Što još treba da se dogodi da bi Magdelinić bio smijenjen: Inspekcije prebacuju nadležnost a zaposleni koji traže pravdu na sudu suočavaju se sa pritiscima

Nakon višemjesečnih pritužbi zaposlenih i inspekcijskih nalaza koji su potvrdili propuste u radu Kliničko-bolničkog centra Berane, o čemu Portal ETV piše u kontinuitetu, novi dokument Ministarstva finansija otvara dodatna pitanja. Posebno zabrinjava što su zaposleni još 2023. godine, obraćajući se Inspekciji rada, upućeni na Budžetsku inspekciju, da bi gotovo tri godine kasnije i taj organ, prema dostupnim informacijama, doveo u pitanje svoju nadležnost za postupanje. 

U međuvremenu, medicinske sestre i nemedicinski radnici koji su zaštitu svojih prava potražili pred sudom suočavaju se, prema njihovim tvrdnjama, sa pritiscima, dok odgovornost za moguće nepravilne obračune njihovih primanja ostaje neispitana. 

Inspekcija ne vidi rizik, zaposleni čekaju odgovore

Dok se u Kliničko-bolničkom centru Berane mjesecima nižu prijave zaposlenih, inspekcijske kontrole i zahtjevi za smjenu rukovodstva, novi dokument Ministarstva finansija pokazuje da je Budžetska inspekcija odlučila da ne sprovede nadzor po inicijativi koja se odnosi na moguće nepravilnosti u raspolaganju javnim sredstvima.

U službenoj zabilješci od 30. oktobra 2026. godine, u koju je Portal ETV imao uvid, navedeno je da su inspekciji prijavljene sumnje na selektivnu isplatu dnevnica, upućivanje zaposlenih na službena putovanja bez odgovarajućih naloga, neusklađenost evidencije kretanja vozila za transport pacijenata sa putnim nalozima, kao i moguće nejednako postupanje prema zaposlenima prilikom ostvarivanja prava na naknade.

Međutim, Budžetska inspekcija procijenila je rizik kao neznatan i odlučila da kontrolu ne sprovede.

Iz dostavljenog dokumenta nije jasno na osnovu kojih konkretnih pokazatelja je zaključeno da prijavljene sumnje ne zahtijevaju neposrednu provjeru.

A upravo tu počinje pitanje koje prevazilazi pojedinačne pritužbe zaposlenih.

Ako inspekcija nije provjerila dokumentaciju, kako javnost može znati jesu li prijavljene nepravilnosti postojale, koliko su trajale i jesu li eventualno imale finansijske posljedice?

Odluka da se nadzor ne sprovede nije isto što i nalaz da nepravilnosti nije bilo.

Zbog toga se od Budžetske inspekcije očekuje jasno obrazloženje procjene rizika, posebno imajući u vidu da je riječ o javnoj zdravstvenoj ustanovi koja raspolaže novcem građana.

Od 2023. do 2026: Inspekcije se proglašavaju nenadležnim, ali ko je onda nadležan?

Posebno pitanje otvara postupanje nadležnih inspekcijskih organa tokom prethodne tri godine.

Naime, prema informacijama dostavljenim Portalu ETV, još 2023. godine Inspekcija rada bila je upoznata sa problemima koji su se odnosili na obračune i ostvarivanje pojedinih prava zaposlenih u KBC Berane.

Međutim, tada je, kako je zaposlenima saopšteno, ocijenjeno da postupanje po tim pitanjima nije u nadležnosti Inspekcije rada, već da predmet treba da razmatra Budžetska inspekcija, kojoj su, prema istim informacijama, proslijeđena odgovarajuća obavještenja.

Gotovo tri godine kasnije, zaposleni se ponovo suočavaju sa pitanjem nadležnosti, jer je, prema njihovim navodima, i Budžetska inspekcija ukazala da određena prijavljena pitanja nijesu u njenoj nadležnosti.

Istovremeno, službena zabilješka od 30. oktobra pokazuje da je Budžetska inspekcija odbila sprovođenje nadzora nakon što je prijavljeni rizik procijenila kao neznatan.

Zato se nameće potreba za preciznim odgovorom: da li je kontrola izostala zbog procjene da nema značajnog rizika, zbog nenadležnosti ili zbog oba razloga u različitim dijelovima predmeta?

Ako je Inspekcija rada još 2023. godine uputila zaposlene na Budžetsku inspekciju, a sada se i pred tim organom otvara pitanje nadležnosti, kome su zaposleni zapravo mogli da se obrate?

I još važnije, koja je institucija u međuvremenu trebalo da provjeri zakonitost obračuna, isplata i raspolaganja javnim sredstvima?

Tri godine nijesu kratak period za zaposlene koji pokušavaju da ostvare svoja prava, niti za javnu ustanovu u kojoj eventualne nepravilnosti mogu imati finansijske posljedice.

Građani zato zaslužuju odgovor ne samo na pitanje jesu li postojali propusti u obračunima i isplatama, već i zbog čega postupanje nadležnih organa nije dovelo do jasnog institucionalnog epiloga.

Medicinske sestre na sudu, a ko odgovara za eventualno netačne obračune?

Posebnu pažnju zahtijevaju sudski postupci koje su pojedine medicinske sestre i nemedicinski radnici KBC Berane pokrenuli radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa.

Umjesto da se u prvi plan stavi pitanje jesu li obračuni njihovih zarada i drugih naknada bili pravilni, u ustanovi su se, prema navodima dijela zaposlenih, pojavili pritisci i negativan odnos prema onima koji su odlučili da svoja potraživanja ostvare sudskim putem.

Portal ETV ranije je izvještavao i o isticanju imena zaposlenih koji su pokrenuli sudske postupke protiv ustanove na oglasnoj tabli KBC Berane.

Opravdano se zato postavlja pitanje: da li su ljutnja, pritisci i postupci koje zaposleni doživljavaju kao torturu usmjereni isključivo prema medicinskim sestrama i nemedicinskim radnicima koji su odlučili da svoja prava potraže pred sudom?

Ili bi, umjesto preispitivanja njihove odluke da tuže poslodavca, bilo logičnije i odgovornije utvrditi ko je bio zadužen za obračune njihovih primanja, jesu li oni bili tačni i, ukoliko nijesu, zbog čega su nastale nepravilnosti?

Ko je kontrolisao obračunske liste? Ko ih je odobravao? Jesu li eventualne greške posljedica pogrešnog tumačenja propisa, administrativnih propusta ili odluka odgovornih lica?

I najvažnije, jesu li zaposleni koji su potražili sudsku zaštitu stavljeni u nepovoljniji položaj upravo zato što su iskoristili svoje zakonsko pravo?

Pravo na sudsku zaštitu ne može biti razlog za kažnjavanje, javno obilježavanje ili bilo kakav oblik nepovoljnog postupanja prema zaposlenima.

Ukoliko su obračuni bili zakoniti, to je moguće dokazati odgovarajućom dokumentacijom i u sudskom postupku. Ukoliko nijesu, odgovornost treba tražiti kod onih koji su bili dužni da obezbijede njihovu pravilnost, a ne kod radnika koji zahtijevaju isplatu onoga što smatraju da im pripada.

Upravo zato bi nadležne institucije morale da utvrde postoje li osnovi za tvrdnje o pritiscima, ali i da provjere eventualnu odgovornost za nepravilne obračune.

Tri godine pod znakom pitanja: Ko je kontrolisao javni novac?

Posebnu pažnju zaslužuje period od 2023. do 2026. godine, tokom kojeg bi trebalo provjeriti način obračuna dnevnica, izdavanja putnih naloga, evidentiranja službenih putovanja i korišćenja vozila za transport pacijenata.

Jesu li svi zaposleni imali jednaka prava? Da li su dnevnice isplaćivane po istim kriterijumima? Ko je kontrolisao službenu dokumentaciju i da li su eventualni propusti na vrijeme otklanjani?

To nijesu pitanja koja se tiču samo administracije i računovodstva.

Za medicinsku sestru, tehničara ili drugog zaposlenog pitanje jednakog tretmana znači i pitanje poštovanja njihovog rada. Za pacijente, pravilno vođenje evidencija o transportu i korišćenju službenih vozila dio je odgovornog organizovanja zdravstvene zaštite.

Dokumentacija kojom raspolaže Portal ETV još ne dokazuje da su prijavljene nepravilnosti trajale tri godine, ali daje razlog da se poslovanje ustanove u tom periodu dodatno provjeri.

Javnost zaslužuje da zna jesu li kontrole sprovođene, kakvi su njihovi rezultati i ko je bio odgovoran za eventualne propuste.

Nepravilnosti su već utvrđivane, ali zahtjevi za smjenu ostaju bez epiloga

Najnovija odluka Budžetske inspekcije nije prvi povod za preispitivanje rada KBC Berane.

Portal ETV je prethodnih mjeseci izvještavao o nalazima nadležnih organa koji su potvrdili nepravilnosti u ostvarivanju prava zaposlenih, organizaciji rada i zaštiti ličnih podataka.

Inspekcija rada je početkom septembra utvrdila nepravilnosti koje su se odnosile na korišćenje sedmičnog odmora, raspored odmora i blagovremeno obavještavanje zaposlenih o smjenama.

Ustanovi je ostavljen rok od četiri dana za otklanjanje nepravilnosti, uz predviđenu naknadnu kontrolu.

Prethodno je Inspekcija zaštite i zdravlja na radu utvrdila nepravilnosti u prostoru za odmor medicinskih tehničara, nakon prijava koje su se odnosile na uslove rada u Laboratorijskoj dijagnostici i Urgentnom bloku.

Portal ETV izvještavao je i o postupanju Agencije za zaštitu ličnih podataka, koja je naložila korekciju položaja kamere koja je obuhvatala čekaonicu Radiologije, kao i brisanje određenih video-zapisa nastalih suprotno propisima.

Dakle, nijesu primjedbe zaposlenih ostale na nivou tvrdnji. Dio nepravilnosti zvanično su konstatovali nadležni državni organi.

Upravo zato ostaje pitanje kakve su posljedice ti nalazi imali po način upravljanja ustanovom i da li su preduzete mjere bile dovoljne da se slični problemi ne ponavljaju.

Zaposleni traže ostavku, direktor ostaje

Nezadovoljstvo dijela zaposlenih KBC Berane nije od juče.

Još krajem avgusta javno su zatražili smjenu direktora Magdelinića, navodeći da su izgubili povjerenje u način na koji se ustanovom upravlja.

Zahtjeve su ponavljali i narednih mjeseci, ukazujući na probleme u organizaciji rada, međuljudskim odnosima i ostvarivanju prava zaposlenih.

Posebno zabrinjavaju tvrdnje o pritiscima prema zaposlenima koji su pokrenuli sudske postupke, jer bi, ukoliko se potvrde, takvo postupanje otvorilo dodatna pitanja odgovornosti rukovodstva.

Ipak, činjenica da su zaposleni više puta javno tražili smjenu direktora, uz već dokumentovane inspekcijske nalaze, nameće pitanje za Ministarstvo zdravlja: jesu li zahtjevi zaposlenih ozbiljno razmatrani i na osnovu kojih kriterijuma je ocjenjivan rad rukovodstva?

Za ljude koji svakodnevno rade u bolnici odgovori na ta pitanja nijesu samo pitanje rukovodeće funkcije. Oni se tiču povjerenja da će njihova prava biti zaštićena i da će prijavljeni problemi biti nepristrasno ispitani.

Ima li politika uticaja na zapošljavanje i upravljanje bolnicom?

Uz pitanja o radnim pravima i finansijskoj kontroli, otvara se i tema kadrovske politike u KBC Berane.

Jesu li zapošljavanja, napredovanja i imenovanja na rukovodeće pozicije tokom prethodne tri godine sprovođeni isključivo prema stručnim kriterijumima? Postoje li garancije da politička pripadnost ili podrška pojedinim partijama ne utiču na odluke o prijemu i položaju zaposlenih?

Imajući u vidu da direktor Magdelinić, uprkos ponovljenim zahtjevima dijela zaposlenih za njegovu smjenu, ostaje na čelu ustanove, važno je utvrditi da li Ministarstvo zdravlja raspolaže potpunim informacijama o svim prijavljenim i utvrđenim nepravilnostima.

Sama činjenica da direktor nije smijenjen ne dokazuje političku zaštitu, kao što ni pritužbe zaposlenih ne predstavljaju dokaz partijskog zapošljavanja.

Međutim, javnost ima pravo da zna po kojim kriterijumima se donose kadrovske odluke i na koji način se ocjenjuje odgovornost rukovodilaca javnih zdravstvenih ustanova.

Jedne inspekcije utvrđuju propuste, druge ne sprovode nadzor

Dok su pojedine inspekcije u KBC Berane utvrđivale nepravilnosti i nalagale njihovo otklanjanje, Budžetska inspekcija je po najnovijoj inicijativi odlučila da nadzor ne sprovede.

Istovremeno,  pojedine inicijative upućene Zdravstvenoj inspekciji i Ministarstvu zdravlja nijesu dobile odgovore.

Međutim, ono što posebno zabrinjava jeste pitanje institucionalne koordinacije.

Ako Inspekcija rada još 2023. godine obavještava zaposlene da nije nadležna za određena pitanja i upućuje ih na Budžetsku inspekciju, a gotovo tri godine kasnije ni taj organ ne obezbjeđuje suštinsku provjeru prijavljenih nepravilnosti, onda problem prevazilazi granice jedne zdravstvene ustanove.

Kada zaposleni prijavljuju nepravilnosti, nije dovoljno da se njihovi dopisi samo administrativno evidentiraju ili prosljeđuju sa jedne adrese na drugu. Neophodno je utvrditi ko ima obavezu da postupa i obezbijediti da podnosioci prijava dobiju jasan, obrazložen odgovor.

Bolnica pripada građanima, a odgovornost ne smije ostati bez odgovora: Zašto ministar Šimun ćuti?

Poslije svega što je javnost saznala o radu KBC Berane, ćutanje Ministarstva zdravlja i ministra Vojislava Šimuna postaje jednako ozbiljno pitanje kao i odgovornost direktora Milorada Magdelinića.

Inspekcije su utvrđivale nepravilnosti, zaposleni mjesecima upozoravaju na probleme i traže smjenu direktora, a oni koji su svoja prava odlučili da zaštite pred sudom ukazuju na pritiske kojima su, kako tvrde, izloženi. Istovremeno, gotovo tri godine traje prebacivanje nadležnosti između inspekcijskih organa, bez jasnog odgovora ko je dužan da provjeri sporne obračune i eventualne finansijske nepravilnosti.

Umjesto da se utvrdi ko je odgovoran za moguće pogrešne obračune zarada i naknada, zaposleni koji su zatražili sudsku zaštitu našli su se u središtu spora. Takva situacija zahtijeva reakciju nadležnih, a ne dalje administrativno odugovlačenje.

Kada se problemi ponavljaju, a nadležni ministar ne ponudi jasno objašnjenje i konkretne mjere, njegovo ćutanje postaje politička odgovornost.

KBC Berane nije ničija privatna bolnica, već javna zdravstvena ustanova od koje zavise hiljade građana sjevera Crne Gore. Njeni zaposleni imaju pravo na dostojanstven rad i zaštitu svojih prava, pacijenti na kvalitetno liječenje, a javnost na zakonito i odgovorno upravljanje.

Zato Ministarstvo zdravlja više ne može ostati samo nijemi posmatrač problema koje bi, u okviru svojih nadležnosti, moralo da rješava.

Direktor Magdelinić duguje odgovore za upravljanje bolnicom. Ministar Šimun duguje objašnjenje zašto, uprkos svim upozorenjima i inspekcijskim nalazima, još nema jasnog institucionalnog epiloga.

Jer, odgovornost ne prestaje na direktoru. Ona seže i do onih koji su dužni da nadziru njegov rad.

A ćutanje ministra Šimuna, poslije svega što je dokumentovano, više se ne može predstavljati kao odgovor.