Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Potreban nam je Novi demokratski pakt za Evropu kako bismo demokratiju vratili u samo srce bezbjednosti, kroz ono što nazivamo demokratskom bezbjednošću – poručio je generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse sinoć na ceremoniji povovodom 75. godišnjice Evropske konvencije o ljudskim pravima.
On je, na ovoj svečanosti u Evropskom sudu za ljudska prava, kazao da rad na ovoj inicijativi odražava zajedničku volju i zasnovan je na Konvenciji, dok dijalog sa Sudom u Strazburu ostaje jedan od njegovih ključnih pokretača.
Berse je podvukao trajni značaj Konvencije kao demokratskog kompasa za Evropu, zaštite najranjivijih, pozivanja na odgovornost onih na vlasti i podržavanja rada sudova širom kontinenta.
- Evropska konvencija o ljudskim pravima čini temelj svega što radimo. Ona postavlja određenu ideju Evrope, određenu ideju naše sudbine. Evropska konvencija o ljudskim pravima se prenosila s generacije na generaciju. Sve je u njoj – naša prava, naše slobode, naše rane takođe, kao i naša obećanja. Značajne odluke Evropskog suda za ljudska prava, glasovi žrtava, strpljenje zakona. Sve to, ovdje na dlanu – rekao je Berse. 
Ističe da je sedamdeset pet godina evropske istorije svedeno na nekoliko članova.
- Konvencija je rođena iz ruševina, sastavljena da spriječi ponovni spust tame. Konvencija koja se svakodnevno obogaćuje sudskom praksom suda u Strazburu. To je živi, dišući tekst koji raste zajedno sa nama. To je tekst koji štiti slabe, poziva moćne na odgovornost i podržava rad sudova širom kontinenta. Inspiriše svakog od nas. Konvencija je naš kompas. To je evropski demokratski kompas. I sve dok je dio naših života Evropa će i dalje biti sa nama – naglasio je Berse.
<h2>Nit kroz istoriju</h2>
Ali svijet se, kako dodaje, oko nas mijenja. 
- Pojavljuju se nove granice - digitalne, ekološke i geopolitičke granice. Vještačka inteligencija već oblikuje izbore koje pravimo. Klimatske promjene testiraju naša najosnovnija prava, a migracije potiskuju našu humanost. Konvencija mora da prihvati ovaj vijek kao što je prihvatila i prethodni – i to ne okretanjem ka unutra, već otvaranjem ka budućnosti – ističe Berse.
Opisuje da, dok drži Konvenciju u rukama, ne vidi djelić drevne istorije, već nit.
- Tanku nit koja ide od pravde do slobode, od našeg sjećanja do budućnosti. Vidim tanku nit koja vezuje Evropu za sebe – rekao je Berse.
<h2>Zajednička odgovornost</h2>
Na poleđini, kako dodaje, ove „male knjige nalazi se podsjetnik“ da su sve države članice Savjeta Evrope potpisale i ratifikovale Konvenciju, svaka od njih. 
- Nema izuzetaka. Sve su obavezne istom dužnošću: da poštuju ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava. I to moraju da čine pod budnim okom Suda, koji stoji na straži nad njenim tumačenjem i primjenom. Konvencija i Sud su ponekad predmet debate. I to je demokratija. Ali izvršenje presuda Suda je zajednička odgovornost. Dužnost je vratiti povjerenje u pravdu i vladavinu prava. Imperativ je i da se očuva kredibilitet sistema Konvencije i kredibilitet nacionalnih institucija - u Evropi i šire – rekao je Berse.
<h2>Postizanje ravnoteže</h2>
Zato je, prema njegovim riječima, kontinuirani dijalog sa državama od vitalnog značaja za pravilno funkcionisanje sistema. 
Važno je, kako dodaje, i očuvanje nezavisnosti i nepristrasnosti Suda u njegovim odlukama suočenim sa prijetnjama pravdi, suočenim sa političkim ekscesima, pa čak i u ratu. 
- Nema potrebe da vas podsjećamo na ulogu Suda u vezi sa ruskom agresijom protiv Ukrajine. U svakom predmetu, Sud brani vladavinu prava i štiti individualna prava u okviru sistema kontrola i ravnoteže koji su naše države odlučile da zajedno izgrade. Ali moramo onima unutar sistema obezbijediti sredstva za djelovanje. Nacionalne vlasti moraju imati nezavisnost i kapacitet da primjenjuju Konvenciju. A Sud i tijela Konvencije moraju imati neophodne resurse za ispunjavanje svoje misije – kazao je Berse.
<h2>Vrijednosti</h2>
Poštovanje Konvencije znači potvrđivanje demokratskih vrijednosti koje ona predstavlja, jer ne može biti ljudskih prava bez demokratije. 
- I nema demokratije bez vladavine prava. Bilo kakvo odstupanje od ovih principa smatrano nezamislivim. Pa ipak, danas su oni ponovo ugroženi. Evropa ulaže velika sredstva u odbranu, a demokratija djeluje tako krhko. Evropa se naoružava, ali društvo je ostavljeno bez odbrane. U tome leži paradoks i, prije svega, opasnost. Zbog demokratskog nazadovanja neka ekstremistička grupa bi sjutra mogla da preuzme vlast u teško naoružanoj državi. Na koga bi usmjerili svoje oružje? U ime kojih vrijednosti – upitao je Berse.
Navodi da ga je prije nekoliko dana novinar BiBiSija (BBC) pitao: „Šta će biti sa Konvencijom za 75? Hoće li i tada postojati?“. 
- Odgovorio sam da bi zapravo trebalo da se zapitamo da li ćemo je i dalje biti dostojni. Evropska konvencija o ljudskim pravima jedan je od onih rijetkih tekstova koji ne govori šta je svijet, već šta bi mogao postati. Suočeni sa previranjima našeg vremena, moramo je održati živom i snažnom. Ona je garant ravnoteže između slobode i bezbjednosti, između pravde i odgovornosti. To je naše nasljeđe, to je uloga koju moramo igrati – zaključio je Berse.
Konvencija je otvorena za potpisivanje državama članicama Savjeta Evrope u Rimu 4. novembra 1950. godine. Ona štiti osnovna ljudska prava i osnovne slobode oko 700 miliona ljudi širom kontinenta.

Jasmina Beharovic

Berse: Potreban Novi demokratski pakt za Evropu kako bi demokratiju vratili u srce bezbjednosti

1250x600

1084x550

Lani identifikovano 28 žrtava trgovine ljudima, za četiri godine sedam osuđujućih presuda, žrtve bez odštete

Segregacija romske i egpićanske zajednice u obrazovanju i stanovanju i dalje izazov, diskriminacija na tržištu rada i u zdravstvu

Nasilja motivisanog mržnjom 2023. bilo u 19 slučajeva, lani 21 osoba priznata kao izbjeglica

Predsjednik Savjeta Evrope, Antonio Košta, poručio je danas, povodom potpisivanja sporazuma o okončanju rata u Gazi, da prvi put u dugo vremena postoji stvarna nada za mir. Košta će na poziv egipatskog predsjednika Abdel Fataha al-Sisija i američkog Donalda Trampa predstavljati Evropsku uniju na samitu u ponedjeljak u Egiptu.
- Dugački put prema miru počinje sjutra u Egiptu...Prvi put u dugo vremena postoji realna nada. Nada za oslobađanje svih talaca, za prekid vatre i nada za neometan pristup humanitarne pomoći Gazi. Nada za pravedan i održiv mir i svjetliju budućnost na temelju dvodržavnog rješenja- istakao je Košta u današnjem saopštenju.
EU ističe spremnost da pridonese prielaznoj upravi u Gazi, procesima oporavka i obnove kako bi se osiguralo da "dan poslije" bude uspješan. &nbsp;&nbsp;Na samitu će sudjelovati i glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš te čelnici iz više od dvadeset zemalja.

Košta: Prvi put nakon dugo vremena postoji stvarna nada za mir

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar izabran je za predsjednika Podkomiteta za "Evropsku nagradu" Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope na sjednici održanoj u Strazburu, saopšteno je iz te partije.
"Evropska nagrada" se dodjeljuje od 1955. godine gradu za njegove aktivnosti na promociji evropskih vrijednosti. Nagrada uključuje i fond koji se koristi za studijske posjete evropskim institucijama za mlade ljude iz grada pobjednika.
Dobitnik ove prestižne nagrade za 2025. godinu je turski grad Gaziantep, dok su je u prošlosti između ostalih osvajali i Beč, Hag, Bolonja, San Sebastijan, Berlin, Đirona, Luka, Nirnberg, Strazbur.
Konatar je kazao da će sa pozicije predsjednika Podkomiteta za "Evropsku nagradu" pružiti svu moguću pomoć kako bi se i gradovi iz Crne Gore i regiona našli među kandidatima i mogućim dobitnicima u budućnosti.

Konatar na čelu Podkomiteta za "Evropsku nagradu" Savjeta Evrope

Komesar Savjeta Evrope (SE) za ljudska prava Majkl O’Flaerti izjavio je danas da je sukob u Pojasu Gaze dostigao katastrofalne razmjere i istakao značaj primjene pravnih standarda kako bi se osiguralo da transfer oružja ne bude odobren tamo gdje postoji rizik da se može koristiti za kršenje ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz Savjeta Evrope, O’Flaerti je rekao da se angažovao sa državama članicama u vezi sa njihovim obavezama u kontekstu međunarodne trgovine oružjem, kako bi osigurao da njihove akcije ne doprinose kršenju ljudskih prava.
- Primjećujem korake nekih država članica da obustave ili ograniče transfer oružja Izraelu, uključujući Njemačku prošle nedjelje. Primjećujem značajan doprinos nekih nacionalnih struktura za ljudska prava u podizanju svijesti i pozivanju svojih vlada da poštuju obaveze u vezi sa ljudskim pravima u ovom kontekstu - rekao je O’Flaerti, dodajući da je potrebno učiniti više, i to brzo.
Ističući da sukob u Gazi nastavlja da izaziva ogromnu ljudsku patnju, O’Flaerti je ponovio apel državama članicama Savjeta Evrope da učine sve što je u njihovoj moći kako bi spriječile kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava u kontekstu sukoba u Pojasu Gaze.
- To uključuje primjenu postojećih pravnih standarda kako bi se osiguralo da transfer oružja nije odobren tamo gdje postoji rizik da se može koristiti za kršenje ljudskih prava - navodi se u saopštenju.
Prema njegovim riječima, neophodno je intenzivirati napore za pružanje pomoći onima koji su pogođeni sukobom, podržavanjem napora da se obezbijedi nesmetan pristup humanitarnoj pomoći i insistiranjem na hitnom oslobađanju talaca.

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava: Sukob u Pojasu Gaze dostigao katastrofalne razmjere

Advokat Danilo Mićović za Portal ETV otkriva da, prema njegovim saznanjima, u Crnoj Gori trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT), koji će u okviru svoje misije posjetiti i Istražni zatvor.&nbsp; Posljednja posjeta CPT-a ovoj ustanovi dogodila se prije nekoliko godina, kada su konstatovani teški uslovi pritvora, višemjesečna i višegodišnja izolacija zatvorenika po 23 sata dnevno, te potpuni izostanak svrshodnog režima.&nbsp; Mićović upozorava da je stanje sada znatno gore nego tada, te da će novo mišljenje CPT-a imati ozbiljan uticaj, uključujući i na proces zatvaranja poglavlja 23. i 24. Posebno ističe da sudovi i dalje sistematski zanemaruju preporuke CPT-a da se, gdje god je moguće, koriste alternativne mjere umjesto pritvora, što doprinosi pogoršanju već alarmantne situacije u istražnim jedinicama. <h2>ŠTRAJK KAO ODGOCOR NA NEISPUNJENA OBEĆANJA</h2> Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, nakon što predstavnici Ministarstva pravde i predsednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, nijesu ispunili obećanja data prije nekoliko mjeseci kada su im prilikom posjete obećali, između ostalog i bolje uslove boravka. To se navodi u pismu koje su dostavili medijima preko advokata Nikole Tomkovića. U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahteve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk. - Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni. Advokat Danilo Mićović je, govoreći u svoje ime, kazao da kao advokat podržava sve ono što njegove kolege iniciraju u postupcima vezano za stanje u Istražnom zatvoru ističući koje jeste alarmantno. - Svi mi advokati koji postupamo u tim pritvorskim predmetima upoznati smo sa situacijom, sa problemom pretrpanosti pritvorskih soba u kojima čak boravi i po 14, 15 osoba što predstavlja tri puta veći broj od planiranog smjestaj ih kapaciteta. Zbog prenatrpanosti pritvorskoh jedinica, ne trpe samo pritvorenici već ono u velikoj mjeri otežava posao službenicima zatvora i samim advokatima, jer se ne dešava tako rijetko da advokati podu do zatvora s namjeri da posjete više svojih klijenata da bi na kraju mogli da obave razgovor sa samo dva, tri od recimo planiranih pet, šest ili više - pojašnjava advokat Mićović.&nbsp; To se dalje odražava i na ostvarivanje njihovog prava na nesmetanu komunikaciju sa braniocem, te u konačnom i na njihovo pravo na odbranu koju je u tim uslovima nemoguće pripremiti na adekvatan način. On je ukazao i na problem o kojem mjesecima javnost obavještavaju pritvorena lica - neadekvatna medicinska zaštitu, ali i loši higijenski uslovi što je pruzrokovalo izbijanje i širenje zaraznih bolesti poput šuge. Broj samoubistava izvršenih u posljednje vrijeme je zabrinjavajući, i to takođe ukazuje da ne postoje uslovi ni za adekvatnu psihološku podršku licima koji imaju određenih problema u pritvorskim uslovima. Takođe zabrinjava i veliki broj smrtnih slučajeva u pritvorskim jedinicama o kojima javnost nije obaviještena kako je do smrti došlo i da li postoji nečija odgovornost za to. Mićović zaključuje da bi problem prenatrpanosti pritvorskih jedinica, kojim bi se donekle riješili i ostali problemi sa kojima su pritvorenici suočeni, mogao riješiti kada bi Sud počeo sa primjenom alternativnih mjera pritvaranja, koje su propisane zakonom, a koje su već godinama za sudije član zakona koji olako preskaču i sa jednakom lakoćom određuju pritvore. - Svjedoci smo da se od starne crnogorskih sudija olako određuje pritvor i da alternativne mjere pritvaranja postoje samo na papiru bez obzira na činjenicu da u mnogobrojnim slučajevima pritvor nije ni opravdan ni nužan već postaje kazna. Jemstva se veoma rijetko usvajaju, a praksa na zapadu je pokazala da je ta alternativna mjera jedna od najboljih načina rješavanja problema prenatrpanosti zatvora. I pored takvog stanja država ništa nije uradila da nabavi uređaje za elektronski nadzor, a na taj način bi došlo do rasterećenja Istražnog zatvora čime bi se svakako poboljšalo stanje tamo odnosno smanjio broj pritvorenika, jer bi dio njih mogao biti u kućnom pritvoru - objašnjava Mićović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danilo Mićović"> </figure>  On ističe da problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici kada je riječ o uslovima boravka i finkcionisanja u Istražnom zatvoru predstavlja grubo kršenje svih njihovih prava, zbog čega je krajnje vrijeme da se nadležni državni organi ozbiljno pozabave njihovim problemima i naprave radiklane promjene koje bi doprinjele rasterećenju pritvorskih jedinica, zatvorskog sistema koji je trenutno nefukniconalan jer pored prostornih kapaciteta nema dovoljno ni zaposlenih. <h2>CPT PONOVO TU</h2> Mićović dodaje da ima saznanja da u Crnoj Goru trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope koji će u okviru svojih aktivnosti posjeteti i Istražni zatvor. - Predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope zadnji put Istražni zatvor su posetili prije par godina. CPT je tada utvrdio da su lica pritvorena u Istražnom zatvoru u KPZ Spuž i istražnom odjeljenju zatvora Bijelo Polje držana duže vrijeme u lošim uslovima i bez bilo kakvog svrsishodnog režima. Takođe su naveli da je situacija pogoršana činjenicom da su pritvorenici zatvoreni u svojim ćelijama po 23 sata dnevno mjesecima pa čak i godinama uzastopno, uz brojna ograničenja nametnuta od suda tokom pretpretresnog perioda. Oni su tada zaključili i da kumulativni efekti ove situacije za pritvorena lica, posebno u Istražnom zatvoru u Spužu, zajedno sa smanjenom učestalošću kontakta sa spoljnim svijetom mogu da dovedu do nehumanog i ponižavajućeg postupanja - podsjeća Mićović i dodaje da je stanje u istražnjim zatvorima znatno gore sada nego prije četiri godine i da će upravo njihovo mišljenje koje će dati nakon posjete znatno uticati na mnoge stvari pa čak i na zatvaranje poglavlja 23. i 24.&nbsp; Ono što predstavnici pravosuđa često prenebregnu, je i činjenica da je CPT u poslednjem izvještaju naveo da je jedan od ključnih problema koji stvara sve ove ostale sistemske probleme o kojima pričamo, upravo postupanje sudova koji nikako ne koriste alternativne mjere pritvoru. U preporukama iz izvještaja CPTa je posebno naglašeno da sudovi moraju da počnu da primjenjuju alternativne mjere pritvoru uvijek kada je to moguće. <h2>PORODICE ČEKAJU I PO 4 SATA DA VIDE PRITVORENIKE</h2> Svi problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici, dodaje Mićović, su rješivi, i advokati su spremni da uzmu učešće i pruže svoju podršku, ali je nephodno sistemsko djelovanje svih. Podsjetimo, pritvorenici su u pismu dostavljenom medijima naveli da je situacija još teža i gora nego prije nekoliko mjeseci kada su od štrajka odustali nakon razgovora sa predsjednikom suda Zoranom Radovićem i predstavnicima ministarstva pravde. - Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada traju dva puta po 30 minuta u toku dana. U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svežem vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni. Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni. - Dječije posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu. <h2>NEMA LJEKOVA</h2> Zdravstvena služba, navode, nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi. - A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko nijeste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu. Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više. - U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici. Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu. Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava. - Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu.

Svetlana Đokić

Istražni zatvori ponovo pod lupom Savjeta Evrope; Mićović: Uslovi značajno gori nego prije četiri godine, pritvorenici prijete štrajkom

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O’Flaherti izjavio je da je zabrinut zbog nacrta izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje su trenutno u razmatranju u Skupštini Crne Gore ukazujući da ovakvi prijedlozi nijesu u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava, a posebno ne, kako je naglasio, sa članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) koji garantuje pravo na slobodu mirnog okupljanja.
- Predložena opšta zabrana javnih okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, glavnim i regionalnim putevima i graničnim prelazima - ako bi takvo okupljanje ugrozilo bezbjednost saobraćaja, omelo protok saobraćaja ili otežalo ili ugrozilo kretanje građana - predstavlja pretjeranu mjeru i podriva suštinu prava na mirno okupljanje - decidan je O’Flaherti.
On je pozvao poslanike Skupštine Crne Gore da ne usvajaju ovakve izmjene Zakona i preporučio sprovođenje inkluzivnih i transparentnih javnih konsultacija o predloženim ograničenjima, uz učešće civilnog društva.
- Ohrabrujem i dostavljanje nacrta izmjena Venecijanskoj komisiji na mišljenje, kako bi se obezbijedilo da sve zakonske promjene budu u skladu s međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava – dodao je O’Flaherti u izjavi koja je objavljena na <a href="https://www.coe.int/en/web/commissioner/-/montenegro-parliament-should-refrain-from-adopting-legislative-amendments-that-excessively-restrict-freedom-of-assembly">sajtu Savjeta Evrope</a>.
<h2>SUD NALAŽE DA SE VLAST NE MOŽE OSLANJATI ISKLJUČIVO NA SAOBRAĆAJNE RAZLOGE</h2>
Iako pravo na slobodu okupljanja može biti podložno određenim ograničenjima, Evropski sud za ljudska prava (Sud) je dosljedno isticao, napominje on, da okupljanja predstavljaju legitimnu upotrebu javnog prostora, uključujući ulice i puteve, i da svako ograničenje mora biti nužno u demokratskom društvu i proporcionalno legitimnom cilju koji se želi postići.
Opšte zabrane, kako je rekao, rijetko zadovoljavaju ove kriterijume.
- Umjesto toga, specifične okolnosti svakog okupljanja trebalo bi razmatrati pojedinačno. Sud je dalje pojasnio da svako javno okupljanje vjerovatno može izazvati određeni stepen ometanja svakodnevnog života, uključujući saobraćaj, te da javne vlasti ne bi trebalo da se oslanjaju isključivo na saobraćajne razloge prilikom zabrane okupljanja – istakao je O’Flaherti.
<h2>DRASTIČNE NOVČANE KAZNE - INDIREKTNO KRŠENJE PRAVA</h2>
Takođe je, kaže, zabrinut zbog predloženog drastičnog povećanja novčanih kazni za organizatore i učesnike neodobrenih javnih okupljanja. On podvlači da pretjerane finansijske sankcije mogu imati zastrašujući efekat na ostvarivanje prava na slobodu okupljanja i obeshrabriti pojedince da organizuju ili učestvuju u javnim demonstracijama.
- Sud je u tom smislu zaključio da nesrazmjerno stroge kazne mogu predstavljati indirektno kršenje prava na slobodu okupljanja – upozorio je O’Flaherti.
Sloboda okupljanja je, poručuje on, temelj svakog demokratskog društva koje omogućava pojedincima da javno izraze svoja mišljenja, pozovu vlasti na odgovornost i doprinesu političkom i društvenom dijalogu.
- Države imaju pozitivnu obavezu da olakšaju i zaštite mirna okupljanja. Svaki pokušaj da se to pravo ograniči mora se sprovoditi s najvećim oprezom i podvrgnuti strogom nadzoru, kako je navedeno u Smjernicama o mirnom okupljanju koje su pripremile Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) i Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) – naglasio je O’Flaherti.
<h2>ZABRINUTE I UJEDINJENE NACIJE</h2>
I Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode sa su zabrinuti zbog mogućnosti da predloženi amandmani na Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je u skupštinskoj proceduri, nijesu kompatibilni s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.&nbsp;
U dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, a koji potpisuju rezidentni koordinator UN Diego Sorilja i savjetnica UN za ljudska prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori) Anjet Lanting, izražava se zabrinutost zbog mogućnosti postoji nekompatibilnost predloženog akta s članom 21 Medunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Crna Gora potpisala 2006. godine.
Smatraju da predloženi amandmani predviđaju opštu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima.
- Prema međunarodnom pravu ograničenja korišćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću „nesrazmjerno opterećenje”, u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ograničenja. Takva ograničenja ne smiju biti opšte zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima, treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom društvu, srazmjerna i nediskriminatorna - navodi se u dopisu.
Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno, nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja
Kako dodaju, analizu temelje na autoritativnom tumačenju prava na mirno okupljanje Komiteta UN-a za ljudska prava, tijela koje nadgleda primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ovo tumačenje je utvrđeno u Opštem komentaru Komiteta br. 37 (GC37) na član 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od 17. septembra 2020. godine.
- Pored toga, konsultovali smo sudsku praksu i smjernice sistema zaštite ljudskih prava Savjeta Evrope i OEBS-a. Komitet UN za ljudska prava, Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) primijetili su da su okupljanja legitimno korišćenje javnih i drugih prostora i da po svojoj prirodi mogu podrazumijevati određeni nivo poremećaja u svakodnevnom životu. Takvi poremećaji zahtijevaju značajan nivo tolerancije i moraju se prilagoditi - istaknuto je u pismu.
Ključna komponenta prava na mirno okupljanja je, kako dodaju, mogućnost organizatora i učesnika da izaberu lokaciju okupljanja.
- Komitet za ljudska prava napominje da se „mirna okupljanja u principu mogu održavati u svim prostorima kojima javnost ima pristup (…) kao što su ulice (GC37, stav 55), kao i da „nametanje bilo kakvih ograničenja treba biti vodeno ciljem olakšavanja prava, a ne traženjem nepotrebnih i nesrazmjernih ograničenja istog”. Ograničenja „ne smiju (…) narušavati suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja” (GC 37, stav 36). Komitet naziva „opšta ograničenja mirnih okupljanja (…) pretpostavljeno nesrazmjernim” (GC 37, stav 38)” - citiraju u pismu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fun-pisale-mandicu-zabrinuti-da-amandmani-na-zakon-o-javnom-okupljanju-nijesu-u-skladu-sa-medunarodnim-aktima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da je Evropski sud za ljudska prava takođe utvrdio potrebu za „stepenom tolerancije” za ometanje saobraćaja kada se putevi koriste za javna okupljanja. Takvo ometanje, kako su naglasili, ne opravdava miješanje u pravo na mirno okupljanje.
- U vezi s krivičnim ili administrativnim sankcijama za organizatore ili učesnike mirnog okupljanja zbog nezakonitog ponašanja, Komitet UN za ljudska prava navodi da takve sankcije moraju biti „srazmjeme, nediskriminatome prirode i ne smije ograničavati ponašanje zaštićeno Paktom”. Konačno, sistem UN preporučuje da izmjene zakona, posebno zakona koji utiču na temeljna prava, budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo - ističu u dopisu.
Poručili su i da je sistem UN u Crnoj Gori na raspolaganju da pruži parlamentu bilo kakvu dodatnu podršku koja bi bila od koristi.
Osim Mandiću, dokument je dostavljen i šefovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG – Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bošnjačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG – Demokratska narodna partija), Milošu Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP — CIVIS), Borisu Mugoši (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum — Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

Anja Ivanović

O’Flaherti: Predložena zabrana podriva suštinu prava na mirno okupljanje i nije u skladu sa međunarodnim standardima, ohrabrujem dostavljanje nacrta izmjena VK na mišljenje

Gošća 69. izdanja serijala „Ne pričam ti o tome“ bila je Sonja Pervova – Solfira (djevojački Vojvodić), svestrana crnogorska umjetnica čiji stvaralački izraz spaja muziku, ples i scenski performans.
Solfira je završila Muzičku akademiju, odsjek flauta, a nakon kratkog rada u obrazovnim ustanovama odlučila se za put samostalnog umjetnika. Profesionalno usavršavanje nastavila je na Dalekom istoku, gdje je pohađala višemjesečne kurseve joge i transcendentalne meditacije, nakon čega je radila kao instruktor joge.
Ipak, centralno mjesto u njenom radu zauzimaju muzika i ples. Solfira je pjevačica, kompozitorka i tekstopisac benda koji nosi njeno ime, a njen muzički izraz kreće se između alternative, skandinavskog roka, popa, istočnjačkih i ambijentalnih zvukova. Jedina je umjetnica u Crnoj Gori koja izvodi fire-show, odnosno ples sa vatrenim rekvizitima, dok je njen autorski Extravaganza Show spoj trbušnog plesa, plesa sa zmijama, plesa sa vatrom i rokenrol koncerta, koji tokom ljetnje sezone izvodi širom crnogorskog primorja, najčešće u hotelskim kompleksima.
Sa performansom plesa sa vatrom nastupala je i na koncertima klasične muzike, među kojima se izdvajaju otvaranje „Barskog ljetopisa“ 2024. godine na koncertu soprana Tamare Rađenović, kao i koncert u okviru programa „bARS“ 2024, na kojem su nastupili mr Leonora Bajramoski (violina) i mr Jakup Mehmedović (harmonika).
Zajedno sa suprugom Danilom pojavila se i kao glumica u više muzičkih spotova, a posebnu pažnju privukao je spot „Opasan ples unplugged“ grupe Van Gogh, snimljen u potpunosti pod vodom, tehnikom ronjenja na dah.
Emisiju „Ne pričam ti o tome“ uređuje i vodi Željko Milović, a novo izdanje gledaoci mogu pratiti u nedjelju od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DadhnpjsII10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“: Sonja Pervova – Solfira, autentična umjetnica između muzike, plesa i performansa

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: savjet-evrope