<article>Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su nove sankcije usmjerene na dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, u nastojanju da izvrše pritisak na Moskvu.- Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, vodim dobre razgovore, a onda oni ne vode nikuda. Jednostavno ne vode nikuda - rekao je predsjednik Donald Tramp nakon sastanka s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom na kojem su razgovarali o mirovnim pregovorima.Objava sankcija uslijedila je dan nakon što je Trump saopštio da će sastanak planiran s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti biti odgođen na neodređeno vrijeme. Ranije, Rusija je pokrenula intenzivno bombardovanje Ukrajine u kojem je ubijeno najmanje sedam ljudi, uključujući djecu, prenosi SEEbiz.Američki ministar finansija Skot Beset objasnio je da su nove sankcije potrebne zbog Putinovog odbijanja da okonča ovaj besmisleni rat. On je naveo da te naftne firme finansiraju "ratnu mašinu" Kremlja.- Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i za trenutni prekid vatre - poručio je Besent.Govoreći uz Rutea u Ovalnom salonu, Tramp je kritikovao Putina da nije ozbiljan u vezi s postizanjem mira, napomenuvši da se nada da će ove sankcije pomoći u postizanju mira. Paket sankcija nazvao je "ogromnim" i dodao da bi one mogle biti brzo povučene ako Rusija pristane zaustaviti rat. Rute je pohvalio uvođenje sankcija, rekavši da se "vrši veći pritisak" na Putina. Ovaj potez dolazi u trenutku kada su ključne razlike između američkih i ruskih predloga za mir postale sve jasnije. Tramp je naznačio da je ključna tačka spoticanja odbijanje Moskve da prekine borbe duž trenutne linije fronta. Američki državni sekretar Marko Rubio izvijestio je da SAD i dalje žele sastanak s Rusijom.Dvije ruske naftne firme izvoze 3,1 milion barela nafte dnevno. Rosneft je odgovoran za gotovo polovinu ukupne ruske proizvodnje nafte, što čini šest odsto globalne proizvodnje, prema procjenama britanske vlade.</article>

Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su nove sankcije usmjerene na dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, u nastojanju da izvrše pritisak na Moskvu.
- Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, vodim dobre razgovore, a onda oni ne vode nikuda. Jednostavno ne vode nikuda - rekao je predsjednik Donald Tramp nakon sastanka s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom na kojem su razgovarali o mirovnim pregovorima.
Objava sankcija uslijedila je dan nakon što je Trump saopštio da će sastanak planiran s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti biti odgođen na neodređeno vrijeme. Ranije, Rusija je pokrenula intenzivno bombardovanje Ukrajine u kojem je ubijeno najmanje sedam ljudi, uključujući djecu, prenosi SEEbiz.
Američki ministar finansija Skot Beset objasnio je da su nove sankcije potrebne zbog Putinovog odbijanja da okonča ovaj besmisleni rat. On je naveo da te naftne firme finansiraju "ratnu mašinu" Kremlja.
- Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i za trenutni prekid vatre - poručio je Besent.
Govoreći uz Rutea u Ovalnom salonu, Tramp je kritikovao Putina da nije ozbiljan u vezi s postizanjem mira, napomenuvši da se nada da će ove sankcije pomoći u postizanju mira.&nbsp;
Paket sankcija nazvao je "ogromnim" i dodao da bi one mogle biti brzo povučene ako Rusija pristane zaustaviti rat. Rute je pohvalio uvođenje sankcija, rekavši da se "vrši veći pritisak" na Putina.&nbsp;
Ovaj potez dolazi u trenutku kada su ključne razlike između američkih i ruskih predloga za mir postale sve jasnije. Tramp je naznačio da je ključna tačka spoticanja odbijanje Moskve da prekine borbe duž trenutne linije fronta. Američki državni sekretar Marko Rubio izvijestio je da SAD i dalje žele sastanak s Rusijom.
Dvije ruske naftne firme izvoze 3,1 milion barela nafte dnevno. Rosneft je odgovoran za gotovo polovinu ukupne ruske proizvodnje nafte, što čini šest odsto globalne proizvodnje, prema procjenama britanske vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Donald Tramp

sankcije

Rosneft

Lukoil

Svijet

Tramp uveo sankcije Rosneftu i Lukoilu

Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele su nove sankcije usmjerene na dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, u nastojanju da izvrše pritisak na Moskvu.
- Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, vodim dobre razgovore, a onda oni ne vode nikuda. Jednostavno ne vode nikuda - rekao je predsjednik Donald Tramp nakon sastanka s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom na kojem su razgovarali o mirovnim pregovorima.
Objava sankcija uslijedila je dan nakon što je Trump saopštio da će sastanak planiran s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti biti odgođen na neodređeno vrijeme. Ranije, Rusija je pokrenula intenzivno bombardovanje Ukrajine u kojem je ubijeno najmanje sedam ljudi, uključujući djecu, prenosi SEEbiz.
Američki ministar finansija Skot Beset objasnio je da su nove sankcije potrebne zbog Putinovog odbijanja da okonča ovaj besmisleni rat. On je naveo da te naftne firme finansiraju "ratnu mašinu" Kremlja.
- Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i za trenutni prekid vatre - poručio je Besent.
Govoreći uz Rutea u Ovalnom salonu, Tramp je kritikovao Putina da nije ozbiljan u vezi s postizanjem mira, napomenuvši da se nada da će ove sankcije pomoći u postizanju mira. 
Paket sankcija nazvao je "ogromnim" i dodao da bi one mogle biti brzo povučene ako Rusija pristane zaustaviti rat. Rute je pohvalio uvođenje sankcija, rekavši da se "vrši veći pritisak" na Putina. 
Ovaj potez dolazi u trenutku kada su ključne razlike između američkih i ruskih predloga za mir postale sve jasnije. Tramp je naznačio da je ključna tačka spoticanja odbijanje Moskve da prekine borbe duž trenutne linije fronta. Američki državni sekretar Marko Rubio izvijestio je da SAD i dalje žele sastanak s Rusijom.
Dvije ruske naftne firme izvoze 3,1 milion barela nafte dnevno. Rosneft je odgovoran za gotovo polovinu ukupne ruske proizvodnje nafte, što čini šest odsto globalne proizvodnje, prema procjenama britanske vlade.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Vlada ne smije izbjegavati odgovornost po ključnim društvenim i političkim pitanjima, ocjenjujući da je u crnogorskoj politici sve prisutniji trend bjekstva od donošenja odluka i preuzimanja posljedica.
Nakon predstavljanja publikacije „Crna Gora 2024–2034: Vizija i preporuke Univerziteta Crne Gore“, Milatović je odgovarao na pitanja novinara, osvrnuvši se na aktuelna dešavanja na političkoj sceni.
Komentarišući izlazak predstavnika DNP-a iz Vlade, predsjednik je kazao da ne želi da ulazi u političke ocjene tog poteza, ali je istakao da su njihovi zahtjevi, prema njegovom viđenju, ostali neispunjeni.
– Vidio sam da su predstavili određene zahtjeve, da oni nijesu ispunjeni i da su zbog toga odlučili da napuste Vladu. Smatram da je to politički principijelno, pod uslovom da će na neki drugi način nastaviti borbu za ciljeve za koje se zalažu. Pozivam sve političke aktere da budu dosljedni obećanjima datim građanima tokom izbornih kampanja – rekao je Milatović.
Govoreći o situaciji u Glavnom gradu i mogućnosti uvođenja prinudne uprave usljed eventualnog izlaska odbornika DNP-a iz lokalne vlasti, predsjednik je naglasio da zakon jasno propisuje procedure koje se moraju poštovati.
– Izlazak pojedinih političkih subjekata iz vlasti ne znači automatski uvođenje prinudne uprave. Postoje zakonom definisani koraci i svi procesi moraju se odvijati isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom – poručio je on.
Osvrćući se na pitanje jezika, Milatović je istakao da je riječ o legitimnoj političkoj temi, dodajući da nezauzimanje stava od strane Vlade po važnim društvenim pitanjima ne predstavlja dobru praksu.
– Vlada je, po Ustavu, nosilac politike i dužna je da preuzima odgovornost i za odluke koje donosi i za one koje izbjegava da donese. Čini mi se da u crnogorskoj politici ima previše bjekstva od odgovornosti, a tome svjedoče i dešavanja u bezbjednosnom sektoru – rekao je predsjednik.
Posebnu zabrinutost izrazio je povodom slučaja bjekstva Miloša Medenice, prvostepeno osuđenog kao vođe organizovane kriminalne grupe.
– Situacija u kojoj lice osuđeno za teško krivično djelo nestane bez jasnog objašnjenja i bez preuzimanja odgovornosti ozbiljno dovodi u pitanje vladavinu prava i pravdu – ocijenio je Milatović.
On je poručio da odgovornost mora biti jasno utvrđena i saopštena javnosti.
– Predsjednik Vlade ima obavezu da kaže ko snosi odgovornost i da preduzme konkretne korake, uključujući smjene odgovornih. Građani Crne Gore očekuju jasan stav, odgovornost i odlučno djelovanje – zaključio je Milatović.

Milatović: Vlada mora preuzeti odgovornost – bijeg od odluka urušava povjerenje u institucije

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković danas je održao sastanak sa predstavnicima neformalne građanske asocijacije „Stega“, tokom kojeg su dogovorene aktivnosti buduće saradnje.
Uvažavajući činjenicu da se u tekućoj godini obilježava jubilej 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, kao i 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta – Stege, dogovoreno je da se u mjesecu martu organizuje svečani događaj posvećen ovom značajnom jubileju. Događaj će okupiti veći broj uglednih akademika, profesora i drugih istaknutih poznavalaca ovog važnog dokumenta crnogorske pravne istorije.
Tom prilikom, gradonačelnik Đurašković kazao je da Cetinje ima posebnu odgovornost da čuva i afirmiše temelje crnogorske državnosti i pravne tradiciji, te da ovakvi jubileji nijesu samo podsjećanje na prošlost, već i obaveza da vrijednosti na kojima je država utemeljena prenosimo budućim generacijama.
Profesor Branislav Radulović je na sastanku ukazao da Stega, koja je začetak crnogorskog zakonodavstva, predstavlja temelj izgradnje pravne države i činjenica da Crna Gora slavi 230 godina od njenog donošenja nalaže da prijestono Cetinje, pravnička zajednica i svi poštovaoci crnogorske pravne baštine, učine napor da na adekvatan nacin obilježe ovaj značajan datum.
Na sastanku je istaknuta važnost činjenice što se ovaj vrijedan jubilej obilježava u godini kada slavimo 20 godine obnove crnogorske nezavisnosti.
Tokom sastanka razmotrena su i druga pitanja od značaja za unapređenje saradnje između Prijestonice Cetinje i neformalne građanske asocijacije „Stega“.

Prijestonica Cetinje i Stega dogovorili obilježavanje jubileja 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta

Crnogorskoj ekonomiji je nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja koja će u narednoj deceniji jasno definisati strukturne reforme neophodne za njenu diversifikaciju, jačanje likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti, saopštio je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Ukazujući na strukturnu ranjivost crnogorske privrede i izostanak adekvatne sistemske podrške, Mugoša je naveo niz zabrinjavajućih pokazatelja:
– Pokrivenost uvoza izvozom je najmanja u posljednjih 16 godina, uz najveći spoljnotrgovinski deficit u istom periodu – oko 3,5 milijardi eura u 2024. i čak 3,9 milijardi eura u 2025. godini;
– Pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 12,8 odsto, što je pad u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 15,1 odsto;
– Mikro preduzeća, koja čine okosnicu crnogorske privrede jer predstavljaju 93 odsto ukupnog broja firmi i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, već šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za oko 25 odsto manji nego 2019. godine;
– U odnosu na period od prije nekoliko godina, više od 2.500 preduzeća dodatno je ušlo u blokadu;
– Istovremeno, budžetska sredstva namijenjena unapređenju konkurentnosti privrede smanjena su sa gotovo šest miliona eura na manje od četiri miliona.
Mugoša je poručio da bez jasne razvojne vizije i snažne institucionalne podrške nema održivog ekonomskog rasta, upozoravajući da se postojeći trendovi moraju hitno zaustaviti kroz planske i odgovorne politike.

Mugoša: Crnogorska ekonomija na ivici – rekordni deficit, slabljenje privrede i izostanak strateškog razvoja

Vlada Crne Gore donijela je više odluka na telefonskoj sjednici održanoj 29. januara 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez formalnog zasijedanja, uz saglasnost većine članova.
Na sjednici je usvojen Predlog amandmana na Predlog zakona o tržištu kapitala, kao i Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva javnih radova.
Vlada je takođe utvrdila osnovu za vođenje pregovora i zaključivanje Međuvladinog sporazuma između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država o saradnji u implementaciji strateških projekata, zajedno sa nacrtom tog sporazuma.
Razmatrano je i usvojeno mišljenje na amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji su podnijeli poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Usvojena je i platforma za učešće predsjednika Vlade Milojka Spajića na Svjetskom samitu vlada, koji će biti održan od 3. do 5. februara 2026. godine u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Pored toga, Vlada je dala saglasnost za preusmjerenje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve, kao i za isplatu novčane naknade za rad u Savjetu statističkog sistema, stručnom i savjetodavnom tijelu u Upravi za statistiku.
O odlukama opširnije <a href="https://www.gov.me/clanak/saopstenje-o-odlukama-vlade-crne-gore-donijetim-na-telefonskoj-sjednici-odrzanoj-29-januara-2026-godine" target="_blank">OVDJE.</a>

Tramp uveo sankcije Rosneftu i Lukoilu

Tagovi

Milatović: Vlada mora preuzeti odgovornost – bijeg od odluka urušava povjerenje u institucije

Prijestonica Cetinje i Stega dogovorili obilježavanje jubileja 230 godina od donošenja prvog crnogorskog zakonodavnog akta

Mugoša: Crnogorska ekonomija na ivici – rekordni deficit, slabljenje privrede i izostanak strateškog razvoja

Usvojeni amandmani na Zakon o tržištu kapitala, odluke o sporazumu sa SAD, budžetskim preusmjerenjima...

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO