Rasprava i radionica pod nazivom „Strateški pogled na proširenje EU i nedostatak diskusije u Njemačkoj“ već je u samom naslovu ukazala na problem o kojem se od dolaska nove vlade početkom maja govori u Berlinu.
Tu raspravu je organizovalo Njemačko društvo za spoljnu politiku (DGAP).
Mnogi koji se u njemačkoj prijestonici bave Zapadnim Balkanom mišljenja su da demohrišćansko-socijaldemokratskojvladi Fridriha Merca, uprkos usredsređenosti na spoljnu politiku, region Zapadnog Balkana nije visoko na listi prioriteta.
Doduše, na mjesto ministra spoljnih poslova došao je Johan Vadeful, koji kroz razne dužnosti i članstva u parlamentarnim tijelima ovaj region prati već godinama, ali uprkos tome ovom regionu ne posvećuje toliku pažnju kao njegova prethodnica na toj poziciji, Analena Berbok.
Prvi znak je i ukidanje funkcije posebnog izaslanika za zapadni Balkan, funkcije koju je obavljao političar Zelenih Manuel Zaracin.
<h2>Velika očekivanja od Njemačke</h2>
I predstojeća, prva posjeta novog ministra spoljnih poslova regionu, ne ukazuje, kako je tokom rasprave u DGAP-u rekao poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović, na to da Njemačka regionu pridaje posebnu pažnju. „Šest zemalja u dva dana“, pri čemu je posjeta Bosni i Hercegovini u nedjelju uveče označena kao „radna“.
Pri tom se od Njemačke, kako je tokom rasprave rekla državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore Biljana Papović, mnogo očekuje kada je u pitanju postavljanje smjernica i određivanje tempa napretka zemalja.
Od šest zemalja regiona zapadnog Balkana, Crna Gora i Albanija su otišle najdalje, pri čemu Crna Gora sljedeće godine očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja. Cilj za ulazak je 2028. godina.
- Mi se držimo krilatice "28 u 28" - kaže u razgovoru za Dojče vele Papović, aludirajući na želju Podgorice da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Kao realnu mogućnost vidi da napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija može da ima širi efekat na region i može da posluži možda i snaženju podrške Evropskoj uniji u zemljama regiona, prije svega Srbiji ali i šire.
<h2>Opasnost blokada zbog bilateralnih problema</h2>
Ali ne radi se samo o ispunjenju kriterijuma, već i o dinamici unutar same Evropske unije i njenoj spremnosti za prijem novih članica. Nakon zatvaranja poglavlja sledi mukotrpan proces ratifikacije u državama članicama. Podrška prijemu novih članica je, čak i u zemljama čiji građani ne slove kao evroskeptični, niska – u Njemačkoj ispod 49 odsto za naspram 47 odsto protiv.
Osim toga, tu je i problem blokade zbog bilateralnih pitanja, poput aktuelne bugarske blokade pregovora Sjeverne Makedonije. Mijatović je rekao da se u Sjevernoj Makedoniji s pravom pitaju: „Šta ako ispunimo i ove zahtjeve Bugarske, nakon što smo već zbog Grčke promijenili ime, i ako se nakon toga pojavi neki novi zahtjev?“
I Slovenija je godinama zbog graničnog spora u Piranskom zalivu kočila ulazak Hrvatske u EU. Crna Gora je imala sa članicom EU Hrvatskom bilateralnih problema, ali su oni, kako kaže Papović, u međuvremenu riješeni.
- Od samog početka pregovora Hrvatska je bila izuzetno snažan partner Crnoj Gori u ovom procesu i mnogo su pomogli u ostvarivanju mnogih obaveza na ovom našem putu. Tačno je da postoje mnoga otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore i mi smo već u prethodnoj godini formirali radni tim koji radi na rješavanju ovih otvorenih pitanja i trudimo se da ovim zahtjevima pristupimo kao prioritetu. Svakako ne vidimo da bi Hrvatska blokirala ulazak Crne Gore u Uniju i naše puno članstvo - kaže Papović.
<h2>Naredna godina ključna</h2>
Zaključak rasprave, u kojoj je učestvovao i Tomas Haglajtner, direktor Odeljenja za strategiju proširenja pri Evropskoj komisiji, jeste da se napokon, 22 godine od famoznog „obećanja iz Soluna“, kojim je svim zemljama regiona pružena evropska perspektiva, u procesu približavanja punopravnom članstvu nešto događa.
Nikola Ksavijeref iz DGAP-a smatra da će 2026. biti ključna u ovom procesu, i to ne samo zbog kretanja u samim državama kandidatima, nego i unutar same Unije, pri čemu se ukazuje na izbore u Mađarskoj.
- Mislim da sljedeća godina može definisati, ne samo za Crnu Goru nego i za ostale zemlje, postoji li uopšte šansa za članstvo, kao i pitanje modaliteta kojim će se taj proces odvijati - kazao je Ksavijeref.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Dok se Crna Gora nada brzom ulasku u EU, zvanični Berlin previđa cijeli region?

Nove zemlje bi mogle da se pridruže Evropskoj uniji bez punih prava glasa, u potezu koji bi mogao učiniti lidere poput mađarskog premijera Viktora Orbana sklonijim da prihvate, recimo, priključenje Ukrajine bloku, piše Politiko.
Prijedlog za promjenu pravila o članstvu u EU je u ranoj fazi i morao bi da bude odobren od svih postojećih članica, navode tri evropska diplomata i jedan zvaničnik EU upoznat sa diskusijama, piše Politiko.
Ideja je, kako piše, da bi novi članovi stekli puna prava tek nakon što Unija sprovede reformu svog funkcionisanja, kojom bi se otežalo pojedinačnim državama da stavljaju veto na zajedničke politike.
Ovo je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje EU, poput Austrije i Švedske, da "udahnu novi život" procesu proširenja koji trenutno blokiraju Budimpešta i još nekoliko prijestonica, piše ovaj medij, zabrinutih da bi ono moglo donijeti nepoželjnu konkurenciju na lokalnim tržištima ili ugroziti bezbjednosne interese.
Ova inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju mnoge pogodnosti članstva u EU, ali bez prava veta - instrumenta koji su vlade država članica oduvijek smatrale ključnim sredstvom za sprečavanje sprovođenja politika Unije koje im se ne dopadaju, piše u tekstu ovog medija.
Ideja koja stoji iza ovog prijedloga - o kojem se prema riječima istih diplomata i zvaničnika trenutno neformalno razgovara među državama članicama EU i Evropskom komisijom - jeste da bi prijem novih zemalja bez prava veta, makar u početnom periodu članstva, omogućio njihov ulazak pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe za sveobuhvatnim izmjenama osnovnih ugovora EU, što mnoge vlade smatraju neprihvatljivim, piše ovaj medij.

1250x600

Politiko: Nove članice mogle bi da se pridruže EU bez punog prava glasa, prijedlog je u ranoj fazi pripreme

Evropska komisija u potpunosti podržava cilj Crne Gore da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos. U govoru pred poslanicima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, Kos je istakla i da je u prethodnih sedam mjeseci zatvoreno više poglavlja sa zemljama kandidatima, nego u proteklih deset godina.
- Crna Gora brzo napreduje. Privremeno smo zatvorili šest poglavlja, a uskoro očekujemo da ćemo zatvoriti još poglavlja. Cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do 2026. godine je ambiciozan, ali realan ako se reforme nastave, i mi ga u potpunosti podržavamo - kazala je Kos.
Komesarka za proširnje je ocijenila i da su oređene zemlje kandidatkinje razumjele da je pred njima ozbiljan “momentum” i da ispunjavaju reforme brže nego ranije.
Podsjetila je da je Albanija do sada otvorila 24 pregovaračka poglavlja, te da je uz Crnu Goru najnaprednija zemlja kandidat posebno u vladavini prava.
- Ali ipak, šta god da radimo sa zemljama kandidatima, mora da postoji nest što ja zovem 'orlovskim pogledom'. Dakle, mi smo jak kontrolor onoga što se tamo dešava. Tu je riječ o implementaciji. Nije dovoljno da usvoje zakon. Moramo da vidimo implementaciju. A to je najteži dio - ocijenila je Marta Kos.
Govoreći o ostalim zemljama regiona, Kos je istakla da stvarni napredak u Srbiji zavisi od vraćanja povjerenja javnosti i angažovanja svih zainteresovanih strana.
- Rekla sam i predsjedniku Vučiću da njegova posjeta Moskvi šalje pogrešan signal i otežava naše napore da se zalažemo za Srbiju - istakla je Kos.
Osvrćići se na situaciju na Kosovu, komesarka je istakla da je od suštinske važnosti da se nakon februarskih izbora brzo formiraju institucije i krene naprijed sa ključnim reformama u pravosuđu, medijima i javnoj upravi.
- Funkcionalna vlada i skupština su od ključne važnosti da Kosovo ima koristi od mehanizma za reformu i rast. Komisija je spremna da pripremi mišljenje o članstvu Kosova u EU kada ga Savjet zatraži. Ali da budem jasna, put Kosova ka EU ide kroz normalizaciju sa Beogradom kroz dijalog uz posredovanje EU, a ne kroz jednostrane akcije - istakla je Kos.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, komesarka Kos ističe da politička situacija nastavlja da odlaže napredak.
- Vrata ka EU ostaju širom otvorena, ali Bosna i Hercegovina sada mora ispuniti preostale obaveze. Sesionistička politika Milorada Dodika vuče zemlju nazad, a ne naprijed, i vrijeme je da oni koji vjeruju u EU budućnost zemlje udruže svoje snage i provedu reforme - kaže Kos.
Ističe i da je cilj Komisije da sa Sjevernom Makedonijom, otvori pregovore o klasteru koji se odnosi na fundamentalne reforme čim se usvoje neophodni ustavni amandmani.

Kos: Podržavam cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do kraja godine

Za Evropsku uniju bio bi neuspjeh ukoliko ne bi uvela nijednu novu članicu u vrijeme aktuelne Evropske komisije, kazala je u intervjuu Radiju Slobodna Evropa komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos.
Ona je iznijela očekivanja da bi do kraja njenog mandata na mjestu komesarke u Evropskoj komisiji, funkcija na koju je stupila septembra 2024, Crna Gora i Albanija mogle postati članice Evropske unije.
- Mogli bismo to da uradimo sa Crnom Gorom. Sva poglavlja su otvorena, tako da ih zatvaramo kako bismo mogli da završimo proces krajem 2026. sa tehničke tačke gledišta - istakla je Kos.
Ona je navela da još kada je bila kandidatkinja za komesarku, da je govorila da je proširenje danas drugačije nego što je bilo prije pet godina.
- Međutim, danas kažem da je proces proširenja drugačiji nego što je bio u januaru, jer se toliko toga promijenilo, uključujući i novu Vladu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Geopolitika se promijenila u smislu da je bila prioritet prije proširenja, ali nije bila toliko uvezana sa dijelom koji se odnosi na bezbjednost i mir. I opet, nekako sa proširenjem danas, vraćamo se osnovama zbog čega je EU uspostavljena - rekla je Kos.
Ona je istakla da je to bilo zbog osiguravanja mira, slobode, prosperiteta i da bi se danas moglo dodati i zbog bezbjednosti.
- To je ono što mi, u stvari, i radimo u cjelokupnom procesu. Naravno, i dalje je riječ o poglavljima i klasterima i referentnim vrijednostima, ali ovo je daleko važnije u smislu da, ako ne uspijemo u ovome, u stvari, reći ću ovako, ne smijemo podbaciti. Tako da je danas mnogo važno da ne smijemo podbaciti u procesu proširenja, koji je najuspješnija spoljna politika EU - kazala je, pored ostalog, Kos.

Kos: Bio bi uspjeh kada bi Crna Gora postala članica u ovom mandatu EK

Austrijska ministarka za evropska pitanja Klaudija Plakolm, članica Austrijske narodne partije (ÖVP), zahtijevala je da se ubrza proširenje Evropske unije.&nbsp;
- Na Zapadnom Balkanu moraju konačno da uslijede konkretni koraci koji će biti osjetni za stanovništvo - rekla je ona u intervjuu za APA.
Ona se nada da će EU primiti prve kandidate za članstvo „u narednih nekoliko godina“, a najkasnije do 2030. godine. S obzirom na agresivnu trgovinsku politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, ona smatra da Evropa mora „sama da preuzme inicijativu“, umjesto da se samo nada.
Plakolm ističe da se „više od 20 godina priča o Zapadnom Balkanu, ali bez značajnog napretka, jer najčešće susjedne zemlje koče proces“. U tom kontekstu, otvorena je za mogućnost ograničavanja prava veta unutar EU.
- Bilo bi korisnije kada bismo mogli neke korake da preduzmemo brže, a da se tek na kraju procesa ponovo vratimo na jednoglasnost. Ali i dalje smatram da je važno da u ključnim pitanjima pronađemo saglasnost i vodimo dijalog - rekla je ona.
EU rizikuje da izgubi kredibilitet na Zapadnom Balkanu, upozorava ministarka.
- Postoji opasnost da, ako propustimo evropsku integraciju, Zapadni Balkan postane igračka drugih globalnih sila - rekla je, vjerovatno aludirajući na uticaj Rusije i Kine.
- Osjeća se, posebno kada se osvrnemo na demonstracije u Srbiji, da je stanovništvo više nego ikada spremno za reforme, za evropske integracije i da su mu sada konačno potrebna konkretna poboljšanja. Vidi se da to podržavaju i mladi ljudi, studenti koji izlaze na ulice i imaju zahtjeve za političare - objasnila je tridesetogodišnja ministarka za Evropu, integracije i porodicu.
Plakolm se zalaže za „postepenu integraciju“ naprednijih kandidata u EU, kroz uključivanje u EU programe.
- Već sada možemo da idemo korak po korak i širimo, ili pokrećemo evropske programe u zemljama koje su već na dobrom putu - rekla je ona.
Zemlje koje smatra najnaprednijima su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija. Na pitanje da li bi one mogle postati članice do 2030, odgovorila je: „Nadam se, to bih voljela.“
Za status kandidata Ukrajine kaže da je to bila geopolitička odluka.
- Jasno je da podržavamo Ukrajinu kao Austrija i kao EU, jer je 24. februara 2022. napadnuta zemlja na evropskom tlu. A bliže približavanje našim evropskim principima, našim vrednostima može biti samo od koristi. Ali čak i ako se rat za agresiju Rusije uskoro završi, Ukrajina neće biti spremna da postane članica Evropske unije preko noći - kazala je austrijska ministarka. Ona je podsjetila da je proces za neke zemlje trajao i više od 20 godina.
- U tom pogledu, Zapadni Balkan je daleko ispred Ukrajine - istakla je ona.
Na prijedlog o članstvu Kanade u EU, koji je predložio bivši njemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel, oštri protivnik Trampovih ideja o aneksiji, Plakolm nije reagovala pozitivno.
- Već ima dovoljno kandidata koji čekaju - kazala je ona.&nbsp;
Međutim, smatra da EU treba da ojača svoje međunarodne partnerske odnose – i sa Kanadom.
Govoreći o aktuelnim globalnim turbulencijama, koje su, između ostalog, izazvane Trampovom trgovinskom politikom, Plakolm je pozvala na jačanje evropskog samopouzdanja.
- Važno je da se Evropa ne povuče, da jačamo stratešku suverenost, da ne zavisimo od milosti drugih i da budemo viđeni kao snažan globalni igrač, a ne kao pijun - dodala je ona.
EU je uporedila sa „starim brodom koji stoji na moru i čeka povoljan vjetar“, dodajući da „možemo i sami da okrenemo jedra kako bismo iskoristili vjetar“.
Po pitanju trgovinskog sporazuma sa državama Mercosura, kaže da još ima prostora za razgovore, posebno zbog zabrinutosti koje dijele i druge EU zemlje.&nbsp;
- Austrija nije usamljena. Treba da pronađemo pametnu sredinu koja će omogućiti pristup novom tržištu za našu industriju, posebno auto-industriju. Dva od tri eura u Austriji se zarađuju izvozom - dodala je ona.
Plakolm pozdravlja plan Evropske komisije za jačanje evropske odbrane (ReArm Europe/Readiness 2030).
- Drago mi je što preuzimamo odgovornost da se sami ojačamo, posebno po pitanju odbrane. Austrija će, u skladu sa svojim ustavom, iskoristiti sve dostupne mogućnosti, posebno finansijske - istakla je ona.
Govoreći o budžetu EU nakon 2027, podvukla je da će Austrija, koja se trenutno bori sa visokim budžetskim deficitom, nastaviti da se zalaže za štedljiv pristup.
- Naša pozicija ostaje nepromijenjena jer će i naš status neto doprinosioca Evropskoj uniji takođe ostati nepromijenjen. Stoga se, naravno, zalažemo za pažljivo i razborito korišćenje finansijskih resursa Evropske unije. Postojao bi određeni potencijal za efikasnost i uštede kada bismo se manje gubili u detaljima i sitnicama. Dakle, višegodišnji finansijski okvir treba da odražava i to što se mi bavimo velikim pitanjima, odbranom i bezbjednosti konkurentnosti - kazala je ona.
Na pitanje da li bi EU mogla finansirati i planirani evropski protivvazdušni štit (Sky Shield), odgovorila je: „Takve stvari možemo svakako razmotriti.“
Ministarka se uzdržala od oštre kritike mađarskog blokiranja odluka EU, tvrdeći da je dijalog ono što je činilo Evropu snažnom.
Na pitanje da li podržava anti-EU retoriku Viktora Orbana, odgovorila je: „Ne. I ovim pitanjima se bavimo sasvim jasno. Ali vjerujem da uskraćivanje dijaloga zapravo samo jača poziciju jedne države članice.“
O namjeri Mađarske da napusti Međunarodni krivični sud rekla je da to mora da se poštuje, jer svaka zemlja odlučuje za sebe, i navela da neke velike demokratije poput SAD i Izraela nisu članice tog suda.
Kada je riječ o velikim digitalnim platformama poput TikToka, Plakolm traži strožu regulaciju od strane EU.
- Imamo pravni okvir – Digital Services Act, taj okvir mora da funkcioniše. Moramo imati mogućnost da tražimo posljedice za platforme koje ne žele da sarađuju i ne brišu radikalne, antidemokratske i ekstremističke sadržaje - rekla je ona.
Zabrana bi, kaže, trebalo da bude krajnja mjera, jer bi se u suprotnom problem samo preselio na druge kanale.

Austrijska ministarka: Najnaprednije Crna Gora, S. Makedonija i Albanija, voljela bih da uđu u EU do 2030.

Evropski savjet podržao je večeras zaključke o proširenju Savjeta EU za opšte poslove i istakao kontinuirani značaj proširenja kao geostrateškog ulaganja u mir, bezbjednost, stabilnost i napredak.
Zaključci koje je podržao obuhvataju i Crnu Goru, BiH, Srbiju, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Tursku, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju.
U zaključcima Savjeta EU za opšte poslove naglašava se i da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i potvrđuje puna i nedvosmislena posvećenost perspektivi članstva zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU.
Lideri EU danas su u Briselu, osim o proširenju EU, razgovarali i o Ukrajini, Bliskom istoku, ulozi EU u svijetu, otpornosti i pripremljenosti EU, migracijama, kao i o drugim pitanjima iz oblasti spoljnih poslova EU, prenosi "Srna".

Evropski savjet podržao zaključke o proširenju

Kandidatkinja za funkciju visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas rekla je u utorak na saslušanju da će se obavezati na jačanje sigurnosti EU, kao i da će sarađivati sa susjedima koji dijele zajedničke vrijednosti i težnje za članstvo u EU.
U toku su saslušanja u Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, koji mora potvrditi Kalas za nominovanu poziciju.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i države članice EU predložile su Kalas, bivšu premijerku Estonije, da bude nova šefica evropske diplomatije.
U prošlom sazivu tu funkciju je obavljao Žozep Borelj.
Kalas je u utorak navela da proširenje EU jača samu Uniju, ali i zemlje koje teže članstvu.
Prema njenim riječima, privlačna snaga EU inspiriše države od Zapadnog Balkana do istočne Evrope za reforme i posvećenost eurointegracijama.
- Zajedno sa komesarom za proširenje radit ću na tome da proširenje postane stvarnost - rekla je ona i dodala da će "današnji problemi naših komšija biti naši problemi sjutra".
Zemlje Zapadnog Balkana – osim Kosova – kao i Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska su kandidati za članstvo u EU.
Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo, ali isti još nije razmotren.
Kalas je rekla i da je sigurnost EU usko povezana sa NATO-om i da će biti posvećena nastavku transatlantske saradnje.
Prema njenim riječima, glavni izazovi za EU i saveznike odnose se na približavanje Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje, zemalja koje, kako je ocijenila, osporavaju svjetski poredak.
Nastavak pomoći Ukrajini smatra prioritetom, a pobjedu Kijeva "neophodnom za Evropu".
Saslušanje za izbor novih 26 članova Evropske komisije se završava u utorak.
Funkcija predsjednice Evropske komisije Ursula fon der Lajen već je potvrđena.
Tokom dana biće saslušana četiri kandidata koji su predloženi za izvršne potpredsjednike Evropske komisije.
Do sada je 20 kandidata završilo saslušanja i svi su, osim kandidata iz Mađarske Olivera Varheljija, dobili podršku.
Ako svi kandidati dobiju podršku parlamentarnih odbora, Evropski parlament mora 24. ili 25. novembra potvrditi novi sastav Evropske komisije.
Bude li potvrđena, Komisija počinje sa radom 1. decembra tekuće godine.

Kalas: Radiću na tome da proširenje EU postane stvarnost

Novi komesar EU za proširenje mogao bi da dođe iz Slovenije, nagovijestio je premijer te države Robert Golob u intervjuu za Televiziju Slovenije.
- Odsjek za koji se takmičimo je upravo kako da obezbijedimo stabilnost i mir u našem neposrednom susjedstvu, ali i šire. I kako da doprinesemo tome da će evropska ideja zapravo pomoći da se stabilizuju i Zapadni Balkan i istočna Evropa - rekao je premijer, prenosi N1 Slovenija.
On je ovim nagovijestio da u budućoj podjeli resora u Evropskoj Komisiji Slovenija želi da dobije resor koji je do sada pripadao mađarskom komesaru Oliveru Varheljiju.
Međutim, Slovenija je jedina država koja još nije zvanično predložila svog kandidata za Evropsku komisiju, jer prijedlog Vlade te zemlje da ih Marta Kos predstavlja u toj instituciji još nije prošao procedure u tamošnjem Parlamentu.
Zbog toga je neizvjestan ishod sastanka zakazanog za utorak, na kome bi predsjednica EU Komisije Ursula fon der Lajen predstavnicima političkih grupa Evropskog parlamenta trebalo da predstavi prijedlog sastava novog Koledža Komesara i oblasti koje će voditi.
U ovom trenutku poznata su imena svih kandidata za Komesare EU, ali ne i resori koje će svako od njih voditi.

Golob: Novi komesar EU za proširenje mogao bi da dođe iz Slovenije

Perspektiva prijema novih članica u Evropsku uniju (EU) do kraja mandata buduće Evropske komisije (EK) izgleda optimističnije nego ikada u posljednjoj deceniji.
I ako ne dođe do punopravnog članstva jedne nove članice, realno je očekivati da do kraja ove dekade, barem jedna zemlja zaključi pregovore o članstvu i samo čeka datum prijema.
Tokom kasne jeseni će početi petogodišnji mandat nove Evropske komisije.
Predsjednica ove izvršne institucije Ursula fon der Lajen je već najavila da će proširenje EU biti osnovni prioritet institucije koju će ona ponovo voditi i u novom mandatu do 2029. godine.
Tačno prije deset godina, prilikom prvog govora kao šef Evropske komije (EK) u Evropskom parlamentu, tadašnji predsjednik te komisije, Žan Klod Junker je u septembru 2014. godine prvi javno izgovorio da tokom njegovog mandata EU neće rasti.
Bio je to "hladan tuš" za zemlje regiona kojima je od 2003 godine, redovno obećana evropska perspektiva.
Junkerov mandat je okončan 2019. godine, a prevaziđena su njegova najmračnija predviđanja.
<h2>Namjenski komesar za proširenje – dokaz posvećenosti procesu</h2>
Predsjednica Evropske komisije je nedavno potvrdila da će imenovati posebnog komesara za proširenje, što je, prema njoj dokaz povećane važnosti portfelja.
- Proširenje je bilo prioritet tokom prvog mandata ove Komisije i predsjednica Fon der Lajen je već jasno stavila do znanja da će to i dalje biti strateški prioritet, unapređujući njenu namjeru da u budućem kolegijumu imenuje namjenskog komesara za proširenje - izjavila je za Radio Slobona Evropa (RSE) Ana Pisonero, portarolka EK.
Godinama je u EU dominirao takozvani "zamor od proširenja".
Invazija Rusije na Ukrajinu bila je neka vrsta poziva za buđenje.
Moguće članstvo u EU se vidi kao alat da se ublaži uticaj Rusije na neke zemlje koje su van EU granica, a koje plutaju između istoka i zapada.
<h2>Deset zemalja na čekanju</h2>
Prije rata u Ukrajini, dio procesa proširenja je bilo sedam država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Kosovo i Turska.
Sa obzirom da je sad u procesu proširenja čak deset država, jer su tu obuhvaćene države iz Istočnog partnerstva (Ukrajina, Gruzija i Moldavija), to je sada postao važan resor u Evropskoj komisiji. Shodno s tim i zanimanje je puno veće nego što je bilo na početku prvog mandata Fon der Lajen, 2019. godine.
Posljednji komesar koji se bavio isključivo proširenjem, bio je Oli Ren i tokom njegovog mandata je došlo do posljednjeg proširenja EU, kada je Hrvatska postala punopravna članica.
Poslije Rehna, troje komesara koji su naslijedili tu funkciju (Štefan File, Johanes Hahn i Oliver Varhelji) su u portfelju imali i proširenje i susjedstvo EU.
Iako komesari za proširenje, svi oni su imali mnogo veći broj država u sektoru susjedstva nego proširenja.
Jana Jurova, ekspert iz Instituta za evropske politike (EUROPEUM), je mišljenja da unutar EU sada zaista postoji politička volja za prijem novih članica u evropski blok.
- Vjerujem da trenutno imamo određenu političku volju unutar EU, a prioritet je dat proširenju koje nismo vidjeli u prošloj deceniju i po. Znak za to je i najava Ursule fon der Lajen da će u okviru nove evropske komisije, postojati namjenska pozicija komesara za proširenje koje bi moglo pomoći da se poboljšaju smjernice koje su date za zemlje kandidate, i dalje ubrzati proces. Ako jedna zemlja pokaže ubjedljiv napredak u ispunjavanju kriterijuma za pristupanje, moglo bi biti moguće vidjeti još jedno proširenje Unije do 2030. ili u najmanju ruku završetak procesa pristupanja i početak ratifikaciju ugovora o pristupanju - ocijenila je Jurova u izjavi za RSE.
<h2>Sedam talasa proširenja, jedan "Big Bang"</h2>
Od njenog formiranja 1957. godine, Evropska unija je sedam puta primila nove članice. 2004. godine je došlo do najvećeg proširenja u istoriji, takozvani "Big Bang" (Veliki prasak) kada je EU odjednom primila 10 novih članica.
Niko nema više očekivanja da će se "Big Bang" ponoviti.
EU će najvjerovtnije nastaviti da se širi, u više talasa, ali sa manjim brojem država.
- Imajući u vidu da s obzirom na velike razlike i različite nivoe pripremljenosti među kandidatima, ovo skoro sigurno neće biti još jedan "veliki prasak" proširenja već će se primenjivati princip "Regate", dozvoljavajući da svaka zemlja koja je spremna da prva napreduje - mišljenja je Jana Jurova.
<h2>Srbija i Crna Gora lideri iz regiona</h2>
Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, narativ evropskih zvaničnika o proširenju EU se uglavnom odnosni na buduće članstvo Kijeva.
Međutim, ne mogu se zaobići zemlje Zapadnog Balkana koje su daleko naprednije u pristupnom procesu i mnogo duže čekaju prijem.
Crna Gora i Srbija se smatraju liderima iz regiona u pristupnim procesima.
Doduše ove dvije zemlje se nalaze u nejednakim fazama u pristupnim pregovorima.
Pregovori između Beograda i Brisela su praktično zaleđeni već tri godine zbog neuvođenja sankcija Rusiji kao odgovor na agresiju protiv Ukrajine.
Crna Gora je u junu ove godine odmrzla pregovore o članstvu; otvorila sva poglavlja te radi ka zatvaranju istih. Najnaprednija je zemlja iz grupe proširenja.
Eksperti iz Evropske komisije ne isključuju mogućnost da bi Crna Gora, pod uslovom da postoji politička volja, mogla zatvoriti sva poglavlja u naredne dvije godine kako bi se otvorio put ka punopravnom članstvu do 2028, najdalje 2030. godine.
<h2>EU dostigla rekord u zastoju proširenja</h2>
Predsjednik Evrpskog savjeta Šarl Mišel je prošle godine poručio da EU treba biti spremna za prijem novih članica do 2030. godine.
Dok su redovno oklijevali da se obavezuju datumima, nakon ovog trenutka, razni zvaničnici EU nisu oskudevali da spomenu ovaj vremenski okvir kao mogućnost.
Međutim i u slučaju da se ostvare najambicioznija predviđanja, i EU zaista primi, barem jednu novu članicu do kraja ove dekade, ili se makar završe procedure za članstvo, EU je već sada postigla rekord najdužeg perioda zastoja u širenju.
Biće skoro dvadeset godina da EU nije više rasla.
Hrvatska najduže uživa status najmlađe članice EU.
Nikad u istoriji EU, nije bilo toliko duge pauze, a da nisu primljene nove članice.
Nakon prijema Hrvatske 2013. godine, ne da se EU nije širila, već se i služila, odlaskom Velike Britanije, nakon Bregzita, referenduma koji je održan 2016. godine o izlasku ove zemlje iz evropske porodice.

Kakve su šanse za proširenje EU do 2030. godine i gdje je Crna Gora

Aktuelni potpredsjednik Evropske komisije i bivši premijer Letonije Valdis Dombrovskis mogao bi da bude sljedeći komesar za proširenje Evropske unije. O tome je najprije izvijestio njemački Velt, a onda i briselski Politiko.
Prema informacijama Velta, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstaviće sastav nove Evropske komisije do kraja nedjelje, a ona bi trebalo da sadrži četiri “izvršna potpredsjednika”. Jedan od njih bi bio Valdis Dombrovskis, a njegov mandat bi pokrivao “proširenje i obnovu Ukrajine”, piše portal <a href="https://europeanwesternbalkans.rs/ko-je-valdis-dombrovskis-za-koga-se-spekulise-da-ce-biti-novi-komesar-za-prosirenje-eu/" target="_blank">EWB</a>.
I briselski Politiko vidi Dombrovskisa kao potencijalnog komesara za odbranu ili proširenje.
Taj medij ističe da je stvaranje funkcije zasebnog komesara za proširenje odraz povećanog značaja ove oblasti za Evropsku uniju.
Aktuelni komesar za proširenje Oliver Varhelji nije bio potpredsjednik Evropske komisije, a takođe se bavio politikom susedstva EU, koja pokriva zemlje koji nisu kandidati.
Valdis Dombrovskis već ima značajno iskustvo u Evropskoj komisiji, čiji je član postao 2014. godine. Za vrijeme mandata Žana Kloda Junkera, od 2014. do 2019, Dombrovskis bio je evropski komesar zadužen za evrozonu, društveni dijalog, finansijske usluge i tržište kapitala.
U prvoj Komisiji Ursule fon der Lajen, od 2019. do 2024. godine, Dombrovskis je bio “izvršni potpredsjednik za ekonomiju koja radi za ljude”, što je portfelj koji je pokrivao oblasti za koje je bio zadužen i u prethodnoj Komisiji – ekonomska i monetarna unija i socijalna prava – a tokom mandata Komisije pod njegovu nadležnost došla je i važna oblast trgovine.
Dombrovskis je bio premijer Letonije od 2009. do 2014. godine, a prije toga je bio poslanik u Evropskom parlamentu. Osnivač je partije Jedinstvo, koja je trenutno diio vladajuće koalicije u Letoniji. Ova partija je dio demohrišćanske Evropske narodne partije (EPP), koja je na izborima za Evropski parlament u junu ove godine osvojila prvo mjesto.

Jasmina Beharovic

Ko će biti novi evropski komesar za proširenje: Letonac ima najveće šanse

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: prosirenje