Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je na početku današnjeg skupštinskog zasijedanja da je Crna Gora suočena s ozbiljnim urušavanjem demokratskih procedura, zbog ignorantskog odnosa izvršne vlasti prema Skupštini.
Nikolić je, u okviru proceduralnog javljanja, upozorio da parlament više ne vrši nadzornu funkciju nad Vladom i da premijer i ministri izbjegavaju dolazak u Skupštinu.
- Tvrdim da ne postoji parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti. Premijer i ministri ne dolaze u Skupštinu Crne Gore, a to potvrđuje činjenica da ministar finansija danas odgovara na pitanja poslanika koja su postavljena u martu - rekao je Nikolić.
On je naveo da takvo ponašanje urušava osnovne demokratske principe.
- Poštovani građani, ministar finansija, u drugoj polovini juna, treba da odgovara na pitanja postavljena prije tri mjeseca. Ovakvo ponašanje parlamenta i Vlade potpuno urušava sve demokratske principe – kazao je on.
Prema njegovim riječima, redovno održavanje Premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, već ključan mehanizam transparentnosti rada izvršne vlasti.
- Redovno održavanje Premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, to je osnovni preduslov za funkcionisanje demokratskih procedura – da bi građani mogli da steknu uvid u rad izvršne vlasti. Mi danas nemamo informaciju o stanju javnih finansija Crne Gore, nemamo informaciju o turističkoj sezoni... Dakle nemamo elementarni uvid u vladine politike. Zašto? Zato što Vlada ne dolazi u parlament. I, sve bi bilo u redu, odnosno manje problematično, kada bi to bila samo stvar Vlade, nego je to stvar Parlamenta, odnosno Kolegijuma Skupštine i predsjednika Skupštine, koji je odbijao tri mjeseca da zakaže Premijerski sat i poslanička pitanja. To ne služi na čast Parlamentu Crne Gore – kazao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fskupstina-nastavlja-zasjedanje-vukovic-odgovara-na-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Đuranović da se vrati na funkciju u Ustavnom sudu</h2>
Nikolić se osvrnuo i na aktuelnu ustavno-političku krizu u vezi sa odlukom o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, podsjećajući na stav Venecijanske komisije.
- Venecijanska komisija je prije par dana izdala mišljenje povodom ustavno-političke krize nastale djelovanjem parlamentarne većine da penzioniše sutkinju Draganu Đuranović bez prethodnog formalnog obavještenja od strane Ustavnog suda. VK je kazala ono što smo znali da će reći – da je prekršen Zakon o Ustavnom sudu – kazao je Nikolić.
Dodao je da opozicija očekuje poštovanje sporazuma postignutog pod pokroviteljstvom Evrospke unije.
- Očekivanje opozicije je da oni koji su stavili potpis na sporazum pod pokroviteljstvom Evropske unije, preuzmu odgovornost za sprovođenje u djelo onoga na što smo se zajednički obavezali. A, prva obaveza je da se stvari u Ustavnom sudu vrate na pređašnje stanje, odnosno da sutkinja Đuranović počne ponovo da dolazi na posao. Onda možemo, kao što se predlaže ovih dana, da razgovaramo o modalitetima preispitivanja određenih zakonskih rješenja, kako ona ne bi proizvodila određene nedoumice – poručio je Nikolić.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikolić: Više ne postoji parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti, Đuranović da se vrati na posao u Ustavnom sudu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao je posebnu sjednicu posvećenu premijerskom satu za naredni petak, 27. jun.
Mandić je podsjetio da je rok za dostavljanje pitanja predsjedniku Vlade Crne Gore u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije početka sjednice.
- Prijedlog sa precizno navedenom temom, o kojoj se postavljaju pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, predlažu poslanički klubovi parlamentarne većine predsjedniku Skupštine, u pisanoj formi, najkasnije sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice - navedeno je u najavi.
Podsjećamo, poslanici opozicije u kontinuitetu su kritikovali odnos premijera Milojka Spajića prema parlamentu i činjenicu da je posljednji premijerski sat bio 28. marta, a svi ministri još nijesu odgovarali na poslanička pitanja.
Naredna sjednica je zakazana za 13 sati.
Istovremeno ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da će istog dana biti održana i Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije (EU).
Ona je, u objavi na društvenoj mreži X, navela da je raduje to što će Crna Gora imati priliku da nastavi sa zatvaranjem poglavlja.
- Raduje me što ćemo 27. juna, kao što smo i najavili, imati priliku da nastavimo sa zatvaranjem poglavlja - kazala je Gorčević.
Kako je dodala, usvajanje izuzetno pozitivnog Izvještaja o Crnoj Gori u Evropskom parlamentu vjetar je u jedra evrointegracijskim naporima Crne Gore.

Portal ETV

Premijerski sat istog dana kad i Međuvladina konferencija sa EU

Višegodišnje liste čekanja na operacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore gotovo ne postoje, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun navodeći da izuzetak predstavlja dio ortopedskih operacija u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).
Šimun je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nermina Abdića da li je višegodisnje čekanje na operacije i višemjesečno za pojedine preglede i dijagnostičke procedure pokazatelj napretka zdravstvene zaštite građana, kazao da postoji lista čekanja za zahvate koji nijesu hitni.
Šimun je problematizovao to što građani „gravitiraju“ prema odeđenim ljekarima, navodeći da na termin kod jednog doktora čeka malo manje od 500 građana, a kod drugog do 200.
- Prave se liste čekanja jer jedan ljekar fizički ne može da to postigne - kazao je Šimun.
Prema njegovim riječima, na 90 odsto odjeljenja nijedna operacija nije na listi duže od godinu, a većina pacijenata je zakazana u prvom kvartalu godine.
Šimun je rekao da su značajno smanjene liste čekanja na kardiologiji.
On je apelovao na sve pacijente da otkazuju preglede ako odu privatno, kako bi oslobodili termin za druge.
Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Jevta Erakovića o listama čekanja, i o tome da je Ministarstvo manipulisalo podacima na dan kad je postavio pitanje u odnosu na danas, Šimun je rekao da su, kada je upućeno pitanje, termini "bili još bolji“.
- Kardiološka i interna klinika su u pilot projektu šest mjeseci i puštaju se termini za šest mjeseci, i klizno idu svakog mjeseca za još jedan - naveo je Šimun.
On je rekao da je propust KCCG-a što nijesu pustili termine i za oktobar i novembar.
- Postoje interni i eksterni termini. Internih termina imamo mnogo prije, ne prebacujemo ih u eksterne - kazao je Šimun.
Kako je naveo, na hematologiji je prvi termin 23. jul, a na reumatologiji 3. oktobar.
- Problem je to što borba sa listama čekanja vuče korijene odavno. Poenta je da imamo termine, ako je nešto hitno - tako se i rješava - kazao je Šimun.
Na pitanje Erakovića o izgradnji urgentnog centra, Šimun je rekao da je on planiran unutar Univerzitetskog kliničkog centra.
- Već je urađen medicinski program i imaće devet soba, za djecu pet soba, odgovarajuće ambulante, dvije operacione sale, jednu trijažnu sobu, operacionu sala za djecu, biće pridružen i dijagnostički centar - kazao je Šimun.
Prema njegovim riječima, to je sistemsko rješenje.
- Ne može goruće probleme riješiti jedan urgentni centar. Poenta je da nije sve u krečenju, krpljenju, mijenjanju vrata, moraju suštinske da se urade neke stvari - kazao je Šimun.
Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović pitala je Šimuna o razvoju sistema podrške za visokorizične bebe koje zahtijevaju hitno uključivanje u rani razvoj, navodeći da u Crnoj Gori ne postoji funkcionalan sistem za taj problem.
Ona je problematizovala nedostatak medicinskog kadra i podrške roditeljima.
Šimun je rekao da dijeli stav da te bebe moraju biti prioritet i poručio da one to jesu.
- Upravo to smo i pokazali usvajanjem Strateškog dokumenta ranog razvoja djece 2023-2027. Iz tog dokumenta realizovali smo trećinu aktivnosti - kazao je Šimun.
On je rekao da su model Porodične orjentisane rane intervencije uz podršku UNICEF-a uradili poput sistema u Hrvatskoj.
- Taj sistem je već u postavljen u domovima zdravlja (DZ) Podgorica i Bijelo Polje, a uskoro će biti i u Beranama. Cilj je da ta aktivnost bude plasirana kroz sve DZ - rekao je Šimun.
On je dodao da je osnovni korak razvoja Strategije formiranje registra.
Šimun je rekao da postoji nedostatak ljudskih resursa - psihologa, psihijatra, defektologa, logopeda.
Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Miloša Pižurice o sprovođenju Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda i tome da se se svakodnevno svjedoči kršenju tog zakona, Šimun je kazao da je to jedan od prioriteta Ministatstva.
- Pušenje poprima oblike pandemije, svi sektori Vlade treba da prepoznaju značaj ovog problema. Ministarstvo planira da uradi izmjene postojećeg zakona i poveća novčane kazne za nepoštovanje propisanih mjera - rekao je Šimun.
On je kazao da je planirano propisivanje privremene zabrane obavljanja djelatnosti za ponovne prekršaje.
Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Elvira Zvrka da li se može očekivati da zdravstveni sistem odgovori na sve izazove imajući u vidu budžet koji je izdvojen za ovu godinu, Šimun je rekao da je budžet zdravstva veći 25 miliona eura.
Šimun je rekao da je budžet Montefarma povećan sa 120 na 140 miliona eura.

Šimun: Višegodišnje liste čekanja na operacije gotovo ne postoje

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je rješenje o rušenju džamije "Husein Kovač" na Koniku u Podgorici donijeto nakon inspekcijskog nadzora 16. jula 2024. godine, kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine, te da su parametri predviđeni ovim dokumentom prekoračeni. Tvrdi i da u vrijeme inspekcijskog nadzora Mešihat islamske zajednice nije bio upisan kao vlasnik u listu nepokretnosti, te da Ugovor o kupoprodaji nije sproveden do današnjeg dana.
Radunović je to naveo u pisanom odgovoru na poslaničko pitanje Nađe Laković iz Pokreta Evropa sad (PES) koja je upitala ministra smatra li ispravnom svoju odluku o rušenju džamije s obzirom na to da je Crna Gora multietnička država.
Ta odluka izazvala je revolt građana islamske i pravoslavne vjeroispovijesti. Iz Islamske zajednice kazali su da se spremni da legalizuju objekat i da se nadaju povlačenju tog rješenja.
Odgovarajući poslanici Laković, Radunović je naveo da vjerski objekat nije mogao da bude građen po dozvoli iz 2012. i iz razloga je je ona istekla tri godine kasnije.
- Rješenje o rušenju pomenutog objekta donijeto je nakon inspekcijskog nadzora izvršenog 16.07.2024. godine, a kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine (čiji je period važenja istekao 2015. godine), te se po istoj nije moglo graditi. Osim toga, inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da su parametri predviđeni građevinskom dozvolom prekoračeni - navedeno je u odgovoru Radunovića.
On je dodao da se, pored glavnog, gradi i pomoćni objekat koji je na nadležnost proslijeđen komunalnoj inspekciji.
Govoreći o roku za rušenje, Radunović je istakao da je propisan dispozitivom rješenja, kojim je predviđeno da se prije toga potrebno sačini elaborat o rušenju.
- Zakonski način da se predmetno rješenje opozove ili preinači ne postoji, budući da je rješenje donijelo ovlašćeno službeno lice koje je samostalno u vršenju poslova iz svoje nadležnosti - dodao je Radunović.
Što se tiče najavljenog podnošenja zahtjeva za legalizaciju ovog objekta, Radunović je napomenuo da ti postupci predstavljaju javni interes.
- Konačno, uz sve navedeno, napominjemo da u momentu inspekcijskog nadzora po Listu nepokretnosti broj 6429 KO Podgorica III, Mešihat islamske zajednice nije bio upisan kao vlasnik u pomenutom Listu nepokretnosti i da Ugovor o kupoprodaji u istom nije sproveden do današnjeg dana - zaključio je Radunović.
Pripadnici islamske vjere porijeklom iz Crne Gore koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ocijenili su da je donošenje odluke o rušenju džamije urađeno ciljano i zlonamjerno. Pitali su Radunovića hoće li potpisati i rješenje o rušenju brojnih crkava i pratećih vjerskih objekata sagrađenih bez dozvola.
- Mi ne pozivamo na rušenje, već provjeravamo da li će te to uraditi. Ali, podržavamo vas da uklonite sve spomenike koji su podignuti ličnostima koji su povezane sa ratnim zločinima u Crnoj Gori i šire – ističe se u njihovom saopštenju.

Tamara Klikovac

Radunović: Rušenju džamije mora da prethodi elaborat, do danas nije sproveden Ugovor o kupoprodaji

Investicije Ujedinjenih Arapskih Emirata, logor Lora, Aerodromi Crne Gore - teme su o kojima će sjutra na premijerskom satu dati informacije i iznijeti stav predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Predstojeći premijerski sat po svemu sudeći neće potrajati jer je predsjednik parlamenta Andrija Mandić odlučio da većini poslanika opozicije, koji su prethodno sankcionisani mjerom udaljenja iz skupštinske sale, uskrati pravo da postavljaju pitanja premijeru i ministrima. To je izazvalo kritike iz opozicionih klupa koji ovaj potez nazivaju nedemokratskim i antievropskim u trenutku kad je postignut dogovor sa Spajićem o prevazilaženju ustavne krize.
Sa druge strane, neki poslanici vlasti već su spremili pitanja za premijera, u prvom redu poslanik Spajićevog Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević.
Urošević će pitati Spajića o velikoj investiciji Ujedinjenih Arapskih Emirata koju je najavio na konferenciji za medije prošle sedmice. Vlada je juče na telefonskoj sjednici utvrdila Prijedlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između sa UAE koji će, kako je najavljeno, omogućiti dva velika turistička projekta - jedan na sjeveru, jedan na jugu.
- U posljednje vrijeme čuli smo više informacija o dolasku novog investitora u Crnu Goru - Mohameda Alabara. Paralelno, očekivano, još više dezinformacija o samom investitoru, načinu realizacije pa i samom projektu. Istovremeno, iako ste jedva nešto više od godinu dana na čelu Vlade, iz istih izvora čuli smo i brojne optužbe o nedostatku stranih investicija i lošem upravljanju ekonomskim ambijentom do toga da su nerijetke i optužbe da su programi „Evropa sad 1 i 2“ krivi za inflaciju. Možete li nam sada najpreciznije kazati o kakvoj investiciji je riječ, šta preduzimate na planu privlačenja investicija i kako uopšte ocjenjujete efekte vaše ekonomske politike na trenutnu situaciju u zemlji - pitanje je poslanika Uroševića.
Poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Milan Kneževića zanima premijerov odnos po pitanju logora Lora.
- Da li su po Vašem i mišljenju Vlade u hrvatskom logoru Lora počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima - interesuje Kneževića, koji je naveo da će pitanje obrazložiti na sjednici.
Među poslanike opozicije kojima je bila izrečena mjera udaljenja nije poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur koja će Spajiću postaviti ekonomsko pitanje, a tiče se statusa Aerodroma Crne Gore.&nbsp;
- Da li planirate da Aerodrome Crne Gore date pod koncesiju na 30 godina ili Vlada ima neki alternativni plan - pitanje je Ćinćur.
Spajić je nedavno saopštio da je, na zahtjev tri kompanije, rok za dostavljanje ponuda na tender za Aerodrome Crne Gore produžen mjesec, odnosno do 7. maja.
Premijerski sat biće održan sjutra sa početkom u 12 sati. Dva puta je mijenjan datum održavanja ove posebne sjednice.
Premijerski sat prvobitno je trebalo da bude održan 27. marta. Potom je prošle srijede odlučeno da bude pomjeren za petak, 28. mart, da bi došlo do nove promjene termina zbog međunarodnih obaveza predsjednika Vlade.

Spajić o investicijama UAE, Lori i Aerodromima, opozicija "ućutkana"

Premijer Milojko Spajić trebalo bi sjutra da odgovara na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore. Međutim, neizvjesno je da li će premijerski sat biti održan. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić nastavak juče prekinute sjednice takođe je najavio za petak, a poslanici opozicije su poručili da neće dozvoliti održavanje sjednica dok se ne povuku neustavni zaključci Ustavnog odbora o prestanku funkcije sudijama Ustavnog suda i raspisivanju javnog poziva za izbor novih. 
Sjutra bi lideri opozicionih partija trebalo i da se sastanu sa predsjednikom države, Jakovom Milatovićem u rezidenciji predsjednika, a tema sastanka, zakazanog za 10 sati, biće situacija u Ustavnom sudu.
Razgovoru sa Milatovićem prisustvovaće lideri DPS-a Danijel Živković, SD-a Damir Šehović, HGI-a Adrijan Vuksanović i GP URA Dritan Abazović.
Opozicija tvrdi da se u utorak, 17. decembra, u Skupštini dogodio ustavni puč - gaženje Poslovnika i Ustava. Na osnovu nezakonite i protivustavne odluke Ustavnog odbora predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović zbog, kako je rekao, ispunjavanja uslova za starosnu penziju.
I jučerašnje redovno zasijedanje je prekinuto jer su poslanici opozicije bili jednoglasni u stavu da stanje u parlamentu ne može biti redovno nakon što je u najvećem zakonodavnom domu suspendovana sudska grana vlasti - Ustavni sud.
Ne očekujući ovakav razvoj događaja, poslanički klubovi su ranije pripremili pitanja za premijera koja su objavljena na sajtu Skupštine.
<h2>Pitanja pod znakom pitanja</h2>
Tako je šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, prije posljednjih dešavanja u parlamentu, dostavio pitanje za Spajića koje se tiče odnosa sa Hrvatskom.
- Da li kod svih članica Vlade postoji jasna namjera da se odnosi sa Hrvatskom poboljšaju, i šta ste Vi kao premijer spremni da promijenite u postupanju Vlade prema susjedima, kako se put Crne Gore u EU ne bi nepotrebno usporavao ili blokirao - pitanje je Nikolića.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je trebalo da pita Spajića na osnovu kojih stručnih referenci je predložio v.d. direktora Agencije za nacionainu bezbjednost Ivicu Janovića.
- Da li smatra da je takav prijedlog adekvatan imajući u vidu krajnje zabinjavajuću bezbjednosnu situaciju - pitanje je Zirojevića.
Na istu temu pitanje je ranije pripremio i dostavio Skupštini poslanik GP URA Miloš Konatar.
- Kako opravdavate imenovanje novog šefa ANB-a, po zanimanju pomorca, koji je do skoro imao državljanstvo druge države? Da li je ovo nastavak urušavanja nacionalne bezbjednosti ili vrhunac Vaše obećane meritokratije - navedeno je u pitanju Konatara.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pita Spajića šta sve Hrvatska traži od Crne Gore da ne bi blokirala njen evropski put.
Jovan Subotić ispred Pokreta Evropa sad pitao bi lidera njegove stranke i premijera o megalomanskom projektu Velje brdo. 
- Projekat Velje Brdo je pod budnom pažnjom javnosti. Šta je to do sada urađeno kada je taj projekat u pitanju i kada će početi pripremni radovi, kao i na koji način će građani moći da se prijave za kupovinu stanova u sklopu ovog projekta - zanima Čarapića.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović u okviru pitanja Spajića koja se odnose na evropske integracije Crne Gore navodi da je udvostručen broj zatvorenih poglavlja sa tri na šest, te da je parlamentarna većina i Vlada postigli za 12 mjeseci ono što su prethodnici za 12 godina.
- Šta možemo očekivati sljedeće 2025. godine i da li možemo zatvoriti poglavlja do kraja 2026. godine - pitanje je Vučurovića.
Poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića interesuje šta Vlada konkretno preduzima kako bi se istražile i procesuirale sumnje o nezakonitoj distribuciji oružja iz vojnih magacina nekoliko dana pred izborni dan 30. avgusta 2020. godine, uključujući, kako je naveo, uništavanje dokumentacije, falsifikovanje i gašenje nadzornih kamera u Ministarstvu odbrane?
- Ko je izdao naređenje? Ko je od oficira Crne Gore dijelio oružje i kome? Ko je naredio da se kamere ugase?
Da li postoji plan za uvođenje strožih kontrola i procedura kako bi se spriječile zloupotrebe vojne opreme i oružja, kao što su one koje su se desile prije izbora 2020. godine, kada su automatske puške i municija završile u podrumu ANB-a, Obavještajno-bezbjednosnog direktorata, ali i kod bezbjednosno interesantnih lica - navedeno je u pitanju Bogdanovića.
On planira da pita premijera i koji su konkretni koraci preduzeti kako bi se izbjegle situacije poput "čišćenja" dokumentacije iz Obavještajno-bezbjednosnog direktorata i zloupotrebe službenih resursa u političke svrhe?
- Kako se Vlada nosi s pritiscima i pozivima sa najviših državnih adresa kojima se čuvaju partijski kadrovi starog režima koji su koristili vojne i bezbjednosne strukture i njihovu imovinu za političke ciljeve i privatne interese - dodaje još Bogdanović.
<h2>Dijaspora i položaj Albanaca</h2>
Poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijana Vuksanovića je zanimalo kakav je Spajićev stav po pitanju činjcnice da lokalna samouprava Nikšić nemalim sredstvima svojih građana finansira seriju "Tvrđava" u produkciji Radio-televizije Srbije, a koja se bavi ratnim dešavanjima u Hrvatskoj.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović planirao je da postavi pitanje predsjedniku Vlade koje se odnosi na crnogrsku dijasporu i njen doprinos razvoju Crne Gore.
- Obzirom na ogroman potencijal naše dijaspore, posebno iz redova bošnjačke zajednice, da li Vlada ima plan za podsticanje povratka dijaspore kroz posebne programe i olakšice za investitore koji bi svoj kapital uložili u Crnu Goru, a posebno za one koji su usmjereni na sjeverni region - pitanje je Adrovića.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović pita Spajića na koji način će spriječiti devastaciju Crne Gore koju omogučava Zakon o strateškim razvojnim investicijama i da li je upoznat sa efektima sličnih zakona u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji?
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni pripremio je pitanje na temu statusa albanskog naroda u Crnoj Gori. Interesuje ga i koja prava Albanci uživaju kao narod i kao pojedinci u Crnoj Gori? 
- Albanci u Crnoj Gori su autohtoni narod s dubokim istorijskim, kuiturnim i geografskim korjenima u regionu. Njihova prisutnost na teritoriji današnje Crne Gore datira još iz antičkih vremena, kada su njihovi preci živjeli na području Ilirije. Albanci su tradicionaino naseljeni u krajevima južne i jugoistočne Crne Gore, uključujući oblasti poput Ulcinja, Bara, Tuzi (područje Malesije), Plava, Gusinja i djelove Rožaja. Albanci u Crnoj Gori, prema ustavu i zakonima, imaju status nacionalne manjine i uživaju prava koja im omogućavaju očuvanje svoje kulture, jezika i tradicije. Ovo uključuje - pravo na obrazovanje na maternjem jeziku, zastupanje u politici, medijska prava, kulturna prava i vjerska prava. Stepen realizacije i uživanja ovih prava je upitno, ali se svakako nameće potreba da se otvori dijalog o sljedečim principijelnim pitanjima: da li Albanci imaju pravo da se pitaju o svom razvoju; da li Aibanci imaju pravo na ravnomjeran razvoj; da li imaju jednako pravo korisćenja morskog dobra u Crnoj Gori; da li lokalno imaju pravo da odluče o svom razvoju; koliko Crna Gora omogućava bolji život Albanaca u Crnoj Gori i da li to treba povezati sa izrazitom migracijom Albanaca - stoji u obrazloženju pitanja Čapunija.
Početak premijerskog sata zakazan je za 13 sati.

Za Spajića spremna pitanja o Janoviću, Hrvatskoj, finansiranju „Tvrđave“, ali sjednica neizvjesna

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je za 20. decembar premijerski sat na kojem će Milojko Spajić odgovarati na poslanička pitanja.
- Podsjećam da je rok za dostavljanje pitanja predsjedniku Vlade Crne Gore u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije početka sjednica. Predlog sa precizno navedenom temom, o kojoj se postavljaju pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, predlažu poslanički klubovi parlamentarne opozicije predsjedniku Skupštine, u pisanoj formi, najkasnije sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice - naglasio je Mandić u saopštenju.
Sjednica će početi u 13 sati.

Spajić 20. decembra odgovara na pitanja poslanika

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević pitao je ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića ko od članova Vlade na prethodnoj sjednici nije glasao za dodatne sankcije Rusiji - na što mu je on odgovorio da je to pitanje za službu Vlade.
- Odluka je usvojena na telefonskoj sjednici Vlade na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade. Konkretne odgovore o tome ko je glasao protiv odluke treba potražiti od službe Vlade, u skladu sa propisima - rekao je on.
Dizdarević je zatim ustvrdio da onda Vlada nije stopostotno usaglašena sa sankcijama Rusiji.
- Vi kao da tražite alibi za loše društvo u kojem se nalazite. Nema potrebe da bilo koga štitite, Vaš posao je da štitite interese Crne Gore. A znate dobro da se evropskom putu Crne Gore u Vladi ne raduju baš svi kao što to radimo Vi i ja - poručio je Dizdarević.
Ibrahimović je na to kazao da je partija iz koje Dizdarević dolazi 2011. godine potpisala sporazum sa jedinstvenom Rusijom, a šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je odgovorio da se toj partiji može pripisati mnogo toga - ali da će na toj vagi uvijek prevagnuti najbolje politike i djela za Crnu Goru.
- Možete DPS-u da pripišete mnogo toga, a na toj vagi će uvijek prevagnuti ono što su najbolje politike i najbolja djela za ovu državu. Naš NATO i EU put je dominantno vođen od strane DPS. Naši čelnici su bili izloženi bezbjednosnim rizicima zbog toga, pa smo ipak ušli u NATO. Ne možete to prekrivati i prikrivati. Legat ostaje za sva vremena - poručio je Nikolić.
&nbsp;Dobro je, kako je dodao, da danas imamo politiku i partije koje su došle na platformu DPS-a.
<h2>Za ambasadore neće predlagati one koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva</h2>
Kao ministar neću predlagati kandidate koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva - poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata (SD) Nikole Zirojevića hoće li podržati kandidate za ambasadore iz redova koalicije Za budućnost Crne Gore.
Zirojević je, tokom postavljanja poslaničkog pitanja ministru, ukazao da su to kadrovi koji iznose stavove protiv članstva Crne Gore u NATO, protiv nezavisnosti Kosova, koji otvoreno negiraju genocid u Srebrenici i čija je politika dovela do zahlađenja odnosa sa Hrvatskom.
- Mislim da bi bilo bolje da ste mislili o ovome, nego što ste nas iz građanskih partija željeli da predstavite kao neprijatelje Bošnjaka - poručio je Zirojević.&nbsp;
Ibrahimović je u odgovoru naveo da u procesu postavljanja ambasadora učestvuju MVP, Vlada, Skupština i predsjednik države.&nbsp;
- Uvjeren sam da ćemo naći rješenja i da će to biti iskusni pojedinci. U izboru budućih diplomatskih predstavnika, vodićemo se kriterijumima profesionalnosti i kompetentnosti kandidata. Kao ministar neću predlagati kandidate koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva - poručio je Ibrahimović.
<h2>Diskusije o državljanstvu u atmosferi društvenog konsenzusa i saradnji sa EU</h2>
Ibrahimović je rekao da su diskusije o državljanstvu prihvatljive samo ako su vođene u atmosferi društvenog konsenzusa i u saradnji sa EU.
To je poručio odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića - kako će se odnijeti prema najavljenoj izmjeni Ustava i Zakona o državljanstvu.
Ibrahimović je dodao da to podrazumijeva otklon od manipulacija i pokušaja izbornog inženjeringa.
- Svi imaju pravo da pokreću inicijativu za izmjene svih zakonskih rješenja. Od inicijative do usvajanja je dug put - istakao je Ibrahimović.
<h2>U toku konsultacije, nije lako odrediti ambasadora pri NATO</h2>
Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić pitao je Ibrahimovića zašto Crna Gora već godinu nemamo ambasadora pri NATO-u.
- Sjetićete se da je Gabrijel Eskobar svojevremeno govorio da se sa Crnom Gorom ne dijele sve informacije koje se tiču NATO-a, da su svojevremeno iz sistema izbačeni ljudi koji su prepoznati kao ruski špijuni... - naveo je Nikolić pitajući ga u čemu je problem.
Ibrahimović je na to rekao da su konsultacije u toku, i da se traži pogodan kandidat.&nbsp;
- Naša misija pri NATO vrlo brzo će dobiti ambasadora. Nije lako odrediti čovjeka - dodao je Ibrahimović.

Dizdarević: Ko je bio protiv sankcija Rusiji?; Ibrahimović: Pitajte službu Vlade

Materijalni status sudija i državnih tužilaca je na nedopustivo niskom nivou, ocijenio je ministar pravde Bojan Božović, dodajući da postoji velika nesrazmjera u zaradama unutar te branše.
Božović je to rekao u Skupštini, odgovarajući na pitanje nezavisne poslanice Radinke Ćinćur šta Ministarstvo pravde planira da preduzme kako bi se što urgentnije popravila situacija na koju su ukazale sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.
- Materijalni status sudija i državnih tužilaca je u najvećoj mjeri na nedopustivo niskom nivo. Isto tako, činjenica je da postoji nedopustvo velika nesrazmjera u zaradama unutar te branše - kazao je Božović.
On je naveo da nije rijetka situacija da sudije u osnovnim sudovima koji se bave krivicom, zbog pripravnosti i dežurstava, imaju značajno veće naknade u odnosu na parničare koji rade takođe veoma zahtjevan posao, ali u tim referatima, po prirodi stvari, načelno nema dežurstava.
Božović je ukazao i na, kako je rekao, izuzetno loš položaj sa aspetka infrastrukturnih izazova – dotrajale zgrade, neadekvatan sistem zaštite.
On je naveo da nikada nije „uperio prstom“ u Sudski savjet i rekao da je njihova odgovornost najveća.
- Jer mislim da nije. Mislim da smo mi, kao država, propustili priliku da Sudski savjet osnažimo i administrativno i na svaki drugi način, u onom obliku da on zaista bude vlada sudske vlasti - dodao je Božović.
On je kazao da su započeli razgovore sa predstavnicima sudske grane vlasti i državnog tužilaštva.
- Nadamo se da ćemo naći rješenje koje će biti pozitivno za sve, a tu, prije svega, mislim na to da ćemo obezbijediti mnogo bolji materijalni status po usvajanju zakona koje očekujemo - naveo je Božović.
On je poručio da će "omogućiti onaj nivo dostojanstva koji je neophodan za tu granu vlasti“.
Božović je apelovao na Sudski savjet da što prije izabere nedostajuće sudije Višeg suda u Podgorici, kako bi se u Specijalnom odjeljenju tog suda, u što kraćem roku, izabrale nove sudije i „koliko toliko rasteretio posao kod njih“.
On je kazao da su izmjenama i dopuna Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) uveli značajne novine.
- Taj nacrt izmjena, koji je pisan u značajnoj mjeri uz saglasnost upravo sudija iz Višeg suda, poslat je Evropskoj komisiji i nadamo se da ćemo, po dobijanju pozitivnog mišljenja, svi nastaviti rad na tome - rekao je Božović.
On je ocijenio da će se svi koji se bave ozbiljnije pravom saglasiti da je zrelo vrijeme da se formira nova radna grupa za pisanje novog ZKP-a.
- Jer nekada jednostavno ne možete izmjenama i dopunama u beskonačno ispravljati određeni izvor prava - naveo je Božović.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je Božovića koje aktivnosti je preduzelo Ministarstvo pravde povodom zahtjeva pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima u dijelu njihove zarade.
Mugoša je rekao da nije sporio uvećanje minimalne zarade, ali da je tada ukazao da će biti diskriminisanih u sistemu, što se i desilo.
- Ne mogu zaposleni za puno radno vrijeme i standardni radni učinak da imaju manju platu od minimalne. To je abeceda radnog prava - naveo je Mugoša.
On je kazao da pripravnici u tužilaštvu i sudovima trenutno primaju od 593 do 625 eura, što znači da neki od njih primaju manju zaradu nego što je minimalna za srednjoškolce.
- A značajan broj njih prima u rangu minimalne za srednjoškolce - dodao je Mugoša.
Božović je kazao da je razgovarao sa predstavnicima pripravnika.
- Trudiću se da, što je prije moguće, razgovaramo i sa Ministarstvom finansija i ostalima u Vladi, kako bismo riješili situaciju koja dugoročno može da ostavi ozbiljne posljedice - naveo je Božović, dodajući da, nažalost, u pravosuđu ima sve manje pripravnika.
Zbog toga je, kako je poručio, važno da što prije poboljšaju status svih tih mladih ljudi, kako bi oni ostajali unutar sistema.
Božović je ocijenio da je status kod pripravnika sada bolji nego ranije, ali da i te kako ima prostora za njegovo unapređenje.
On je, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista Zoje Bojanić Lalović na osnovu kojeg zakona Ministarstvo pravde može da finansira obrazovnu ustanovu, uključujući i vjersku, kazao da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica.
Prema riječima Božovića, nadzor nad primjenom tog zakona vrši organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa, odnosno Ministarstvo pravde.
- Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu, koji je donijela Skupština 6. septembra ove godine, ova obaveza je adresirana na Ministarstvo pravde, imajući u vidu nadležnosti tog resora sa aspekta nadzora nad Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, kao i nadležnosti Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama - naveo je Božović.
Kako je kazao, s obzirom na to da je u toku budžetska godina i da ta aktivnost još nije realizovana, to pitanje će se dodatno razmotriti i na sjednici Vlade, uz izjašnjenje i resora nadležnog za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Božović je rekao da Ministarstvo pravde nema nadležnost da finansira bilo koju vjersku školu.
- Ako bi se bilo kakav prenos sredstava vršio, u tom slučaju mi možemo prenijeti samo na vjerske zajednice, a ne direktno na vjerske škole - naveo je Božović i ponovio da će konačnu odluku donijeti na Vladi.
Bojanić Lalović je kazala da je Božović upravo priznao da su prekršili zakon, navodeći da ona ne govori o vjerskim zajednicama, nego o obrazovnim ustanovama.
- Ove vjerske obrazovne ustanove je licenciralo Ministarstvo prosvjete i nadzor nad tim, kao i nad svim ostalim obrazovno-vaspitnim ustanovama koje su dobile licencu, vrši to Ministarstvo - rekla je Bojanić Lalović.
Ona je podsjetila da se obrazovno-vaspitne ustanove finansiraju iz budžeta, ako je osnivač država.
Kako je kazala Bojanić Lalović, ako je osnivač neko privatno lice, onda se finansiraju iz sredstava osnivača.
- Članovi 138 i 139 zakona omogućavaju određenu pomoć, ali uz tačno precizirane kriterijume, koji se odnose ili na nastavna sredstva, ili na podršku nastavnom kadru, ali ne nikako, kako je to rađeno u prethodnom periodu, na osnovu diskrecionog prava nekog ministra - rekla je Bojanić Lalović.

Božović: Materijalni status sudija i tužilaca na nedopustivo niskom nivou

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: poslanicka-pitanja