Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je na početku današnjeg skupštinskog zasijedanja da je Crna Gora suočena s ozbiljnim urušavanjem demokratskih procedura, zbog ignorantskog odnosa izvršne vlasti prema Skupštini.
Nikolić je, u okviru proceduralnog javljanja, upozorio da parlament više ne vrši nadzornu funkciju nad Vladom i da premijer i ministri izbjegavaju dolazak u Skupštinu.
- Tvrdim da ne postoji parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti. Premijer i ministri ne dolaze u Skupštinu Crne Gore, a to potvrđuje činjenica da ministar finansija danas odgovara na pitanja poslanika koja su postavljena u martu - rekao je Nikolić.
On je naveo da takvo ponašanje urušava osnovne demokratske principe.
- Poštovani građani, ministar finansija, u drugoj polovini juna, treba da odgovara na pitanja postavljena prije tri mjeseca. Ovakvo ponašanje parlamenta i Vlade potpuno urušava sve demokratske principe – kazao je on.
Prema njegovim riječima, redovno održavanje Premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, već ključan mehanizam transparentnosti rada izvršne vlasti.
- Redovno održavanje Premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, to je osnovni preduslov za funkcionisanje demokratskih procedura – da bi građani mogli da steknu uvid u rad izvršne vlasti. Mi danas nemamo informaciju o stanju javnih finansija Crne Gore, nemamo informaciju o turističkoj sezoni... Dakle nemamo elementarni uvid u vladine politike. Zašto? Zato što Vlada ne dolazi u parlament. I, sve bi bilo u redu, odnosno manje problematično, kada bi to bila samo stvar Vlade, nego je to stvar Parlamenta, odnosno Kolegijuma Skupštine i predsjednika Skupštine, koji je odbijao tri mjeseca da zakaže Premijerski sat i poslanička pitanja. To ne služi na čast Parlamentu Crne Gore – kazao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fskupstina-nastavlja-zasjedanje-vukovic-odgovara-na-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Đuranović da se vrati na funkciju u Ustavnom sudu</h2>
Nikolić se osvrnuo i na aktuelnu ustavno-političku krizu u vezi sa odlukom o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, podsjećajući na stav Venecijanske komisije.
- Venecijanska komisija je prije par dana izdala mišljenje povodom ustavno-političke krize nastale djelovanjem parlamentarne većine da penzioniše sutkinju Draganu Đuranović bez prethodnog formalnog obavještenja od strane Ustavnog suda. VK je kazala ono što smo znali da će reći – da je prekršen Zakon o Ustavnom sudu – kazao je Nikolić.
Dodao je da opozicija očekuje poštovanje sporazuma postignutog pod pokroviteljstvom Evrospke unije.
- Očekivanje opozicije je da oni koji su stavili potpis na sporazum pod pokroviteljstvom Evropske unije, preuzmu odgovornost za sprovođenje u djelo onoga na što smo se zajednički obavezali. A, prva obaveza je da se stvari u Ustavnom sudu vrate na pređašnje stanje, odnosno da sutkinja Đuranović počne ponovo da dolazi na posao. Onda možemo, kao što se predlaže ovih dana, da razgovaramo o modalitetima preispitivanja određenih zakonskih rješenja, kako ona ne bi proizvodila određene nedoumice – poručio je Nikolić.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikolić: Više ne postoji parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti, Đuranović da se vrati na posao u Ustavnom sudu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao je posebnu sjednicu posvećenu premijerskom satu za naredni petak, 27. jun.
Mandić je podsjetio da je rok za dostavljanje pitanja predsjedniku Vlade Crne Gore u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije početka sjednice.
- Prijedlog sa precizno navedenom temom, o kojoj se postavljaju pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, predlažu poslanički klubovi parlamentarne većine predsjedniku Skupštine, u pisanoj formi, najkasnije sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice - navedeno je u najavi.
Podsjećamo, poslanici opozicije u kontinuitetu su kritikovali odnos premijera Milojka Spajića prema parlamentu i činjenicu da je posljednji premijerski sat bio 28. marta, a svi ministri još nijesu odgovarali na poslanička pitanja.
Naredna sjednica je zakazana za 13 sati.
Istovremeno ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da će istog dana biti održana i Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije (EU).
Ona je, u objavi na društvenoj mreži X, navela da je raduje to što će Crna Gora imati priliku da nastavi sa zatvaranjem poglavlja.
- Raduje me što ćemo 27. juna, kao što smo i najavili, imati priliku da nastavimo sa zatvaranjem poglavlja - kazala je Gorčević.
Kako je dodala, usvajanje izuzetno pozitivnog Izvještaja o Crnoj Gori u Evropskom parlamentu vjetar je u jedra evrointegracijskim naporima Crne Gore.

Portal ETV

Premijerski sat istog dana kad i Međuvladina konferencija sa EU

Višegodišnje liste čekanja na operacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore gotovo ne postoje, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun navodeći da izuzetak predstavlja dio ortopedskih operacija u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).
Šimun je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nermina Abdića da li je višegodisnje čekanje na operacije i višemjesečno za pojedine preglede i dijagnostičke procedure pokazatelj napretka zdravstvene zaštite građana, kazao da postoji lista čekanja za zahvate koji nijesu hitni.
Šimun je problematizovao to što građani „gravitiraju“ prema odeđenim ljekarima, navodeći da na termin kod jednog doktora čeka malo manje od 500 građana, a kod drugog do 200.
- Prave se liste čekanja jer jedan ljekar fizički ne može da to postigne - kazao je Šimun.
Prema njegovim riječima, na 90 odsto odjeljenja nijedna operacija nije na listi duže od godinu, a većina pacijenata je zakazana u prvom kvartalu godine.
Šimun je rekao da su značajno smanjene liste čekanja na kardiologiji.
On je apelovao na sve pacijente da otkazuju preglede ako odu privatno, kako bi oslobodili termin za druge.
Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Jevta Erakovića o listama čekanja, i o tome da je Ministarstvo manipulisalo podacima na dan kad je postavio pitanje u odnosu na danas, Šimun je rekao da su, kada je upućeno pitanje, termini "bili još bolji“.
- Kardiološka i interna klinika su u pilot projektu šest mjeseci i puštaju se termini za šest mjeseci, i klizno idu svakog mjeseca za još jedan - naveo je Šimun.
On je rekao da je propust KCCG-a što nijesu pustili termine i za oktobar i novembar.
- Postoje interni i eksterni termini. Internih termina imamo mnogo prije, ne prebacujemo ih u eksterne - kazao je Šimun.
Kako je naveo, na hematologiji je prvi termin 23. jul, a na reumatologiji 3. oktobar.
- Problem je to što borba sa listama čekanja vuče korijene odavno. Poenta je da imamo termine, ako je nešto hitno - tako se i rješava - kazao je Šimun.
Na pitanje Erakovića o izgradnji urgentnog centra, Šimun je rekao da je on planiran unutar Univerzitetskog kliničkog centra.
- Već je urađen medicinski program i imaće devet soba, za djecu pet soba, odgovarajuće ambulante, dvije operacione sale, jednu trijažnu sobu, operacionu sala za djecu, biće pridružen i dijagnostički centar - kazao je Šimun.
Prema njegovim riječima, to je sistemsko rješenje.
- Ne može goruće probleme riješiti jedan urgentni centar. Poenta je da nije sve u krečenju, krpljenju, mijenjanju vrata, moraju suštinske da se urade neke stvari - kazao je Šimun.
Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović pitala je Šimuna o razvoju sistema podrške za visokorizične bebe koje zahtijevaju hitno uključivanje u rani razvoj, navodeći da u Crnoj Gori ne postoji funkcionalan sistem za taj problem.
Ona je problematizovala nedostatak medicinskog kadra i podrške roditeljima.
Šimun je rekao da dijeli stav da te bebe moraju biti prioritet i poručio da one to jesu.
- Upravo to smo i pokazali usvajanjem Strateškog dokumenta ranog razvoja djece 2023-2027. Iz tog dokumenta realizovali smo trećinu aktivnosti - kazao je Šimun.
On je rekao da su model Porodične orjentisane rane intervencije uz podršku UNICEF-a uradili poput sistema u Hrvatskoj.
- Taj sistem je već u postavljen u domovima zdravlja (DZ) Podgorica i Bijelo Polje, a uskoro će biti i u Beranama. Cilj je da ta aktivnost bude plasirana kroz sve DZ - rekao je Šimun.
On je dodao da je osnovni korak razvoja Strategije formiranje registra.
Šimun je rekao da postoji nedostatak ljudskih resursa - psihologa, psihijatra, defektologa, logopeda.
Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Miloša Pižurice o sprovođenju Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda i tome da se se svakodnevno svjedoči kršenju tog zakona, Šimun je kazao da je to jedan od prioriteta Ministatstva.
- Pušenje poprima oblike pandemije, svi sektori Vlade treba da prepoznaju značaj ovog problema. Ministarstvo planira da uradi izmjene postojećeg zakona i poveća novčane kazne za nepoštovanje propisanih mjera - rekao je Šimun.
On je kazao da je planirano propisivanje privremene zabrane obavljanja djelatnosti za ponovne prekršaje.
Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Elvira Zvrka da li se može očekivati da zdravstveni sistem odgovori na sve izazove imajući u vidu budžet koji je izdvojen za ovu godinu, Šimun je rekao da je budžet zdravstva veći 25 miliona eura.
Šimun je rekao da je budžet Montefarma povećan sa 120 na 140 miliona eura.

Šimun: Višegodišnje liste čekanja na operacije gotovo ne postoje

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je rješenje o rušenju džamije "Husein Kovač" na Koniku u Podgorici donijeto nakon inspekcijskog nadzora 16. jula 2024. godine, kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine, te da su parametri predviđeni ovim dokumentom prekoračeni. Tvrdi i da u vrijeme inspekcijskog nadzora Mešihat islamske zajednice nije bio upisan kao vlasnik u listu nepokretnosti, te da Ugovor o kupoprodaji nije sproveden do današnjeg dana.
Radunović je to naveo u pisanom odgovoru na poslaničko pitanje Nađe Laković iz Pokreta Evropa sad (PES) koja je upitala ministra smatra li ispravnom svoju odluku o rušenju džamije s obzirom na to da je Crna Gora multietnička država.
Ta odluka izazvala je revolt građana islamske i pravoslavne vjeroispovijesti. Iz Islamske zajednice kazali su da se spremni da legalizuju objekat i da se nadaju povlačenju tog rješenja.
Odgovarajući poslanici Laković, Radunović je naveo da vjerski objekat nije mogao da bude građen po dozvoli iz 2012. i iz razloga je je ona istekla tri godine kasnije.
- Rješenje o rušenju pomenutog objekta donijeto je nakon inspekcijskog nadzora izvršenog 16.07.2024. godine, a kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine (čiji je period važenja istekao 2015. godine), te se po istoj nije moglo graditi. Osim toga, inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da su parametri predviđeni građevinskom dozvolom prekoračeni - navedeno je u odgovoru Radunovića.
On je dodao da se, pored glavnog, gradi i pomoćni objekat koji je na nadležnost proslijeđen komunalnoj inspekciji.
Govoreći o roku za rušenje, Radunović je istakao da je propisan dispozitivom rješenja, kojim je predviđeno da se prije toga potrebno sačini elaborat o rušenju.
- Zakonski način da se predmetno rješenje opozove ili preinači ne postoji, budući da je rješenje donijelo ovlašćeno službeno lice koje je samostalno u vršenju poslova iz svoje nadležnosti - dodao je Radunović.
Što se tiče najavljenog podnošenja zahtjeva za legalizaciju ovog objekta, Radunović je napomenuo da ti postupci predstavljaju javni interes.
- Konačno, uz sve navedeno, napominjemo da u momentu inspekcijskog nadzora po Listu nepokretnosti broj 6429 KO Podgorica III, Mešihat islamske zajednice nije bio upisan kao vlasnik u pomenutom Listu nepokretnosti i da Ugovor o kupoprodaji u istom nije sproveden do današnjeg dana - zaključio je Radunović.
Pripadnici islamske vjere porijeklom iz Crne Gore koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ocijenili su da je donošenje odluke o rušenju džamije urađeno ciljano i zlonamjerno. Pitali su Radunovića hoće li potpisati i rješenje o rušenju brojnih crkava i pratećih vjerskih objekata sagrađenih bez dozvola.
- Mi ne pozivamo na rušenje, već provjeravamo da li će te to uraditi. Ali, podržavamo vas da uklonite sve spomenike koji su podignuti ličnostima koji su povezane sa ratnim zločinima u Crnoj Gori i šire – ističe se u njihovom saopštenju.

Tamara Klikovac

Radunović: Rušenju džamije mora da prethodi elaborat, do danas nije sproveden Ugovor o kupoprodaji

Investicije Ujedinjenih Arapskih Emirata, logor Lora, Aerodromi Crne Gore - teme su o kojima će sjutra na premijerskom satu dati informacije i iznijeti stav predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Predstojeći premijerski sat po svemu sudeći neće potrajati jer je predsjednik parlamenta Andrija Mandić odlučio da većini poslanika opozicije, koji su prethodno sankcionisani mjerom udaljenja iz skupštinske sale, uskrati pravo da postavljaju pitanja premijeru i ministrima. To je izazvalo kritike iz opozicionih klupa koji ovaj potez nazivaju nedemokratskim i antievropskim u trenutku kad je postignut dogovor sa Spajićem o prevazilaženju ustavne krize.
Sa druge strane, neki poslanici vlasti već su spremili pitanja za premijera, u prvom redu poslanik Spajićevog Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević.
Urošević će pitati Spajića o velikoj investiciji Ujedinjenih Arapskih Emirata koju je najavio na konferenciji za medije prošle sedmice. Vlada je juče na telefonskoj sjednici utvrdila Prijedlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između sa UAE koji će, kako je najavljeno, omogućiti dva velika turistička projekta - jedan na sjeveru, jedan na jugu.
- U posljednje vrijeme čuli smo više informacija o dolasku novog investitora u Crnu Goru - Mohameda Alabara. Paralelno, očekivano, još više dezinformacija o samom investitoru, načinu realizacije pa i samom projektu. Istovremeno, iako ste jedva nešto više od godinu dana na čelu Vlade, iz istih izvora čuli smo i brojne optužbe o nedostatku stranih investicija i lošem upravljanju ekonomskim ambijentom do toga da su nerijetke i optužbe da su programi „Evropa sad 1 i 2“ krivi za inflaciju. Možete li nam sada najpreciznije kazati o kakvoj investiciji je riječ, šta preduzimate na planu privlačenja investicija i kako uopšte ocjenjujete efekte vaše ekonomske politike na trenutnu situaciju u zemlji - pitanje je poslanika Uroševića.
Poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Milan Kneževića zanima premijerov odnos po pitanju logora Lora.
- Da li su po Vašem i mišljenju Vlade u hrvatskom logoru Lora počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima - interesuje Kneževića, koji je naveo da će pitanje obrazložiti na sjednici.
Među poslanike opozicije kojima je bila izrečena mjera udaljenja nije poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur koja će Spajiću postaviti ekonomsko pitanje, a tiče se statusa Aerodroma Crne Gore.&nbsp;
- Da li planirate da Aerodrome Crne Gore date pod koncesiju na 30 godina ili Vlada ima neki alternativni plan - pitanje je Ćinćur.
Spajić je nedavno saopštio da je, na zahtjev tri kompanije, rok za dostavljanje ponuda na tender za Aerodrome Crne Gore produžen mjesec, odnosno do 7. maja.
Premijerski sat biće održan sjutra sa početkom u 12 sati. Dva puta je mijenjan datum održavanja ove posebne sjednice.
Premijerski sat prvobitno je trebalo da bude održan 27. marta. Potom je prošle srijede odlučeno da bude pomjeren za petak, 28. mart, da bi došlo do nove promjene termina zbog međunarodnih obaveza predsjednika Vlade.

Spajić o investicijama UAE, Lori i Aerodromima, opozicija "ućutkana"

Premijer Milojko Spajić trebalo bi sjutra da odgovara na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore. Međutim, neizvjesno je da li će premijerski sat biti održan. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić nastavak juče prekinute sjednice takođe je najavio za petak, a poslanici opozicije su poručili da neće dozvoliti održavanje sjednica dok se ne povuku neustavni zaključci Ustavnog odbora o prestanku funkcije sudijama Ustavnog suda i raspisivanju javnog poziva za izbor novih. 
Sjutra bi lideri opozicionih partija trebalo i da se sastanu sa predsjednikom države, Jakovom Milatovićem u rezidenciji predsjednika, a tema sastanka, zakazanog za 10 sati, biće situacija u Ustavnom sudu.
Razgovoru sa Milatovićem prisustvovaće lideri DPS-a Danijel Živković, SD-a Damir Šehović, HGI-a Adrijan Vuksanović i GP URA Dritan Abazović.
Opozicija tvrdi da se u utorak, 17. decembra, u Skupštini dogodio ustavni puč - gaženje Poslovnika i Ustava. Na osnovu nezakonite i protivustavne odluke Ustavnog odbora predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović zbog, kako je rekao, ispunjavanja uslova za starosnu penziju.
I jučerašnje redovno zasijedanje je prekinuto jer su poslanici opozicije bili jednoglasni u stavu da stanje u parlamentu ne može biti redovno nakon što je u najvećem zakonodavnom domu suspendovana sudska grana vlasti - Ustavni sud.
Ne očekujući ovakav razvoj događaja, poslanički klubovi su ranije pripremili pitanja za premijera koja su objavljena na sajtu Skupštine.
<h2>Pitanja pod znakom pitanja</h2>
Tako je šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, prije posljednjih dešavanja u parlamentu, dostavio pitanje za Spajića koje se tiče odnosa sa Hrvatskom.
- Da li kod svih članica Vlade postoji jasna namjera da se odnosi sa Hrvatskom poboljšaju, i šta ste Vi kao premijer spremni da promijenite u postupanju Vlade prema susjedima, kako se put Crne Gore u EU ne bi nepotrebno usporavao ili blokirao - pitanje je Nikolića.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je trebalo da pita Spajića na osnovu kojih stručnih referenci je predložio v.d. direktora Agencije za nacionainu bezbjednost Ivicu Janovića.
- Da li smatra da je takav prijedlog adekvatan imajući u vidu krajnje zabinjavajuću bezbjednosnu situaciju - pitanje je Zirojevića.
Na istu temu pitanje je ranije pripremio i dostavio Skupštini poslanik GP URA Miloš Konatar.
- Kako opravdavate imenovanje novog šefa ANB-a, po zanimanju pomorca, koji je do skoro imao državljanstvo druge države? Da li je ovo nastavak urušavanja nacionalne bezbjednosti ili vrhunac Vaše obećane meritokratije - navedeno je u pitanju Konatara.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pita Spajića šta sve Hrvatska traži od Crne Gore da ne bi blokirala njen evropski put.
Jovan Subotić ispred Pokreta Evropa sad pitao bi lidera njegove stranke i premijera o megalomanskom projektu Velje brdo. 
- Projekat Velje Brdo je pod budnom pažnjom javnosti. Šta je to do sada urađeno kada je taj projekat u pitanju i kada će početi pripremni radovi, kao i na koji način će građani moći da se prijave za kupovinu stanova u sklopu ovog projekta - zanima Čarapića.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović u okviru pitanja Spajića koja se odnose na evropske integracije Crne Gore navodi da je udvostručen broj zatvorenih poglavlja sa tri na šest, te da je parlamentarna većina i Vlada postigli za 12 mjeseci ono što su prethodnici za 12 godina.
- Šta možemo očekivati sljedeće 2025. godine i da li možemo zatvoriti poglavlja do kraja 2026. godine - pitanje je Vučurovića.
Poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića interesuje šta Vlada konkretno preduzima kako bi se istražile i procesuirale sumnje o nezakonitoj distribuciji oružja iz vojnih magacina nekoliko dana pred izborni dan 30. avgusta 2020. godine, uključujući, kako je naveo, uništavanje dokumentacije, falsifikovanje i gašenje nadzornih kamera u Ministarstvu odbrane?
- Ko je izdao naređenje? Ko je od oficira Crne Gore dijelio oružje i kome? Ko je naredio da se kamere ugase?
Da li postoji plan za uvođenje strožih kontrola i procedura kako bi se spriječile zloupotrebe vojne opreme i oružja, kao što su one koje su se desile prije izbora 2020. godine, kada su automatske puške i municija završile u podrumu ANB-a, Obavještajno-bezbjednosnog direktorata, ali i kod bezbjednosno interesantnih lica - navedeno je u pitanju Bogdanovića.
On planira da pita premijera i koji su konkretni koraci preduzeti kako bi se izbjegle situacije poput "čišćenja" dokumentacije iz Obavještajno-bezbjednosnog direktorata i zloupotrebe službenih resursa u političke svrhe?
- Kako se Vlada nosi s pritiscima i pozivima sa najviših državnih adresa kojima se čuvaju partijski kadrovi starog režima koji su koristili vojne i bezbjednosne strukture i njihovu imovinu za političke ciljeve i privatne interese - dodaje još Bogdanović.
<h2>Dijaspora i položaj Albanaca</h2>
Poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijana Vuksanovića je zanimalo kakav je Spajićev stav po pitanju činjcnice da lokalna samouprava Nikšić nemalim sredstvima svojih građana finansira seriju "Tvrđava" u produkciji Radio-televizije Srbije, a koja se bavi ratnim dešavanjima u Hrvatskoj.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović planirao je da postavi pitanje predsjedniku Vlade koje se odnosi na crnogrsku dijasporu i njen doprinos razvoju Crne Gore.
- Obzirom na ogroman potencijal naše dijaspore, posebno iz redova bošnjačke zajednice, da li Vlada ima plan za podsticanje povratka dijaspore kroz posebne programe i olakšice za investitore koji bi svoj kapital uložili u Crnu Goru, a posebno za one koji su usmjereni na sjeverni region - pitanje je Adrovića.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović pita Spajića na koji način će spriječiti devastaciju Crne Gore koju omogučava Zakon o strateškim razvojnim investicijama i da li je upoznat sa efektima sličnih zakona u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji?
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni pripremio je pitanje na temu statusa albanskog naroda u Crnoj Gori. Interesuje ga i koja prava Albanci uživaju kao narod i kao pojedinci u Crnoj Gori? 
- Albanci u Crnoj Gori su autohtoni narod s dubokim istorijskim, kuiturnim i geografskim korjenima u regionu. Njihova prisutnost na teritoriji današnje Crne Gore datira još iz antičkih vremena, kada su njihovi preci živjeli na području Ilirije. Albanci su tradicionaino naseljeni u krajevima južne i jugoistočne Crne Gore, uključujući oblasti poput Ulcinja, Bara, Tuzi (područje Malesije), Plava, Gusinja i djelove Rožaja. Albanci u Crnoj Gori, prema ustavu i zakonima, imaju status nacionalne manjine i uživaju prava koja im omogućavaju očuvanje svoje kulture, jezika i tradicije. Ovo uključuje - pravo na obrazovanje na maternjem jeziku, zastupanje u politici, medijska prava, kulturna prava i vjerska prava. Stepen realizacije i uživanja ovih prava je upitno, ali se svakako nameće potreba da se otvori dijalog o sljedečim principijelnim pitanjima: da li Albanci imaju pravo da se pitaju o svom razvoju; da li Aibanci imaju pravo na ravnomjeran razvoj; da li imaju jednako pravo korisćenja morskog dobra u Crnoj Gori; da li lokalno imaju pravo da odluče o svom razvoju; koliko Crna Gora omogućava bolji život Albanaca u Crnoj Gori i da li to treba povezati sa izrazitom migracijom Albanaca - stoji u obrazloženju pitanja Čapunija.
Početak premijerskog sata zakazan je za 13 sati.

Za Spajića spremna pitanja o Janoviću, Hrvatskoj, finansiranju „Tvrđave“, ali sjednica neizvjesna

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je za 20. decembar premijerski sat na kojem će Milojko Spajić odgovarati na poslanička pitanja.
- Podsjećam da je rok za dostavljanje pitanja predsjedniku Vlade Crne Gore u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije početka sjednica. Predlog sa precizno navedenom temom, o kojoj se postavljaju pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, predlažu poslanički klubovi parlamentarne opozicije predsjedniku Skupštine, u pisanoj formi, najkasnije sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice - naglasio je Mandić u saopštenju.
Sjednica će početi u 13 sati.

Spajić 20. decembra odgovara na pitanja poslanika

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević pitao je ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića ko od članova Vlade na prethodnoj sjednici nije glasao za dodatne sankcije Rusiji - na što mu je on odgovorio da je to pitanje za službu Vlade.
- Odluka je usvojena na telefonskoj sjednici Vlade na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade. Konkretne odgovore o tome ko je glasao protiv odluke treba potražiti od službe Vlade, u skladu sa propisima - rekao je on.
Dizdarević je zatim ustvrdio da onda Vlada nije stopostotno usaglašena sa sankcijama Rusiji.
- Vi kao da tražite alibi za loše društvo u kojem se nalazite. Nema potrebe da bilo koga štitite, Vaš posao je da štitite interese Crne Gore. A znate dobro da se evropskom putu Crne Gore u Vladi ne raduju baš svi kao što to radimo Vi i ja - poručio je Dizdarević.
Ibrahimović je na to kazao da je partija iz koje Dizdarević dolazi 2011. godine potpisala sporazum sa jedinstvenom Rusijom, a šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je odgovorio da se toj partiji može pripisati mnogo toga - ali da će na toj vagi uvijek prevagnuti najbolje politike i djela za Crnu Goru.
- Možete DPS-u da pripišete mnogo toga, a na toj vagi će uvijek prevagnuti ono što su najbolje politike i najbolja djela za ovu državu. Naš NATO i EU put je dominantno vođen od strane DPS. Naši čelnici su bili izloženi bezbjednosnim rizicima zbog toga, pa smo ipak ušli u NATO. Ne možete to prekrivati i prikrivati. Legat ostaje za sva vremena - poručio je Nikolić.
&nbsp;Dobro je, kako je dodao, da danas imamo politiku i partije koje su došle na platformu DPS-a.
<h2>Za ambasadore neće predlagati one koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva</h2>
Kao ministar neću predlagati kandidate koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva - poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata (SD) Nikole Zirojevića hoće li podržati kandidate za ambasadore iz redova koalicije Za budućnost Crne Gore.
Zirojević je, tokom postavljanja poslaničkog pitanja ministru, ukazao da su to kadrovi koji iznose stavove protiv članstva Crne Gore u NATO, protiv nezavisnosti Kosova, koji otvoreno negiraju genocid u Srebrenici i čija je politika dovela do zahlađenja odnosa sa Hrvatskom.
- Mislim da bi bilo bolje da ste mislili o ovome, nego što ste nas iz građanskih partija željeli da predstavite kao neprijatelje Bošnjaka - poručio je Zirojević.&nbsp;
Ibrahimović je u odgovoru naveo da u procesu postavljanja ambasadora učestvuju MVP, Vlada, Skupština i predsjednik države.&nbsp;
- Uvjeren sam da ćemo naći rješenja i da će to biti iskusni pojedinci. U izboru budućih diplomatskih predstavnika, vodićemo se kriterijumima profesionalnosti i kompetentnosti kandidata. Kao ministar neću predlagati kandidate koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva - poručio je Ibrahimović.
<h2>Diskusije o državljanstvu u atmosferi društvenog konsenzusa i saradnji sa EU</h2>
Ibrahimović je rekao da su diskusije o državljanstvu prihvatljive samo ako su vođene u atmosferi društvenog konsenzusa i u saradnji sa EU.
To je poručio odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića - kako će se odnijeti prema najavljenoj izmjeni Ustava i Zakona o državljanstvu.
Ibrahimović je dodao da to podrazumijeva otklon od manipulacija i pokušaja izbornog inženjeringa.
- Svi imaju pravo da pokreću inicijativu za izmjene svih zakonskih rješenja. Od inicijative do usvajanja je dug put - istakao je Ibrahimović.
<h2>U toku konsultacije, nije lako odrediti ambasadora pri NATO</h2>
Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić pitao je Ibrahimovića zašto Crna Gora već godinu nemamo ambasadora pri NATO-u.
- Sjetićete se da je Gabrijel Eskobar svojevremeno govorio da se sa Crnom Gorom ne dijele sve informacije koje se tiču NATO-a, da su svojevremeno iz sistema izbačeni ljudi koji su prepoznati kao ruski špijuni... - naveo je Nikolić pitajući ga u čemu je problem.
Ibrahimović je na to rekao da su konsultacije u toku, i da se traži pogodan kandidat.&nbsp;
- Naša misija pri NATO vrlo brzo će dobiti ambasadora. Nije lako odrediti čovjeka - dodao je Ibrahimović.

Dizdarević: Ko je bio protiv sankcija Rusiji?; Ibrahimović: Pitajte službu Vlade

Materijalni status sudija i državnih tužilaca je na nedopustivo niskom nivou, ocijenio je ministar pravde Bojan Božović, dodajući da postoji velika nesrazmjera u zaradama unutar te branše.
Božović je to rekao u Skupštini, odgovarajući na pitanje nezavisne poslanice Radinke Ćinćur šta Ministarstvo pravde planira da preduzme kako bi se što urgentnije popravila situacija na koju su ukazale sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.
- Materijalni status sudija i državnih tužilaca je u najvećoj mjeri na nedopustivo niskom nivo. Isto tako, činjenica je da postoji nedopustvo velika nesrazmjera u zaradama unutar te branše - kazao je Božović.
On je naveo da nije rijetka situacija da sudije u osnovnim sudovima koji se bave krivicom, zbog pripravnosti i dežurstava, imaju značajno veće naknade u odnosu na parničare koji rade takođe veoma zahtjevan posao, ali u tim referatima, po prirodi stvari, načelno nema dežurstava.
Božović je ukazao i na, kako je rekao, izuzetno loš položaj sa aspetka infrastrukturnih izazova – dotrajale zgrade, neadekvatan sistem zaštite.
On je naveo da nikada nije „uperio prstom“ u Sudski savjet i rekao da je njihova odgovornost najveća.
- Jer mislim da nije. Mislim da smo mi, kao država, propustili priliku da Sudski savjet osnažimo i administrativno i na svaki drugi način, u onom obliku da on zaista bude vlada sudske vlasti - dodao je Božović.
On je kazao da su započeli razgovore sa predstavnicima sudske grane vlasti i državnog tužilaštva.
- Nadamo se da ćemo naći rješenje koje će biti pozitivno za sve, a tu, prije svega, mislim na to da ćemo obezbijediti mnogo bolji materijalni status po usvajanju zakona koje očekujemo - naveo je Božović.
On je poručio da će "omogućiti onaj nivo dostojanstva koji je neophodan za tu granu vlasti“.
Božović je apelovao na Sudski savjet da što prije izabere nedostajuće sudije Višeg suda u Podgorici, kako bi se u Specijalnom odjeljenju tog suda, u što kraćem roku, izabrale nove sudije i „koliko toliko rasteretio posao kod njih“.
On je kazao da su izmjenama i dopuna Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) uveli značajne novine.
- Taj nacrt izmjena, koji je pisan u značajnoj mjeri uz saglasnost upravo sudija iz Višeg suda, poslat je Evropskoj komisiji i nadamo se da ćemo, po dobijanju pozitivnog mišljenja, svi nastaviti rad na tome - rekao je Božović.
On je ocijenio da će se svi koji se bave ozbiljnije pravom saglasiti da je zrelo vrijeme da se formira nova radna grupa za pisanje novog ZKP-a.
- Jer nekada jednostavno ne možete izmjenama i dopunama u beskonačno ispravljati određeni izvor prava - naveo je Božović.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je Božovića koje aktivnosti je preduzelo Ministarstvo pravde povodom zahtjeva pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima u dijelu njihove zarade.
Mugoša je rekao da nije sporio uvećanje minimalne zarade, ali da je tada ukazao da će biti diskriminisanih u sistemu, što se i desilo.
- Ne mogu zaposleni za puno radno vrijeme i standardni radni učinak da imaju manju platu od minimalne. To je abeceda radnog prava - naveo je Mugoša.
On je kazao da pripravnici u tužilaštvu i sudovima trenutno primaju od 593 do 625 eura, što znači da neki od njih primaju manju zaradu nego što je minimalna za srednjoškolce.
- A značajan broj njih prima u rangu minimalne za srednjoškolce - dodao je Mugoša.
Božović je kazao da je razgovarao sa predstavnicima pripravnika.
- Trudiću se da, što je prije moguće, razgovaramo i sa Ministarstvom finansija i ostalima u Vladi, kako bismo riješili situaciju koja dugoročno može da ostavi ozbiljne posljedice - naveo je Božović, dodajući da, nažalost, u pravosuđu ima sve manje pripravnika.
Zbog toga je, kako je poručio, važno da što prije poboljšaju status svih tih mladih ljudi, kako bi oni ostajali unutar sistema.
Božović je ocijenio da je status kod pripravnika sada bolji nego ranije, ali da i te kako ima prostora za njegovo unapređenje.
On je, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista Zoje Bojanić Lalović na osnovu kojeg zakona Ministarstvo pravde može da finansira obrazovnu ustanovu, uključujući i vjersku, kazao da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica.
Prema riječima Božovića, nadzor nad primjenom tog zakona vrši organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa, odnosno Ministarstvo pravde.
- Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu, koji je donijela Skupština 6. septembra ove godine, ova obaveza je adresirana na Ministarstvo pravde, imajući u vidu nadležnosti tog resora sa aspekta nadzora nad Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, kao i nadležnosti Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama - naveo je Božović.
Kako je kazao, s obzirom na to da je u toku budžetska godina i da ta aktivnost još nije realizovana, to pitanje će se dodatno razmotriti i na sjednici Vlade, uz izjašnjenje i resora nadležnog za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Božović je rekao da Ministarstvo pravde nema nadležnost da finansira bilo koju vjersku školu.
- Ako bi se bilo kakav prenos sredstava vršio, u tom slučaju mi možemo prenijeti samo na vjerske zajednice, a ne direktno na vjerske škole - naveo je Božović i ponovio da će konačnu odluku donijeti na Vladi.
Bojanić Lalović je kazala da je Božović upravo priznao da su prekršili zakon, navodeći da ona ne govori o vjerskim zajednicama, nego o obrazovnim ustanovama.
- Ove vjerske obrazovne ustanove je licenciralo Ministarstvo prosvjete i nadzor nad tim, kao i nad svim ostalim obrazovno-vaspitnim ustanovama koje su dobile licencu, vrši to Ministarstvo - rekla je Bojanić Lalović.
Ona je podsjetila da se obrazovno-vaspitne ustanove finansiraju iz budžeta, ako je osnivač država.
Kako je kazala Bojanić Lalović, ako je osnivač neko privatno lice, onda se finansiraju iz sredstava osnivača.
- Članovi 138 i 139 zakona omogućavaju određenu pomoć, ali uz tačno precizirane kriterijume, koji se odnose ili na nastavna sredstva, ili na podršku nastavnom kadru, ali ne nikako, kako je to rađeno u prethodnom periodu, na osnovu diskrecionog prava nekog ministra - rekla je Bojanić Lalović.

Božović: Materijalni status sudija i tužilaca na nedopustivo niskom nivou

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, lišili su slobode D.J. (33), koji se potraživao shodno naredbi Osnovnog suda u Nikšiću radi upućivanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od tri godine.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, D.J. je pravosnažno osuđen zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Intenzivnim operativnim radom na terenu i preduzimanjem više policijskih aktivnosti, službenici nikšićkog Odjeljenja bezbjednosti locirali su i uhapsili ovo lice, koje je potom sprovedeno u UIKS na izdržavanje kazne.
Uprava policije poručuje da će i dalje nastaviti pojačane aktivnosti na pronalasku lica koja izbjegavaju izvršenje pravosnažnih sudskih odluka.

Nikšić: Uhapšen muškarac koji je izbjegavao izdržavanje trogodišnje kazne zatvora

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju, Asmir Pućurica, reagovao je na izjave predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića, ocjenjujući da je riječ o „teatralnom i očajničkom pokušaju političke kampanje“.
Pućurica poručuje da Milatović, ukoliko želi da se bavi političkim nadmetanjem, to ne može činiti iz pozicije predsjednika svih građana Crne Gore.
– Slučajnom predsjedniku Crne Gore treba da bude jasno da kampanju, koju očajnički vodi obijajući pragove, ne smije voditi u ulozi predsjednika svih građana – navodi se u njegovom reagovanju.
On podsjeća Milatovića na odluke iz perioda kada je bio ministar u „apostolskoj“ Vladi.
– Ako se već poziva na „pohare“ i „pljačke“, valja podsjetiti da je on postavio svoju suprugu u CGES, a svog druga u Montenegro Works – kompaniju koja je, prema svim pokazateljima, služila namirenju interesa partijskih prijatelja – poručuje Pućurica.
Nadalje, tvrdi da Milatovićeva ekonomska politika „nije ostavila dobre rezultate“.
– On je kumovao gašenju nacionalnog avioprevoznika, zbog čega i danas trpi crnogorska privreda. Za njegovog mandata nastavljen je i sunovrat KAP-a i rastući pad izvoza, koji aktuelni premijer Spajić samo produbljuje – navodi odbornik DPS-a.
Pućurica podsjeća i na spor sa Aman Resorts-om.
– Milatović je takođe učestvovao u raskidanju saradnje sa renomiranim hotelskim lancem, što je građane koštalo više od pola miliona eura i udaljilo Crnu Goru od svjetskih turističkih trendova – ističe on.
Odbornik DPS-a ocjenjuje da Milatović danas „pokušava da prisvaja teme radnika i propalih fabrika“, dok zanemaruje politički kontekst devedesetih.
– Dok danas glumi zaštitnika radnika, zaboravlja da je politika njegovih ideoloških prethodnika držala Crnu Goru u sankcijama i izolaciji. Da nije Đukanovićeva politika krajem devedesetih istrgla Crnu Goru iz kandži onih kojima se Milatović danas divi, o našoj sudbini bi se pitalo u Beogradu – navodi Pućurica.
Na kraju, poručuje:
– Ako spašava svoju političku karijeru, neka to radi kao lider partije koju godinama osniva, a nikako da dovrši – a ne preko leđa građana, kojima već pet godina nema šta da ponudi.

Pućurica: Milatovićeva „zabrinutost“ za Bijelo Polje još jedan pokušaj političke manipulacije

Uprava Glavnog grada na čelu sa gospodinom Sašom Mujovićem, zbog neefikasne realizacije Budžeta u narednu godinu prenosi 38 miliona, kazao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Filip Terzić.
Terzić je na mreži X naveo da bi red bio da Mujović ispoštuje dato obećanje i isplati zimnicu zaposlenima, koji se danas suočavaju sa rekordnim cijenama hrane, stanarina, vode, struje, parkinga, a uskoro i usluga Čistoće.
- Novca ima, volje nema - konstatovao je Terzić

Terzić: Novca za zimnice zaposlenih u Glavnog gradu ima, ali ne i volje

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: poslanicka-pitanja