Kontinuirano negiranje crnogorskog identiteta, kvalifikacije poput „ustaška bagra", tvrdnje da su Crnogorci „mutirali” i da će „Srbija ponovo imati more” – dio su sadržaja zbog kojih je Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) odlučio da na šest mjeseci ograniči reemitovanje emisija „Novo jutro” i „Novo jutro – Jutro sa dušom” u okviru programa TV Pink.
Regulator je ocijenio da je riječ o sistematskom podsticanju netrpeljivosti i diskriminacije po osnovu nacionalne i etničke pripadnosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.085%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzbog-spornog-govora-usmjerenog-ka-vise-naroda-zabranjeno-reemitovanje-novog-jutra-i-jutra-s-dusom-jovane-jeremic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Savjet Agencije zaključio je da emiter ozbiljno i grubo krši standarde propisane Evropskom konvencijom o prekograničnoj televiziji, jer u informativno-političkom formatu sa značajnim dosegom publike emituje sadržaje koji negiraju identitet i dostojanstvo pripadnika crnogorske, ali i hrvatske i turske zajednice.
- U emisijama se koristi pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želju za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvrjeđivanje pripadnika crnogorske i drugih nacionalnosti, negiranjem njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti - <a href="https://amu.me/obavjestenja/saopstenje-savjet-amu-ogranicava-reemitovanje-emisije-novo-jutro-novo-jutro-jutro-sa-dusom/">navedeno je u dokumentima objavljenim sa sajtu SAMU</a>.
<h2>Granice, „AVNOJ-evska Crna Gora” i „Srbija će ponovo imati more”</h2>
Kao ilustrativan primjer navodi se emisija od 18. jula 2025. godine, tokom pregleda štampe, kada je gost izjavio: „Velika je nepravda prema Srbiji što nema izlaz na more i oni znaju da ovakve granice na Balkanu neće potrajati još dugo. Dakle, ovakva, na primer AVNOJ-evska Crna Gora neće postojati još dugo… Doće do promena granica, Srbija će ponovo imati more i to je ono što plaši Brisel.”
U daljem razgovoru voditeljka i gost razmjenjuju poruke koje, prema ocjeni Savjeta AMU, potvrđuju uredničku podršku takvim stavovima:&nbsp;
Gost: „Naravno… pa to su srpske zemlje.”
Voditeljka: „Velikosrpski svet…”
Gost: „Mađarska mora da vrati svoje istorijske teritorije… Kada govorimo o teritoriji Hrvatske, to je stara Mađarska, Rijeka je mađarska luka… Tako i mi moramo da vratimo naše.”
Savjet AMU ocjenjuje da se ovakvim izjavama dovodi u pitanje teritorijalni integritet susjednih država i podstiče antagonizam na nacionalnoj osnovi.
<h2>„Postoje samo dva naroda” i „napravljeni u laboratorijama”</h2>
Posebno zabrinjavajućim ocijenjene su izjave kojima se negira identitet crnogorskog naroda. Voditeljka je u jednoj od emisija navela: 
„Postoje samo dva naroda, sve ostalo su nacionalnosti… srpski i jevrejski narod… sve ostalo su nacionalnosti.”
Na to je gost dodao: &nbsp;„Što bi rekla Jovanka Jolić, ostali su napravljeni u laboratorijama Atlantide.”
Savjet AMU konstatuje da se ovakvim diskursom Crnogorci predstavljaju kao „vještačka tvorevina”, čime se negira njihovo pravo na samoodređenje i ljudsko dostojanstvo.
<h2>„Mutirali” i „veštačke tvorevine"</h2>
U više emisija ponavljane su tvrdnje da su Crnogorci „nastali od Srba”, te da su se „malo izmenili, modifikovali, mutirali”.&nbsp;
U jednoj od rasprava voditeljka kaže: „Naš jedini greh je što su svi oni nastali od Srba…”&nbsp;
Gost dodaje: &nbsp;„Pa da, bivši Srbi…”
Voditeljka nastavlja: „Ne, oni su uvek Srbi, samo što su se malo izmenili, modifikovali, mutirali su… To su sve veštačke tvorevine.”
Savjet AMU ocjenjuje da upotreba termina poput „mutirali” u kontekstu nacionalne pripadnosti ima dehumanizujući karakter i predstavlja težak oblik simboličkog nasilja.
Crna Gora se u emisijama kvalifikuje i kao „pravoslavna srpska zemlja”, uz tvrdnje da je „na proustaškom putu”, čime se savremeni politički kurs države dovodi u vezu sa fašističkom ideologijom.
Savjet ocjenjuje da ovakav diskurs ne samo da negira pravo građana da se slobodno izjašnjavaju o svom nacionalnom identitetu, već ih svodi na „iskrivljenu" ili „degenerisanu" verziju drugog naroda, čime se dovodi u pitanje njihovo Ijudsko dostojanstvo i pravo na samoodređenje.&nbsp;
- Upotreba termina poput „mutirali" u kontekstu nacionalne pripadnosti ima dehumanizujući karakter, jer sugeriše biološku devijaciju ili nenormalnost, što predstavlja naročito težak oblik simboličkog nasilja u javnom diskursu - ocijenili su u SAMU.&nbsp;
Iznošenjem tvrdnji da je današnja Crna Gora „nastala na antisrpskom narativu", te insistiranjem da je jedini legitimni identitetski okvir „srpski" implicitno se, napominju SAMU, negira postojanje i legitimnost crnogorskog nacionalnog identiteta kao takvog.&nbsp;
- Time se građani koji se izjašnjavaju kao Crnogorci predstavljaju kao politički projekat, kao produkt manipulacije ili kao svjesni nosioci neprijateljske ideologije. Takvo kolektivno etiketiranje prelazi granice dozvoljene javne polemike i ulazi u zonu govora koji podstiče netrpeljivost prema pripadnicima određene nacionalne zajednice - navedeno je u dokumentu.
<h2>„Ustaška bagra” i „turkizacija Crne Gore”</h2>
U odnosu na hrvatsku zajednicu korišćen je narativ o „ustaškim orgijama", „ustaškoj bagri" i „izvozu antisrpstva", pri čemu se savremeni politički i društveni akteri dovode u direktnu vezu sa istorijskom fašističkom ideologijom.
- Takvo generalizovanje briše razliku između pojedinaca i kolektiva i ima za posljedicu kolektivnu stigmatizaciju pripadnika hrvatske manjine i hrvatskih državljana - istakli su u SAMU.
Kada je riječ o građanima Turske, u emisijama su iznošene tvrdnje o „turkizaciji Crne Gore”, „sto hiljada Turaka koji su ušli bez kontrole” i ocjene da su „sa Bosfora doneli kriminal”, uz tvrdnje da će „Crnogorci i Srbi postati manjina u sopstvenoj zemlji”.
Savjet AMU navodi da ovakve tvrdnje, izrečene bez dokaza i u formi alarmantnog narativa, predstavljaju obrazac ksenofobnog diskursa kojim se pripadnici jedne nacionalne grupe predstavljaju kao demografska i bezbjednosna prijetnja.&nbsp;
- Imajući u vidu navedeno, jasno je da sporni sadržaji zahvataju više zaštićenih osnova - nacionalnu i etničku pripadnost - te da su objektivno podobni da podstaknu netrpeljivost i neprijateljstvo prema ciljanim grupama. Imajući u vidu da korišćenje pogrdnih, stigmatizujućih i dehumanizujućih izraza u analiziranim emisijama nije incidentno, već se negativni narativi i kvalifikacije ponavljaju u kontinuitetu kroz više emisija i od strane istih ili ideološki srodnih gostiju, jasno je da su izrečeni svjesno i sa namjerom da uvrijede, omalovaže i diskvalifikuju pripadnike ciljnih grupa - ističe se, pored ostalog, u dokumentu.
Ovakav kontinuitet, ističu u SANU, ne može se posmatrati kao slučajna posljedica spontanih istupa, već kao uređivački obrazac.
- Tome naročito doprinosi aktivna uloga voditelja emisija, koji ne samo da ne ograničavaju sporni govor, već ga iniciraju i usmjeravaju sugestivnim pitanjima, prihvataju ga bez kritičkog odmaka i dodatno afirmišu kroz komentare koji polaze od pretpostavke o „ustaštvu u Crnoj Gori", „izvozu antisrpstva" i „antisrpskom narativu". Time se kreira okvir u kojem je neprijateljski diskurs prema određenim nacionalnim grupama predstavljen kao legitimna i očekivana forma javne debate - napominje se u dokumentu.
<h2>Kontinuitet, a ne incident</h2>
Regulator ističe da sporni govor nije izolovan incident, već obrazac koji se ponavlja od jula 2025. do februara 2026. godine, kroz više izdanja emisija „Novo jutro” i „Novo jutro – Jutro sa dušom”. Posebno se ukazuje na aktivnu ulogu voditelja, koji, kako se navodi, „ne samo da ne ograničavaju sporni govor, već ga iniciraju i usmjeravaju sugestivnim pitanjima”.
U jednoj od emisija, 18. novembra 2025. godine, gost je bio i predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković, čiji su istupi dodatno potvrdili kontinuitet problematičnog narativa u programu.
Tokom komentarisanja fudbalske utakmice između Crne Gore i Hrvatske, koja se odigrala u Podgorici, Dajković je hrvatske navijače koji su uzvikivali sporne slogane, okarakterisao kao „najobičniju ustašku bagru koju treba protjerati iz Crne Gore“, dodajući da su to „nasljednici ustaša po sopstvenom priznanju“.&nbsp;
Dajković, takođe, osporava zvanične rezultate popisa, tvrdeći da su „Srbi većina u Crnoj Gori“, te da „ko god govori srpskim jezikom… makar u duši (je) Srbin“. U nastavku je izjavio da „čak i hrvatske ustaše znaju da su Crnogorci Srbi“.
Poseban segment emisije bio je posvećen prisustvu državljana Turske u Crnoj Gori. Dajković je govorio o „grupi turskih ekstremista“ koja je, prema njegovim riječima, napala mladiće u Podgorici, te iznio tvrdnju da je „100.000 Turaka ušlo u našu zemlju bez ikakve kontrole“, uz ocjenu da bi „Crnogorci i Srbi (mogli) postati manjina u sopstvenoj zemlji“. U nastavku je sugerisao postojanje „projekta“ usmjerenog ka demografskoj promjeni, uz generalizacije o kriminalnim djelima koja, kako je naveo, počinjavaju „turski državljani“, pozivajući se na rubrike crne hronike.
U emisiji su izrečene i brojne uvrede na račun političkih i medijskih aktera, uključujući kvalifikacije poput „izdajnici“, „bjelosvjetske barabe“ i druge pogrdne izraze.
Saglasnost sa širim političkim tezama voditelja Dajković je iskazao i u dijelu u kojem je Hrvatska označena kao „izvoznik antisrpstva i ustaškog nacizma“, na šta je odgovorio komentarom o „evropskim vrijednostima“, sugerišući da takva praksa diskvalifikuje evropski put.
<h2>Šest mjeseci bez reemitovanja</h2>
Savjet AMU je još 25. jula 2025. obavijestio Regulatorno tijelo za elektronske medije Srbije o uočenim kršenjima. U odgovoru je navedeno da Savjet tog tijela nije konstituisan, te da nijesu preduzete korektivne mjere. U međuvremenu, prema nalazima Agencije, emitovanje istovrsnog sadržaja je nastavljeno.
Pozivajući se na član 7 stav 1 Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji, kojim se propisuje obaveza poštovanja ljudskog dostojanstva i osnovnih prava drugih, Savjet je zaključio da su ispunjeni uslovi za izricanje mjere.Ograničenje reemitovanja emisija „Novo jutro” i „Novo jutro – Jutro sa dušom” određeno je na period od šest mjeseci.&nbsp;
Savjet je ocijenio da blaže mjere ne bi bile djelotvorne, imajući u vidu da su istom emiteru i ranije, 2020. i 2022. godine, izricane slične sankcije.
- Sloboda izražavanja ne obuhvata pravo na govor kojim se negira identitet, kolektivno vrijeđa ili podstiče neprijateljstvo prema određenoj nacionalnoj ili etničkoj grupi - navodi se u obrazloženju.
Savjet AMU zaključuje da je mjera nužna i proporcionalna cilju zaštite ljudskog dostojanstva, zabrane diskriminacije i očuvanja multietničke tolerancije u društvu.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kontinuitet šovinističkog diskursa u programu Pink TV: „Crnogorci mutirali”, „ustaška bagra”, „napravljeni u laboratorijama”, „turkizacija"...

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) je donio Odluku o raspodjeli 900.053 eura iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2024. godinu.&nbsp;
Odlukom su raspodijeljena sredstva iz Fonda za povećanje obima, strukture i raznovrsnosti ponude sadržaja posvećenih tematskim oblastima od javnog interesa (grantovi za emitere).&nbsp;
Dodijeljena su i sredstva predviđena za grantove za pokriće operativnih troškova samoregulatornih tijela u iznosu od 126.157,65 eura.
Kako je pojašnjeno iz SAMU, dodijeljeni grantovi se odnose na 45 programskih sadržaja za ukupno 13 emitera – devet radijskih i pet televizijskih programa. Među njima su četiri lokalna, šest regionalnih i četiri nacionalna emitera.&nbsp;
Na javni konkurs je podneseno 14 blagovremenih prijava za grantove za emitere i jedan potpun i blagovremen zahtjev samoregulatornog tijela.&nbsp;
- Prosječan iznos dodijeljenih sredstava po emiteru iznosi 64.290 eura, pri čemu najviše je dodijeljeno 177.016 eura, najmanje 8.400 euta. Prosječno dodijeljen grant ima 56 emisija, odnosno 17 emisija po programskom sadržaju sa prosječnom dužinom trajanja emisije od 42 minuta. Ukupno trajanje podržanih grantova iznosi 30.771 minuta ili 513 sati programa. Jednom emiteru je dodijeljeno najviše pet grantova - dodaju u SAMU.
Najzastupljenija tematska oblast, koja će biti obrađena kroz osam programskih sadržaja, jeste oblast „Djeca, sport i mladi“. Po šest programskih sadržaja biće zastupljeno u okviru tematskih oblasti „Promocija zdravlja i zdravih stilova života“ i „Društvena integracija ranjivih kategorija društva“, dok će po jedan programski sadržaj biti posvećen tematskim oblastima: „Razvoj civilnog društva i volonterizma“, „Borba protiv korupcije“, „Afirmacija preduzetništva“, „Promocija kulturne raznolikosti, očuvanje tradicije i identiteta Crne Gore“ i „Borba protiv bolesti zavisnosti“.
Od 45 dodijeljenih, 28 grantova se odnosi na nove programske sadržaje, dok se 17 odnosi na programske sadržaje koji su u prethodne tri godine podržani iz Fonda.
Petnaest dodijeljenih grantova je namijenjeno poboljšanju ponude programskih sadržaja posvećenih ranjivim društvenim grupama ili su na albanskom jeziku.&nbsp;
- Sa podnosiocima prijava koji su stekli pravo na sredstva iz Fonda, biće zaključeni su ugovori o dodjeli sredstava, dok će se nedodijeljena sredstva u iznosu od 310.825,19 era (za grantove za emitere) i 118,73 eura (za grantove za samoregulatorna tijela) vratiti u budžet Crne Gore - kažu u SAMU.
Sva dokumentacija vezana za raspisivanje i donošenje odluka, među kojima je i Odluka o raspodjeli sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2024. godinu dostupna je na <a href="https://amu.me/">internet stranici Agencije za audiovizuelne medijske usluge</a>.

Portal ETV

SAMU: 900.053 eura za 45 programskih sadržaja 13 emitera

Novi medijski zakoni bili su ključni dio zakonodavstva o vladavini prava koje je omogućilo Crnoj Gori da dobije pozitivan IBAR i pređe u ključnu fazu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Njihova puna i efikasna primjena je od suštinskog značaja za ispunjavanje završnih mjerila za vladavinu prava - saopšteno je Pobjedi iz Delegacije Evropske unije u odgovoru na pitanje o punoj primjeni medijskih zakona.
U tom smislu, kako preciziraju iz Delegacije EU, hitno je potrebno imenovati nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), kako bi se osiguralo njeno funkcionisanje i nezavisnost.
- Da bi Crna Gora ispunila svoj ambiciozni plan završetka pregovora o pristupanju do kraja 2026. godine i ispunila završna mjerila za pregovaračka poglavlja o vladavini prava, ključno je osigurati dosljednu primjenu svih zakona koji se odnose na vladavinu prava, uključujući Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama i Zakon o RTCG-u. Ovo je potrebno kako bi se osigurala posvećenost Crne Gore temeljnim reformama i dalji napredak u procesu pristupanja zasnovan na zaslugama - ističu iz Delegacije EU.
Oni napominju da, iako može postojati legitimna potreba za daljim unapređenjem bilo kojeg zakona, neophodno je da bilo kakve izmjene budu predmet konsultacija sa Evropskom komisijom, kao i da doprinesu daljem usklađivanju sa standardima i zahtjevima EU.
- U tom smislu, izmjene postojećeg medijskog zakonodavstva, ukoliko su potrebne, ne bi trebale da ugroze političku nezavisnost upravljačkih tijela javnog servisa RTCG i regulatorne agencije AMU - poručuju iz Delegacije EU.
Podsjetimo, svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore dostavljena je inicijativa 101 organizacije civilnog društva sa snažnim protivljenjem najavljenim izmjenama medijskih zakona koje bi trebalo da omoguće potpunu partijsku kontrolu nad savjetima RTCG, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i lokalnih javnih emitera.
Važeći zakoni jasno definišu stroge kriterijume za izbor članova savjeta - VII1 nivo obrazovanja i najmanje 10 godina iskustva, te omogućavaju da predstavnike NVO biraju same organizacije koje imaju dokazano iskustvo i rezultate u relevantnim oblastima.
Predložene izmjene otvaraju vrata partijskom kadriranju, snižavaju profesionalne standarde i vode direktno ka urušavanju sistema, smatraju iz NVO.

Delegacija EU: Hitno imenovati članove Savjeta AMU

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da je odluka predsjednika Skupštine Andrija Mandić da povuče Javni poziv za imenovanje dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) značajna iz više razloga.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmandic-povukao-javni-poziv-za-izbor-dva-clana-samu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ova odluka vođe većine Mandića (koja je prošla ispod radara) je značajna iz više razloga: kad većini, odnosno njenom vođi Mandiću odgovara može se poništiti njegova već donijeta odluka i to uz asistenciju skupštinskog odbora (eto model rješenja i za situaciju oko sudije Ustavnog suda) - naveo je Mugoša, pored ostalog, na mreži X.
On je konstatovao da se nastavlja saga oko izbora članova Savjeta AMU gdje je, tvrdi, većina iz uskopartijskih interesa već svjesno kršila zakonske procedure oko navedenog izbora.
- I sa tim nastavlja pokazujući kako je u praksi ne interesuju EU integracije (poglavlje 10), nego je važno očigledno samo da u narativu stalno “papagajišu” da su oni evropska vlast a da je opozicija antievropska… - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1883043441187172619&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Vođi Mandiću kad odgovara može se poništiti njegova već donijeta odluka i to uz asistenciju skupštinskog odbora

Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je da postoji scenario da njegova zemlja uđe u Evropsku uniju (EU) 2027. bez prava glasa, u okviru scenarija vezanog za mirovni plan za Ukrajinu, prenosi Beta.
- Postoji ideja koja se sve glasnije čuje u i oko Brisela, a ona uključuje mirovni plan za Ukrajinu, u kojem bi u praksi integracija Ukrajine, a sa ciljem buduće rekonstrukcije, unutar EU, bila na bržoj putanji. To bi bilo neprincipijelno prema Zapadnom Balkanu i postoje dva scenarija. Dobro je što smo u oba scenarija- rekao je Mickoski, a prenijeli lokalni mediji.
Premijer Sjeverne Makedonije je dodao da postoje dva obavezna uslova – zajednička spoljna i bezbjednosna politika i vladavina prava.
Na pitanje da li uslovi uključuju ustavne izmjene radi uvođenje Bugara u Ustav, Mickoski je rekao je da “pretpostavlja da će tako biti, jer je to usvojila prethodna vlada”.
- Ova integracija će se dogoditi 2027. godine. Drugi uslov je da se tome pridruže i druge zemlje u regionu, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo i Moldavija. Ovo se čuje u Briselu, ovo se čuje u Minhenu, ali zavisi od mnogih parametara, od mirovnog plana za Ukrajinu, od konsenzusa o mogućem mirovnom sporazumu i tako dalje. Svijet se dinamično mijenja i nastaviće da se mijenja, moramo biti pametni, predvidjeti te promjene i prilagoditi se- rekao je Mickoski.
Skoplje je u julu 2022. formalno počelo “prvu fazu” pregovora sa EU, ali da bi prešlo u “drugu fazu” i počelo da otvara poglavlja mora da uvede Bugare u Ustav, što stranka Mickoskog VMRO DPMNE od tada blokira, tražeći garancije da će to biti posljednji bilateralni zahtjev Sofije.
Vlade Bugarske odbijaju da pregovaraju sa Sjevernom Makedonijom o ublažavanju uslova pod kojima Skoplje može da počne pristupne pregovore sa Evropskom unijom.

Mickoski: Postoji opcija da Sjeverna Makedonija uđe u EU do 2027. bez prava glasa

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zamrzlo je imovinu i financijska sredstva 11 državljana BiH povezanih s terorističkim organizacijama tzv. Islamska država (ISIL) i Al-Nusra, provodeći obaveze koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Za većinom sankcioniranih raspisana je i crvena potjernica Interpola na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine.
Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i finansijskih sredstava osoba koje se dovode u vezu s kaznenim djelima povezanim s terorizmom i njegovim finansiranjem i objavljene su 19. februara.
Na popisu je Nusret Imamović, radikalni selefijski vođa koji se prije nekoliko godina našao na listi deset najtraženijih terorista u svijetu, te je pod sankcijama Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Prema dostupnim informacijama, s porodicom boravi u Siriji duže od deset godina.
Među sankcioniranima su i Muradif Hamzabegović, za kojega se pretpostavlja da se nalazi u Siriji, te njegova supruga Sena Hamzabegović, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena, jer Tužiteljstvo nije dokazalo da je znala u koje se svrhe novac koristi.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Hamzabegovića u odsustvu &nbsp;2013. godine na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi.
Na listi su i Hariz Mešanović, te njegova dva sina, Adem i Meho, za koje se, takođe, pretpostavlja da se nalaze u Siriji.
Imovina je zamrznuta i Azuru Karasuljiću, Edinu Zukiću i Emiru Ćelamu, kao i Aleksandru Ružiću, za kojega se navodi da se pridružio terorističkim skupinama u Siriji.
Mjere se odnose i na Jasmina Grabusa, koji je takođe u Siriji.
Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter, te su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine i ispunjenje međunarodnih obaveza države, uključujući obaveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem finansijskih sankcija za terorizam.
Istaknuto je da mjere ne predstavljaju utvrđivanje kaznene odgovornosti niti prejudiciraju ishod bilo kojeg postupka pred nadležnim sudovima ili tužiteljstvom.
Prema podacima obavještajnih i sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tokom sukoba u Siriji i Iraku između 2012. i 2016. godine otišlo oko 300 državljana BiH, uključujući muškarce, žene i maloljetnike, te je u tim područjima rođeno više djece.
Veći dio odlazaka zabilježen je ranih godina konflikta.
Od tog broja, procjenjuje se da je između 80 i više od stotinu osoba poginulo ili umrlo na ratištu, dok se nekoliko desetaka vratilo u Bosnu i Hercegovinu, bilo privatno ili kroz organizirane repatriacije.
Prema podacima iz 2025. godine, više od 100 državljana BiH, uglavnom žena i djece, boravilo je u kampovima i pritvorskim objektima u sjevernoj Siriji, bez jasno utvrđenog datuma povratka.
Bosna i Hercegovina je 2014. godine uvela posebne kaznene odredbe koje kažnjavaju odlazak svojih državljana na strana ratišta za terorističke organizacije, uključujući organizovanje terorističkih grupa, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i druga povezana djela.
Dosad je prvostepeno osuđeno više od 30 osoba za kaznena djela povezana sa Sirijom i terorizmom, s izrečenim zatvorskim kaznama do osam godina zatvora u mnogim slučajevima.
Najviše ih je osuđeno na oko tri godine zatvora, u slučajevima sporazuma o priznanju krivice ili zbog nedostatka dokaza za teže optužbe.

BiH sankcionisala 11 svojih državljana povezanih s ISIL-om i Al-Nusrom

U Albaniji je održan novi antivladin protest koji je protekao uz napetosti i sukobe s policijom, javlja Anadolu.
Protest opozicije održan je na 35. godišnjicu rušenja spomenika bivšem diktatoru Enveru Hodži, koja se obilježava 20. februara, uz zahtjev za ostavkom premijera Edija Rame. Organizovala ga je Demokratska stranka (PD) uz podršku drugih opozicionih stranaka ispred sjedišta Vlade Albanije u Tirani.
Protestnici su bacali Molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva prema zgradi Vlade, pri čemu je tokom nereda izbio požar u vanjskom dijelu objekta. Policija je odgovorila vodenim topovima.
Predsjednik Demokratske stranke i bivši premijer Sali Beriša izjavio je da su oni istinska opozicija i da će spasiti Albaniju.&nbsp;
- Slobodna Albanija, Albanija slobodnih građana proglasiće krađu građana teškim zločinom. Kazniće dvostruko više one dužnosnike koji pobjegnu- poručio je Beriša.
Nakon njegovog obraćanja, protest se premjestio ispred zgrade plenarne dvorane Skupštine Albanije, gdje su sukobi nastavili.&nbsp;
Protestanti su ponovo bacali Molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva, a policija je reagovala suzavcem i vodenim topovima. Suzavac je zahvatio i vanjski prostor džamije u blizini parlamenta, zbog čega su se neki protestanti sklonili kako bi izbjegli dim, dok su vjernici obavljali vjerske obrede u džamiji.
Organizatori tvrde da je tokom sukoba bilo i povrijeđenih
Opozicija takođe traži ostavku zamjenice premijera i ministarke infrastrukture i energetike Belinde Balluku, optužene za kršenje ravnopravnosti učesnika u javnim konkursima.
U proteklim mjesecima u Albaniji je održano više antivladinih protesta, a opozicione stranke najavile su njihov nastavak.

Protesti u Albaniji: Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade

Posjeta predsjednika SAD Donalda Trampa Kini biće održana od 31. marta do 2. aprila, prenosi Rojters, pozivajući se na zvaničnika Bijele kuće.
Tramp je nedavno potvrdio planove da ovog proljeća posjeti Kinu, navodeći da se raduje susretu sa ineskim kolegom Si Đinpingom.
Tramp je izjavio da njegova zemlja ima veoma dobre odnose sa Kinom i da su i njegovi lični odnosi sa kineskim liderom dobri.
Ukupno se očekuje da će lideri Sjedinjenih Američkih Država i Kine imati četiri lična susreta tokom 2026. godine: Trampovu planiranu posjetu Kini, mogući susret na teritoriji SAD, samit G20 u Majamiju i moguću Trampovu posjetu samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u Šenženu.

Tramp u Kini od 31. marta do 2. aprila

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: savjet-agencije-za-audiovizuelne-medijske-usluge