Senat SAD o ograničavanju Trampa da samostalno naređuje dalje vojne akcije u Iranu

Američki Senat gasaće o rezoluciji čiji je cilj da se ograniči mogućnost predsjednika Donalda Trampa da samostalno naređuje dalje vojne akcije u Iranu.

Ukoliko bi rezolucija bila usvojena, američka vojska bi morala da se povuče, osim ako Kongres ne odobri dalje operacije, ali prethodni napori da se to uradi su propali, prenosi BBC.

Demokrate tvrde da je Tramp zanemario Kongres i da je ponudio nedosljedne razloge za pokretanje rata. Većina republikanaca kaže da će blokirati rezoluciju, ali ističu da bi mogli promijeniti mišljenje ako se rat proširi.

„Svaki senator će morati javno da kaže da li je u našem najboljem interesu da šaljemo svoje sinove i kćeri u sukob protiv Irana“, rekao je senator Tim Kejn, demokrata iz Virdžinije, koji je podržao zakon.

„Molim da moje kolege glasaju za okončanje ovog opasnog i nepotrebnog rata, koji je već rezultirao gubitkom šest pripadnika vojske i povredama više vojnika“, dodao je.

Očekuje se da će većina demokrata u Senatu podržati rezoluciju, dok broj republikanaca koji će je podržati ostaje nejasan, a da bi bila usvojena, potrebno je više od 50 glasova.

Ukoliko bude usvojena, rezoluciju mora da prihvati i Predstavnički dom SAD, koji bi o tome mogao da glasa u četvrtak, a potom bi morala da preživi očekivani veto predsjednika. Da bi se poništio veto, oba doma Kongresa bi morala da je usvoje dvotrećinskom većinom, što je malo vjerovatno.

Iako američki predsjednik ima široka ovlašćenja da pokrene vojnu akciju bez formalne objave rata, Kongres po zakonu mora biti obaviješten o tome u roku od 48 sati.

Državni sekretar Marko Rubio je više puta rekao da je ta obaveza ispoštovana, jer je Tramp u ponedjeljak pismeno obavijestio Kongres, iako je tvrdio da to nije bilo potrebno.

Kongres je usvojio Zakon o ratnim ovlašćenjima 1973. godine, kako bi ograničio mogućnost tadašnjeg predjsednika Ričarda Niksona da vodi rat u Vijetnamu.