Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Što je evropskim diplomatama u Vašingtonu više ledilo krv u žilama – sezonska hladnoća ili ledeni prezir Donalda Trampa prema navodnim transatlantskim saveznicima Amerike – teško je reći. Od nove američke Strategije nacionalne bezbjednosti, koju je bivši šef diplomatije Evropske unije Žoze Borelj opisao kao „objavu političkog rata“, do prezira koji je predsjednik Donald Tramp iskazao u ekskluzivnom intervjuu, ovo nije bilo doba božićnog raspoloženja za evropske izaslanike.
Nakon nekoliko božićnih zabava u evropskim ambasadama, postalo je jasno da je atmosfera prilično sumorna, kao da prestravljeni stanovnici &nbsp;gledaju Grinča kako im krade Božić, piše Politiko.
Sumorno raspoloženje u Vašingtonu
 
 - Zapadni savez je gotov. Odnos se nikada neće vratiti na staro- rekao je izaslanik jedne srednje velike evropske zemlje, tražeći anonimnost kako bi izbjegao međunarodni incident.
Slično su se ponašali i drugi diplomati dok su se družili uz kanapee i utapali tugu na večernjim zabavama duž diplomatske četvrti u Vašingtonu. Suzdržanost je razumljiva, s obzirom na to da Trampova administracija cilja diplomate koji govore „što ne treba“. Prošlog mjeseca belgijski vojni ataše, brigadni general, morao je podnijeti ostavku nakon što se šef Pentagona Pit Hegset uvrijedio zbog njegovih primjedbi, u kojima je opisao Trampovu administraciju kao „obilježenu haosom i nepredvidivošću“.
Diplomatska dezorijentacija
 
 Na božićnim zabavama vladao je konsenzus da je Borelj možda u pravu kada poziva evropske čelnike da shvate kako Tramp Stari kontinent vidi kao neprijatelja i da prestanu sa „skrivanjem iza fatalističke i samodopadne ćutnje“. Psiholozi bi stanje evropskih izaslanika mogli opisati kao psihosocijalnu dezorijentaciju – zbunjenost oko identiteta i budućnosti, potaknuta naglim prekidom kontinuiteta američke administracije, koju je oblikovao Hari Truman, a njegovali svi predsjednici nakon njega, sve do Donalda Dž. Trampa.
Stručnjaci savjetuju da se za početak fokusiraju na male, upravljive zadatke, poput organizacije božićne zabave, kako bi se polako prilagodili promjenama. Oporavak u ovako transformativnim vremenima zahtijeva spremnost na prihvatanje neizvjesnosti.
Šta funkcioniše za Ameriku
 
 Većina nepokolebljivih diplomata još je zapela u ranim fazama tranzicije dok Tramp okreće svijet naglavačke.&nbsp;
- Sve će se vratiti u normalu za dvije godine, kada dođe novi predsjednik- samouvjereno je rekao zamjenik šefa misije jedne jugoistočne evropske zemlje.
Drugi diplomat primijetio je da Tramp ima pravo kada Evropu opisuje kao propadajuću, ističući da slično upozorenje dolazi od Marija Draghija, bivšeg predsjednika Evropske centralne banke, koji je upozorio da se EU suočava s propadanjem ako se ne reformiše. Draghijeva mantra bila je „Učinite nešto“.
No, žele li Tramp ili Dragi doista najbolje za Evropu? „Vjerovatno ne“, priznao je izaslanik, „ali možda nam čini uslugu potičući nas da budemo jači i sposobniji saveznici.“
Zbližavanje s autokratima
 
 Razgovor se odvijao nakon što je bivši republikanski kongresmen Robert Pitenger iz Sjeverne Karoline održao govor hvaleći slobodu – govor u stilu Reganova perioda. Nije, čini se, pročitao novu Strategiju nacionalne bezbjednosti SAD-a, koja naglašava da američka vanjska politika neće biti utemeljena na tradicionalnim vrijednostima i političkoj ideologiji, već vođena „onim što funkcioniše za Ameriku“.
„Funkcioniše“ znači zbližavanje s autokratama i izbjegavanje kritike autoritarnih režima, uključujući Kinu, Rusiju, Iran i Sjevernu Koreju. Uključuje i odbacivanje staromodnih ideja o poticanju zemalja da usvoje „demokratske ili druge društvene promjene“.
Izuzeci koje potvrđuju pravilo
 
 Neki diplomati ipak gaje nadu da se Tramp i njegovi saradnici mogu ublažiti i umjeriti. Ista nada se javila i nakon govora potpredsjednika Džej D. Vensa na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, u kojem je zagovarao MAGA nacionalističko-populističku ideologiju.
Neki diplomati, poput Njemaca, već su se prilagodili. Njihova zabava u ambasadi, s temom božićnog sajma, održana je na otvorenom, uz kuvano vino i vruće kobasice. Njemački ambasador Jens Hansfeld rekao je: „Bilo bi varanje održati je unutra.“ Njihov vojni ataše, general Gunar Brugner, poručio je da će „učiniti sve da Ukrajina ostane u borbi“.
Tramp se, istovremeno, smješkao gasom bogatom Kataru, čiji su diplomati priredili veliku zabavu u Nacionalnom muzeju građevinarstva. Dvorana je bila puna visokih zvaničnika, a atmosfera vesela. „Srećni smo“, rekao je jedan katarski diplomat.

Politico: Tramp pokvario prazničnu atmosferu u evropskim ambasadama u SAD-u

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da su se lideri Tajlanda i Kambodže saglasili da okončaju granična neprijateljstva i vrate na prekid vatre kojem je on posredovao ranije ove godine.
Tramp je na mreži Trut soušal /Truth Social/ napisao da je jutros telefonski razgovarao sa premijerom Tajlanda Anutinom Čarnvirakulom i premijerom Kambodže Hunom Manetom, u vezi sa ponovnim rasplamsavanjem njihovog dugotrajnog rata. &nbsp;
- Saglasili su se da prestanu sa svakom pucnjavom, sa dejstvom već od večeras, i da se vrate originalnom mirovnom sporazumu. Obje zemlje su spremne za mir i nastavak trgovine sa SAD - rekao je Tramp, prenosi agencija Rojters.
Premijeri Kambodže i Tajlanda potpisali su mirovni sporazum 26. novembra uz prisustvo Trampa na samitu Saveza država jugoistočne Azije u Kuala Lumpuru.&nbsp;
Nakon nešto više od mjesec, 7. decembra, vojni sukobi su nastavljeni na tajlandsko-kambodžanskoj granici.
Granični spor datira još od demarkacija iz kolonijalnog doba. U središtu sukoba je stogodišnji hram, UNESCO-ov lokalitet svjetske baštine od 2008. godine, posvećen hinduističkom bogu Šivi.

Tramp: Tajland i Kambodža pristali na prekid vatre

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Donald Tramp predstavio je program koji omogućava dobijanje američke vize na duži period za bogate osobe koje mogu platiti najmanje milion dolara.
Tramp je putem objava na društvenim mrežama rekao da će viza omogućiti kupcima "direktan pristup putu ka državljanstvu za sve kvalifikovane i provjerene pojedince".
- Kako uzbudljivo! Naše sjajne američke kompanije konačno će zadržati svoj dragocjeni talenat- kazao je.
Takozvanu Trampovu zlatnu karticu, prvi put predstavljenu ranije ove godine, mogu kupiti oni koji dokažu da će Sjedinjenim Državama pružiti "značajne koristi".
Novi program obećava obećava dobijanje dozvole boravka u SAD-u u "rekordnom roku" i košta milion dolara kako bi se dokazalo da pojedinac značajno doprinosi SAD-u, prema zvaničnoj web stranici programa.
Poslovne kompanije koje sponzorišu vize za strane radnike moraju platiti 2 miliona dolara, ne uključujući dodatne naknade.
Navodi se da će druga verzija vize, koja takođe pruža vrlo povoljne poreske uslove, biti dostupna vrlo brzo za 5 miliona dolara.
Dodatne državne naknade mogu varirati u zavisnosti od aplikanta, saopštili su zvaničnici.
Kada je Tramp prvi put predstavio plan, opisao je vize slične postojećem programu poznatom kao "zelena karta", koja omogućava imigrantima s različitim prihodima da trajno žive i rade u SAD-u.
Nositelji ove vrste dozvole boravka mogu aplicirati za državljanstvo nakon pet godina.
Međutim, Tramp je rekao da je novi program namijenjen isključivo "vrhunskim profesionalcima".
- Želimo ljude koji su produktivni- izjavio je između ostalog.

Tramp predstavio 'zlatne vize' od milion dolara

Amerika je upala i zaplijenila tanker s naftom uz obalu Venecuele, potvrdio je Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Ovim je on pojačavo napetosti sa Karakaasom jer se radi o potezu koji je podigao i cijene nafte.
“Upravo smo zaplijenili tanker na obali Venecuele, veliki tanker, vrlo veliki, najveći ikad, zapravo, i događaju se druge stvari”, rekao je Tramp.
Na pitanje šta će se dogoditi s naftom, Tramp je rekao: “Zadržaćemo je, pretpostavljam.”
Nedugo nakon njegovih prvih komentara, objavljen je i prva snimak upada američkih snaga na tanker.
Podsjetimo, američke snage presrele su juče, 10. decembra, i zaplijenile tanker s naftom pod sankcijama uz obalu Venecuele.
Venecuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, a izvoz nafte jedan je od glavnih izvora prihoda te zemlje.

Zaplijenjen "najveći ikada" tanker za naftu kod obala Venecuele, objavljen prvi snimak upada američkih snaga na njega

Milijarder Ilon Mask, u intervjuu sa svojom pomoćnicom i konzervativnom influenserkom Kejti Miler, rekao je da su njegovi napori na čelu neformalnog Odjeljenja za efikasnost vlade (DOGE) bili samo „donekle uspješni“ i da to ne bi ponovo uradio.
Direktor Tesle i Spejsiksa, koji je takođe vlasnik društvene mreže X, ipak je uopšteno odbranio kontroverznu privremenu agenciju predsjednika SAD Donalda Trampa, koju je Mask napustio u proljeće, prije nego što je zvanično ugašena prošlog mjeseca.
Ipak, Mask se požalio koliko je teško brzo preoblikovati saveznu vladu, te je priznao koliko su njegove kompanije trpjele zbog njegovog rada u DOGE-u i nepopularnosti tog angažmana.
„Mi smo bili malo uspješni. Donekle uspješni“, rekao je u podkastu Kejti Miler, koja je nekada radila kao portparolka DOGE-a, zadužena za promovisanjem rada agencije javnosti.
Kada ga je Miler pitala da li bi sve ponovo uradio, rekao je: „Mislim da ne. Umjesto da radim DOGE, radio bih na svojim kompanijama.“
Dodao je da, da nije radio na tome, „ljudi ne bi palili automobile“, što je referenca na masovne proteste protiv Maska i njegove kompanije Tesla tokom njegovog angažmana u vladi.
Mask je govorio kao gost u „Kejti Miler podkastu“, koji je Miler pokrenula nakon napuštanja državne službe kako bi radila za Maska u privatnom sektoru.
Miler ga nije pritiskala kada je riječ o unutrašnjem funkcionisanju DOGE-a i kontroverznom načinu na koji je preuzeo savezne agencije i njihove informacione sisteme.
Mask je pripisao agenciji da je uštedjela čak 200 milijardi dolara godišnje u „zombi isplatama“, za koje je rekao da se mogu izbjeći boljim automatizovanim sistemima i kodiranjem federalnih isplata.
No, taj iznos je znatno manji u odnosu na Maskovu nekadašnju ambiciju da bi komisija za efikasnost mogla mjeriti uštede u bilionima dolara.

Ilon Mask žali zbog rada za Trampa: Da to nijesam uradio, možda ljudi ne bi palili automobile

Američka vlada danas je objavila pokretanje novog, ekskluzivnog imigracionog programa poznatog kao „Trampova zlatna karta“, koji nudi direktan put do državljanstva za sve kvalifikovane i provjerene osobe.
- Trampova zlatna kartica Vlade Sjedinjenih Američkih Država je danas stigla! Direktan put do državljanstva za sve kvalifikovane i provjerene osobe. Tako uzbudljivo! Naše sjajne američke kompanije konačno mogu zadržati svoje neprocjenjive talente. Stranica se otvara za 30 minuta! trumpcard.gov - objavio je američki predsjednik na Truth Socialu.
Uz naknadu za obradu zahtjeva i, nakon provjere Ministarstva unutrašnje bezbjednosti (DHS), uplatu od milion dolara, dobijate pravo na boravak u SAD-u u rekordno kratkom roku putem programa Trump Gold Card, stoji na zvaničnoj stranici.
<h2>Platinum verzija</h2>
Uz „Trampovu zlatnu kartu“, američka administracija najavila je i još ekskluzivniji program – Trampovu platinum kartu, namijenjenu najbogatijim strancima koji žele boraviti u SAD-u bez poreskih obaveza na prihod ostvaren u inostranstvu. Program ima daleko viši finansijski prag i nudi status koji prema američkim vlastima predstavlja „najviši nivo pristupa“.
- Prijavite se sada i obezbijedite svoje mjesto na listi čekanja za Trampovu platinum kartu. Uz naknadu za obradu zahtjeva i, nakon provjere Ministarstva unutrašnje bezbjednosti (DHS), doprinos od pet miliona dolara, imaćete mogućnost boravka do 270 dana u Sjedinjenim Državama bez obaveze plaćanja američkog poreza na dohodak ostvaren van SAD-a - piše na zvaničnoj stranici američke vlade.
<h2>Proces prijave</h2>
Trampova zlatna karta predstavlja vizu namijenjenu osobama za koje se procijeni da mogu pružiti „značajnu korist“ Sjedinjenim Državama. Za podnošenje zahtjeva neophodno je uplatiti nepovratnu taksu od 15.000 dolara koju obrađuje Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti (DHS).
Nakon prijema uplate, postupak odobravanja peticije i donošenja odluke o vizi sprovodi se po ubrzanoj proceduri, pod uslovom da podnosilac blagovremeno dostavi svu dodatnu dokumentaciju i potrebne naknade.
Donacija od milion dolara nakon završetka bezbjednosne provjere smatra se dokazom da će podnosilac zahtjeva pružiti „značajnu korist“ SAD-u. U zavisnosti od ličnih okolnosti kandidata, mogu se naplatiti i dodatne, manje takse američkog Stejt departmenta.
<h2>Trampova korporativna zlatna karta</h2>
Takođe je uvedena i tzv. „Trampova korporativna zlatna karta“, koja se izdaje korporativnom sponzoru za jednog ili više zaposlenih. Za podnošenje zahtjeva, sponzor mora uplatiti nepovratnu taksu Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti (DHS) u iznosu od 15.000 dolara po zaposlenom.
Kompanije mogu istovremeno podnijeti zahtjeve za više osoba. Donacija od 2 miliona dolara po zaposlenom, nakon završetka bezbjednosne provjere, smatra se dokazom da će taj zaposleni „značajno koristiti“ Sjedinjenim Državama.
Prednost ovog programa je što sponzor može prestati da sponzoriše jednog zaposlenog i iskoristiti već uplaćeni iznos donacije kao osnov za sponzorisanje neke druge osobe — bez potrebe za novom uplatom od dva miliona dolara.
Trampova korporativna zlatna karta podliježe i godišnjoj naknadi za održavanje od jedan odsto, kao i naknadi od pet odsto za prenos kartice, što uključuje trošak nove bezbjednosne provjere DHS-a. U zavisnosti od okolnosti zaposlenog, moguće su i dodatne manje takse američkog Stejt departmenta.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp još je u februaru ove godine najavio uvođenje takozvanih „zlatnih karata“, programa namijenjenog bogatim strancima koji žele ulagati u Sjedinjene Američke Države i otvarati nova radna mjesta.
- Imućni ljudi doći će u ovu zemlju kupovinom ove karte. Biće bogati, biće uspješni, potrošiće mnogo novca, platiti mnogo poreza i zaposliti mnogo ljudi - poručio je novinarima u Bijeloj kući. Prema njegovim riječima, program je zamišljen kao „nešto poput zelene karte, ali na višem nivou sofisticiranosti“, a nosiocima bi dugoročno obezbijedio i put ka sticanju državljanstva.
<h2>Mogu li se prijaviti i ruski oligarsi?</h2>
Tramp je u februaru izjavio i da bi čak i neki ruski oligarsi — od kojih su mnogi pod američkim sankcijama zbog ruske agresije na Ukrajinu — mogli ispunjavati uslove za program.&nbsp;
- Poznajem neke ruske oligarhe koji su jako dobri ljudi - rekao je. Na pitanje novinara mogu li se oni prijaviti, odgovorio je: „Moguće je.“
<h2>Zamjena za kontroverzni program EB-5</h2>
Nova „zlatna karta“ zamijeniće postojeći imigracioni program EB-5, koji je stranim investitorima omogućavao da uz velika ulaganja dobiju pravo na stalni boravak. Američki ministar trgovine Hauard Lutnik ranije je izjavio da je program EB-5 bio podložan zloupotrebama i da je predstavljao „način da se dobije zelena karta po niskoj cijeni“.

Tramp uveo "zlatnu kartu": Američko državljanstvo košta milion dolara

Američki predsjednik Donald Tramp održao je telefonski razgovor sa liderima Francuske, Velike Britanije i Njemačke o naporima za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini, rekao je portalu "Aksios" zvaničnik Bijele kuće.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je poziv trajao 40 minuta i da je bio usmjeren na unapređenje diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini.
Kancelarija njemačkog kancelara Fridriha Merca objavila je da su četiri šefa država i vlada razgovarala o statusu pregovora o prekidu vatre u Ukrajini.
- Intenzivan rad na mirovnom planu biće nastavljen u narednim danima. Složili su se da je ovo ključan trenutak za Ukrajinu i za zajedničku bezbjednost u evroatlantskom području - navodi se u saopštenju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je danas na mreži X razgovore SAD i Ukrajine o poslijeratnoj obnovi i ekonomskom razvoju zemlje.
On je dodao da se paralelno finalizuje rad na 20 tačaka dokumenta koji bi mogao da definiše parametre za okončanje rata i da očekuje da će taj dokument uskoro biti poslat Vašingtonu.

Tramp razgovarao sa evropskim liderima: Ključan trenutak za Ukrajinu i zajedničku bezbjednost

Visoki predstavnik Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) Volker Turk saopštio je da njegova kancelarija „jedva preživljava“ zbog velikog smanjenja finansiranja od globalnih donatora, dok istovremeno rastu kršenja ljudskih prava i potrebe u područjima pogođenim ratom.
- Naši resursi su smanjeni, zajedno sa finansiranjem organizacija za ljudska prava – uključujući one na lokalnom nivou – širom svijeta. Jedva preživljavamo- rekao je Turk novinarima.
OHCHR ima 90 miliona dolara manje nego što mu je potrebno ove godine, što je dovelo do otpuštanja 300 zaposlenih, a to direktno utiče na rad kancelarije, naveo je Turk.
<h3>Tramp povukao Ameriku iz članstva</h3>
- Ključni posao morao je biti smanjen, uključujući rad u Kolumbiji, Demokratskoj Republici Kongo, Mjanmaru, Tunisu i drugim državama – u trenutku kada potrebe rastu- kazao je Turk.
Dodao je da su smanjene posjete državama koje obavljaju posebni izvjestioci Ujedinjenih nacija, koji su nezavisni stručnjaci, kao i istražne misije tijela zaduženih za utvrđivanje činjenica. Takođe, dijalozi sa državama o njihovom usklađivanju sa ugovorima UN-a o ljudskim pravima morali su biti odloženi.
- Sve to ima širok domino-efekat na međunarodne i nacionalne napore u zaštiti ljudskih prava- naglasio je Turk.
Sjedinjene Američke Države, do sada najveći donator UN-a, povukle su se iz članstva u OHCHR-u ove godine odlukom administracije predsjednika Donalda Trampa.

Ljudska prava u krizi: UN trpi zbog smanjenih donacija i Trampovog povlačenja iz članstva

Prema najnovijem godišnjem rangiranju „Politico 28“, najmoćnija osoba evropske politike ove godine nije iz Evrope, niti radi u njoj — već u Vašingtonu. Američki predsjednik Donald Tramp zauzeo je prvo mjesto liste, pošto je, kako navodi Politico, svojim odlukama, izjavama i impulsima „više uticao na evropsku politiku nego bilo ko na kontinentu“.
Trampova nepredvidljiva i dominantna politika, od prijetnji NATO saveznicima i preispitivanja člana 5, do otvorenog pritiska na evropske trgovinske i energetske odluke, natjerala je evropske lidere da u hitnoj diplomatiiji „trče u Vašington kako bi sačuvali minimum stabilnosti“.&nbsp;
Evropske prijestonice, iako nezadovoljne i sve svjesnije zavisnosti, zasad ne vide alternativu američkom bezbjednosnom štitu. Dok se kontinent suočava s ratom, energetskim potresima i rastom populističke desnice, evropski lideri istovremeno pokušavaju da umire Trampa i tiho grade sopstvenu stratešku autonomiju.
Odmah iza Trampa na listi najmoćnijih nalaze se danska premijerka Mete Frederiksen i njemački kancelar Fridrih Merc — oboje u centru evropskog pokušaja da odgovore na politički zemljotres koji je Vašington poslao preko Atlantika.
Na četvrtom mjestu je liderka francuske desnice, Marin Le Pen, koju briselski portal označava kao ključnu figuru evropskog političkog zaokreta udesno. Peti je Vladimir Putin, označen kao ''provokator'', čiji potezi još uvijek duboko potresaju evropsku bezbjednosti i politiku.
&nbsp;''Lider iz sijenke'', na šestom mjestu je Najdžel Faraž, desničarski britanski političar, uticajan u širenju populističkih i antiestablišment ideja širom Evrope. Evropska komesarka Ursula Fon der Lajen je na sedmom mjestu, a šef NATO-a Mark Rute na osmom.&nbsp;
Devetu poziciju zauzela je italijanska premijerka Đorđa Meloni, najistaknutija figura moderne evropske desnice. Britanski premijer Kir Starmer zatvorio je top 10.&nbsp;
Zanimljivo je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tek na četrnaestom mjestu, šefica evropske diplomatije Kaja Kalas je na šesnaestom, &nbsp;dok je akuelni francuski predsjednik Emanuel Makron tek na devetnaestoj poziciji, daleko iza svoje političke supernice Le Pen.
Da je desnica znatno ojačala jasno je iz činjenice da u top deset najtuicajnijih ljudi, čak četiri dolaze sa desnih pozicija- Tramp, Le Pen, Faraž i Meloni. Desnica više nije samo nacionalni fenomen, sada utiče na evropske instutucije, transatlantske odnose, migracionu i bezbjednosnu politiku, izborne procese širom Evropske unije i kontinenta.&nbsp;
Poruka ovogodišnjeg izbora je jasna- Evropa sve više izgleda kao politička pozornica kojom upravlja neko ko stoji izvan nje.

Božena Miljić

Ironija geopolitike: Najmoćniji evropski lider je Donald Tramp

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Premijer Slovačke Robert Fico kazao je danas kako su Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za članstvo u Evropskoj uniji od Ukrajine.
On je to komentarisao u programu "Subotnji dijalozi" na STVR, istakavši da se ove tri zapadnobalkanske države uprkos tome stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima.
- Članstvo Ukrajine u EU zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih članica, a upravo bi velike države bile prve koje bi ga blokirale- kazao je on.

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

Ipak zatvaramo pet pregovoračkih poglavlja, a neizvjesnost koja je trajala od juče do danas je potvrdila da nema nikakvog gledanja kroz prste kada je u pitanju punopravno članstvo Crne Gore u EU, zbog navodno povoljnih geopolitičkih okolnosti, već se vrednuju isključivo postignuti rezultati, poručio je potpredsjednik Skupštine i funkcioner PES-a Boris Pejović.
- Takođe, neizvjesnost koja je izazvana dilemom da li zatvaramo tri ili pet pregovaračkih poglavlja, pomogla je da se jasnije uoči ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo Crne Gore u EU, a ko se ponadao da će ipak dosadašnji trud i rad biti uzaludni- kazao je Pejović u objavi na Fejsbuku. 
 
Pejović je kazao da će u mandatu sadašnje Vlade do kraja godine biti zatvoreno 9 pregovaračkih poglavlja, od ukupno zatvorenih 12 pregovaračkih poglavlja od kada je pregovarački proces počeo između Crne Gore i EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 131.5789%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10231647836319193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: donald-tramp

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Politico: Tramp pokvario prazničnu atmosferu u evropskim ambasadama u SAD-u

Tramp: Tajland i Kambodža pristali na prekid vatre

Tramp predstavio 'zlatne vize' od milion dolara

Zaplijenjen "najveći ikada" tanker za naftu kod obala Venecuele, objavljen prvi snimak upada američkih snaga na njega

Ilon Mask žali zbog rada za Trampa: Da to nijesam uradio, možda ljudi ne bi palili automobile

Tramp uveo "zlatnu kartu": Američko državljanstvo košta milion dolara

Tramp razgovarao sa evropskim liderima: Ključan trenutak za Ukrajinu i zajedničku bezbjednost

Ljudska prava u krizi: UN trpi zbog smanjenih donacija i Trampovog povlačenja iz članstva

Ironija geopolitike: Najmoćniji evropski lider je Donald Tramp

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

PRATITE TVe UŽIVO