Još jednom vam skrećem pažnju na drastična kršenja procedura i zakona u koje se zabasalo podjelom stanova čija je vrijednost preko 3,5 miliona eura.
Jedino tako se učesnici na konkursu mogu žaliti na eventualne nepravde u raspodjeli stanova, jer rang lista podrazumijeva pravo prvenstva, а izvršnost sparivanje sa raspoloživim stanovima.
Dakle, niko ne može argumentovano da se žali na rješenje koje dobije ako se ono ne sagleda u sistemu raspodjele.
Apsurd je i da osobe koje su bile na prvoj rang listi, ne mogu da se žale , jer kao što je poznato - izvršne rang liste nema u hodnicima na oglasnim tablama, poslednja na Portalu je iz maja 2025, a u međuvremenu je Savjet zasijedao i rješenja se donosila van predviđenog roka - 60 dana od završetka konkursa.
Tako smo došli u apsurdnu situaciju da Komisija nalazi kreativna rješenja za raspodjelu stanova, umjesto da djeluje po jasnim pravilima. I to mnogo vremena poslije roka predviđenog za konačno odlučivanje.
Naravno, jasno je i da jasna pravila ne odgovaraju sadašnjem menadžmentu, jer bi ozbiljna kontrola rješenja po kojima su članovi nelegalnog menadžmenta
-nelegalnog Raonića - dobijali stanove, bjelodano objasnila da MK, GR, MJ, DD, MV i MR ne mogu dobiti stanove jer ih je neregularno zaposlio višestrukim presudama sudova nezakoniti generalni Raonić, te da oni zbirno nemaju u RTCG ni20 godina radnog staža ( svi karijeru u RTCG započeli 2021i 2022).
Odluka o Poništavanju odluke o imenovanju generalnog direktora od 1. juna 2023. poništava i sve pravne akte nastale zbog te odluke.
Logično, jer bi u protivnom, a zbog besmislica u Pravilniku koji je napravila Pravna služba i tada izuzetno suradljiva čelnica jedinog reprezentativnog sindikata (nakon što je drugi sindikat “volšebnim” ispisivanjem članova ostao bez reprezentativnosti, a sve u cilju planiranih smutnji i kombinacija) bilo moguće da te zaposli nelegalni direktor, proglasi te direktorom, urednikom, rukovodiocem, senatorom ili ....(zadržaću, ipak, misao za sebe, a vi nastavite rečenicu) sa visokim koeficijentom, dobiješ rješenje za stan....i odeš iz RTCG, zajedno sa Raonićem. Jer je neko namjerno zaboravio da se dobijeni stan otplaćuje radom u RTCG, tj. da se mora u RTCG provesti pristojno vrijeme prije i poslije dodjela stanova.
Ili grabeža...
Ovaj plan je moguć, ali u bajci , ili kriminalnom okruženju... Što RTCG pod ovim menadžmentom nepobitno postaje.
Očigledna je namjera da se planirani plijen podijeli a parnice oduže kako to inače biva. Dakle, jasno je da predmet procesuiranja postupaka ovog menadžmenta ne može biti materija parničnog zakona, već KZCG.
Zato, kako god završili ovaj bijedno i glupo planirani posao, namjeravam(o) napisati krivičnu prijavu protiv svih učesnika u procesu, od već (uslovno) osuđenih članova Savjeta, nelegalnog direktora,rukovodioca Pravne službe koja nije odradila svoj posao i skrenula pažnju na posljedice poništavanja Odluke o imenovanju generalnog direktora,do NN članova Komisije koji nemaju pojma o procedurama i pravilima i koje je direktor namjerno kupio sa koca i konopca, da bi njima maskirao svoje manipulacije.
Ovo je ujedno i moj odgovor na uručeno rješenje na žalbu , napisano copy paste metodom od strane advokata ( honorar nepoznat i skriven) šarlatana, sa potpisom tzv. predsjednika Savjeta (uslovno osuđenog).
P.S.
Neobjavljene prepiske
Ovo, kao i sva druga službena obraćanja koja su sadržala utemeljene argumente zbog kojih je Raonić proglašen nelegalnim, a članovi Savjeta uslovno osuđeni, nikad nijesu došla na dnevni red sjednica Savjeta.
,,Doktor" Drljević je uvijek pažljivo selektovao što može uznemiriti javnost. Čak se i transkript zasijedanja SAVJETA RTCG iz jula 2021. ne može dobiti ni poslije 4 godine i pored nekoliko upozorenja AZLP.
Zato Raonić govori da ga nema u objavljenim prepiskama. Ali bi bilo od interesa za javnost, građane i institucije kad bi se objavile njegove prepiske počevši od perioda prije sastavljanja Savjeta na Administrativnom odboru, u aprilu2021, lobiranja za izbor i obraćanja partijama i ambasadama, uz skrivanje činjenice da nema zakonskih uslova za imenovanje; potom- telefonskog cimanja kandidata u julu 2021, pa upozorenja, preko urednika, što se može desiti sa kandidatima koji se žale na nelegalan izbor, u septembru 2021.
Izmišljeni meci sa Belvedera i ustoličenje popa Metodija na Parlamentarnom već su opjevani a nerazjašnjeni događaji, koji prosto ištu prepiske triput nelegalnog.
Priprema pobjedničke pjesme za Evroviziju 2022, sve sa BIH i Makedonija produkcijskim putešestvijem , su takođe vrijedni pažnje javnosti.
Kako su se otpuštali, proganjali i kažnjavali profesionalci, a zapošljavali đuturum nacrtani ,uz preporuku i insistiranje spikera parlamenta i posluživanje korumpiranih pravnika i bijednih fiškala - bilo bi poslastica, za region i medijsku zajednicu.
Urednik privatnog Raonićevog portala, stanodobitnik sa izuzetnim zaslugama za Raonićev lik i djelo, ,, za muštuluk bi pozlatio" ako bi sesve ovo ekskluzivno objavilo na Portalu RTCG.
Da čita raja, zaposleni, otpušteni, proganjani, novinarke ,oduševljene radijatorima, koje su mogle biti smrznute i suspendovane, pratioci Instagrama i FB RTCG u Indiji, Kini, diljem svijeta.....njih stotinjak hiljada.
I naravno, Tužilaštvo.

Srđan Čović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podjela stanova u Raonićevom servisu: Još jedan slučaj za tužilaštvo

Usaglašavanje Kolektivnog ugovora RTCG ne ide kako je menadžment planirao - poručili su u Sindikalnoj organizaciji Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore podvlačeći da sindikati ne mogu i ne smiju potpisati ugovor sa nelegalnim generalnim direktorom Borisom Raonićem i osuđenim Savjetom.
- Tome svjedoči saopštenje Novog sindikata (izuzetno domišljatog imena) upućeno mejl zapošljenih. "Tu nam nove sindikalne kolege objašnjavaju kakve šanse propuštamo ukoliko čak referendumski ne podržimo podjelu novca po zamisli nelegalnog direktora i uslovno osuđenih članova Savjeta kuće. Primjećujemo u dopisu “Svi već znamo šta donose zadnje preporuke MMF-a i da je ovo možda posljednji trenutak da se postigne dogovor, jer je neophodna i saglasnost Vlade, a za to je potrebno vrijeme.” U prevodu, hajde da preduhitrimo MMF-ovu namjeru da klijentelističkim menadžmentima javnih preduzeća uskrati pravo na nezakonito zapošljavanje - naveli su oni.
Cijene da sa približnom argumentacijom pravno sumnjivo rukovodstvo Javnog servisa odavno traži potpisivanje Kolektivnog ugovora, prepadajući ih i pojavom Novog sindikata još u junu.
- Požurivanje je počelo saopštenjem Ministarstva finansija da Boris Raonić ne može imati željeni koeficijent 29, viši od predsjednika Države, premijera, Vrhovnog tužioca (napomena: svi legalno izabrani) - naglasili su u Sindikalnoj organizaciji radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.
Podsjetili su da su dotadašnji sindikati htjeli još jednom eliminisati pokušaje Raonića(prvi iz 2023. godine) da individualno dijeli otkaze uz učešće i saučešće pasivne Pravne i HR službe koje su, kako su kazali, postale njegov servis.
- Kao da im je direktor pisao dio saopštenja. Uvažene kolege iz Novog sindikata zastupaju položaj radnika kroz MMF? Uključuju međunarodne faktore preskačući unutrašnje!? Pravosudne organe Crne Gore. Jer su višestruko poništili Raonićeve mandate, a vrlo vjerovatno i koruptivne nakane, uslovno prvostepeno osudivši dio članova Savjeta RTCG. Očekujemo uskoro da Viši sud potvrdi. Što će tad? - pitaju u Sindikalnoj organizaciji radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.
Podvukli su da mora biti jasno da sindikati ne smiju potpisati ovaj Kolektivni ugovor.
- Sve u svemu, i da jesu naše kolege napisale ovo pismo bez Raonićevog inputa, mora im biti jasno: Sindikati ne mogu (ne smiju) potpisati Kolektivni ugovor sa nelegalnim direktorom i osuđenim Savjetom. Njihov potpis može povući pravne i moralne reperkusije, makar za neposrednog potpisnika. Ostavite Vladi taj vrući krompir - naveli su oni.
Kao prelazno, a legalno rješenje, predlažu potpisivanje inicijative za 13. platu.
- Kao prelazno, a legalno rješenje, novom sindikatu, svim radnicima koji su potpisali nedavnu nepečatiranu inicijativu, sa kojom tobože Raonić nema veze, predlažemo da potpišu i našu direktnu, jasnu, zvaničnu, inicijativu za isplatu 13. plate. Tako će se djelimično pokriti manjak usljed dugih pregovora sa neiskrenim nelegalnim i družinom - zaključili su u Sindikalnoj organizaciji radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.

Portal ETV

Sindikalna organizacija RTCG: Ne smije se potpisati Kolektivni ugovor sa nelegalnim direktorom i osuđenim Savjetom

Sindikat zaposlenih RTCG-a uputio Savjetu te medijske kuće otvoreno pismu u kome ga pozivaju da hitno zakaže sjednicu i uključi se u proces pregovora oko Kolektivnog ugovora i da doprinesete njihovom okončanju na dobrobit svih.
U Sindikatu su podsjetili da je ključna prepreka za potpisivanje Kolektivnog ugovora odbijanje generalnog direktora da prihvati prijedlog da se najsloženije profesije u Javnom servisu, profesije nosilaca osnovne djelatnosti RTCG-a, vrednuju bolje i da ne budu dugoročno marginalizovane. 
Riječ je, pojašnjavaju, o medijskim profesijama specifičnim za radio i televiziju koje se po prijedlogu menadžmenta ocjenjuju kao manje složene od poslova rukovodilaca, tehnike, opštih službi i administracije.
- Pošto u pregovorima već neko vrijeme u ime menadžmenta učestvuje samo jedan čovjek - generalni direktor RTCG-a, Boris Raonić, molimo vas da se uključite u proces pregovora i da doprinesete njihovom okončanju na dobrobit svih zaposlenih RTCG-a - ističe se u pismu.
U Sindikatu zaposlenih RTCG-a kažu da im nije jasno zašto se pregovori odugovlače naročito u svjetlu činjenice da novca ima. 
- Kao što znate, rebalansom budžeta koji ste usvojili u julu ove godine, svega nekoliko dana nakon početka pregovora o Kolektivnom ugovoru, predviđeno je 1.011.000 eura više za investiciona ulaganja u 2025. Više puta smo upozoravali tokom pregovora da se odugovlačenjem potpisivanja Kolektivnog ugovora novac predviđen za povećanje zarada za ovu godinu preliva u investiciona ulaganja i da zbog toga postizanje dogovora nije u interesu menadžmenta - navedeno je u pismu.
Obavjestili su i da je Novi sindikat tražio od generalnog direktora da ih informiše sa koliko novca RTCG još raspolaže kako bi se izašlo u susret zahtjevima našeg sindikata i konačno postigao odgovor prihvatljiv za sve pregovaračke strane.
- Veoma nas je zabrinuo pisani odgovor generalnog direktora da novca - nema. Molimo vas da hitno zakažete sjednicu na ovu temu, da se i na taj način uključite u proces dogovora o najvažnijem dokumentu u RTCG-u kada je u pitanju status zaposlenih. Predstavnici pregovaračkog tima našeg sindikata voljni su da, u cilju postizanja dogovora, prisustvuju sjednici i ponude odgovore na sva vaša pitanja - zaključeno je u pismu Sindikata zaposlenih RTCG-a.

Sindikat zaposlenih RTCG-a : Savjet da hitno zakaže sjednicu i uključi se u pregovore oko Kolektivnog ugovora

Boris Raonić, koji je sa četiri pravosnažne presude oglašen nelegalnim generalnim direktorom Radio Televizije Crne Gore, obratio se otvorenim pismom Sudskom savjetu, koji ga je danas upozorio da vrijeđanje ne spada u slobodu govora.
Raonić, podsjeća Antena M, čiju karijeru krasi i gotovo višedecenijsko studiranje na podgoričkom Pravnom fakultetu, nakon jučerašnjih prijetnji i &nbsp;pominjanja "metle" za sudije, sada nanovo propituje članove Sudijskog savjeta i dijeli lekcije.
Raonić je prvobitno na svom Fejsbuk nalogu reagovao nakon što je sudija Osnovnog suda Dragana Lubarda predsjednika i dio članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore proglasila krivim za zloupotrebu službenog položaja. Novo obraćanje, iako potpisano njegovim imenom i prezimenom, upućeno je iz Kabineta generalnog direktora RTCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsudski-savjet-ponovo-smo-svjedoci-lamenta-nad-sudskim-odlukama-raonicev-licni-napad-na-sudiju-nije-zaobisao-ni-najblizeg-pretka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Njegovo obraćanje prenosimo integralno:</h2>
"Poštovani članovi Sudskog savjeta,
Vaše saopštenje pažljivo sam pročitao. Nažalost, ono bi imalo daleko veću težinu da dosljedno pratite principe koje u njemu proklamujete. 
 
Naime, dobro je kada Sudski savjet reaguje. Svaka vaša reakcija je ljekovita i prijeko potrebna društvu čije je pravosuđe već predugo devastirano i u potpunosti lišeno povjerenja građana ove države, ali problem nastaje kada je ta reakcija selektivna i nedosljedna. 
 
Kako bih štedio i vase i moje vrijeme, podsjetiću vas da se niste oglasili kada je NVO “Media centar”, samo dan prije donošenja prvostepene presude u predmetu protiv članova Savjeta RTCG, javno komentarisao slučaj, iznoseći stav da su članovi Savjeta zloupotrijebili položaj i da je izvjesna njihova krivica. Taj istup je bio otvoren pritisak na sud i na sudiju koji je presudu donosio. Vaš odgovor je bio tišina. 
 
Podsjetiću vas i da se niste oglasili ni ranije, kada je predsjednik Višeg suda u Podgorici, gospodin Zoran Radović, gostujući u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti, na neprimjeren i pristrasan način, preciznije, na način koji prevazilazi granice dozvoljenog istupanja predsjednika suda komentarisao RTCG i davao sudu nesvojstvene kvalifikacije. Ni tada niste našli za shodno da branite principe koje danas ističete. 
 
Ćutali ste mnogo puta na napade medija, političara i javnih ličnosti na sudije i pravosuđe uopšte, a sada reagujete kada sam ja rekao da je presuda skandalozna i nepravedna i da su članovi Savjeta RTCG u ovom slučaju žrtve najočiglednije nepravde i neprofesionalnosti. 
 
Uvažena gospodo, selektivna principijelnost nije principijelnost. Ona urušava autoritet institucija i stvara utisak da reagujete samo onda kada vam je to zbog nečega komotno, a ne kada su vrijednosti zaista ugrožene. 
 
Ne sporim da su moje riječi bil oštre i da po tom pitanju možda i zaslužuju kritiku. Spreman sam i da je primim. Međutim, uvažena gospodo, da li su bile nepravedne ili neistinite?! I vi i ja znamo da nisu. Tim prije ne pristajem da se moj slučaj izdvaja, dok se mnogo ozbiljnija i sistematičnija narušavanja dostojanstva pravosuđa prepuštaju tišini. 
 
Drugo, uvažena gospodo, i za vas neuporedivo značajnije: nije moja riječ ono što slabi povjerenje građana u pravosuđe. Ono što ga slabi jeste prečesta nepravednost, nesolidan rad uopšte, i tišina tamo gdje bi trebalo da se bude najglasniji i najjasniji. Cijela javnost već predugo govori o tome kao o ključnom problem ovog društva. 
Pravosuđe nije samo jedna od institucija. Ono je sama suština države u praksi. Tamo gdje se odluke donose nepristrasno i po zakonu, građani osjećaju da žive u uređenom društvu. Tamo gdje se pravda kompromituje kojekavim kompromisima, sve je prazna forma i tamo povjerenja nema. 
 
Poštovanje institucija ne gradi se pozivanjem drugih na uzdržanost, već ispravnošću i dosljednošću u sopstvenom djelovanju."

Raonić Sudskom savjetu: Nije moja riječ ono što slabi povjerenje građana u pravosuđe, nego prečesta nepravednost

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je kao „instruktivnu“ prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom su predsjednik Savjeta RTCG-a Veselin Drljević, članovi Savjeta Filip Lazović i Naod Zorić, kao i doskorašnja članica Amina Murić proglašeni krivima za zloupotrebu službenog položaja i osuđeni na uslovne kazne od sedam mjeseci.
Iz CGO-a podsjećaju da se presuda odnosi na nezakonito imenovanje Borisa Raonića iz 2023. godine, te naglašavaju da su isti članovi Savjeta i nakon toga nastavili sa istom praksom – u julu 2024. imenovali su Raonića za vršioca dužnosti direktora RTCG-a, odmah nakon što je podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, a u septembru 2024. ponovo su ga izabrali na puni mandat, računajući mu radno iskustvo iz prethodnog, sudski poništenog mandata.
- Dakle, i nakon što je nezakonitost prethodnog izbora bila jasno utvrđena, isti akteri su svjesno nastavili sa nezakonitom praksom, što bi moralo voditi i strožim sankcijama za iste kroz naredne presude - poručuje Nikola Obradović, saradnik na programima CGO-a.&nbsp;
Obradović je pozvao sve osuđene članove Savjeta da odmah podnesu ostavke, ocjenjujući da je neprihvatljivo da „lica koja su zloupotrijebila svoju funkciju nastave da odlučuju o ključnim pitanjima budućnosti Javnog servisa, uključujući usvajanje budžeta i finansijskog plana RTCG-a vrijednog oko 20 miliona eura“.
Ukazao je na problem netransparentnosti, navodeći da zapisnici i odluke sa sjednica na kojima je Raonić imenovan 2024. godine nijesu objavljeni u biltenu RTCG-a, iako je to zakonska obaveza Savjeta.
- Današnja presuda mora biti jasan signal da zloupotrebe na visokim funkcijama ne mogu ostati bez posljedica. Ako se i pored presude ovim osobama dozvoli da nastave da odlučuju, šalje se poruka da su institucije zarobljene, a zloupotrebe normalizovane i nekažnjive, što bi bilo pogubno za povjerenje građana u RTCG i samu ideju vladavine prava - zaključuje Obradović.&nbsp;

Presuda kompromitovala Savjet RTCG – hitno potrebne ostavke

Presuda članovima Savjeta RTCG osim što je paradoksalna i sramotna, pravno je neodrživa i opasna za pravni poredak Crne Gore - ocijenio je generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić nakon što su Veselin Drljević, Filip Lazović, Amina Murić i Naod Zorić proglašeni krivim za zloupotrebu službenog položaja jer su ga ponovo izabrali na mjesto generalnog direktora i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrljevic-lazovic-muric-i-zoric-proglaseni-krivim-za-zloupotrebu-sluzbenog-polozaja-prilikom-ponovnog-izbora-raonica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Raonić je u objavi na Fejsbuku napisao da su oni časni ljudi i da zaslužuju poštovanje - a ne etiketu krivaca.
- Njihova jedina "krivica" je odluka donesena u skladu sa preporukama pravnika, tajno i u skladu sa presudom Višeg suda. Ovim se šalje poruka da je nezavisno odlučivanje krivično djelo. Po logici ove skandalozne presude članovi svih kolektivnih organa za svoje odluke, što im je opis posla, mogu ići u zatvor bez ikakvih dokaza. Ovdje potomak časnih sudija, čak i dokaze izvrće na štetu okrivljenih. Da li bi on ovo potpisao? - napisao je Raonić.
Vjeruje, kaže, da će Viši sud imati snage i integriteta da ispravi ovu nepravdu i pokaže da pravo u Crnoj Gori ipak postoji.
- Ako je već žrtva permanentne kampanje, RTCG ne smije biti i talac paradoksa. Dugo je trebalo da narod ovdje shvati da je korupcija ustvari lopovluk. A sada treba da shvati da je veting metla za ljude nedostojne sprovođenja pravde. Alarm za donosioce odluka gori! - naveo je Raonić u objavi koju prati skrinšot informacije da je <a href="https://etv.me/drustvo/vdt-sdt-pravilno-i-zakonito-utvrdilo-zastaru-u-slucaju-telekom">Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) ocijenilo da je Specijalno (SDT) pravilno i zakonito utvrdilo zastaru u slučaju „Telekom“</a>.

Raonić o presudi Drljeviću i članovima Savjeta: Paradoksalno, sramotno i pravno neodrživo - šalje se poruka da je nezavisno odlučivanje krivično djelo

Predsjednik i dio članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) proglašeni su krivim za zlupotrebu službenog položaja prilikom ponovnog izbora Borisa Raonića na mjesto generalnog direktora RTCG-a i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju.
Oni su osuđeni na uslovnu kaznu u trajanju od sedam mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko optuženi ne počine novo krivično djelo.&nbsp;
Podgorički Osnovni sud krivim je proglasio predsjednika Savjeta RTCG-a Veselin Drljević i članove Filipa Lazovića, Aminu Murić i Naoda Zorića.&nbsp;
Presudu je donijela sutkinja Osnovnog suda Dragana Lubarda. Osuđeni se nijesu pojavili na izricanju presude.
Svi osuđeni su tokom postupka negirali krivicu.

Ivona Đokić

Drljević, Lazović, Murić i Zorić proglašeni krivim za zloupotrebu službenog položaja prilikom ponovnog izbora Raonića

Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević predložio je na današnjoj sjednici tog tijela da bude izabran njegov potpredsjednik. Kako je najavljeno, naredna sjednica Savjeta biće održana naredne sedmice i tada se očekuje izbor potpredsjednika.
Današnjoj sjednici Savjeta prisustvovali su novi članovi Janko Ljumović, Nikola Tatar i Marijana Camović Veličković.
Na današnjoj sjednici Savjeta, posebno je riječi bilo o završetku zgrade od 90 stanova za zaposlene u Radio Televiziji Crne Gore. &nbsp;
Drljević je naglasio da će zgrada biti završena do početka septembra, i izrazio je očekivanje da će do polovine septembra moći da se podijele rješenja svima koji su dobili stanove.&nbsp;
Imajući u vidu da je predat jedan broj prigovora od zaposlenih nakon što je utvrđena rang lista, dva eksterna pravna savjetnika dostavila su svoja mišljenja o tome kako dalje postupati, pa Savjet o budućim koracima, kako je saopšteno, treba da odlučuje naredne sedmice.&nbsp;
Generalni direktor RTCG Boris Raonić istakao je da bi trebalo proces završiti što prije, jer će izvođač nakon okončanih radova dostaviti fakturu Javom servisu, i imajući u vidu da se radi o značajnom iznosu, treba izbjeći bilo kakav rizik za likvidnost.&nbsp;
Savjet je usvojio pravilnik za postupak izbora crnogorskog predstavnika na Evroviziji, a izvještaj o radu predstavio je ombudsman RTCG.&nbsp;

Savjet RTCG iduće sedmice bira potpredsjednika

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja odluku Skupštine Crne Gore kojom su, na jučerašnjoj sjednici, izabrani novi članovi Savjeta Radio Televizije Crne Gore Marijana Camović Veličković, Janko Ljumović i Nikola Tatar.
 - Posebno ističemo imenovanje Marijane Camović Veličković, kandidatkinje koju su CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP), uz podršku još 26 NVO, predložili kao zajednički izraz potrebe za jačanjem integriteta i profesionalizma unutar javnog servisa - naveli su iz ove nevladine organizacije.
Svjesni su, kako navode, da vladajuća većina ovim izborom ne mijenja postojeći odnos snaga u Savjetu RTCG, što je vjerovatno uticalo na različit odnos prema kandidatima za ovaj Savjet u poređenju sa onima za Savjet Agencije za audio-vizuelne medijske usluge.
 - Ipak, očekujemo da će novi članovi doprinijeti većoj transparentnosti, zakonitosti i odgovornosti u radu RTCG, što je ključno u trenutku kada se javni servis nalazi pod pritiskom sve izraženije instrumentalizacije za uskostranačke interese. Umjesto stabilnog evropskog kursa, svjedočimo obrascu gdje Crna Gora napravi korak naprijed - kao što je ovaj izbor - pa odmah zatim dva unazad, poput opstrukcija oko medijskog regulatora. To podriva povjerenje javnosti u iskrenost namjera vlasti i kompromituje kredibilitet EU integracionog procesa - zaključili su iz CGO.

CGO: Oči javnosti uprte u nove članove Savjeta RTCG-a

Osnovni sud u Podgorici donio je prvostepenu presudu kojom se poništava odluka Savjeta Radio i Televizije Crne Gore (RTCG) o izboru Borisa Raonića za generalnog direktora koja je donijeta 2. septembra 2024. godine - uz ocjenu da je nezakonita.
Tužbu su podnijeli Andrijana Kadija i Žarko Božović - dvoje kandidata na konkursu za generalnog direktora.
Sud u obrazloženju presude konstatuje da je sporna odluka Savjeta RTCG nezakonita zbog radnog iskustva koje je izabrani kandidat stekao nezakonitim imenovanjem za Generalnog direktora, a koje je bilo odlučujući kriterijum koji je izdvojio izabranog kandidata u odnosu na sve ostale kandidate koji su bili učesnici po predmetnom konkursu.
- Naime, shodno čl. 5. tač. 8 Zakona o radu, radno iskustvo podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno u stručnoj kvalifikaciji. Dakle, shodno naprijed citiranoj zakonskoj odredbi jasno proizilazi da radno iskustvo može da bude samo zakonito radno iskustvo - navodi se u obrazloženju.&nbsp;
Sud je eksplicitan u ocjeni da sev u konkretnom slučaju ne može priznati iskustvo koje je stečeno putem volontiranja, radom na privremenim i povremenim poslovima, već je neophodno radno iskustvo koje je izabrani kandidat imao na rukovodećim poslovima, a koje je zakonito stečeno.
- &nbsp;Kako je izabrani kandidat izabran za generalnog direktora bio imenovan kandidat Boris Raonić, u sudskim postupcima poništene kao nezakonite, pa je u periodu od 09.08.2021. godine do jula 2024. godine, izabrani kandidat nije bio u radnom odnosu kod tuženog, jer nije zaključio ugovor o radu, a niti status ugovora o radu je osnovan zaključujući, pa kako se nezakonito zasnovan radni odnos ne može se ozakoniti, to po nalaženju ovog suda tuženi prilikom odlučivanja po predmetnom konkursu nije mogao da cijeni radno iskustvo koje je izabrani kandidat stekao na nezakonit način, a ovo s razloga što je izabranom kandidatu bilo moguće zbog nezakonitog postupanja tuženog bilo omogućeno da obavlja poslove generalnog direktora, te da je upravo to radno iskustvo izabranog kandidata tuženi posebno cijenio u postupku - navodi se u obrazloženju suda.
Ovo je treći put da Boris Raonić bude izabran za ovu funkciju - prvi put 2021, drugi put 2023. i treći put osporenom odlukom iz 2024. godine.&nbsp;
Sud je istakao da je time prekršen zakon, jer “isto lice može biti imenovano najviše dva puta”, što, kako se navodi u presudi, onemogućava njegovo ponovno imenovanje.
Savjet RTCG je obavezan da u roku od osam dana od pravosnažnosti presude donese novu odluku o imenovanju, u skladu sa zakonom i uslovima konkursa.

Još jedna presuda: Osnovni sud ocijenio da je Raonić i treći put nezakonito imenovan

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: savjet-rtcg