Advokat Veselin Radulović kazao je u razgovoru za Portal ETV da smatra da će funkcioneri Demokrata „povećati“ pritisak na one koji kritikuju njihove loše odluke i da će nastaviti da se iz poslaničkih klupa „obračunavaju“ sa svima koji drugačiji misle i koji budu ukazivali na njihove loše postupke i propuste.
- Očekujem da taj pritisak iz dana u dan raste, jer psihološki profili tih ljudi koji to rade, govori u prilog tome. Evo vidjeli smo ovih dana da su uspjeli da od Vlade izdejstvuju da njihov kadar bude izabran u punom mandatu za direktora policije. Vidjeli smo i neposredno nakon toga izbora kako se taj čovjek ponašao u Skupštini prethodnih dana na jedan kranje neprimjeren, nervozan ali donekle i nevaspitan način – kazao je advokat Radulović.
<h2>KRŠENJE USTAVA</h2>
On je problematizovao odnos direktora policije Lazara Šćepanovića prema civilnom sektoru. Radulović je decidan da oni nemjeravaju da nastave sa pritiskom i da se boji da neće stati sve do onog momenta dok ih zakon i institucije ne zaustave.
Za advokata Radulovića prijedlog izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima koji podrazumijeva da se u skraćenoj proceduri primaju i otpuštaju službeni Ministrastva unutrašnjih poslova predstavlja pokušaj stavljanja policije pod potpunu političku kontrolu. On ističe da nema govora da se radi o pokušaju profesionalizacije policije već naprotiv.
- U julu je gotovo identičan prijedlog bio u skupštinskoj proceduri od poslanika Demokratske Crne Gore. On je povučen zbog reakcije javnosti i Evropske komisije i odlučeno je da taj prijedlog mora prethodno ići na mišljenje Evropskoj komisiji. Očekivalo se da ljudi koji stoje iza toga da se urazume. Očekivao sam negdje da oni, ipak, to neće uradIti u kontekstu onog prethodnog odgovora. Mislim da oni srljaju i dalje i nažalost dobili su podršku od Vlade. Prijedlog je ušao u skupštinsku proceduru – objasnio je Radulović.
On je dodao da nijesu vodili računa o tome da se usaglasi sa evropskim standardima i da nijesu sačekali mišljenje Evropske komisije, ali građani su vidjeli reakciju Evropkse komisije koja treba da da to mišljenje, a o sadržini tog prijedloga je, kako kaže, suvišno govoriti.
Iz tog prijedloga, prema riječima Radulovića, vidi se brutalno kršenje Ustava i primjene procedure koja isključivo odgovara jednoj političkoj partiji, a koja
podrazumijeva da od volje pojedinca zavisi da li će neko biti zaposlen u policiji, da li će neko ostati da radi, da li će neko biti targetiran kao saradnik kriminalnih klanova ili označen kao osoba za koju postoje smetnje za rad u policiji, bez ikakvih dokaza i to od Komisije koju je formirao ministar.
Sve je to, upozorava advokat, suprotno evropskim standardima i on je siguran i ukoliko taj prijedlog prođe skupštinsku proceduru ako se usvoji u Skupštinu da će na kraju Sud sve te odluke poništiti.
<h2>O PRIJAVAMA</h2>
U razgovoru advokat Radulović se osvrnuo i na krivične prijave i dopune krivičnih prijava koje je Specijalnom državnom tužilaštvu podnosio od avgusta do sredine decembra protiv čelnih ljudi bezbjednosnog sektora i funkcionera Demokrata. Do sada nije dobio povratnu informaciju o statusu tih prijava, iako je podnosio urgencije i tražio da ga obavijeste što su preduzeli.
Radulović je podsjetio da Zakonik o krivičnom postupku predviđa roko od tri do šest mjeseci u nekim složenijim činjenično pravnim predmetima, a možda bi se upravo te prijave koje je on podnio tako mogle tretirati, tako da Specijalno državno tužilaštvo je još u zakonskom roku.
- Ono što jeste malo čudno i neuobičajeno je to što nije dobio nikakvu povratnu informaciju o prijavam iako je upućivao urgenciju, a to u ranijm predmetima nije bio slučaj – uvijek sam dobijao informaciju da li je formiran predmet i da li su neke radnje preduzete. Za sada su te informacije izostale. Malo je to čudno, ali da sačekam da vidim da li će Tužilaštvo u narednom periodu po mojim prijavam nešto preduzeti, a što je obavezno po zakonu – objasno je Radulović.
On smatra da SDT do sada ništa nije radilo po njegovim prijavama i to na neki način izaziva sumnju u objektivnost te institucije jer su u tim krivičnim prijavam osumnjičeni funkcioneri političke partije koja je trenuto na vlast u Crnoj Gori.
- Nažalost neću reći ništa novo ako kažem da Tužilaštvo ni sada ni prethodnih godina i decenija nije moglo da se pohvali da je potpuno profesionalno postupalo prema osobama koje imaju političku moć i koje obavljaju vlast – istakao je Radulović.
On očekuje da državni organi rade svoj posao ne isključujući mogućnost da postoje objektivne okolnosti zbog kojih SDT nije provjerilo navode iz prijava koje je podnio.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Demokrate će povećavati pritisak na kritičare i neće stati dok ih institucije ne zaustave

Crnogorsko društvo ulazi u tešku fazu političkog i pravnog razvoja. Tako aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ukazuju da postoje ozbiljne pravne indicije da se radi o pritisku na određene medije i na demokratsko kritičko mišljenje. To je u razgovoru za Televiziju E, kazao profesor prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Nebojša Vučinić.
On ukazuje da, bez obzira na cjelokupan politički, pravni i moralni kontekst, crnogorski sudovi i sudije imaju kredibilitet da izvedu stvari na čistac.&nbsp;
- Osnovna funkcija medija u demokratskom društvu je demokratska kritika vlasti. Nećemo da se koristimo njihovom metodologijom pa da presuđujemo prije suđenja, da posebno dovodimo u pitanje pretpostavku nevinosti koja je u Crnoj Gori nažalost dovedena do apsurda, ali kažem postoje veoma ozbiljne i političke, pravne i društvene indicije da je ovdje u pitanju određeni pritisak i da se tužilaštvo i određeni organi koriste kao poluga vlasti za obračun sa neistomišljenicima, ali bez ikakvog prejudiciranja - rekao je Vučinić.
Govoreći o privođenjima prethodnih dana, kaže da je sva spektakularna predstava sračunata da pridobije javno mnijenje za nešto za što se, cijeni on, ne može tek tako lako pridobiti.
- U svim situacijama gdje ima puno buke i spektakla - ima malo suštine i malo sadržine. Zbog svega toga je doziranje informacija, biranje podobnih medija, privilegovanih koji će objaviti što se radi, o čemu se radi, za sve to, najblaže rečeno, postoje indicije da je veoma sumnjivo, da se radi o nekoj vrsti političkog pritiska u kontekstu disciplinovanja političkih neistomišljenika, bilo pojedinaca, bilo medija - istakao je Vučinić.
Strahuje da crnogorsko društvo gubi i pretenzije da bude demokratsko, &nbsp;jer kako podsjeća, u svakoj presudi Evropskog suda je sadržan pasus iz člana 10 o slobodi slobodnog mišljenja i izražavanja, slobodi medija.
- Svrha medija je demokratska kritika vlasti, ne kritika radi kritike, nego težnja da se vlast natjera da radi u skladu sa opštim interesima i interesima većine građana u jednom društvu. U tom kontekstu ni to nije ništa novo, bilo je takvih pokušaja, uvijek te autoritarne, nedemokratske strukture, čak i u nekim formalno demokratskim sistemima nastoje da postave medije i kritičko mišljenje pod svoju kontrolu. Očigledno je da su procijenili da u ovoj situaciji, a vrlo je složena situacija i politička i pravna, moralna, ekonomska, kako god hoćete u Crnoj Gori, da treba malo disciplinovati medije, pojedine novinare, pojedine intelektualce koji slobodno kritički iznose svoje mišljenje u odnosu na ovu našu pravno političku zbilji - naglasio je Vučinić.
Na pitanje koliko su česti slučajevi da novinari i mediji traže preko Evropskog suda za ljudska prava zaštitu, bivši sudija tog suda kaže da postoji indicija da u aktuelnom slučaju ima dosta materijala za žalbu sudu u Strazburu.&nbsp;
- Morate proći odgovarajuće procedure crnogorskog pravosudnog sistema, sve do Ustavnog suda, pa onda ići. Bilo je slučajeva, ne toliko mnogo, iako po članu 10 i slobodi izražavanja mišljenja ima dosta presuda, ali nije bilo baš previše slučajeva kada su vlasti institucionalizovano napadale pojedine medije, ali bilo je pojedinih slučajeva i protiv Mađarske, bilo je protiv Češke, protiv Slovačke, bilo je čini mi se i protiv Švajcarske, gdje su mediji tužbama protiv tih država nastoji da očuvaju svoju nezavisnost i svoj integritet, i da onu osnovnu funkciju koju mediji vrše, a to je demokratska kritika vlasti - rekao je Vučinić.
Smatra i da je krajnja opcija opcija koju targetirani mediji i novinari mogu da iskoriste Sud za ljudska prava u Strazburu, ali dodaje da se nada da do toga neće doći.
- Mislim da će oni kroz nezavisne i pravične postupke izvesti na čistac ove stvari i ukazati da li je neko kriv ili nije. U slučajevima kao porodica Krstović postoji jaka indikacija u prilog teze koju sam pomenuo na početku - da pravo na pretpostavku nevinosti ne funkcioniše, jedan temeljni pravni princip koji je rezultat vjekovnih revolucija u Evropi, jednostavno ne funkcioniše u Crnoj Gori. Kažem da imam povjerenja u sudove i nadam se da će sudovi dovesti stvari do kraja - zaključio je Vučinić.

Portal ETV

Vučinić: Postoje ozbiljne pravne indicije da se radi o pritiscima na određene medije i demokratsko kritičko mišljenje

Zahvaljujući opstrukciji predstavnika partija na vlasti skupštinski Odbor za antikorupciju nije ostvario sve zacrtane ciljeve u dosadašnjem radu, ali jeste one osnovne, koji su definisani poslovnikom - istakao je u emisiji Čiste ruke na Anteni M predsjednik tog skupštinskog tijela Jevto Eraković.
Pravosuđe, kao ključna grana vlasti u borbi protiv korupcije je, kaže Eraković, pod velikim pritiskom struktura na vlasti, što kako dodaje, u velikoj mjeri utiče i na nezavisnost u donošenju odluka.
- To je jedan nezapamćeni pritisak na pravosuđe, koji ne može da pokaže nezavisnost kakvu bi moralo. Pitanje je, je li to sve povezano sa izborom sudija i sudskih vlasti na način kako se biralo. Vidjeli smo i dobili potvrde i od predstavnika vlasti na koji način su birane pozicije na najvećim sudskim i tužilačkim funkcijama. Da su to bile stvari političkog dogovora i da se to odlučivalo u kabinetima i sobama Vlade Crne Gore, a ne na mjestu gdje treba da se odlučuje, u Skupštini - naveo je Eraković.
Opozicija će, naglašava on, učiniti sve da se naprave neophodni koraci u sprovođenju reformi neophodnih za evropski put Crne Gore. Međutim, kako dodaje, isto ne očekuje od partija na vlasti.
- Jasna je poruka da sa ovakvom vlašću Crna Gora ne može ući u Evropsku uniju, jer oni očigledno imaju druge interese i druge mentore, koji imaju veće interese za neke druge države, nego za Crnu Goru - poručuje Eraković.

Eraković: Pravosuđe pod velikim pritiskom struktura vlasti, to utiče na nezavisnost u donošenju odluka

Nezavisnost i samostalnost tužilaštva su temelj njegovog djelovanja i ta načela ne mogu biti predmet improvizacije ili političkih projekcija - poručili su u Vrhovnom državnom tužilaštvu navodeći da najoštrije odbacuju neosnovane optužbe i lične diskvalifikacije prisutne u medijskim saopštenjima, koje predstavljaju direktan pritisak na njihov rad i nasrtaj politike na ustavom zagarantovanu autonomiju i samostalnost.
Takav odnos prema instituciji koja ima ustavom i zakonom definisanu nadležnost da postupa nezavisno, na osnovu zakona i dokaza, podvlače oni, je nedopustiv u savremenom demokratskom društvu, podriva temelje pravne države i narušava povjerenje građana u državnotužilačku organizaciju.
- Politička očekivanja nijesu i ne mogu biti kriterijum odlučivanja Državnog tužilaštva. Tužilačke odluke donose se isključivo na osnovu pravno relevantnih činjenica i važećih zakonskih propisa, bez obzira na ličnost, javnu funkciju ili političku pripadnost bilo kog učesnika u postupku - poručili su u VDT.
Decidni su da dosljedno postupaju prema svima na jednak način, nezavisno i nepristrasno, ne podliježući političkim ili medijskim pritiscima, niti bilo čijim ličnim očekivanjima.
- Podsjećamo da je tužilaštvo, u svakoj fazi postupka, dužno da štiti javni interes, kao i prava svih procesnih subjekata - uključujući i prava oštećenih. Jasno poručujemo da će nezavisnost i samostalnost tužilaštva ostati neprikosnoveni standardi, bez obzira na javne ili političke pritiske kojima je institucija izložena - naveli su u VDT.
Pozivaju sve političke subjekte da se, u interesu pravnog poretka i institucionalne stabilnosti, pokažu odgovornost i uzdrže od retorike koja može imati za posljedicu urušavanje povjerenja građana u pravosudni sistem.
- Samo snažne, samostalne i profesionalne institucije mogu garantovati vladavinu prava i dugoročni demokratski razvoj Crne Gore - zaključili su u VDT.

VDT: Politička očekivanja nijesu i ne mogu biti kriterijum odlučivanja Tužilaštva

Sindikat zapošljenih RTCG saopštio je da se suočava sa ozbiljnim pritiscima i nerazumijevanjem od strane menadžmenta Javnog servisa, zbog protivljenja pojedinim odredbama kolektivnog ugovora i, kako navode, nepravednog uvećanja zarada za samo dio zapošljenih.
- Naše društvo je demokratija u povoju i nije rijetkost da sindikalna aktivnost izaziva otpor u mnogim preduzećima. Naša je obaveza da kao Sindikat zaposlenih Javnog medijskog servisa, koji izvještava o takvim temama, ukažemo na slične probleme i u našoj kući - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sindikat navodi da se u posljednje dvije godine već drugi put suočava sa „velikim nerazumijevanjem menadžmenta“, posebno kada je riječ o kolektivnom ugovoru.
&nbsp;- Na nož je dočekano naše protivljenje (potkrijepljeno jasnim argumentima) pojedinim odredbama ponuđenog kolektivnog ugovora, kao i predloženom spornom uvećanju plata koje bi bilo samo za jedan dio radnika, što menadžment želi na silu da usvoji - ističu iz Sindikata.&nbsp;
U saopštenju ističu da neće pristati na pritiske, zastrašivanja i pokušaje da se obesmisli sindikalna borba.
&nbsp;- Kao medijski profesionalci, koji odgovorno izvještavaju o antisindikalnoj diskriminaciji i drugim devijacijama i upozoravaju na ove i slične probleme, ne pristajemo na pritiske, zastrašivanja, nepravdu, posebno zato što nam je sindikalna aktivnost zakonom štićeno pravo - navode oni.&nbsp;
Oni su kazali i da su uslovljeni da potpišu dokument koji „ponižava medijsku profesiju“, iako je isti predlog Ministarstvo finansija već vratilo kao neprihvatljiv.
- Ovakav loš predlog kolektivnog ugovora Ministarstvo finansija prije dva mjeseca vratilo je RTCG-u kao neprihvatljiv, a sada menadžment od Sindikata očekuje da, bez daljih pregovora, prihvati ‘drugu ruku’ crtanja koeficijenata - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da rukovodstvo ne priznaje da postoji ozbiljan problem, te vrši pritisak na članove sindikata koji su učestvovali u izradi alternativnog prijedloga kolektivnog ugovora.
&nbsp;- Menadžment ne samo što ne prepoznaje da imamo ozbiljan problem nego još i pravi pritisak na pojedine članove Sindikata koji su se usudili da ukažu na anomalije... Rukovodioci moraju biti svjesni da antisindikalna diskriminacija takođe podliježe zakonima - dodaju iz Sindikata.&nbsp;
Sindikat tvrdi da im menadžment nije zvanično dostavio informaciju da je Ministarstvo finansija odbilo predlog kolektivnog ugovora, što su sami otkrili istraživanjem.
- Taj predlog svakako nije potpisan od rukovodstva našeg Sindikata. Da jeste, mi sada ovu sindikalnu borbu ne bi mogli voditi - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim navodima, menadžment pokušava da „ispod radara“ progura dokument koji većini zaposlenih ne donosi nikakvo povećanje zarada.
&nbsp;- Jedini koji imaju korist od njihovog ponižavajućeg predloga jesu brojni pomoćnici, savjetnici, rukovodioci i razgranata administracija u kojoj zaposleni, od šefova do radnika, imaju znatno veće plate od profesionalaca koji svakodnevno proizvode program - naglasili su oni.&nbsp;
Zabrinjavajuće, kako navode, umjesto dijaloga Sindikat se suočava sa represivnim mjerama.
- Umjesto pregovora dobili smo – zastrašivanje pojedinih sindikalnih članova ukidanjem varijabila, blokiranjem službenih putovanja... pritiske na naše članstvo da istupi iz Sindikata... - navode oni.&nbsp;
Sindikat poručuje da je spreman na razgovor i dogovor oko kolektivnog ugovora koji će biti pravedan i održiv, ali da sve zavisi od spremnosti menadžmenta da uvaži zaposlene.
- Na rukovodstvu je ostalo da li ćemo izaći iz ove situacije na zadovoljstvo radnika ili ćemo ući u nepotrebne komplikacije kao što je to bio slučaj prije dvije godine - zaključuje se u saopštenju Sindikata.&nbsp;

1250x600

1084x550

Sindikat RTCG: Menadžment pokušava da nametne kolektivni ugovor bez pregovora, bez pravde

Svaki drugi novinar u Crnoj Gori tvrdi da se suočio sa pritiscima tokom obavljanja posla, a čak 62,1 odsto njih je svjedočilo situacijama u kojima su žrtve pritiska bile njihove kolege, saopšteno je iz Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).

Iz te nevladine organizacije su rekli da je to jedan od glavnih zaključaka istraživanja „Druga strana novinarske medalje“.

To istraživanje, kako su naveli, pokazuje da su na zaposlene u medijima pritisak najčešće vršili predstavnici vlasti – 39,6 odsto, zatim biznis zajednica 11,3 odsto, dok su predstavnici opozicije i drugi mediji bili izvori pritiska za 7,5 odsto novinara.

Maja Nikolić iz UZOR-a kazala je da je najzastupljeniji oblik pritiska uznemiravanje, koje je iskusilo 35,8 odsto ispitanih novinara.

- Ciljani nadzor se nalazi na drugom mjestu sa 15,1 odsto, dok je ekonomski pritisak, uključujući prijetnje otkazom i smanjenje plate, doživjelo 13,2 odsto ispitanika - navodi se u saopštenju.

Nikolić je rekla da je 13,2 odsto ispitanika istaklo i druge oblike pritiska, kao što su uvrede, prebukiranost zadacima, cenzura, mobing i prijetnje.

- Najčešće korišćena metoda bili su telefonski pozivi i/ili SMS poruke, koje je navelo 34 odsto novinara, dok su direktni susreti kao način vršenja pritiska, apostrofirani od 28,3 odsto ispitanika - navela je Nikolić.

Ona je dodala da su društveni mediji takođe korišćeni za vršenje pritiska, što je iskusilo 18,9 odsto novinara, dok je njih 15,1 odsto doživjelo indirektne prijetnje preko posrednika.

- Među novinarima koji su bili izloženi pritiscima ili napadima, čak 56,6 odsto se prvo obratilo uredniku, porodica je bila obaviještena u 15,1 odsto slučajeva, dok su vlasnik i pravna služba bili prvi kontakt za 7,5 odsto ispitanika - kaže se u saopštenju.

Istraživanje UZOR-a, kako je navela Nikolić, govori da su novinari nedovoljno informisani o procedurama za prijavljivanje pritisaka u svojim radnim sredinama, što dodatno otežava njihovu zaštitu.

- UZOR vidi kao alarmantan podatak to što više od polovine crnogorskih novinara napominje da im nijesu dostupne edukacije ili treninzi, koji će ih naučiti kako da se nose s potencijalnim pritiscima - kaže se u saopštenju.

U kvantitativno kvalitativnoj studiji „Druga strana novinarske medalje“ navodi se da je period prikupljanja podataka trajao od avgusta do 1. novembra ove godine.

- Metodologija korišćena u studiji obezbijedila je praktičan način prikupljanja informacija od novinara u ograničenom vremenskom periodu, koristeći postojeće kontakte kako bi se došlo do uzorka od 103 ispitanika - piše u studiji.

Kako se navodi, iako nalazi pružaju vrijedne uvide, oni se najbolje tumače kao indikativni za ovu specifičnu grupu učesnika, a ne kao generalizacija za sve novinare.

Pored anketnog istraživanja, sprovedeno je i deset dubinskih intervjua sa predstavnicima medija u Crnoj Gori.

UZOR: Svaki drugi novinar trpi pritiske

Osumnjičeni Zoran Pažin u svom paničnom reagovanju više je priznao nego što je negirao svoju institucionalnu umiješanost u pritiscima na bivšeg agenta CIA- e Džozefa Asada, naveli su u zajedničkoj izjavi lideri Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Andrija Mandić i Milan Knežević.
Pažin je danas demantovao njihovu izjavu o navodnim pritiscima i maltretiranju advokata okrivljenog Asada, navodeći da je u pitanju bezočna lađ, sračunata na unošenje konfuzije i plasiranje u javnost neistina, "ne bi li na taj način napravili dodatan pritisak na pravosuđe sa pozicije političke moći i vlasti i ujedno popravili svoj, raznim aferama, narušen rejting".
- Istina je sasvim suprotna u odnosu na ono što su u pokušaju senzacionalizma iznijeli u svom medijskom teatralnom nastupu - rekao je Pažin.
Sa druge strane, Mandić i Knežević ponavljaju da je SDT bivšeg potpredsjednika vlade i ministra pravde je sumnjiči zaza krivično djelo protivzakoniti uticaj. 
- A status osumnjičenog je dobio na osnovu izjave, kako Zoran Pažin kaže, njegovog prijatelja britanskog advokata Tobija Kedmena, koji tvrdi da je od strane osumnjičenog Z.P. bio saslušavan nekoliko puta u njegovoj rezidenciji. Na tim saslušanjima u vili Gorica, osumnjičeni Zoran Pažin je tražio od advokata Tobija Kedmena da njegov klijent Džozef Asad lažno optuži lidere DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića - navedeno je u saopštenju Mandića i Kneževića koji su, dostavili izjavu Kedmena i dopis SDT-a.
Navode Pažina da vrše pritisak na pravosudne institucije, doživljavaju kao klasičnu zamjenu teza. 
- Naprotiv, mi sa jučerašnjim i današnjim regaovanjem, činimo sve da dođe od oslobađanja pravosudnih institucija od bilo koje vrste političkog pritiska. A osumnjičenog Z.P. podsjećamo da je od strane SDT-a upravo on označen za djelo protivzakonitog uticaja sa pozicija nekadašnjeg potpredsjednika vlade i ministra pravde. Takođe ga podsjećamo na izjavu Duška Markovića, tadašnjeg premijera, da će optužnica protiv lidera DF-a biti potvrđena mjesec dana prije njene kontrole u Višem sudu. Posebnu pažnju osumnjičenom Z.P. skrećemo i na izjavu Mila Đukanovića, koji je na funkciji predsjednika države, u jednom intervjuu na Javnom servisu, saopštio da će lideri DF-a prvostepeno biti presuđeni što se i desilo. Ovo su klasični primjeri političkih i institucionalnih pritisaka na koje je osumnjičeni Z. P. izgleda zaboravio, i onda kroz pokušaj zamjene teza želi od sebe da napravi nevino jagnje koje žele da rastrgnu krvoločni vuci iz DF-a - naglasili su Mandić i Knežević.
Ističu da Pažin nema problem sa njima, već sa SDT-om koje ga je označilo kao osumnjičenog, a što on, kako tvrde, nijednog trenutka nije negirao. 
- Z.P. ima problem i sa iskazom advokata Tobija Kedmena koji nijednom nije negirao. I na kraju, ima problem i sa samim sobom zato što je teško zloupotrijebio svoju funkciju ministra pravde i potpredsjednika vlade - zaključili su Mandić i Knežević.

Mandić i Knežević: Pažin više priznao nego što je negirao umiješanost u pritiscima na bivšeg agenta CIA

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: pritisci