Republikanci u američkom Senatu odbacili su rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi ograničila američkom predsjedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu, nakon što je Bijela kuća izvršila pritisak na nekoliko republikanskih senatora koji su prvobitno podržali mjeru.
Republikanski senatori Džoš Holi iz Misurija i Tod Jang iz Indijane promijenili su juče stav, nakon što su prvobitno glasali za usvajanje rezolucije, prenosi CBS news.
Američki potpredsjednik Džej Di Vens morao je da interveniše kako bi prelomio neriješeni rezultat 50-50. Republikanci su iskoristili proceduralni manever da blokiraju rezoluciju, tvrdeći da ona više ne bi trebalo da ima status "prioritetne", što joj daje prednost na sjednici, jer SAD trenutno nisu uključene u "ratne aktivnosti" protiv Venecuele.
Vođa senatske većine Džon Tun iz Južne Dakote najavio je ovaj argument u obraćanju Senatu.
- Danas očekujemo glasanje o rezoluciji koja nalaže povlačenje američkih snaga iz sukoba u ili protiv Venecuele, iako SAD trenutno nisu uključene u ratne aktivnosti tamo. Nemamo trupe na tlu u Venecueli. Trenutno ne sprovodimo vojne operacije tamo - istakao je Tun.
Senatori su prošle nedjelje usvojili rezoluciju koju je predložio demokrata Tim Kein iz Virdžinije, nakon što su SAD uhapsile predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, a Tramp je tvrdio da SAD sada kontrolišu zemlju.
Pet republikanskih senatora pridružilo se svim demokratama u podršci rezoluciji, čime je ona prošla nakon dvije prethodne neuspješne inicijative u Senatu da se ograniče Trampove vojne akcije u regionu.
Republikanski senatori koji su glasali sa demokratama bili su Holi, Jang, Liza Mirkovski sa Aljaske, Suzan Kolins iz Mejna i Rend Pol iz Kentakija. Prošle nedjelje, Tramp je kritikovao republikance, rekavši da "nikada više ne bi trebalo da budu izabrani na funkciju".
Ponovo ih je kritikovao u utorak tokom govora u Detroit ekonomik klubu, nazivajući ih "pravim gubitnicima".
Pojedini senatori su rekli da su pre jučerašnjeg glasanja primili pozive od Trampa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Republikanci u Senatu blokirali rezoluciju o ratnim ovlašćenjima Trampa u Venecueli

Gornji dom američkog Kongresa ove nedjelje će, najvjerovatnije u četvrtak, glasati o mjeri kojom bi bila ograničena ratna ovlašćenja predsjednika Donalda Trampa u Venecueli, objavio je SiEnEn (CNN), pozivajući se na izvor koji je upoznat sa planom Senata.
Prema njegovim riječima, demokrate u Senatu imaju podršku republikanca Renda Pola, a očekuju da će ih podržati i senatorka iz Republikanske stranke Lisa Murkovski.
U toku su napori da se ubijedi još republikanskih senatora da se pridruže, rekla je osoba upoznata sa planovima.
Ako mjera ne bude usvojena, vodeće demokrate ozbiljno razmatraju mogućnost da to pitanje uvrste u paket budžetskih aranžmana, koji bi trebalo da se usvoji 30. januara, što bi dovelo do ozbiljnog sukoba.

Trampova ovlašćenja pod znakom pitanja: Senat glasa o mjeri u vezi sa Venecuelom

Senat Sjedinjenih Američkih Država je u ponedjeljak odobrio kompromis koji bi mogao okončati najduže zatvaranje vlade u istoriji SAD-a.
Glasanje je prošlo sa 60 glasova za i 40 protiv, uz podršku gotovo svih republikanskih članova Senata i osam demokrata, koji su bezuspješno pokušali povezati finansiranje vlade sa zdravstvenim subvencijama koje ističu krajem godine. Iako sporazum predviđa glasanje u decembru o tim subvencijama, koje koriste 24 miliona Amerikanaca, ne garantuje da će one biti nastavljene.
Sporazum bi ponovo uspostavio budžetska sredstva za savezne agencije čije je finansiranje isteklo 1. oktobra i zaustavio bi kampanju predsjednika Donalda Trampa za smanjenje broja zaposlenih u saveznoj vladi, sprječavajući bilo kakva otpuštanja do 30. januara.
Sporazum zatim ide u Predstavnički dom kojim upravljaju republikanci, gdje je predsjedavajući Majk Džonson rekao da bi ga želio usvojiti već u srijedu i poslati Trampu na potpisivanje zakona.
Tramp je sporazum o ponovnom otvaranju vlade nazvao "vrlo dobrim".
Sporazum bi produžio finansiranje do 30. januara, ostavljajući saveznu vladu na putu da za sada nastavi dodavati oko 1,8 triliona dolara godišnje na svoj dug od 38 triliona dolara.
Sporazum dolazi sedmicu nakon što su demokrati pobijedili na izborima koji su privukli veliku pažnju u Nju Džersiju i Virdžiniji, te izabrali demokratskog socijalistu za narednog gradonačelnika Njujorka.
Sporazum je izazvao bijes među mnogim demokratama koji ističu da ne postoji nikakva garancija da će Senat ili Predstavnički dom, kojima upravljaju republikanci, pristati na produženje subvencija za zdravstveno osiguranje.
- Voljeli bismo da možemo učiniti više. Zatvaranje vlade se činilo kao prilika da nas dovede do bolje politike. Nije uspjelo.- rekao je senator Dick Durbin iz Illinoisa, drugi po rangu među demokratama u Senatu.
Američke berze su porasle u ponedjeljak, podstaknute vijestima o napretku u postizanju sporazuma o ponovnom otvaranju vlade.
Tramp je jednostrano ukinuo milijarde dolara potrošnje i smanjio broj zaposlenih u saveznoj vladi za stotine hiljada radnika, zadirući u ustavna ovlaštenja Kongresa nad fiskalnim pitanjima.
Te mjere su prekršile ranije zakone o potrošnji koje je usvojio Kongres, a neki demokrati su doveli u pitanje zašto bi uopšte glasali za slične sporazume o potrošnji ubuduće.
Sporazum, čini se, ne uključuje nikakve konkretne zaštitne mjere koje bi spriječile Trampa da uvede dodatna smanjenja potrošnje, piše Reuters.
Međutim, sporazum bi finansirao program subvencija za hranu SNAP do 30. septembra naredne godine, čime bi se spriječili mogući prekidi ako Kongres ponovo zatvori vladu tokom tog perioda.

Senat SAD-a usvojio zakon za okončanje blokade vlade, ide u Predstavnički dom

Američki Senat danas je velikom većinom glasova potvrdio izbor Džona Retklifa za direktora Centralne obavještajne agencije (CIA).
Za imenovanje bivšeg republikanskog kongresmena i direktora Nacionalne obavještajne službe glasala su 74 senatora, a protiv je bilo 25, prenosi Politiko.
Retklif se suočio samo sa manjim otporom demokrata, koji su danima kočili njegovu nominaciju zbog zabrinutosti da će politizovati rad agencije, nakon što je predsjednik Donald Tramp najavio reviziju nacionalne obavještajne zajednice.
Retklif je drugi Trampov kandidat koji je potvrđen od kada je novi predsjednik položio zakletvu u ponedjeljak, a očekuje se da će sljedeći biti kontroverzni kandidat za ministra odbrane Pit Hegset.
Činjenica da je Retklifova nominacija protekla bez problema svjedoči o njegovom iskustvu na vrhu američke obavještajne zajednice u Trampovom prvom mandatu i govori u kojoj mjeri su republikanci bili odlučni da prihvate stav novog predsjednika da su mu potrebni bliski saveznici na čelu ključnih bezbjednosnih agencija, kako bi ih reformisao.

Senat potvrdio imenovanje Džona Retklifa za direktora CIA

Američki Senat odobrio je u srijedu prijedlog o povećanju budžeta za odbranu od 895,2 milijarde dolara uprkos protivljenju mnogih demokrata odredbi kojom se vojnom zdravstvenom sistemu zabranjuje pružanje tretmana transrodnoj djeci pripadnika vojske, javlja Anadolija.
Prijedlog zakona pokazao je veoma neobičnu partijsku podjelu u pogledu godišnjeg zakonodavstva koje obično dobija ogromnu podršku obje strane.
- Danas, 64. godinu zaredom, Senat usvaja dvostranački zakon o nacionalnoj odbrani (NDAA) kako bi zaštitio američki narod i ojačao našu sigurnost - rekao je lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer prije glasanja.
On je dodao da NDAA nije savršen, ali da ipak čini nekoliko važnih napretka za koje su se demokrate borile kako bi "osigurali američku nacionalnu odbranu i zauzeli snažan stav protiv Komunističke partije Kine".
Zakon je prošle srijede odobrio Predstavnički dom, a nakon usvajanja u Senatu ići će na potpis predsjednika Džoa Bajdena.
Mnoge demokrate u oba doma glasale su protiv zbog amandmana koji je u posljednjem trenutku dodao predsjednik republikanskog Predstavničkog doma Majk Džonson koji zabranjuje vojnom zdravstvenom sistemu, poznatom kao Tricare, da pruža liječenje transrodnoj djeci pripadnika američke vojske.
NDAA za 2025. godinu postavlja potrošnju za oko jedan odsto iznad nivoa iz 2024. godine ili devet milijardi dolara više.
Račun za potrošnju uključuje povećanje plata za mlađe vojnike od 14,5 odsto i povećanje plata za sve ostale vojnike od 4,5 odsto. Predviđene su milijarde dolara finansiranja za pomoć SAD u borbi protiv Kine, uključujući 15,6 milijardi dolara za finansiranje Pacifičke inicijative za odvraćanje.

Američki Senat za odbranu izdvaja 895 milijardi dolara

Lider republikanaca u Senatu američkog Kongresa biće senator iz Južne Dakote Džon Tun, a na toj funkciji će zamijeniti senatora iz Kentakija Miča Mekonela, koji je republikance u Gornjem domu predvodio prethodnih 18 godina.
Tun je danas u drugom krugu glasanja svojih kolega osvojio većinu od 29 glasova, dok je njegov protivnik Džon Kornin iz Teksasa dobio pet glasova manje.
Treći kandidat za tu funkciju, senator iz Floride Rik Skot, eliminisan je iz trke nakon što je u prvom krugu glasanja dobio samo 13 glasova.
U prvom krugu Tun je dobio 23, a Kornin 15 glasova.
Republikanci su na izborima 5. decembra uspjeli da osvoje većinu u Senatu, koju su do sada imale demokrate. U novom sazivu republikanci imaju 53, a demokrate 47 senatora.

Džon Tun lider republikanaca u Senatu SAD

Sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
20.01.
18:30h
Zamislite njemačkog premijera koji u Bundestagu kaže da kompanija "Mercedes" predstavlja vrh kriminalne piramide, diluje kokain i cigarete, pa kad biva tužen, njemački sud kaže kako je sve to u jeku političke borbe, da se tu utvrđuju interesne sfere, da politilar to može.
 
Ne možete da zamislite, naravno.
 
Njemci su to.
 
E to može u Njegoševoj 10. Jer nisu Njemci.
 
Potvrdili su presudu suda u Ulcinju dozvolivši pljuvanje Bemaxa, jer, bože moj, Abazović igra političku utakmicu tako, formirala se i Vlada pa sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
 
Eto saznanja da je politički govor i ono kada se za privatno pravno lice kaže da diluje kokain.&nbsp;
 
A vi govorite o vetingu u sudstvu.
 
Kakav veting, sve ih treba doživotno izabrati, pa i one za koje se usprotivi Bogdanović koji će poslij ovoga da bude toliko ushićen da će dozvoliti na nekoliko minuta da uhvate kiseonik neki u Spužu.
 
P.S: Šta reći? Kakvu posluku porati?
Danas je najbezbjednije ništa ne misliti.

Najbezbjednije je ne misliti ništa

Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.
Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.
Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.
Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.
Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.
Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje; Milatović: Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će ne znamo

Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko potpisao je dokument kojim potvrđuje da će se Bjelorusija pridružiti „Odboru za mir“, koji osniva američki predsjednik Donald Tramp, poručivši da za članstvo nije potrebna uplata od milijardu dolara.
Vijest je objavila bjeloruska državna novinska agencija BelTA, a prenio ju je portal Juropean Pravda.
<h3>„Spremni smo postati osnivači“</h3>
U izjavi koju prenosi BelTA, Lukašenko je potvrdio da je zvanično prihvatio američku inicijativu.
- Potpisao sam odgovarajući dopis Sjedinjenim Američkim Državama, u kojem navodimo da smo spremni prihvatiti njihov prijedlog i postati osnivači ovog Odbora- rekao je Lukašenko.
U dokumentu se navodi da će se statut Odbora za mir sprovoditi prema planiranoj proceduri, „kako je utvrđeno u pismu američkog predsjednika“.
<h3>Lukašenko: Nema nikakve milijarde</h3>
Odgovarajući na pitanja o stvarnim uslovima ulaska u „Odbor za mir“ i o glasinama da je za članstvo potrebna uplata od milijardu američkih dolara, Lukašenko je takve navode odbacio.
- Ti bolesni ljudi su opet poludjeli. Dovoljno je pročitati dokument. Nikakav novac nije potreban- rekao je Lukašenko.
<h3>Blumberg: Tramp traži milijardu dolara</h3>
Ranije je Blumberg objavio da je francuski predsjednik Emanuel Makron odbio poziv Donalda Trampa da se pridruži „Odboru za mir“, koji američki predsjednik planira osnovati.
Prema istom izvoru, Tramp navodno traži uplatu od milijardu dolara od država koje žele osigurati stalno mjesto u tom tijelu, koje se u Vašingtonu razmatra kao moguća alternativa Ujedinjenim nacijama.
Blumberg je takođe izvijestio da je Tramp pozvao niz evropskih država, Kanadu, kao i Rusiju i Bjelorusiju, da se uključe u novu inicijativu.

Tag: senat-sad