljenje uticaja u novoj Tramp-Si dinamici, EU pokušava da ojača svoje trgovinske veze s drugim partnerima. Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič putuje u Australiju krajem novembra kako bi predsjedavao inauguralnim dijalogom između EU i 12 članica Transpacifičkog partnerstva, potvrdila su dva diplomate za Politico. Cilj je produbiti ekonomske i političke veze sa zemljama koje žele očuvati postojeća globalna trgovinska pravila.
Brisel će imati priliku za to i u petak, kada bude domaćin visokoj delegaciji kineskih zvaničnika. Stručnjaci upozoravaju da će Evropa morati da zadrži pritisak na Peking kako bi ostvarila napredak po svojim prioritetima.
- Evropa ne može jednostavno čekati da vidi šta će se dogoditi u razgovorima između Sjedinjenih Država i Kine- rekao je Ignasio Garsija Bersero, bivši direktor u odjeljenju za trgovinu Evropske komisije. „Mora razviti sopstveni kanal dijaloga s Kinom.“

Politiko: Dogovor Trampa i Sija zabrinuo Evropu

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp i njegov kineski kolega Si Đinping održali su razgovore u Južnoj Koreji, gdje su razgovarali o ratu u Ukrajini i dogovorili se da ublaže elemente svog teškog trgovinskog rata.
Govoreći u avionu Air Force One nakon sastanka u četvrtak, Tramp je rekao da je imao "nevjerovatan sastanak" s Sijem i da su se složili o "mnogim važnim pitanjima", uključujući trgovinu, carine i rijetke minerale.
Novinarima je izjavio da će smanjiti carine Kini za deset posto zbog njene uloge u krizi s fentanilom te da će Kina ponovo početi kupovati "velike količine" američke soje, čije su kupovine obustavljene u maju kao odgovor na američke carine.
Tramp je dodao da je postignut i dogovor o ukidanju kineskih ograničenja na izvoz rijetkih minerala – 17 elemenata koji imaju malu, ali ključnu ulogu u proizvodnji automobila, aviona i oružja.
Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir, koji se takođe nalazio u Air Force Oneu, rekao je da Kina neće uvesti planirane kontrole izvoza rijetkih minerala koje su proširene u oktobru nakon dogovora predsjednika.
Nije komentarisao kontrole koje su već na snazi od aprila.
- Sve u vezi s rijetkim zemnim mineralima je riješeno i to za cijeli svijet... Ovo je bila globalna situacija, ne samo američka. Više nema prepreka od strane Kine- rekao je Tramp novinarima.&nbsp;
Tramp je dodao da su razgovarali i o ratu u Ukrajini koji je Rusija započela u februaru 2022. godine, navodeći da su se on i Si složili da "zajedno rade" na tom pitanju.
- Slažemo se da su strane zaglavljene u borbama, i ponekad ih, pretpostavljam, moraš pustiti da se bore. Ali mi ćemo sarađivati po pitanju Ukrajine- rekao je.
Kineski zvaničnici još nisu komentarisali sastanak niti je objavljeno zvanično saopštenje.
Sastanak na međunarodnom aerodromu Gimhae u Busanu čini se da je postavio temelje za širi dijalog u narednim mjesecima, pri čemu je Tramp najavio da planira posjetiti Kinu u aprilu i da bi preliminarni trgovinski sporazum mogao uskoro biti potpisan.
Neposredno prije početka razgovora, Tramp je najavio da je naredio Pentagonu da "odmah" prekine dobrovoljni moratorij na testiranje nuklearnog oružja.
Tramp je na društvenim mrežama izjavio da Sjedinjene Države "imaju više nuklearnog oružja od bilo koje druge zemlje", navodeći Rusiju kao drugu, a Kinu kao "daleku treću, ali koja će ih dostići u roku od pet godina".
Analitičari su za Radio Slobodna Evropa rekli da vide ograničen prostor za postizanje šireg sporazuma tokom ovih razgovora, ali da bi smanjenje trgovinskih tenzija moglo otvoriti put za veći dogovor kada Tramp posjeti Kinu, a Si uzvrati posjetu SAD-u sljedeće godine.
U uvodnim obraćanjima, oba lidera su izrazila međusobno poštovanje.
Tramp je rekao da vjeruje kako će njih dvojica "imati fantastičan odnos dugo vremena", dok je Si izjavio da je prirodno da se Sjedinjene Države i Kina "ne slažu uvijek u svemu" i dodao da je "normalno da dvije vodeće ekonomije svijeta povremeno imaju trzavice".
Prije razgovora očekivalo se da će Tramp i Si raspravljati i o drugim tačkama napetosti, uključujući Tajvan i kinesku podršku Rusiji.
Međutim, Tramp je rekao da Tajvan, koji Kina smatra svojom teritorijom, nije bio tema razgovora.
Dodao je i da nisu spominjali kinesku kupovinu ruske nafte, kojom Moskva finansira rat.
Prije sastanka, Ukrajina i njeni saveznici pozvali su Trampa da izvrši pritisak na Sija zbog kineske podrške Rusiji.
Sastanak se dogodio sedmicu dana nakon što je Vašington uveo sankcije dvjema velikim ruskim naftnim kompanijama.
Kina je najveći kupac ruske sirove nafte i ključna podrška ruskoj energetskoj industriji usred rata koji u Ukrajini vodi ruski predsjednik Vladimir Putin.

Tramp i Si se složili da smanje trgovinske tenzije i ''zajedno rade'' po pitanju Ukrajine

Američki predsjednik Donald Tramp ć́e se sastati sa svojim kineskim kolegom Si Đinpingom u četvrtak, 30. oktobra, u Južnoj Koreji, na marginama samita zemalja Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), saopštila je Bijela kuća.
Američki predsjednik je ranije izrazio sumnje u vezi sa održavanjem sastanka usred trgovinskih tenzija između SAD i Kine.
Krajem naredne sedmice u Južnoj Koreji će biti održan dvodnevni samit APEK-a, na koje je ranije najavljen mogući sastanak Tramp-Si.

Bijela kuća: Sastanak Tramp - Si naredne sedmice u Južnoj Koreji

Predsjednik SAD Donald Tramp potvrdio je u intervjuu za televiziju Foks njuz, koji će biti emitovan u nedelju, da će se „za oko dve nedjelje“ sastati sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, na marginama samita Azijsko-pacifička ekonomska saradnja (APEC), javlja agencija Frans pres.
- Sastaćemo se za oko dve nedelje… u Južnoj Koreji, sa predsednikom Sijem - rekao je Tramp, prema odlomcima iz intervjua za Foksovu emisiju Sandej morning fjučurs.
Američki predsjednik bi trebalo da u Južnu Koreju radi dvodnevne posete stigne 29. oktobra, dok će samit APEC trajati do 1. novembra.
On je prošle nedjelje zaprijetio da će otkazati sastanak, ali je američki ministar finansija u srijedu saopštio da se očekuje da će se sastanka biti.
Tramp na sastanak sa Sijem ide dok traju tenzije između Pekinga i Vašingtona, posebno oko carina.
Dogovoreno je krhko primirje, ali je predsjednik SAD zaprijetio da će uvesti dodatne carine od 100 odsto na kineske proizvode, jer nije zadovoljan time što je Kina pooštrila kontrolu izvoza retkih zemnih minerala.

Tramp otkrio kada i gdje će se sastati sa Si Đinpingom

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je u srijedu da će soja biti jedna od glavnih tema kada se za četiri sedmice sastane sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom.
- Naši uzgajivači soje trpe štetu jer Kina, isključivo iz "pregovaračkih" razloga, ne kupuje soju - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social, prenosi Rojters.
Kineski uvoznici još nisu kupili soju iz jesenje američke žetve, usljed trgovinskog rata između Vašingtona i Pekinga, što je američkim farmerima nanijelo milijarde dolara gubitaka.
Jesen je inače glavna sezona prodaje američke soje, jer farmeri tada ubiraju svježe usjeve, dok globalni kupci čekaju sljedeću žetvu iz Brazila, najvećeg svjetskog izvoznika.
Međutim, Kina, najveći svjetski uvoznik soje, okrenula se Južnoj Americi, izbegavajući američke usjeve, što je dodatno oborilo cijenu soje na Čikaškoj robnoj berzi.
Tramp je prošlog mjeseca rekao da je u telefonskom razgovoru sa Sijem napravljen napredak po pitanju TikToka, a da će se njih dvojica sljedeći put sastati uživo u Južnoj Koreji kako bi razgovarali o: trgovini, borbi protiv narkotika i ratu u Ukrajini.

Tramp: Sastaću se sa Sijem za četiri sedmice, pričaćemo o soji

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će, nakon što se danas telefonski čuo sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, sastati sa njim na regionalnom samitu krajem oktobra u Južnoj Koreji, ali je najavio i da će posjetiti Kinu početkom sljedeće godine. 
 
U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Tramp je napisao i da će kineski lider doći u SAD "u odgovarajuće vrijeme", i napomeno da su njih dvojica postigla napredak ka "odobravanju sporazuma o TikToku". 
 
- Razgovor je bio veoma dobar, ponovo ćemo razgovarati telefonom, cijenimo odobrenje za TikTok i oboje se radujemo sastanku u APEK-u!- napisao je Tramp, misleći na Azijsko-pacifičku ekonomsku saradnju, grupu od 21 ekonomije sa oboda Tihog okeana. 
 
Detalje razgovora nisu pružili ni Tramp ni državni kineski mediji, a TikTok za sada ne odgovara na zahtjev Asošijejted presa da komentariše razgovor i okvirni sporazum. 
 
Kineska agencija Sinhua javila je da je Si u razgovoru naglasio važnost bilateralnih veza i pozvao američku stranu da izbjegava bilo kakva jednostrana trgovinska ograničenja. 
 
Ovo je drugi Trampov razgovor sa Sijem otkako se vratio u Bijelu kuću i uveo vrtoglave carine Kini, što je pokrenulo trgovinski rat i zateglo odnose između dvije najveće ekonomije na svijetu. 
 
Međutim, Tramp, republikanac, izrazio je spremnost da pregovara o trgovinskim sporazumima sa Pekingom, posebno u vezi sa TikTokom, koji se suočava sa zabranom u SAD ukoliko njegova kineska matična kompanija ne proda svoj kontrolni udio.

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo da li će izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima donijeti jasnija pravila kada je riječ o blokadama saobraćajnica i kakve su kazne predviđene za kršenje.
Donosimo priču o platama u pravosuđu - zbog čega će sudije i tužioci od 1. februara primiti zarade umanjene za 30 odsto i kakve posljedice to može imati na sistem.
Budilnik se bavi i zdravljem, povodom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice, podsjećamo na značaj prevencije, redovne preglede i pravovremenu dijagnostiku.&nbsp;
„Đekna“ stiže na scenu „Zetskog doma“, a ekipa Budilnka provjerava kako teku pripreme i kada je zakazana premijera. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati na Televiziji E.

Budilnik: Niže plate u pravosuđu i posljedice na sistem

In slightly more than two years of the work of the Government led by Milojko Spajić, the Prime Minister appeared in the parliamentary plenary only 11 out of the 18 foreseen times (61 percent). Despite the established practice that Prime Minister’s Hour is held once a month during the regular session of Parliament, during 2025 Spajić answered questions of the members of Parliament only five out of the prescribed eight times, according to the analysis by the Institute Alternative.
The Rules of Procedure of the Parliament of Montenegro stipulate that Prime Minister’s Hour shall be held at least once every two months during the regular session of Parliament.
The Institute Alternative points out that, although such a provision may leave room for differing interpretations, neither the ruling majority nor the opposition disputes that the Prime Minister must respond to the invitation once a month - ultimately eight times a year, once for each month of the regular (spring and autumn) parliamentary sessions.
- This interpretation was fully respected by Spajić’s predecessors. The Prime Minister of the 42nd Government of Montenegro Zdravko Krivokapić answered questions of the members of Parliament eight times during his one-year mandate - four times during each four-month regular session of Parliament. His successor, Prime Minister of the 43rd Government Dritan Abazović answered MPs’ questions three times during the four months of his government’s duration. Despite the fact that after the fall of the 43rd Government Abazović remained in the position of Prime Minister in a technical mandate for more than a year, no Prime Minister’s Hour session was held during that period. According to media reports, it was an agreement of the heads of parliamentary clubs, which resulted in the fact that the executive power was not controlled in the parliament for more than a year - they emphasized.
They recalled that the Government led by the leader of the Europe Now Movement (Pokret Evropa sad), Milojko Spajić, was formed on 31 October 2023. During this period, instead of 18 times, Spajić answered questions of members of Parliament only eleven times. Moreover, as they explain, five Prime Minister’s Hour sessions were postponed once or several times over the past two years, and during 2025 only five of the prescribed eight Prime Minister’s Hour sessions were held.
- Since the beginning of the work of the 44th Government led by Milojko Spajić, this parliamentary oversight mechanism has been undermined in several ways - primarily through postponements and cancellations of Prime Minister’s Hour sessions despite already scheduled dates. The Prime Minister often published answers without an oral segment solely on the website of the Government of Montenegro, without responding in plenary session, and there were cases in which the opposition physically blocked the functioning of parliament, as occurred during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024 - the Institute Alternative emphasized.
They add that the first Prime Minister’s Hour following the formation of the 44th Government was held on 28 December 2023.
The next one, they note, took place only four months later; Spajić fulfilled his procedural obligation at the beginning of April and May 2024.
- The scheduling of sessions was accompanied by numerous postponements, a lack of communication between the executive and legislative branches, and the alignment of dates with the Prime Minister’s previously assumed obligations. Thus, the Prime Minister’s Hour scheduled for 30 April 2024 was cancelled and moved to 9 May, when it was eventually held. This was just one of many postponements and subsequent cancellations of Prime Minister’s Hour sessions, which practically became a pattern of work - the analysis states.
According to the analysis, only 24 hours before the fourth Prime Minister’s Hour scheduled for 29 June 2024, Spajić informed Parliament and the public that he would not attend due to an official visit to Brussels, requesting that a new date be set for 1 July.
- The Speaker of Parliament Andrija Mandić opened the session on 29 June and announced its continuation on the date proposed by the Prime Minister, which was met with objections from part of the opposition MPs. On the first day of July, the session was continued - representatives of the opposition Democratic Party of Socialists did not allow the holding of this Prime Minister’s Hour, claiming that Spajić showed disrespect toward Parliament and the citizens of Montenegro by his prior cancellation. The Speaker of Parliament then scheduled new sessions for 19 and 26 July. Spajić again did not respond to the invitation - another postponement followed due to his trip to Paris for the opening of the Olympic Games, and the final date was set for 30 July, when the Prime Minister’s Hour was eventually held - the analysis notes.
By the end of 2024, two more Prime Minister’s Hours were held - on 29 October and 22 November. The final Prime Minister’s Hour of 2024, despite being scheduled, was not held on 22 December due to a boycott and physical blockade by opposition MPs. The Speaker of Parliament, Andrija Mandić, announced the imposition of sanctions against MPs for obstructing parliamentary work, while the Prime Minister published his answers to MPs’ questions on the website of the Government of Montenegro.
In 2025, it is explained, five Prime Minister’s Hour sessions were held. The March session also did not pass without a change of date - rather than on the 28th, it was held on 26 March due to the Prime Minister’s international obligations, as stated. Sanctions, including removal from parliamentary sessions for a period of 15 days, were imposed only on 3 February, despite the fact that they related to the actions of opposition MPs during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024. However, Article 109 of the Rules of Procedure of Parliament also stipulates that „sanctioned“ MPs may not ask parliamentary questions at the first subsequent session dedicated to parliamentary questions, which caused objections from part of the opposition MPs.
- The continuation of postponements of Prime Minister’s Hour sessions also marked the one that was ultimately held on 28 July this year. Although it was originally scheduled for 27 June, Spajić soon informed Parliament that he would not attend due to an Intergovernmental Conference. On that occasion, the Prime Minister proposed a new date, 30 June, but received an explanation from the Speaker of Parliament, Andrija Mandić, that due to a previously scheduled visit, Parliament was unable to convene a Prime Minister’s Hour session. Ultimately, this Prime Minister’s Hour was held on 28 July, when Spajić stated that he would not answer MPs’ questions. Such a decision by the Prime Minister was met with objections from the opposition and the public, but also without an adequate reaction from the presiding officer Boris Pejović, Vice President of Parliament, as well as MPs from Spajić’s Europe Now Movement. A somewhat different attitude toward Parliament was shown by Spajić during the Autumn Session - one Prime Minister’s Hour session was held in October, November, and December 2025, without prior disputes or postponements. Nevertheless, the unpredictability of the Prime Minister’s attendance and the setting of conditions under which he will answer questions directly affect the (in)stability of parliamentary work and directly undermine the institution of Prime Minister’s Hour, whose primary function is oversight of the executive branch - the analysis adds.
The analysis was produced within the project „Strengthening public debate and improving the quality of public dialogue in the legislative branch“, which the Institute Alternative implements with the support of the National Endowment for Democracy. The analysis is the sole responsibility of the authors and does not reflect the views of the National Endowment for Democracy.

„Scheduled, busy, postponed: Prime Minister’s hour - an obligation on hold“: Spajić appeared in Parliament only 11 out of the 18 times foreseen

Poruke koje su se čule ispod mosta Blaža Jovanovića su zastrašujuće. Ali upravo ime mosta govori da Podgorica nije grad četničkih koljača, već grad antifašističkog otpora, grad različitosti i grad u kojem su ljudi različitih vjera i identiteta decenijama živjeli zajedno - poručili su u NVO Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.5217%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fplivali-za-casni-krst-uz-pjesme-o-durisicu-i-kalabicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su konstatovali da su, dva mjeseca nakon što su hrvatski navijači na stadionu Pod Goricom skandirali „ustaški se barjak vije“, njihovi ideološki prijatelji iskoristili veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje da bi veličali ratne zločince Dragoljuba Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Nikolu Kalabića i Momčila Đujića.&nbsp;
- Sve ovo se događa u Podgorici nedaleko od crkve Svetog Đorđa, čiji paroh Gojko Perović često pominje da „ni jednog zločinca ne bi rehabilitovao niti kanonizovao“. Ali sudeći po snimcima sa ušča Ribnice u Moraču njegova pastva ne dijeli mišljenje sa njim - naveli su u NVO Antifašisti Cetinja.
To su, kažu, uvidjeli i u gradskom parlamentu, kada je odlučeno da se podigne spomen-ploča posvećene “bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice”.
- Međutim, ako gradska vlast ne osudi veličanje četničkih zločinaca, onda se stiče utisak da je ta ploča samo još jedan izliv „lažnog multikulturalizma.“ Nažalost, dugo će vremena proteći, pa da se na ovim događajima umjesto veličanja ratnih zločina, veličaju sveštenici koji su se stvarno borili protiv fašizma. Samo da pomenemo neke od njih: Vlado Zečević, Jeremija Isaković, Blažo Marković, Marko Borozan, Marinko Vujinović, Savo Đukanovič, Jovan Zec, Bogić Jovićević... - naveli su oni.
Ne mogu, podvlače, zaboraviti da ukažemo i na jedan paradoks.&nbsp;
- Učesnici današnjeg skupa pjevali su o Draži i Kalabiću, iako je Kalabić izdao svog nadređenog. Srećom se nije pjevalo kralju Petru II Karađorđeviću, koji je „prodao“ svu četvoricu koji su veličani danas. Na kraju postavlja se pitanje: Zašto bi iko trebao da se veliča na Bogojavljenje osim Isusa Hrista? - zaključili su u NVO Antifašisti Cetinja.

Antifašisti Cetinja: Zastrašujuće današnje poruke ispod Blažovog mosta, ali njegovo ime govori da Podgorica nije grad četničkih koljača

Sutkinja Višeg suda u Podgorici Magdalena Zečević i dosadašnja zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić izabrane su danas pred Sudskim savjetom za sutkinje Vrhovnog suda Crne Gore.
Postupak je sproveden po javnom oglasu za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, a intervju je obavljen i sa sudijama Višeg suda Sonjom Drašković, Miloradom Marotićem, Nenadom Otaševićem i Aleksandrom Stojanovićem.
Kako je saopšteno iz Sudskog savjeta, odlučujući po javnom oglasu za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, a u skladu sa članom 38 stav 9 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Savjet je donio odluku da se izabere Nerma Dobardžić.
Sudski savjet je konstatovao i prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol, sutkinji Apelacionog suda Crne Gore, na lični zahtjev.
- Na osnovu konačnog predloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za izabrane kandidate za sudije osnovnih sudova, Savjet je utvrdio ocjene za Anu Gačević, Dragana Miladinovića, Juliju Šoškić, Gordanu Planinić, Igora Juškovića, Mariju Raković, Milicu Krgović i Lidiju Raičević. Istovremeno donijete su odluke o izboru i raspoređivanju: Ane Gačević za sudiju Osnovnog suda u Pljevljima; Igora Juškovića i Lidije Raičević za sudije Osnovnog suda u Bijelom Polju; Dragana Miladinovića i Milice Krgović za sudije Osnovnog suda u Podgorici; Gordane Planinić i Julije Šoškić za sudije Osnovnog suda u Baru i Marije Raković za sudiju Osnovnog suda u Nikšiću - navodi se u saopštenju.

Tag: si-dinping

Si Đinping o hapšenju Madura: Jednostrani i nasilni akti ozbiljno krše međunarodno pravo

Makron naredne sedmice u posjeti Kini, sastaće se sa Sijem

Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Joković: Si Đinping ima viziju mira i napretka, treba da jačamo bilateralne odnose

Politiko: Dogovor Trampa i Sija zabrinuo Evropu

Tramp i Si se složili da smanje trgovinske tenzije i ''zajedno rade'' po pitanju Ukrajine

Bijela kuća: Sastanak Tramp - Si naredne sedmice u Južnoj Koreji

Tramp otkrio kada i gdje će se sastati sa Si Đinpingom

Tramp: Sastaću se sa Sijem za četiri sedmice, pričaćemo o soji

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

Budilnik: Niže plate u pravosuđu i posljedice na sistem

„Scheduled, busy, postponed: Prime Minister’s hour - an obligation on hold“: Spajić appeared in Parliament only 11 out of the 18 times foreseen

Antifašisti Cetinja: Zastrašujuće današnje poruke ispod Blažovog mosta, ali njegovo ime govori da Podgorica nije grad četničkih koljača

Zečević i Dobardžić izabrane za sutkinje Vrhovnog suda

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: si-dinping

Si Đinping o hapšenju Madura: Jednostrani i nasilni akti ozbiljno krše međunarodno pravo

Makron naredne sedmice u posjeti Kini, sastaće se sa Sijem

​Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Joković: Si Đinping ima viziju mira i napretka, treba da jačamo bilateralne odnose

Politiko: Dogovor Trampa i Sija zabrinuo Evropu

Tramp i Si se složili da smanje trgovinske tenzije i ''zajedno rade'' po pitanju Ukrajine

Bijela kuća: Sastanak Tramp - Si naredne sedmice u Južnoj Koreji

Tramp otkrio kada i gdje će se sastati sa Si Đinpingom

Tramp: Sastaću se sa Sijem za četiri sedmice, pričaćemo o soji

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

Budilnik: Niže plate u pravosuđu i posljedice na sistem

„Scheduled, busy, postponed: Prime Minister’s hour - an obligation on hold“: Spajić appeared in Parliament only 11 out of the 18 times foreseen

Antifašisti Cetinja: Zastrašujuće današnje poruke ispod Blažovog mosta, ali njegovo ime govori da Podgorica nije grad četničkih koljača

Zečević i Dobardžić izabrane za sutkinje Vrhovnog suda

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru