Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su nove sankcije usmjerene na dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, u nastojanju da izvrše pritisak na Moskvu.
- Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, vodim dobre razgovore, a onda oni ne vode nikuda. Jednostavno ne vode nikuda - rekao je predsjednik Donald Tramp nakon sastanka s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom na kojem su razgovarali o mirovnim pregovorima.
Objava sankcija uslijedila je dan nakon što je Trump saopštio da će sastanak planiran s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti biti odgođen na neodređeno vrijeme. Ranije, Rusija je pokrenula intenzivno bombardovanje Ukrajine u kojem je ubijeno najmanje sedam ljudi, uključujući djecu, prenosi SEEbiz.
Američki ministar finansija Skot Beset objasnio je da su nove sankcije potrebne zbog Putinovog odbijanja da okonča ovaj besmisleni rat. On je naveo da te naftne firme finansiraju "ratnu mašinu" Kremlja.
- Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i za trenutni prekid vatre - poručio je Besent.
Govoreći uz Rutea u Ovalnom salonu, Tramp je kritikovao Putina da nije ozbiljan u vezi s postizanjem mira, napomenuvši da se nada da će ove sankcije pomoći u postizanju mira.&nbsp;
Paket sankcija nazvao je "ogromnim" i dodao da bi one mogle biti brzo povučene ako Rusija pristane zaustaviti rat. Rute je pohvalio uvođenje sankcija, rekavši da se "vrši veći pritisak" na Putina.&nbsp;
Ovaj potez dolazi u trenutku kada su ključne razlike između američkih i ruskih predloga za mir postale sve jasnije. Tramp je naznačio da je ključna tačka spoticanja odbijanje Moskve da prekine borbe duž trenutne linije fronta. Američki državni sekretar Marko Rubio izvijestio je da SAD i dalje žele sastanak s Rusijom.
Dvije ruske naftne firme izvoze 3,1 milion barela nafte dnevno. Rosneft je odgovoran za gotovo polovinu ukupne ruske proizvodnje nafte, što čini šest odsto globalne proizvodnje, prema procjenama britanske vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp uveo sankcije Rosneftu i Lukoilu

Bivšim srpskim ministarima Tomislavu Momiroviću i Goranu Vesiću, osumnjičenim da su zajedno sa još nekoliko uhapšenih vršili koruptivna krivična djela prilikom projekta rekonstrukcije željezničke pruge Novi Sad-Subotica-Kelebija danas je ukinut kućni pritvor.
Ovo je za agenciju Beta potvrdila Ivona Čogurić, portparolka Specijalnog suda koja je dodala da je pritvor ukinut po sili zakona, jer se tromjesečna mjera pritvora može odrediti maksimalno dva puta zaredom prije podizanja optužnice.
- Kako optužnica do danas nije potvrđena, Sud je to učinio po službenoj dužnosti - navela je ona.
Njima je za još tri mjeseca produžena mjera zabrane sastajanja i komuniciranja sa potencijalnim svjedocima u ovom postupku.
Momiroviću, Vesiću i osumnjičenima A.D, N.Š, S.K, S.J, V.N, I.P. i Z.M. kućni pritvor uz elektronski nadzor (nanogicu) produžen je za još tri mjeseca u novembru.
Svi oni su osumnjičeni da su korupcijom na modernizaciji željeznice oštetili budžet Srbije za više od 115 miliona američkih dolara.

Vesiću i Momiroviću ukinut pritvor jer nema optužnice

Prevoznici iz Srbije dogovorili su se da danas prekinu blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima, potvrđeno je agenciji Beta. Nakon ove odluke i kolege iz BIH su odučule da obustave blokadu graničnih prijelaza za teretni saobraćaj sa zemljama Evropske unije.
Njihove kolege u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji to su učinile dan ranije, 29. januara, dok se odluka prevoznika iz Bosne i Hercegovine čeka.
Vozači kamiona iz Srbije su u saopšenju naveli da poslije pet dana obustavljaju blokade jer je Evropska komisija “prvi put jasno objavila da su profesionalni vozači posebna kategorija radnika koja zahtjeva duži boravak na teritoriji Evropske unije od 90 dana”.
Evropska komisija je 30. januara saopštila da radi na rješavanju problema profesionalnih vozača kamiona iz zemalja Zapadnog Balkana u državama Šengena nakon uvođenja digitalnog sistema za kontrolu granica.
Predstavnici EU i ambasadori šest država regiona prije dva dana održali su sastanak zainteresovanih strana u vezi sa blokadom granica zaposlenih u međunarodnom transportu, dok je naredni suret planiran za iduću sedmicu.
Portparol Evropske komisije Markus Lamber je naveo da su na sastanak pozvani resorni ministri iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore i Kosova.
On nije želio da govori o mogućem roku za rješavanje tog problema.
- Tom prilikom istražiće se i moguće uvođenje novih specifičnih pravila za produženi kratki boravak na nivou EU - rekao je Lamber.

Prevoznici iz Srbije i BiH obustavili blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima

Vlada Crne Gore i Opština Ulcinj potpisale su Ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću za upravljanje Parkom prirode „Ulcinjska solana“.
Ugovor su potpisali ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
Ministar Ćulafić je tim povodom rekao da Ulcinjska solana nije klasično zaštićeno područje, "ona je simbol naše svijesti, kao države sa malom teritorijom, da je izuzetno važno sačuvati ono što imamo."
- Solana je dokaz patriotizma, naša ispunjena obaveza i trajna odgovornost, koju kao Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dosljedno preuzimamo - kazao je on.
Istakao je da je poslije zvaničnog zatvaranja Poglavlja 27 rješenje upravljača jedna od najvažnijih obaveza koje smo uspješno priveli kraju.
- Ulcinjska solana je ponos Ulcinja i cijele Crne Gore, živi dokaz da prirodu možemo čuvati odgovorno, s ljubavlju i vizijom za budućnost. Ona je ambasador Crne Gore, mjesto gdje se ekologija i tradicija susrijeću na održiv način. Zato danas ovdje i ponosno stojimo pred našim evropskim partnerima, jer smo pokazali da kao društvo vrijedimo i da znamo da se dogovorimo oko važnih pitanja. Iako se činilo da su neki procesi trajali dugo, vjerujem da se neke stvari nijesu mogle desiti ranije i da se sada dešavaju u pravo vrijeme, a u ovom slučaju, pred naš finalni krug završavanja obaveza i zatvaranja Poglavlja 27” - zaključio je ministar Ćulafić i zahvalio svima koji su istinski doprinijeli finalizaciji pitanja Ulcinjske solane.
Nimanbegu je rekao da "potpisujemo odluku da se Ulcinjska solana trajno zaštiti, obnovi i odgovorno upravlja, u interesu građana Ulcinja, bivših radnika Solane i budućih generacija."
- Politički dogovor o proglašenju Solane Parkom prirode postignut je 2016. godine, a Skupština opštine Ulcinj je 2019. donijela odluku kojom je taj status i formalno potvrđen. U periodu od 2021. do 2025. godine radili smo posvećeno na implementaciji te odluke i stvaranju uslova za zakonito i održivo upravljanje - istakao je Nimanbegu.
Kazao je da Ulcinj bira dugoročne vrijednosti ispred kratkoročnih interesa, "da prirodna dobra nijesu predmet prodaje, već nasljeđe koje čuvamo i unapređujemo."
Potpisivanju su prisustvovali ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, ambasador Njemačke Peter Felten, ministar finansija Novica Vuković, kao i predstavnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i Dr Martin Schneider Jacoby Association (MSJA).

Ćulafić i Nimanbegu potpisali Ugovor o osnivanju preduzeća koje će upravljati Solanom

Advokat Zoran Piperović kazao je juče za TV E da je predložio da se sasluša izvršna direktorica Vijesti Marijana Bojanić u predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koga Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za organizovanje kriminalne grupe i navodni nezakoniti uticaj na uređivačku politiku više crnogorskih medija.
- Bio sam kod Mijajlovića u UIKS-u i rekao mi je da je primijetio da su skoro svi novinari sa kojima je komunicirao, a koji se pominju u naredbi za sprovođenje istrage, tretirani kao svjedoci, ali da jedna osoba iz svijeta medija nije pozvana kao svjedok, a sa njom je komunicirao ništa manje nego sa, na primjer, urednicom Standarda Jasminom Muminović. To je Marijana Bojanić - izvršna direktorka Vijesti, i ja sam predložio da se i ona sasluša na okolnosti - rekao je Piperović za TV E.
On je istakao da je Mijajlović, u vrijeme kada je komunicirao sa novinarima targetiranih medija, bio u kontaktu sa Bojanić, te da bi, shodno tome, imao nekoliko pitanja za nju.
- Mijajlović nije prejudicirao da bi tu bilo išta spektakularno, ali treba da ispoštujemo princip i da vidimo da li je imao inputa prema Vijestima, i da li su ljudi iz tog medija imali impute prema Aleksandru Mijajloviću, ako je već uticao na ostale mediji koji su se poslije karakterisali kao mafijaški - naglasio je Piperović.
Očekuje da će tužioci Miroslav Turković i Ivana Petrušić Vukašević uvažiti njegov zahtjev. Ukoliko njegov prijedlog ne prihvati Specijalno državno tužilaštvo, hoće, uvjeren je, Vrhovni sud.
- Ako SDT ne prihvati moj prijedlog, onda ulazi u opasnost da se svi zapitamo zašto je neko toliko ekskluzivan da ne smije, ili ne treba da daje izjavu upravo zbog onoga zbog čega su drugi novinari dali izjavu, a koji su kontaktirali sa Mijajlovićem. Ako je deset novinara bilo u kontaktu sa njim, a devet se saslušaju, što ne bi i desiti? Zašto bi bio privilegovan? Te poruke su tužioci već vidjeli i pomalo "zažmurili". Evo, da vidimo o čemu su se dopisivali u vremenu kada je Mijajlović sa ostalim medijima pravio "mafijaške medije" koji će "da ruše sistem bezbjednosti", "ustavni sistem" i sve ono što piše u naredbi za sprovođenje istage - poručio je Piperović.
Komentarišići jučerašnje davanje izkaza izvršne direktorice i glavne i odgovorne urednice portala Standard Jasmine Muminović, Piperović je kazao da je bila vrlo koncizna i korektna, te da će njeni odgovori na tužilačka pitanja biti od velike pomoći i njima. 
- Objasnila je koji su to bili aranžmani sa Mijajlovićem i da tu nema ništa posebno u odnosu na druge ljude sa kojima je sarađivala -medijskim kućama i sponzorima. Kazala je da njena kuća posluje godišnje oko 300.000 eura uz sponzorske aktivnosti, a da je udio Montemedia 5-6 odsto i da Aco Mijajlović nikada nije rekao, niti tražio što da piše. Ako je nešto poslao ili pitao, ona je to provjeravala pa tek onda objavljivala - kazao je Piperović.
Muminović je juče detaljno objasnila prirodu poslovnog odnosa sa agencijom čiji je Izvršni direktor Mijajlović, a koja se bavi zakupom oglasnog prostora. Za sve navedeno ona je tužiocima ponudila i dokaze u koje mogu da izvrše uvid.
Takođe je istakla da Mijajlović, kako se u dijelu javnosti spekulisalo, nije finansijer portala Standard i da ovaj medij nema finansijera, već je samoodrživ kroz prodaju oglasnog prostora desetinama kompanija, koje prepoznaju interes i ukazuju nam povjerenje.
Pored Muminović, u predmetu protiv Aleksandra Mijajlovića ranije su saslušani izvršna direktorica Portala Analitika Tinka Đuranović i glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović...

Piperović: Tražio sam da se sasluša i Marijana Bojanić, komunicirala je sa Mijajlovićem kad i targetirani novinari

Politika

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

Hronika

Leković pripojio Šćepanovića Demokratama

Društvo

Miloš Rajković, Danko Popović, Alen Kalač i Rifat Kalač osumnjičeni da su dio lanca šumske mafije

Tag: rosneft

Tramp uveo sankcije Rosneftu i Lukoilu

Vesiću i Momiroviću ukinut pritvor jer nema optužnice

Prevoznici iz Srbije i BiH obustavili blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima

Ćulafić i Nimanbegu potpisali Ugovor o osnivanju preduzeća koje će upravljati Solanom

Piperović: Tražio sam da se sasluša i Marijana Bojanić, komunicirala je sa Mijajlovićem kad i targetirani novinari

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO