Doskorašnji selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Robert Prosinečki ima novi posao. Samo dva mjeseca nakon što je otišao sa klupe „sokola", hrvatski stručnjak je preuzeo selekciju Kirgistana, sa kojom je danas potpisao jednogogodišnji ugovor.
Prosinečki je paraf na ugovor stavio u prisustvu predsjednika tamošnjeg saveza Kamčibeka Tašijeva, a na zvaničnom sajte te fudbalske organizacije piše da će ukoliko nastup na Azijskom kupu 2027. godine bude dobar, sporazum biti produžen za još ri godine.
- Dolazak Roberta Prosinečkog unijeće novi podsticaj u nacionalni tim. Pred nama su značajni izazovi i da pod njegovim vođstvom, vjerujemo da će tim moći da postigne značajne promjene – saopštio je predsednik FS Kirgistana Kamčibek Tašijev.
Pored Crne Gore, Prosinečki je sa klupe predvodio reprezentacije Hrvatske, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine i Turske, ali je bio i trener nekoliko nevropskih klubova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Robert Prosinečki selektor Kirgistana

Robert Prosinečki i zvanično više nije selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore već je od danas na toj poziciji Mirko Vučinić.
Tu odluku danas je donio Izvršni odbor Fudbalskog saveza Crne Gore.
Vučinić će u ulozi selektora i privesti kraju aktuelni ciklus kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, tokom kojeg nas u oktobru očekuju gostovanja Farskim Ostrvima i Gibraltaru, a u novembru duel protiv Hrvatske pod Goricom.
Robert Prosinečki našu je reprezentaciju vodio od februara prošle godine. Tokom njegovog mandata, Crna Gora odigrala je 16 susreta, upisavši pet pobjeda, remi i 10 poraza.

1084x550

Izvršni odbor FSCG zvanično donio odluku: Prosinečki više nije selektor, od danas je Mirko Vučinić

Robert Prosinečki više nije selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore, &nbsp;piše Pobjeda.
Njegovo mjesto, prema njihovim saznanjima, preuzeće Mirko Vučinić koji je i do sada bio u stručnom štabu.
Nakon razočaravajućih utakmica protiv Češke i Hrvatske, a posebno teškog poraza u utakmici u Zagrebu, Prosinečki je dobio otkaz na klupi Crne Gore.
Prosinečki je reprezentaciju Crne Gore preuzeo u februaru 2022. godine.
Nakon velike igračke karijere je kao trener vodio klubove u Srbiji, Turskoj, Sloveniji i Hrvatskoj, a kao sa klupe je predvodio i reprezentacije Azerbajdžana i Bosne i Hercegovine.

Prosinečki dobio otkaz, Vučinić nasljednik

Blamaža naše fudbalske reprezentacije prošlog petka u Podgorici i sinoć u Zagrebu nije jedino ružno što su navijači "hrabrih sokola" doživjeli u ovom kratkom vremenskom razmaku, piše Antena M.&nbsp;
Selektor Robert Prosinečki je, kako navode, na ružan, neprimjereno ironičan način komentarisao nedolazak mladog Andrije Radulovića na pripreme reprezentacije za dva odlučujuća meča u kvalifikacijama za Prvenstvo svijeta.&nbsp;
Upitan da objasni kako je Kotoranin igrao u prijateljskom meču za svoj Rapid protiv Venecije, a nije se pojavio u Podgorici, selektor Prosinečki je, na presu u Zagrebu, odgovorio:
"Toliko se voli Crna Gora. Šta drugo da prokomentarišem? Ako mu je važniji klub u datom trenutkuod reprezentacije, treba da pitate njega".
Stvar, međutim, nije ni izbliza takva kakvom je predstavio Prosinečki. Selektor možda nije znao sa kakvim se problemima suočava Andrija Radulović, ali je mogao, čak morao znati. Bilo je potrebno da pokaže samo malo interesovanja za ono što mu je reprezentativac u poruci naveo kao razlog nedolaska. Kao selektor, kao bivši veliki fudbaler, kao čovjek - imao je obavezu da pokaže barem minimum empatije i razumijevanja za zdravlje mladića koji je budućnost crnogorskog fudbala.
Andrija Radulović se, nakon što su mediji prenijeli izjavu Prosinečkog, pismom obratio predsjedniku FSCG Dejanu Savićeviću. U tom pismu, u koje je Antena M imala uvid, Radulović je objasnio koji su razlozi njegovog izostanka sa ove akcije državnog tima i najavio da će upoznati javnost sa činjenicama, ali tek nakon utakmice u Zagrebu, jer ne želi da remeti mir u reprezentaciji uoči važnog meča.
Njegovo pismo prenosimo u cjelosti:
"Poštovani Predsjedniče,
Zbog zlonamjernih interpretacija mog nedolaska na okupljanje naše Reprezentacije za utakmice sa Češkom i Hrvatskom, osjećam potrebu da Vam se obratim kao čovjek, fudbaler i Crnogorac, kako biste znali šta je istina u ovom slučaju.
Napominjem da ću o svemu upoznati i crnogorsku javnost, ali nakon utakmice sa Hrvatskom, jer ne želim da na bilo koji način remetim atmosferu u reprezentaciji i oko nje, uoči važnog meča.
Selektora Prosinečkog obavijestio sam porukom o razlozima zbog kojih se ne mogu pojaviti na okupljanju reprezentacije, u Podgorici. Upoznao sam ga sa zabrinjavajućim zdravstvenim problemima, koji se u posljednje vrijeme manifestuju tokom svake utakmice: vroglavica, povraćanje, čak i nesvjestica. Obavijestio sam ga da sam sa klupskim ljekarom dogovorio da tokom pauze u prvenstvu uradimo medicinske pretrage, kako bi utvrdio dijagnozu.
Na tu moju poruku Selektor je odgovorio istog trenutka, jednom riječju - ok! Bez pitanja, makar i kurtoaznog, kako se osjećam, da li sam uplašen za zdravlje i karijeru?! Naravno da znam da živimo u vremenu sutovog profesionalizma, ali bih volio i da, barem u ovakvim situacijama, pokažemo da smo i ljudi. Konačno, meni su tek 23 godine.
Na sajtu reprezentacija.me objavljena je informacija, veoma tendenciozno sročena i naslovljena, da sam otkazao poziv da nastupim za Crnu Goru, a da sam igrao za Rapid u prijateljskoj utakmici protiv Venecije. U toj informaciji, međutim, nema suštine: utakmicu sam igrao jer je to tražio klupski medicinski tim, koji je sve vrijeme bio pripravan pored terena, kako bi mogli da urade nalaze u realnim uslovima izlaganja organizma naporu utakmice. U 74. minutu sam izašao iz igre i odmah priključen na instrumente kojima je skenirana reakcija organizma u uslovima napora koje nose utakmice.
Ovo je, u najkraćem, objašnjenje i istina o mom nedolasku na pripreme reprezentacije. Komentar Selektora u kojem dovodi u pitanje moju ljubav prema Crnoj Gori smatram nepedagoškim, nesportskim i neljudskim. Moju ljubav prema Crnoj Gori niko nema pravo da dovodi u pitanje. I to je najviše što mi u ovim okolnostima lijepo vaspitanje dozvoljava da kažem.
Moja je čvrsta namjera da ozdravim, a onda da dugo i dugo dajem sve što mogu mojoj jedinoj državi. I da ostvarim san - da u najdražem dresu zaigram na Svjetskom i Evropskom prvenstvu.
Vas srdačno pozdravljam i želim puno sreće, večeras na Maksimiru i ubuduće!
Andrija Radulović, ponosni reprezentativac Crne Gore".
Podsjetimo, reprezentacija Crne Gore poražena je sinoć od Hrvatske rezultatom 4:0 i tako ostala i bez teoretskih šansi za plasman na SP.&nbsp;

Radulović: Komentar Prosinečkog u kojem dovodi u pitanje moju ljubav prema Crnoj Gori nepedagoški, nesportski i neljudski

Selektor crnogorske reprezentacije Robert Prosinečki izjavio je nakon utakmice sa Hrvatskom u Zagrebu na pitanje o ostavci da sjutra putuju za Crnu Goru, pa će razgovarati s čelnicima i vidjeti što će dalje biti.
Komentarišući utakmicu ocijenio je da nije bilo lako.
- Neću reći da je crveni karton promijenio tok, no bilo ko je protiv Hrvatske s igračem manje u problemu je. Hrvatska je igrala jako dobro, pas igrom su stvorili mnogo šansi i zasluženo pobijedili. Ne znam bi li bilo drukčije da nije bilo crvenog kartona. Dobro smo izgledali do 35. minute, oni su imali posjed ali nisu ozbiljnije prijetili do tada - rekao je, pored ostalog, Prosinečki.

Prosinečki o ostavci: Sjutra ću razgovarati sa čelnicima i vidjećemo što ćemo dalje

Naša selekcija tako se i definitivno oprašta od šansi da se do kraja umiješa za drugo mjesto.
No, ono što brine jeste da večeras gotovo da nije bilo igre, kada je u pitanju crnogorska reprezentacija. Istina je da smo igrali protiv najjače selekcije u grupi, ali uprkos tome - ostaje utisak o izuzetno blijedom izdanju. Bilo je i pehoda - Vujačić se povrijedio na startu, a Bulatović je u završnici prvog poluvremena dobio crveni karton.
Tokom prvog poluvremena gotovo da smo gledali 'viktoriju' pred našim golom, pri čemu je na samom startu utakmice, usljed povrede, Vujačić morao van igre. Nizali su se pokušaji Hrvata, ali mimo ozbiljnijeg pokušaja Ivanovića, Petković u uvodnih tridesetak minuta nije imao ozbiljnijih intervencija.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Ftransparent-navijaca-crne-gore-na-maksimiru-sa-lovcena-vila-klice-oprosti-nam-dubrovnice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naš je bunker izdržao do 35. minuta. A tada je Jakić dobio loptu po desnoj strani, pa je driblingom 'izbacio' Camaja i Jovetića, a onda sa 18 metara šutnuo u dalji ugao i pogodio – bio je to njegov prvi pogodak za suparničku selekciju.
Nedugo zatim, uslijedio je novi peh po našu selekciju. Bulatović je srušio Modrića uz samu ivicu šesnaesterca i zbog drugog žutog kartona morao je vani. Prvi je, pritom, dobio zbog prigovora.
Nedugo po početku drugog dijela, Hrvatska je udvostručila vođstvo. Strijelac je bio Andrej Kramarić, koji se najbolje snašao u našem šesnaestercu pošto je Modrić izveo korner. Bio je to i plod očajne reakcije naše odbrane.
Ništa drugačije nije bilo do kraja – domaći su neprekidno napadali, a Petković se isticao uz nekoliko odličnih odbrana. O igri naše selekcije najbolje će reći to da smo prvi pokušaj imali u 76. minutu – tada je Lončarev šut bio izblokiran.
Treći gol vidjeli smo u 85. minutu. Majer je šutnuo, Kuč je skrenuo loptu, koja je završila u mreži - nije u toj situaciji ništa mogao da uradi Petković. U drugom minutu nadoknade, u strijelce se upisao i Ivan Perišić, pri čemu je naša odbrana u tim momentima djelovala potpuno nezainteresovano.
Duel na Maksimiru treba što prije zaboraviti i okrenuti se ostatku kvalifikacija, u kojem nas čekaju gostovanja Farskim Ostrvima i Gibraltaru i meč protiv Hrvatske pod Goricom.
U drugom večerašnjem susretu, Farska Ostrva slavila su na gostovanju Gibraltaru (0:1). Tako se selekcija sa arhipelaga u Sjevernom moru bodovno izjednačila sa našom.

Poraz Crne Gore na Maksimiru uz izdanje koje treba što prije zaboraviti

Dobro je da u našem medijskom prostoru bude što više tumačenja vezano za igru i utakmice naše reprezentacije. Međutim, u različitim analizama vezanim za poraz od Češke dominiraju tri zapažanja, uglavnom negativna, i tek djelimično tačna. <h2>Krstović lijevo, Jovetić centralno</h2> Kritkuje se odluka Prosinečkog da Krstovića rasporedi lijevo, a Jovetića centralno u vrhu naše 4-3-2-1 formacije. Koliko je odluka donijela rezultata, može se pričati. Ali da je bila nerazumna – daleko od toga. Nikola Krstović je igrao na lijevom krilu još kod selektora Radulovića, a najbolji primjer za to je utakmica u Ligi Nacija 2022. protiv Rumunije u gostima. Pobijedili smo 0:3, a Krstović je u sličnoj formaciji igrao na lijevom boku. Ne sjećam se da se tad neko žalio.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250906150944_550467ad7dcf923ac99b77f563307db30ee669d1e266eba202d7a31f50d5bcf1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250906150944_550467ad7dcf923ac99b77f563307db30ee669d1e266eba202d7a31f50d5bcf1" data-rendition-name="original" width="396" height="526" loading="lazy" alt="Krstović je igrao na lijevom krilu u pobjedi nad Rumunijom 0:3 u Ligi nacija prije tri godine (Foto: CG Sport)"><figcaption>Krstović je igrao na lijevom krilu u pobjedi nad Rumunijom 0:3 u Ligi nacija prije tri godine(Photo: CG Sport)</figcaption></figure>  Što se tiče Jovetića u špicu i Vukotića desno, radi se o potpuno legitimnim napadačkim opcijama, od kojih tek pozicija Jovetića koliko-toliko zapada za oko. S obzirom na tokove savremenog fudbala u kojem se često igra i bez klasičnog špica, ne znam koliko je čak i samom Jovetiću ovo bilo iznenađenje. <h2>Taktički „nered“</h2> Bilo je govora i o svojevrsnom neredu u našoj taktici. Kao prvo, ističe se povratak na liniju od četiri defanzivca, nakon igre sa tri centralna beka u Češkoj, i drugo, promjena formacije u završnoj fazi ove utakmice. Koncentrisaću se samo na drugu primjedbu. Ulaskom Mugoše umjesto Vukčevića prešlo se sa 4-3-2-1 na 3-4-3. Tačno je da je na prvi pogled djelovalo haotično, ali takav fudbal i treba da bude. Uzrok ovog prividnog nereda poticao je iz postavljanja Lončara u odbrambenu trojku. Kao inače vezni igrač, Lončar je zato često prelazio naprijed, u sredinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250906150944_46dfd04ff906dda3b518365f97089ceeaa24fb6b56870859cbcf74b4ca558621.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250906150944_46dfd04ff906dda3b518365f97089ceeaa24fb6b56870859cbcf74b4ca558621" data-rendition-name="original" width="691" height="461" loading="lazy" alt="Jovetić je igrao na mjestu centralnog napadača (Foto: FSCG)"><figcaption>Jovetić je igrao na mjestu centralnog napadača(Photo: FSCG)</figcaption></figure>  Bilo ga je izuzetno zanimljivo gledati i sve u svemu, ova promjena je bila kreativno osmišljena. Iako raspored nakon izmjene možda nije bilo lako raspoznati, radilo se o „neredu“ koji je vrlo poželjan. <h2>(Ne)sportska prognoza</h2> Ne sjećam se kad je, sudeći prema svim napisima i analizama u medijima, ne naša nego bilo koja reprezentacija bilo toliko otpisana i čak završni raspored ekipa na tabeli bio toliko isprogramiran. Svi izgleda znaju da će Hrvatska biti prva, Češka druga, Crna Gora treća. Sve osim toga bilo bi valjda potpuno fantastično. Koliko god se upirao, i dalje vidim samo da su ostala četiri kola, od kojih dva sa Hrvatskom. Je li toliko nevjerovatno odigrati, kao ekipa iz trećeg šešira, neriješeno sa njima? Misli li iko da prvi Hrvati imaju stav da će izdobijati bez problema sve utakmice do kraja, uključujući obije sa Crnom Gorom? Sve i da tako bude, ovakav pristup nikako ne odaje povjerenje u našu reprezentaciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250906150944_a413a50c984f544afd93a2d518db8abde34f75bf02fba013c79bab155291a6c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250906150944_a413a50c984f544afd93a2d518db8abde34f75bf02fba013c79bab155291a6c2" data-rendition-name="original" width="692" height="273" loading="lazy" alt="sc"><figcaption>Foto: UEFA</figcaption></figure>  <h2>Da „lutanja“ bude više</h2> Sva zapažanja, mišljenja i analize, kad je u ptanju igra reprezentacije, po mom shvatanju su dobrodošla. Sa druge strane, bitno je u kom pravcu je oštrica kritike usmjerena. Ako u igri reprezentacije, a i našem fudbalu uopšte, treba išta kritikovati, to je upravo nedostatak taktičkog eksperimentisanja i kreativnih „lutanja“ po terenu. Nadam se zato da će protiv Hrvatske biti znatno više taktičkih odluka koje na prvi pogled nećemo razumjeti, prepoznati, a možda čak ni odobriti. Jer samo tako se možemo pomjeriti s mrtve tačke.

Crna Gora - Češka: Neopravdanost taktičkih kritika

Selektor seniorske fudbalske reprezentacije Crne Gore Robert Prosinečki pozvao je naknadno dvojicu igrača za utakmice kvalifikacija za plasman na Svjetsko prvenstvo, u kojima će „sokoli“ odmjeriti snage sa Češkom i Hrvatskom. 
Poziv u seniorski nacionalni tim dobili su defanzivac Partizana Milan Roganović i golman Dečića Miloš Dragojević.
Selektor Prosinečki za utakmice sa Češkom i Hrvatskom neće moći da računa na Igora Nikića, Adama Marušića i Andriju Radulovića.

Prosinečki pozvao i Roganovića i Dragojevića

Fudbaska reprezentacija Crne Gore nema alibi i pravo na kiks, mora pružiti maksimum protiv Češke, kazao je selektor Robert Prosinečki. 
 
Crnogorska reprezentacija okupila se večeras i nekompletna počela pripremeza duele sa Češkom i Hrvatskom. 
 
Prosinečki je kazao da crnogorski fudbaleri znaju da igraju protiv dvije najjače ekipe u grupi, pogotovo se to odnosi na Hrvatsku. 
 
- Treba da se fokusiramo za sada samo na prvu. To nam je set, meč lopta, ako tu pobijedimo onda smo u igri i imamo šanse. Češka je pokazala dobre stvari, ali i ono gdje su ranjivi, pogotovo poslije utakmice u Hrvatskoj gdje su izgubili sa 5:1. Vjerujemo da možemo napraviti dobar rezultat- rekao je Prosinečki. 
 
On je podsjetio da Crna Gora nema dobra iskustva sa Češkom i da je poražena u svih šest utakmica sa narednim rivalom. 
 
- Znam da je Češka ta crna mačka. Šest puta su nas dobili. Mislim da je vrijeme da ih uz jednu dobru atmosferu savladamo u Podgorici. Svi su svjesni da imamo jednu veliku šansu, da ako dobijemo možemo otići u te dodatne kvalifikacije, ako ne nešto više. Tako da se nadam da podrška navijača neće izostati- poručio je selektor. 
 
On je naglasio da Crna Gora i uoči predstojećeg dvomeča ima kadrovskih problema. 
 
- Osmajić je imao problema, otišao je u Beograd i nadamo se da će moći da se oporavi. Do sjutra ćemo sačekati, pa ćemo znati situaciju sa njim. Imamo problema i sa Marušićem, vidjećemo što je sa njim. Radulović je otkazao zbog privatnih problema, vidjećemo sve u toku sjutrašnjeg dana- rekao je Prosinečki.

Prosinečki pred kvalifikacije za SP: Crna Gora nema alibi i pravo na kiks, mora pružiti maksimum protiv Češke

Selektor seniorske reprezentacije Crne Gore Robert Prosinečki objavio je spisak na kojem se nalazi 26 igrača za duele kvalifikacija za plasman na Svjetsko prvenstvo 2026. godine u kojem će naša selekcija igrati sa Češkom i Hrvatskom.
Na spisku su golmani Danijel Petković (Liepaja, Letonija), Igor Nikić (Mirandes, Španija), Balša Popović (OFK Beograd, Srbija); odbrambeni igrači: Stefan Savić (Trabzon, Turska), Adam Marušić (Lacio, Italija), Risto Radunović (FCSB, Rumunija), Igor Vujačić (Rubin, Rusija), Marko Vukčević (Tobol, Kazahstan), Andrija Vukčević (Kartagena, Španija), Nikola Šipčić (Kartagena, Španija), Slobodan Rubežić (Korona Kilce, Poljska); vezni igrači: Marko Janković (Karabag, Azerbejdžan), Marko Bakić (Persepolis, Iran), Driton Camaj (Astana, Kazahstan), Stefan Lončar (Akron, Rusija), Edvin Kuč (Nefči, Azerbejdžan), Miloš Brnović (Arsenal Tula, Rusija), Milan Vukotić (Partizan, Srbija), Vasilije Adžić (Juventus, Italija), Andrija Bulatović (Lens, Francuska); napadači: Stevan Jovetić (Omonija, Kipar), Stefan Mugoša (Inčon junajted, Južna Koreja), Milutin Osmajić (Preston, Engleska), Nikola Krstović (Atalanta, Italija), Andrija Radulović (Rapid Beč, Austrija) i Dušan Vuković (Lokomotiva, Hrvatska).
- Čeka nas najvažnija utakmica u ovom kvalifikacionom ciklusu, duel koji će za nas biti odlučujući. Znamo koliko je važna utakmica sa Češkom i svjesni smo da je pobjeda jedini rezultat koji nam odgovara. Nismo uspjeli da u prvom duelu sa njima ostvarimo željeni rezultat, bili smo ispod svog nivoa što je protivnik iskoristio i došao do tri boda. U duelu pred našim navijačima daćemo sve od sebe da popravimo utisak i ostvarimo pobjedu koja nam je potrebna. Pozvani igrači su spremni i imaju kvalitet da odgovore na sve zadatke koje nosi duel sa Češkom i siguran sam da će, uz maksimalnu motivaciju i koncentraciju, uspjeti pobjedom da obraduju sve naše navijače- kazao je selektor Prosinečki.
Podsjećamo, reprezentacija Crne Gore pripreme za utakmice sa Češkom i Hrvatskom počinje u nedjelju, 31. avgusta 2025. godine treningom na Trening kampu FSCG u Podgorici.
Utakmica sa Češkom igra se 5. septembra na Gradskom stadionu u Podgorici, dok će tri dana kasnije, 8. septembra naša najbolja selekcija gostovati Hrvatskoj na stadionu Maksimir u Zagrebu.

1250x600

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo: Prosinečki pozvao 26 igrača za duele sa Češkom i Hrvatskom

To što su odbornici DPS-a u budvanskom parlamentu podržali budžet kojim se Crkvi Srbije dodjeljuje milion eura za izgradnju hrama Svetog Marka, kako bi, po sopstvenom priznanju, sačuvali šansu za promjenu strukture političke scene na nacionalnom nivou, je ništa drugo do obična partijska trgovina, ocijenio je u "Drugačijoj radio vezi" docent na FPN UCG Nemanja Batrićević.
Batrićević je rekao da je Nikola Jovanović, kao predsjednik opštine, neformalno uveo DPS u vlast.
- Suštinski je njima i SDP-u dao kontrolu nad javnim pretuzećima. Dakle, oni u punom smislu te riječi vladaju Budvom po dubini i to je ono što su oni partijski definitivno htjeli i preferirali i to je razumljivo. Ali očigledno je da je taj benefit i taj resurs koji su dobili u postizbornom koalicijnom sporozumu zapravo za njih preveliki zalogaj. Prevažan da bi to rizikovali, držeći neku vrstu principijalnog stava koju su imali prije izbora da sa Crkom Srbije nema saradnje iz razloga što su oni sami tu instituciju obilježili kao ključnog igrača u ataku na Crnu Goru, na crnogorsku državnost, identitet, naciju i slično - ističe Batrićević.
<h2>"Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, nego nacionalne"</h2>
On podsjeća da su DPS i SDP Crkvu Srbije godinama označavali kao ključnog aktera u ataku na crnogorsku državnost, identitet i naciju, te da je sadašnjim potezom toj organizaciji poslat signal da su spremni na dogovor, naročito u sredinama gdje dominira prosrpski politički narativ. Ipak, Batrićević naglašava da ovo nije lokalno pitanje.
- Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, to su par ekselans nacionalne teme. Možda je teritorija i novac koji je njima dat lokalan, ali su efekti i posljedice isključivo nacionalnog karaktera - objašnjava Batrićević.
Iako je Demokratska partija socijalista i ranije trgovala sa Crkvom Srbije, sada je, kaže naš sagovornik, situacija drugačija. Ranije se, naglašava, nastupalo sa pozicije vlasti i proces se mogao kontrolisati, dok se danas nastupa sa pozicije nemoći. Dodaje i da je ovo čisti primjer izdaje izdaje birača.
- DPS u ovom trenutku nije ostalo ništa osim ideologije. Oni imaju problem što se njihovo biračko tijelo buni na ove stvari. Oni koji se ne bi bunili su već otišli negdje drugo. I oni odbijaju da prihvate da je ovo nova realnost i da se ne mogu opravdati sa argumentima da im se ne sviđa ta stavka, ali neće valjda rušiti vlast zbog toga - navodi sagovornik Antene M.
<h2>"Crkva Srbije dobila pečat da je najjača politička grupacija u državi"</h2>
Crkva Srbije sa novcem, koji im u Budvi daju DPS i SDP, ne dobija samo hram, već i pečat koji kaže su najjača politička grupacija u državi i to od partija koje tvrde da brane Crnu Gore od te crkve, ističe Batrićević. To, dodaje, nijesu mogli očekivati od bilo koje srpske partije.
- Crkvi Srbije u Crnoj Gori nema ništa slađe od para koje im je dao DPS, jer s tim parama dolaze stvari koje im ne može dati nijedna druga partija u Crnoj Gori. Crkva Srbije, posebno poslije 2020. godine, makar u crnogorskom nacionalnom korpusu, ima veoma problematiču reputaciju. Postalo je jasno i onima kojima ranije nije bilo jasno da je to crkva druge države i da je političko djelovanje te institucije na štetu Crnogoraca i Crne Gore kao države. Tu reputaciju ne mogu da im isprave srpske partije. Tu reputaciju, taj legitimitet u tom biračkom tijelu može samo da im vrati crnogorska partija. Što veća, to za njih bolje. Zamislite uživanje vladika Crkve Srbije kad znaju da je početak 2020. godine bio obilježen glasanjem DPS-a za zakon kojim crkva treba da da novac državi zbog poreza, a kraj 2025. time što je DPS glasao da oni toj crkvi daju pare iz budžeta kao donaciju. Sigurno u Crkvi Srbije slave, ovo je velika pobjeda za njih. Ideološka, finansijska i svaka druga - naglašava Batrićević.
<h2>Izbjeći apstinenciju birača</h2>
Odgovarajući na pitanje šta bi moglo da bude rješenje, Batrićević smatra da je potrebno redefinisati odnose unutar suverenističkog bloka, ali i odnose sa drugom stranom. Za suverenistički blok je ključno, naglašava, izbjeći apstinenciju birača.
- Prvo ja bih rekao da imamo dovoljno dokaza da znamo da DPS, SDP i SD nijesu rješenje. Oni moraju biti dio toga rješenja, ali to nije dovoljno. Ja se nadam da će se do izbora 2027. pojaviti neke druge liste, neke druge građanske opcije ili partijske, nije važno. Podržavam napore u tom smislu ko god ima neku infrastrukturu, neku želju, neku ideju. Volio bih da to bude slučaj i mislim da nam alternativa treba. Bojim se da bi potezi postojećih partija rezultirali većom apstinencijom nego što bi mi ih htjeli ili očekivali. Jedini način da se to spasi je da neke druge liste pokupe te birače. U suportnom, mislim da ćemo biti u goroj poziciji nego što jesmo. Ja znam da ja na sljedećim izborima neću podržati nijednu opciju od ovih koje su glasale za ovo u Budvi - poručuje Batrićević.
Kada je riječ o odnosima suverenista sa političkim protivnicima i potencijalnih koalicija, neophodno je postaviti jasnu listu uslova i to: nema negacije crnogorske nacije, nema izgradnje hramova, nema nagrađivanja ljudi koji negiranju pravo Crnogoraca da postoje i mnoge druge pojave u posljednjih nekoliko godina, jasan je Batrićević.

Batrićević: Crkvi Srbije u Crnoj Gori nije ništa slađe od para koje joj daje DPS

Državni sekretar Andrija Delić iznosi uznemirujuće svjedočenje iz terena, praćenja, prijetnje, zasjede i pucnjevi dok je pokušavao da razotkrije lanac besomučne sječe šuma.&nbsp;
U tekstu objavljenom na Fejsbuku tvrdi da šumski kriminal ne bi mogao da funkcioniše bez podrške u institucijama i upozorava da, dok “ne počistimo svoje dvorište”, ne možemo očekivati ni da se zaustave bjekstva ljudi sa vrha kriminalnih struktura.
Objavu Državnog sekretara Andrije Delića objavljujemo integralno:
Čitam tekstove u vezi s bjekstvom M. Medenice i uopšte me ne iznenađuje ono što se desilo. Čak i kada su ga pustili iz pritvora, rekao sam nekim prijateljima: „Ovoga više ne hvataju.“
Zašto ovo kažem? Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na besomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“.
Međutim, kada se zakopate dublje u suštinu, shvatite da je sve to jedna velika farsa. Vrlo brzo sam postao svjestan da su to opasne vode u kojima sam već duboko zaplivao. Mjesec po mjesec, dan po dan, išao sam dalje kako bih provalio njihov modus operandi. Tokom tog procesa bilo je raznih situacija – za neke opasnih, ali za mene neozbiljnih.
Jednom su me ta gospoda sačekala džipom uz mojkovačke strane. Ponašali su se krajnje neozbiljno: usporavali su ispred mene, a kada bih pokušao da ih preteknem – dodavali gas. Na kraju su me sačekali na proširenju prema Stevanovcu, s majmunskim facama i police naočarima okrenutim prema Krstcu. Nisam mogao stati jer je iza mene bio šleper. Sve sam to prijavio nadležnim organima, ne zato što me je bilo strah, već zato što se taj džip uklapao u neke druge sumnjive okolnosti.
Tokom terenskih nadzora u beranskim šumama uvijek smo imali „flaster“ koji nas je pratio. Vozila su se mijenjala – od golfa dvojke do kamioneta. Kada smo nailazili na situacije koje su nedvosmisleno ukazivale na zloupotrebu položaja, dobijali smo prijetnje od onih koji su bili nalogodavci, a pripadali su službeničkim strukturama. Čak nas je u Kaludri presreo visoki funkcioner Uprave riječima:
„Još jednom dođite u Kaludru bez mog znanja i imaćete veliki problem.“
U Rožajama, prema Kuli, u gazdinskoj jedinici Crnja–Ibarac, dok smo vršili kontrolu, pojavili su se momci (zbog magle im nismo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas. U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nisu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao:
„Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu.
Sljedeća situacija bila je kada sam ja služio da odvučem pažnju „flasteru“, kako bi momci mogli na miru da odrade kontrolu jednog odjeljenja u Rožajama. Oni su otišli privatnim vozilima, a ja sam službenim terencem povukao kamionet prema Džakovici. Vozio sam dok snijeg nije postao toliki da se više nije moglo dalje. Kada sam pokušao da se okrenem, kamionet je već bio iznad mene i izašao drugim putem uz pomoć 4×4 pogona. Vratio sam se i „provozao“ ih prema Kaludri, koju sada znam kao svoj džep. Uspio sam da izađem do Kaludarskih kapa. Kamionet je odustao, ali me je odmah preuzeo golf dvojka, a zatim i Lada Niva.
Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave.
Milioni kubika drvne mase (sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili su da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama.
U tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima). Imali smo odličnu saradnju sa CB Berane i Rožaje, kao i sa pojedinim inspektorima šumarstva. Ali se opet nameće pitanje: kako je moglo da prođe sedam miliona kubika neopaženo, a da su prijavljena samo dva? Da je prošlo sedam miliona klikera, neko bi se zapitao…
Proveli smo desetak večeri na granici s Kosovom, u reonu Kaludre, odnosno Glođija katuna. Pratili smo put transporta građe jer smo sumnjali da odlazi na Kosovo. Međutim, ubrzo smo utvrdili da cijela završava u Beranama. Time smo razbili priču o upadima s Kosova i krađi. Ipak, ta oblast je specifična – tim putevima možete dovesti i odvesti šta god hoćete. Riječ je o ogromnoj planini i prostoru koji je izuzetno teško kontrolisati.
Suština priče je sljedeća: ako ne možemo stati na kraj kriminalcima koji djeluju isključivo u okviru naše države, kako ćemo spriječiti dobro organizovano bjekstvo od strane kriminalne grupe koja funkcioniše na svjetskom nivou, kojoj pripada Miloš Medenica? Ako određeni pripadnici sistema ćute na sve ono kroz šta smo prošli u Beranama i Rožajama, zašto očekivati da će progovoriti u slučaju Medenice?
Posljednji je trenutak da počnemo sređivati sopstveno dvorište.

Delić: Prijetili su nam, pratili nas i pucali - eko-kriminal je uvezan sa institucijama

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila novu Uredbu o Diplomi Luča.
,,Luča“ je diploma koju škole dodjeljuju učenicima za izuzetna postignuća. Novim rješenjem je predviđeno da nosioci ove diplome pored odličnog uspjeha i primjernog vladanja, moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja, odnosno, maturskom i stručnom ispitu.
- Učenik, u skladu sa Uredbom, može dobiti ovo priznanje i ako je iz jednog od nastavnih predmeta koji se ocjenjuju brojčanom ocjenom dobio ocjenu najmanje vrlo dobar, ali i ako je na eksternoj provjeri znanja ili maturskom, odnosno stručnom ispitu iz jednog od nastavnih predmeta dobio ocjenu najmanje vrlo dobar - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Takođe, Uredba predviđa da Diplomu Luča mogu dobiti i učenici koji su jednu godinu proveli u inostranstvu, a ispunjavaju kriterijume koje Uredba propisuje.
Uredba će se primjenjivati od školske 2026/2027. godine.

Dobitnici "Luče" moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja

Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, čiji je cilj da doprinese višem nivou društvene prihvaćenosti i vidljivosti LGBTQI+ osoba u Crnoj Gori kroz promociju tačnog, uravnoteženog i na činjenicama zasnovanog medijskog izvještavanja.
Kako je saopšteno iz CeMI-ja, cilj projekta je i doprinos smanjenju negativnih medijskih narativa i govora mržnje usmjerenog prema LGBTQI+ osobama kroz sprovođenje sveobuhvatne analize dugoročnih trendova u medijskom izvještavanju i online komentarima.
- Cilj projekta je i podsticanje zagovaranja zasnovanog na dokazima za sistemske promjene u Crnoj Gori kroz generisanje i dijeljenje uvida zasnovanih na podacima - uključujući analizu medijskih sadržaja, komentara javnosti i sentimenta o LGBTQI+ reprezentaciji - sa organizacijama civilnog društva, medijskim profesionalcima i institucionalnim akterima, radi promocije inkluzivnih javnih narativa i informacija - navodi se u saopštenju.
Iz CeMI-ja su ukazali da je projekat odgovorio na dugogodišnji nedostatak longitudinalne studije odnosno podataka o učestalosti, tonu i kontekstu medijskog izvještavanja o LGBTIQ+ osobama, kao i o narativima prisutnim u online komentarima.
- U okviru istraživanja, koje je sprovedeno u okviru projekta, analizirano je približno 3.250 medijskih članaka i oko 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S u periodu od 2012. do 2024. godine. Analiza je sprovedena kombinovanjem ručnog i mašinskog kodiranja, što je omogućilo sistematsko mapiranje dominantnih narativa, sentimenta i tematskih okvira u kojima se LGBTIQ+ zajednica pojavljuje u javnom narativu - istakli su iz CeMI-ja.
Ukazali su da je pored analize, u okviru projekta izrađen i &nbsp;Priručnik za novinare i medijske profesionalce, koji nudi konkretne smjernice za etičko, tačno i inkluzivno izvještavanje o LGBTIQ+ temama, sa praktičnim primjerima i preporukama za rad u redakcijama i upravljanje online komentarima.
Iz CeMI-ja najavljuju da počinju kampanju razvojem ključnih poruka zasnovanih na nalazima monitoringa i analize medijskog izvještavanja, čiji će fokus biti na razbijanju stereotipa, promociji tačnog i odgovornog predstavljanja, te podsticanju poštovanja i konstruktivnog javnog dijaloga.
Nalazi istraživanja biće predstavljeni na okruglom stolu zakazanom za 12. februar u Podgorici.
Projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ u crnogorskim medijima (2011–2024)“, koji sprovodi CeMI, podržan je kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA – LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Tag: robert-prosinecki