Papa Lav XIV sastao se u utorak u Rimu sa italijanskim predsjednikom Serđom Matarelom.
Lav je obavio obred koji prolazi svaki novi papa – putovanje kroz Rim do Kvirinalske palate, gdje je održao sastanak sa Matarelom.
U palatu je ušao u pratnji predsjedničke konjičke garde počasne straže.
Tokom sastanka, papa je zahvalio Italiji na naporima u borbi protiv trgovine ljudima, ali je pozvao zemlju da ostane otvorena za prihvatanje i integraciju migranata.
Desničarska vlada premijerke Đorđe Meloni proglasila je borbu protiv ilegalne migracije jednim od svojih prioriteta, uključujući vraćanje migranata u njihove zemlje i krivično gonjenje navodnih krijumčara ljudi.
Prije sastanka sa Matarelom, papa je pozdravio premijerku Meloni.
Na sastanku su razgovarali i o miru i saradnji između Katoličke crkve i italijanske države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Papa Lav XIV pozvao Italiju da ostane otvorena prema migrantima

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić tokom prvog dana zvanične posjete Italiji sastao se sa predsjednicom Savjeta ministara Italije Đorđom Meloni, a potom je razgovarao i sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom, koji je tom prilikom poručio da Italija pružna snažnu podršku Crnoj Gori u evropskim integracijama i prepoznaje njen napredak, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Iz Vlade ističu da su intenzitet kontakata na najvišem nivou, te nedavna posjeta predsjednika Matarele Crnoj Gori i posjeta premijera Spajića Rimu jasan signal da dobri bilateralni odnosi idu uzlaznom putanjom.
- Već vas posmatramo kao članicu Evropske unije. Uz sve što ste učinili u ovako kratkom periodu Crna Gora sa punim pravom očekuje skoriji prijem u punopravno članstvo- kazao je Matarela.
 On je poželio dobrodošlicu premijeru Spajiću i kazao da Italija ostaje snažno posvećena dobrobiti zemalja Zapadnog Balkana.
- Evropska unija je faktor stabilizacije prilika na Zapadnom Balkanu, a Crna Gora predvodnica procesa pomirenja i napretka u čemu imate snažnu podršku Italije- poručio je Matarela. 
 Premijer Spajić je upoznao predsjednika Italije sa aktivnostima Vlade na intenziviranju evropske agende i ponovio očekivanje da će se do kraja 2026. završiti pregovori kako bi se članstvo moglo dogoditi tokom italijanskog predsjedavanja 2028. godine. 
- Ambiciozni smo i predano radimo. Za nas evropska integracija nije cilj po sebi, već transformativni proces koji naše društvo čini uređenijim i otpornijim. Kadri smo da odgovorimo svim izazovima- istakao je Spajić.
 Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim izazovima i saglasili se da je u cilju snaženja otpornosti na nepredvidivost globalnih ekonomskih prilika, dobre političke relacije Crne Gore i Italije potrebno ojačati snažnijom privrednom saradnjom dvije zemlje. 
 Na toj liniji će predstojeći biznis forum koji je dogovoren sa premijerkom Meloni dati dodatni impuls saradnjih velikih ali i malih i srednjih preduzeća koje, kako su istakli, u ovome mogu imati svoju šansu. 
 Tokom susreta je bilo riječi i o saradnji u oblasti kulture i prosvjete te ukazano na potrebu bolje saradnje među univerzitetima.
 - Sastanke sa najvišim državnim vrhom Italije premijer Spajić nastaviće sjutra prijemom kod predsjednika Predstavničkog doma Lorenca Fontane, a u planu posjete Rimu je i sastanak sa potpredsjednikom Vlade Italije i šefom italijanske diplomatije Antoniom Tajanijem- poručili su iz Vlade.

Spajić sa Matarelom: Crna Gora predvodnica procesa pomirenja, imate snažnu podršku Italije

Crna Gora je sada u punoj snazi, a to je dobra vijest za region i još bolja za Evropu - poručio je predsjednik Italije Serđo Matarela, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, tokom susreta sa premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;
- Želim da znate da Republika Italija snažno stoji uz Crnu Goru na njenom evropskom putu - poručio je Matarela.
Prijatelji iz Crne Gore, prema njegovim riječima, mogu računati na bezuslovnu podršku Italije, te pozdravio napore Vlade na planu ubrzanja evropske agende.&nbsp;
- Napredak koji je Crna Gora ostvarila tokom mandata 44. Vlade ohrabrenje je i za ostatak Zapadnog Balkana ali i podsticaj samoj politici proširenja Evropske unije. Drago nam je da vidimo Vaše rezultate, predsjedniče Vlade. Crna Gora je dokaz da uspjeh zemlje nije u njenoj veličini već u dinamici. Crna Gora je sada u punoj snazi, a to je dobra vijesti za region i još bolja za Evropu - istakao je Matarela.
Spajić je upoznao Matarelu sa aktivnostima Vlade na sprovođenju reformi na planu ispunjavanja kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji.&nbsp;
Naglasio je značaj bilateralne podrške država članica i ukazao na potencijal za jačanje odnosa sa Republikom Italijom u domenu energetike, infrastrukture, turizma i saobraćaja.
- Napredovanje na putu članstva u Evropskoj uniji ide ruku pod ruku sa beskompromisnom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije. Upravo na toj liniji, saradnja sa italijanskom Guardia di Finanza od kapitalnog je značaja za formiranje nove finansijske policije Crne Gore. Usvajamo najbolje prakse jer želimo da gradimo sistem koji će garantovati vladavinu prava za sve naše građane - istakao je Spajić.
Iz Vlade dodajau da su razmijenjena mišljenja o izazovima na putu evropske integracije i zajednički je ocijenjeno da je ključni trenutak da svi društveni akteri budu fokusirani na budućnost i potencijal koji postoji a u kome, kako su istakli, svi mogu pronaći svoj interes.
- Na sastanku je ocijenjeno da će posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Italiji koja je planirana za 15. april ove godine biti prilika za jačanje ekonomske saradnje za šta postoji snažan potencijal. To će, saglasni su sagovornici, biti prilika za razgovore o konkretnim projektima koji će snažnije povezati dvije zemlje - navodi se u saopštenju.

Matarela sa Spajićem: Napredak Crne Gore dobra vijest za region, a još bolja za Evropu

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić sastao se sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom, a, kako je saopštio na svojoj X mreži, bilo je riječi o jačanju strateškog partnerstva i budućnosti Crne Gore na evropskom putu.
Spajić je kazao da je sa Matarelom razgovarao o ekonomskoj saradnji, infrastrukturnim projektima i podršci Italije reformama koje nas vode ka članstvu u Evropsku uniju.&nbsp;
- Nastavljamo da gradimo snažne veze sa ključnim saveznicima, a prilika za dalji dijalog biće i zvanična posjeta Italiji 15. aprila! - poručio je Spajić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1891943947842261142&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Matarelom: O jačanju strateškog partnerstva i budućnosti Crne Gore na evropskom putu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije htio komentarisati prijavu njegovog savjetnika Dejana Vukšića na javni poziv za sudiju Ustavnog suda, navodeći da je to pravo svakog građanina.
Milatović je, na konferenciji za medije u Rezidenciji na Cetinju sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj državi, ostao bez konkretnog odgovora na pitanje može li se očekivati da bude nepristrasan, s obzirom na to da je Vukšić njegov savjetnik.
- Ne bih komentarisao bilo kog kandidata pojedinačno. To je naravno pravo svakog građanina Crne Gore - rekao je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkabinet-predsjednika-na-javni-poziv-za-sudiju-ustavnog-suda-prijavilo-se-devet-kandidata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li je formirana komisija koja će ispitati da li su se kandidati prijavljivali na više oglasa, s obzirom na to da je i skupštinski Ustavni odbor raspisao konkurs, odgovorio je potvrdno.
- Formirana je Komisija koja će pogledati sve prijave za jednog sudiju Ustavnog suda. Nedozvoljena je prijava na dva poziva, sasvim sigurno će komisija i o tome voditi računa. Mislim da je već odrađena jedna službena prepiska sa Skupštinom Crne Gore kako bi se utvrdilo činjenične stanje. Nakon utvrđivanja konačne liste kandidata imaću intervjue sa svim kandidatima - kazao je Milatović.
Na Komisiji će, kako dodaje, biti da utvrdi činjenično stanje, te da li su aplikacije urađene u skladu sa zakonom.
- Ja ću nakon toga pristupiti selekciji i razgovoru sa kandidatima i o svemu obavijestiti transparentno crnogorsku javnost - naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.0201%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-uz-politicku-i-ekonomsku-podrsku-italije-ostvarujemo-konkretne-rezultate-u-eu-agendi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li udruživanje snaga s premijerom Milojkom Spajićem zbog organizacije Samita evropske političke zajednice u Crnoj Gori znači i da su se poboljšali njihovi odnosi odgovorio je da ni Spajić, ni bilo ko drugi ko želi dobro Crnoj Gori, nema većeg prijatelja od predsjednika države, ističući da je intenzivirana diplomatska aktivnost.
- Crna Gora je trenutno u specifičnom stadijumu društvenog razvoja i svaka moja javna reakcija u prethodnom periodu, kao i u budućem periodu, uvijek će biti upućena na dodatno stavljanje fokusa na reformsku agendu i državni interes. To je, pod broj jedan, punopravno članstvo u EU. Napravili smo realan, ali ambiciozan cilj, a to je 2028. godina i svi moramo da se ujedinimo oko tog cilja. Kada sam postao predsjednik države rekao sam da ću biti i korektivni i kohezivni faktor, uvijek imajući u vidu državni interes - poručio je Milatović.
Optimista je da će uspjeti već naredne godine u Crnoj Gori da okupe više od 50 evropskih lidera.
- Već sam pisao (predsjedniku Francuske Emanuelu) Makronu i mislim da ćemo već na Samitu u Tiranu imati dobru vijest za Crnu Goru, što bi nesumniivo bio istorijski događaj za našu zemlju, te da bi to bila i dobra i važna poruka iz Crne Gore - rekao je Milatović.
Matarela je na pitanje o povećanoj agresivnosti Rusije, što se nadovezuje na put Crne Gore ka EU, te da li su se dohvatili tih tema i kakvi su odnosi zemalja Zapadnog Balkana sa Moskvom, kazao da je pozicija Italije vrlo jasna - da se postavi ponovno poštovanje prava i suvereniteta, bez obzira koliko je velika neka zemlja.
- To je osnov po kome Italija pruža podršku Ukrajini - naveo je Matarela.
Odgovarajući na pitanje o evropskom putu Crne Gore naglasio je da je Italija uvijek podržavala i govorila o važnosti i hitnosti ulaska država Zapadnog Balkana u EU.
- Konačno se premostila inercija nekih zemalja. Mislim da je neophodno za cijelu Evropu. Ona neće biti potpuna bez tih zemalja. Izražavamo ogromno zadovoljstvo za sve iskorake koji stavljaju Crnu Goru u uznapredovanu poziciju - zaključio je Matarela.

Jasmina Beharovic

Milatović bez komentara o prijavi Vukšića na poziv za sudiju Ustavnog suda: To je pravo svakog građanina

Uz političku i ekonomsku podršku Italije ostvarujemo konkretne rezultate u našoj evropskoj agendi. Nemjerljiva je politička podrška koju Italija pruža kroz platformu "Prijatelji proširenja", gdje se jasno pokazuje stav Italije prema potrebi proširenja Evropske unije na sve zemlje Zapadnog Balkana - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na konferenciji za medije sa predsjednikom Republike Italije Serđom Matarelom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Milatović je, novinarima u Rezidenciji na Cetinju, kazao da smo u Crnoj Gori jasno postavili cilj da želimo da postanemo punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, a simbolično je naglašeno činjenicom da će tada Italija predsjedavati Savjetom EU. - Zašto ne reći da bismo zajedno upravo te godine htjeli da proslavimo ulazak Crne Gore u EU - kazao je Milatović. Ističe da nasljeđe princeze Jelene predstavlja most saradnje između Crne Gore i Italije. Bilateralnu saradnju Crne Gore i Italije, kako je rekao Milatović, karakterišu prijateljski odnosi i intenzivan politički dijalog koji njegujemo. - Želim da govorim o tri važne stvari koje su rezultati našeg susreta u Rimu 2023. Imamo dolazak predsjednika Italije ovdje, ali imamo i dodatno intenziviran politički dijalog drugih grana vlasta - posjeta ministra vanjskih poslova Italije Antonija Tajanija, posjeta predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića Rimu, kao i predstojeću posjetu premijera Milojka Spajića Rimu. Ovo je pokazatelj da smo uspjeli u vrlo kratkom roku da intenziviramo naš politički dijalog - ocijenio je Milatović. Drugi važan rezultat je, kako dodaje, da smo u međuvremenu kroz zalaganja vlada Crne Gore i Italije osnažili saobraćajne veze - obnovljena je aviolinija između Italije i Rima, uspotavljena linija pomorska izmeđa Bara i Ankone, kao i najavljena linija između Bara i Barija. - Treći rezultat je da smo u prethodnom periodu imali snažnu podršku Italije za važne segmente društvenog napretka u Crnoj Gori. Najavljeno je formiranje finansijske policije u Crnoj Gori, uz pomoć Italije, i to je izuzetno važno u kontekstu unapređenja vladavine prava. Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je ključna u ovom smislu, a praćenja tokova novca važan segment uspjeha u toj borbi - istakao je Milatović. Uspostavljena je i saradnja između zdravstvenih sektora Crne Gore i Italije, a intenzivirana je i saradnja između sektora prosvjete i nauke. - Ovo su važne i opipljive stvari važne za građane Crne Gore i Italije i unapređenje bilateralne sradnje između naše dvije zemlje - rekao je Milatović. Dodao je i da želi da pomene ljude koji su simboli borbe protiv mafije - italijanske sudije Đovanija Falkonea i Paola Borselina. - Ali, želim da spomenem i naše borce protiv mafije koji su dali živote u toj borbi - to su novinar Duško Jovanović i policijski inspektor Slavoljub Šćekić. Citiraću Falkonea koji kaže da mafija nije nepobjediva - ona je ljudski faktor i ima svoj početak i kraj. Crna Gora je krenula u borbu protiv mafije i ona je mora pobijediti - kazao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250218120216_2100a1cdd490d89a66209c8ae3ed69ea51e7e2f2c7f860fe770d7938110a440d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250218120216_2100a1cdd490d89a66209c8ae3ed69ea51e7e2f2c7f860fe770d7938110a440d" data-rendition-name="original" width="1060" height="587" loading="lazy" alt="Serđo Matarela"> <figcaption>Serđo Matarela na konferenciji za medije na Cetinju(Photo: Predsjednik Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Matarela je rekao da Crna Gora i Italija imaju istorijsko prijateljstvo i saradnju. - Imamo i ekonomsku saradnju koju možemo više razvijati. Mnogo je sektora u kojima već sarađujemo, a forma može da bude još veća. Imamo i veliku saradnju, posebno ako govorimo o zakonodavstvu i organizovanom kriminalu, to je obaveza na kojoj moramo raditi za budućnost naših mladih ljudi, za demokratiju, kao i u čast onih koji su dali svoje živote u borbi protiv mafije - poručio je Matarela. Italija je uvjerena, prema njegovim riječima, koliko je važno i hitno da Crna Gora uđe u EU, kao i druge države sa Zapadnog Balkana. - Cilj 2028. je nešto što ćemo moći da ostvarimo. Crna Gora će moći za vrlo mali broj godina da uđe u Evropsku uniju. Taj put je otvoren. Crna Gora sarađuje sa Italijom u brojnim oblastima zato što smo uvjereni koliko je važno da Crna Gora uđe u EU, kao i druge zemlje Zapadnog Balkana. Crna Gora je naprednija u tom procesu od drugih država. To traži naše dodatno angažovanje, da Crna Gora dobije još više pomoći u tom procesu - kazao je Matarela.

Milatović: Uz podršku Italije ostvarujemo konkretne rezultate u EU agendi; Matarela: Crna Gora će moći da postane članica za vrlo mali broj godina

Predsjednik Republike Italije Serđo Matarela boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv &nbsp;predsjednika države Jakova Milatovića. 
 
 Predsjednika Matarelu je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. 
 
- Predsjednik Matarela je predsjedniku Milatoviću uručio najveće državno odlikovanje te zemlje – Orden velikog krsta za zasluge. Ovo odlikovanje dodjeljuje se za posebne zasluge u oblasti nauke, književnosti, umjetnosti, civilne i vojne službe, društvenih i filantropskih &nbsp;djelatnosti, kao i za zasluge u jačanju međunarodnih odnosa i saradnje- saopšteno je iz Kabineta predsjednika države. 
 
 Kako se u saopštenju ističe, odlikovanje Orden velikog krsta za zasluge Republike Italije, ustanovljeno 1951. godine, po prvi put je dodijeljeno predstavniku Crne Gore. Ovo odlikovanje je, pored drugih svjetskih državnika i lidera, dobio i Josip Broz Tito 1969. godine. 
 
 Takođe, predsjednik Milatović je italijanskom predsjedniku uručio Orden Crne Gore na lenti, najviše državno odlikovanje koje naša zemlja dodjeljuje predsjednicima, suverenima država ili šefovima međunarodnih organizacija, kao izraz trajnog prijateljstva i zahvalnosti predsjedniku Matareli i Italiji za podršku Crnoj Gori.

Milatović dočekao Matarelu na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti

Predsjednik države Jakov Milatović dočekao je na aerodromu Podgorica predsjednika Republike Italije Serđa Matarelu, koji je doputovao u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Matarela će sjutra, uz najviše vojne i državne počasti, biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju.
Nakon razgovora dva predsjednika i sastanka delegacija dvije zemlje, Milatović i Matarela će u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“.
- Predstojeća zvanična posjeta predsjednika Matarele potvrda je odličnih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Italije i nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Milatović i Matarela će sjutra u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primiće sjutra, u okviru zvanične posjete predsjednika Republike Italije Serđa Matarele našoj zemlji, najviše državno odlikovanje te zemlje – Orden velikog krsta za zasluge, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Kako se u saopštenju navodi, ovo odlikovanje se dodjeljuje za posebne zasluge u oblasti nauke, književnosti, umjetnosti, civilne i vojne službe, društvenih i filantropskih djelatnosti, kao i za zasluge u jačanju međunarodnih odnosa i saradnje.
Odlikovanje Orden velikog krsta za zasluge Republike Italije, ustanovljeno 1951. godine, po prvi put će biti dodijeljeno predstavniku Crne Gore. Ovo odlikovanje je, pored drugih svjetskih državnika i lidera, dobio i Josip Broz Tito 1969. godine, ističu iz Predsjedištva.
- Predsjednik Milatović će italijanskom predsjedniku uručiti Orden Crne Gore na lenti, najviše državno odlikovanje koje naša zemlja dodjeljuje predsjednicima, suverenima država ili šefovima međunarodnih organizacija, kao izraz trajnog prijateljstva i zahvalnosti predsjedniku Matareli i Italiji za podršku Crnoj Gori- navodi se u saopštenju.
Ceremonija uručenja odlikovanja če se održati u Rezidenciji Predsjednika Crne Gore na Cetinju.

Predsjednik Milatović primiće najviše državno odlikovanje Republike Italije

Predsjednik Italije Serđo Matarela boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz kabineta Milatovića su saopštili da će Matarela biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva zvaničnika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - naveli su iz Milatovićevog kabineta.
Oni su kazali da će, takođe, Matarela i Milatović u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“.
Milatović će, kako je najavljeno, prirediti i svečani ručak u čast Matarele.
- Predstojeća zvanična posjeta potvrda je odličnih crnogorsko-italijanskih odnosa i predstavlja nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića sa ciljem međunarodne promocije Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je posjeta predsjednika Italije, države članice G7 koja snažno podržava evropski put Crne Gore kroz inicijativu "Prijatelji Zapadnog Balkana", važan pozitivan signal i podrška nastojanjima zemlje na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.

Matarela sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Crnogorski reprezentativac Marko Perović danas je i zvanično postao član Atletiko Madrida.
On je u Madrid stigao iz Almerije, kao pozajmljen igrač, sa opcijom otkupa ugovora.
- Veoma sam srećan i uzbuđen što započinjem novo poglavlje u ovom sjajnom klubu - kazao je Perović za sajt Atletika.
Perović će u početku igrati za drugi tim "jorgandžija", koji se tamčiči u Trećoj ligi.
On je ove sezone igrao šest mečeva za Almeriju u La Ligi 2.
Dva meča odigrao je i u Kupu Kralja.
Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je četiri meča.

Marko Perović i zvanično u Atletiku

Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.
Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.
Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.
Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.
Nosio je dresove FMP-a i Igokee.
Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.

Popović novi košarakaš Ilirije

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCGMišela Manojlovićuputila predsjedniku ParlamentaAndriji Mandićuizražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Tag: serdo-matarela