Nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2025. godinu konstatuje da država ima određeni nivo spremnosti u oblasti koja obuhvata Poglavlje 27 – zaštita životne sredine i klimatske promjene, te da je tokom izvještajnog perioda ostvaren određeni napredak.
Ipak, Koalicija 27 upozorava da ova ocjena, iako pozitivna u odnosu na prethodne godine, ukazuje na to da Crna Gora i dalje značajno zaostaje u realizaciji obaveza, uz poruku da su napori za napredak u ovoj oblasti i dalje nedovoljni.
<h3>Sporo sprovođenje obaveza i prolongiranje rokova</h3>
Izvještaj Evropske komisije, navode iz Koalicije 27, potvrdio je nalaze i preporuke njihove analize „Izvještaj iz sjenke 2025“, koja ukazuje da se planirane obaveze sporo realizuju, uz visok udio djelimično ispunjenih mjera i česta kašnjenja.
Pregled posljednjih pet godina pokazuje da je, nakon tri godine ograničenog napretka (2021–2023), u posljednje dvije godine ostvaren određeni napredak. To jeste pomak, ali je, kako ističu, i dalje daleko od nivoa koji je potreban za suštinsko unapređenje sistema zaštite životne sredine i klimatskih politika.
<h3>Nedovoljni kapaciteti i stagnacija u ključnim oblastima</h3>
Evropska komisija posebno ističe potrebu jačanja administrativnih kapaciteta – kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou – s posebnim naglaskom na inspekcijske službe i sektor klimatskih promjena.
U oblasti kvaliteta vazduha, napredak apsolutno izostaje. Strategija upravljanja kvalitetom vazduha nalazi se u nacrtu još od 2019. godine, a neophodna je hitno.
Upravljanje otpadom i dalje predstavlja veliki izazov. Iako su donešeni novi Zakon o upravljanju otpadom i Državni plan upravljanja otpadom 2025–2029, neophodan je čitav set podzakonskih akata i lokalnih planova upravljanja. Posebno je važno obezbijediti infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i reciklažu otpada, jer Crna Gora već ulazi u ozbiljnu krizu deponovanja.
<h3>Zaštita prirode i nerešena strateška pitanja</h3>
U oblasti zaštite prirode bilježe se brojni problemi i zastoje:
<ul>
 <li>&nbsp;Zakon o zaštiti prirode i Nacionalna strategija biodiverziteta još nijesu usvojeni.</li>
 <li>&nbsp;Predmet Bernske konvencije u vezi sa projektom Porto Skadar Lake ostaje otvoren.</li>
 <li>&nbsp;Nije riješeno pitanje vojnog poligona na Sinjajevini.</li>
 <li>&nbsp;Za Solanu Ulcinj još uvijek nije definisan trajni upravljač, iako je izrada plana upravljanja u toku.</li>
</ul>
<h3>Industrijsko zagađenje i pravedna tranzicija</h3>
Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja nije riješila ključne probleme. Crna Gora, prema standardima EU, treba da se obaveže na trajno zatvaranje termoelektrane i izradi strateški okvir za pravednu energetsku tranziciju kako bi se obezbijedile alternative zajednicama koje će biti pogođene gašenjem uglja.
<h3>Klimatske promjene – ključni dokumenti i dalje na čekanju</h3>
Crna Gora još nije završila i usvojila Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP), što predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata u ovoj oblasti. Nacionalni plan adaptacije jeste donijet, ali implementacija još nije započela.
<h3>Zaključak</h3>
Imajući u vidu sve navedeno, Koalicija 27 poručuje da je neophodno uložiti mnogo veći napor kako bi se ostvario potreban napredak, ispunila završna mjerila iz Poglavlja 27 i, što je najvažnije, poboljšalo stanje životne sredine i zaštitilo zdravlje građana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Koalicija 27: Neophodan veći napor za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27

Protivljenje izgradnji kolektora u Botunu dominantno je uslovljeno lošom komunikacijom sa mještanima kojih se to tiče, koja nije počela na vrijeme i koja nije obuhvatila sve ono sa čime ih je bilo neophodno upoznati prije nego što je taj proces počeo, ocijenila je direktorica Centra za klimatske promjene na Univerzitetu Donja Gorica Ivana Vojinović.
Ona je gostujući u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M istakla da je, umjesto u trenutku kada je izuzetno zahtjevna izgradnja ovog postrojenja planirana, informisanje javnosti preskočeno, pa se mještani sa pojedinostima tog procesa upoznaju neposredno pred rok za početak radova, a u cijeli proces miješa se i dnevna politika.
- Ako u tim početnim fazama ne razjasnite sve ono čemu mi sad pričamo, nekoliko dana prije nego što bi trebalo prva lopata, evo, imamo najave da bude postavljena, svojim se da je cijelokupan proces pod velikim znakom pitanja. Dakle, iz tog razloga je Poglavlje 27 jako teško, jako kompleksno za sprovođenje. Dakle, nijesu to projekti koje lagano instalirati, jer se tiču građana - precizirala je ona.
Govoreći o načinu na koji je javnost informisana o onome što je vezano za zatvaranje Poglavnja 27 u pregovaračkom procesu – životna sredina i klimatske promjene – Evropska komisija konstatovala Vojinović je istakla je priča o napretku u oblastima obuhvaćenim drugim poglavljima ove teme stavila u drugi plan, zbog čega crnogorska javnost nije dovoljno upoznata sa onim što obaveze u ovoj oblasti obuhvataju.
- Izvještaj za Poglavlje 27 meni ne liči na izvještaj koji se piše za državu koja bi trebala to poglavlje da zatvori naredne godine. Da ste me ovo pitali prije pet, šest, sedam godina, kako će zvučati izvještaj 2025. godine na pragu vjerovatnog ulaska Crne Gore. A Evropske unije, odnosno zatvaranja, tehničkog privremenog zatvaranja pregovaračkih poglavljaja ne bih mogla da pretpostavim da on zvuči ovako kako zvuči. Ja apsolutno tvrdim da nije Evropska komisija nije zadovoljna na pretkom u Poglavlju 27 jer na više mjesta u tom izvještaju, ako imate konstatacije 'Crna Gora mora urgentno da unapredi administrativne kapacitete' – to znači da Crna Gora nije unapredila administrativne kapacitete - naglasila je ona.
Sagovornica Antene M naglašava da su obaveze koje do zatvaranja Poglavlja 27 očekuju Crnu Goru mnogo brojnije i složenije od onoga što je na tom planu moguće uraditi u periodu kada se, prema najavama Vlade, očekuje zatvaranje svih poregovaračkih poglavlja.
Napominje i da bi se, u skladu sa dosadašnjom praksom Evropske unije, neki rokovi mogli prolongirati i nakon formalnog primanja u članstvo, ali samo pod uslovom da država pokaže volju, spremnost i poštovanje pravila.
- Tako da na današnji dan, mi smo inače u Poglavlju 27. dobili, prilikom njegovog otvaranja osam završnih mjerila. Za zatvaranje tog poglavlja na današnji dan Crna Gora nema ispunjeno ni jedno od osam završnih mjerila, ni u oblasti odpada, ni voda, ni zaštite prijerode, ni ostalih podoblasti koji se tiču ciljokupnog Poglavlja 27. Zbog toga optimizam koji postoji da će i to pregovaračko poglavlje biti zatvarno za narednih 12 mjeseci. Mislim da treba dodatno preispitati. Moguće je uz jednosnašnu političku volju sa strane Evropske komisije da se svakako kroz Poglavlje 27 opredijeli takozvani prelazni period i odnosno prelazna razdoblja što je i očekivano - pojasnila je Vojinović.

Vojinović: Ni jedno mjerilo za Poglavlje 27 nije ispunjeno, proces u Botunu pod znakom pitanja

Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici saopšteno je da je projekat izgradnje kolektora u Botunu već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv - pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu.&nbsp;
Oni su to poručili u odgovoru na pitanja FB stranice Oči Podgorice navodeći i da očekuju da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Naglasili su i da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući preko 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke, te da je ovo najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.
- Novo postrojenje će zamijeniti zastarjelo, koje se trenutno nalazi u najnaseljenijem području Glavnog grada i koje prečišćava otpadne vode za ne više od 55.000 ljudi, što predstavlja svega četvrtinu stanovništva Podgorice. Neprečišćena voda se trenutno ispušta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekološku štetu koja se proteže do Skadarskog jezera i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju - navodi se u odgovoru za FB stranicu "Oči Podgorice".
Svjesni su, kažu, zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, kao i administrativnih pitanja usljed prenosa vlasništva sa Podgorice na Zetu.
- Međutim, projekat koji je spreman za realizaciju već je prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu. Tokom naših kontakata, nadležne institucije su nas uvjerile da su u potpunosti svjesne finansijskih i proceduralnih posljedica bilo kakvog daljeg odlaganja izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - kazali su iz Delegacije EU.
Očekuju i da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
- Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, s ciljem ulaska u Evropsku uniju – što snažno podržava velika većina njenih građana – od suštinskog je značaja izbjeći dalja kašnjenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet - naveli su u odgovoru.
Ističu da je najznačajnije to da svaki dan kašnjenja znači više zagađenja koje se uliva u rijeku Moraču i Skadarsko jezero, pogoršavajući ekološku štetu i rizike po javno zdravlje.
- Nadležne institucije moraju djelovati brzo kako bi riješile preostala pitanja i obezbijedile čistiju i zdraviju budućnost za građane Podgorice, Zete i Crne Gore - zaključili su u odgovoru.

500x500

Delegacija EU: Kolektor u Botunu igra ključnu ulogu u zatvaranju Poglavlja 27 do kraja 2026.

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Rikardo Seri ukazao je na važnost Poglavlja 27 u procesu pristupanja EU i istakao da je zaštita životne sredine ključno pitanje za budućnost Crne Gore. Pozvao je vlast da se koncentriše na ovu oblast jer, kako je rekao, mnoge stvari zaostaju. Seri je, na događaju povodom 25 godina postojanja nevladine organizacije Green Home, izrazio zadovoljstvo saradnjom sa ovom NVO, pohvalivši njena postignuća i doprinos zaštiti prirode. - 25 godina postojanja ove organizacije je zaista značajan jubilej. Green Home je svojim radom postavio temelje za bolju zaštitu prirodnih resursa u Crnoj Gori. Iako je mnogo postignuto, pred nama su izazovi, posebno u kontekstu implementacije evropskih klimatskih i ekoloških standarda. Evropska unija je posvećena tome i zajedno sa partnerima radimo na podizanju svijesti i napredovanju u oblasti zaštite životne sredine. Uvijek je čast prisustvovati ovakvim događanjima, a proslava 25. godišnjice je posebno važna. Ova organizacija je pravi prijatelj, i to ne samo za nas kao Evropsku uniju, već i za samu Crnu Goru - izjavio je Seri. Seri napominje da je Poglavlje 27 ključno. - Pregovori su u toku. Sada je glavni cilj, glavni fokus kada je u pitanju životna sredina da se nastave pregovori i pokušaju da se postigne napredak u tom pogledu. Ovo je veoma, veoma izazovno područje, jer morate imati čistiju zemlju u skladu sa, recimo, zahtjevima za klimatskih promjena. Investicije, usklađivanje, nova zakonodavstva, sve ovo treba uraditi. I mislim da vlast treba da se koncentriše na ovu oblast, jer postoji mnogo stvari koje još uvek zaostaju - zaključio je zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Azra Vuković, izvršna direktorica NVO Green Home, tom prilikom istakla je da organizacija ponosno bilježi mnoge uspjehe tokom svog postojanja, uključujući kampanju za očuvanje rijeke Tare, koja je rezultirala usvajanjem Deklaracije o zaštiti rijeke Tare, i borbu za zaustavljanje gradnje hidroelektrana na rijeci Morači. Takođe, Vuković je naglasila značaj inicijative za osnivanje novih zaštićenih područja u Crnoj Gori, kao što su NP Prokletije, spomenik prirode kanjon rijeka Cijevna i park prirode Kačić. - Tokom ovih aktivnosti uspjeli smo da mobilizujemo veliki broj prijatelja prirode, NVO, kolega iz regiona, ali i institucija UN i Evropske komisije i konačno uspjeli u onome što je na početku izgledalo kao nemoguća misija: očuvanje Tare, Morače, kao i osnivanje novih zaštićenih područja. Naša misija je da, šireći mrežu prijatelja životne sredine, jačamo i sebe. Posebno bih istakla činjenicu da smo inicijatori Koalicije 27 koja okuplja 18 organizacija u Crnoj Gori i bavi se praćenjem ispunjavanja obaveza Crne Gore u Poglavlju 27 u procesu evropskih integracija - rekla je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214160236_ca5106e702a6bf1082eb34b38dedaad2ffc80944e38ffbeeafbebbcf6e955857" data-rendition-name="original" width="2329" height="3500" loading="lazy" alt="Sa događaja NVO Green Home"> <figcaption>Azra Vuković(Photo: Green Home)</figcaption> </figure>  Vuković je apelovala na sve zainteresovane strane da zajedničkim naporima ubrzaju implementaciju evropskih standarda u oblasti životne sredine, s naglaskom na važnost što brže primjene zakona i zaštite prirodnih resursa. - Danas je pitanje zaštite životne sredine aktuelno kao nikada ranije. Zaštita životne sredine danas se ne posmatra samo kroz prizmu očuvanja prirode, već i kao pitanje zdravlja ljudi, vladavine prava, demokratije, ekonomije, zaštite ljudskih i manjinskih prava, ali i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ako tome dodamo da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u procesu pristupanja Evropskoj Uniji, onda postaje jasno koliko je važna ova oblast za Crnu Goru i njenu budućnost - poručila je Vuković. NVO Green Home je, podsjeća ona, čvrsto posvećena implementaciji Evropskih standarda iz oblasti životne sredine. - Primjenom ovih standarda, vazduh u našim gradovima, koji je na alarmantno visokom nivou zagađenosti, biće čišći; naše rijeke, jezera i more, u koje se danas izlivaju otpadne vode bez prethodnog tretiranja, postaće čistiji; hrana koju proizvodimo i konzumiramo biće zdravija i konačno, imaćemo zdraviju životnu sredinu i očuvano zdravlje ljudi - zaključila je izvršna direktorica NVO Green Home. Proslava 25. godišnjice Green Home-a okupila je brojne predstavnike NVO, državnih i medjunarodnih institucija, ambasadore i predstavnike diplomatskog kora, univerziteta kao i prijatelja zaštite životne sredine.

1250x600

1084x550

Seri: Vlast da se koncentriše na Poglavlje 27 jer mnoge stvari zaostaju

Nova garnitura, koja je došla 2021. godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025. godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025. godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u Ivana Vojinović.
Pravna tekovina Evropske unije u poglavlju 27 koja se tiče životne sredine i klimatskih promjena, sadrži više od 200 pravnih akata u okviru deset oblasti koje su obuhvaćene ovim poglavljem, ono je otvoreno na Međuvladinoj konferenciji održanoj 10. decembra 2018. godine u Briselu, a procjenjuju da će usklađivanje sa evropskim standardima ovo poglavlje koštati preko milijardu eura, u zavisnosti od specifičnih potreba u pojedinim oblastima. Iz Vlade je rečeno da do 2026. godine očekuju okončanje pregovaračkog procesa sa EU, a 2028.godine prijem Crne Gore u članstvo.
Međunarodna podrška i pomoć, kaže Vojinović, podrazumijeva i finansijsku podršku i pomoć u zatvaranju poglavlja 27 ali to nije, kako kaže, bezuslovno.
- Podrška i pomoć su uslovljene radom nadležnih državnih organa. Dakle, mi ne možemo samo da očekujemo da će nam dolaziti priliv evropskih fondova a da mi ne odrađujemo naše domaće zadatke, to se apsolutno neće ostvariti - rekla je Vojinović.
Procjena o sredstvima potrebnim za unapređenje životne sredine urađena je 2015.godine, podsjeća Vojinović, ta jedina procjena do sada je urađena, dodaje ona, na 1.400.000 eura.
- Sada mogu da kažem da je ta cifra koja je tada urađena od 1.400.000 eura apsolutno prevaziđena…Smatram da su sada mnogo veće potrebe poglavlja 27 u smislu investicija. Mi, kao građani Crne Gore smo suočeni sa ogromnom inflacijom koja nas je snašla u zadnje dvije do tri godine i sama činjenica da je sve poskupio znači i da su poskupili infrastrukturni radovi koji se tiču poglavlja 27, tako da se mi ne možemo držati cifre iz 2015.godine. Sa kraja 2020.i početkom 2021.godine je bilo predviđeno akcionim planom ispunjenje završnih mjerila za poglavlje 27.da se izvrši ponovna procjena, jer smo tada već smatrali da je ova cifra stara, i da vidimo koliko će to zaista koštati građane i privredu Crne Gore, ali tada je došlo do promjena u strukturi državne administracije i ta nova garnitura, koja je došla 2021.godine je izvršila procjenu za period 2021.do 2025.godine, i to je procijenjeno da će 2025.godine trošak za Crnu Goru biti oko 400 miliona eura. Mi za dvadesetak dana ulazimo u tu 2025.godinu, ja nijesam primjetila za ove protekle četiri godine ni da je približno taj iznos uložen, a kamoli da je u potpunosti ispunjen. Gdje je otišlo 400 miliona eura koje je trebalo da bude uloženo u poglavlje 27, voljela bih da čujem od nadležnih organa da li su te investicije izvršene u protekle četiri godine - istakla je Vojinović.
Evropska unija je donijela Zeleni sporazum, podsjeća Vojinović, čime je drastično pooštrila ekološke standarde, kako za svoje članice, tako i za države kandidate, jer je donijeta, kako navodi, Zelena agenda za Zapadni Balkan.
- To su obaveze dekarbonizacije, napuštanje uglja, gašenje termoelektrane, prelazak na cirkularnu ekonomiju, zaštita biodiverziteta, elektromobilnost u transportu,prosto nove obaveze koje zahtijevaju ogromne, vjerujte astronomske &nbsp;investicije - poručila je Vojinović.
Od 116 aktivnosti iz poglavlja 27 ispunjeno je devet, što čini nekih osam odsto, kaže Vojinović, i to je podatak iz najnovijeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru s kraja oktobra mjeseca.
- Sigurno se, to odgovorno ovog jutra tvrdim vašim gledaocima, neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27. To je apsolutno nemoguće! Možemo da okončamo proces, može se na neki način u formalnom smislu, ali u suštinskom smislu mi ne možemo da ta mjerila ispunimo. Imamo, na primjer, mjerilo poboljšanja stanja kvaliteta vazduha, jedno od završnih mjerila i znači da je Crna Gora u obavezi da uraditi sve što je potrebno da bi stanje kvaliteta vazduha bilo dovedeno u zakonom dozvoljene granične vrijednosti i emisije. U kritičnim gradovima, Pljevljima, Podgorici, Bijelom Polju i Nikšiću, što je prosto nemoguće uraditi u naredne dvije godine, jer nema tih infrastrukturnih jedinica, stanje saobraćaja je takvo kakvo jeste, i nemamo neku dinamiku na tom planu. O otpadu da ne pričam! Mi smo tu zatražili određene prelazne periode - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrTKpglLrIpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Odgovorno tvrdim da se neće ispuniti mjerila iz poglavlja 27

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su rasvijetlili tri krivična djela na štetu životne sredine, i Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijeli krivične prijave protiv tri osobe.
Ktivične prijave podnijete su protiv V.D. (50) i R.P. (64) iz Berana zbog sumnje da su počinili krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
Oni se sumnjiče da su tokom avgusta 2023. godine izgradili vikendice na betonskoj podlozi u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora.&nbsp;
Beranska policija je rasvijetlila i krivično djelo šumska krađa, i protiv M.R. (43) iz Berana podnijela krivičnu prijavu tužilaštvu.
M.R. se sumnjiči da je u novembru ove godine, u mjestu Borovac, u privatnoj šumi u vlasništvu druge osobe, izvršio bespravnu sječu bukovih stabala.&nbsp;

Krivične prijave protiv Beranaca zbog nelegalne gradnje u zoni nacionalnog parka i šumske krađe

Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro je osudio seksistički, uvredljiv i mizogin komentar predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućen direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, koju je, iskrivljujući Njegoševe stihove, označio kao „babu“ i „vješticu“. Takav rječnik, posebno kada dolazi od nosioca javne funkcije, predstavlja, kako navode iz CGO-a, grub napad na žene, podstiče rodne stereotipe i netoleranciju te je potpuno neprihvatljiv u demokratskom društvu.
Iz ove organizacije podsjećaju da Vraneš pokazuje kontinuitet u javnim istupima kojima zloupotrebljava funkciju koju obavlja i produbljuje društvene podjele, udaljavajući Crnu Goru od osnovnih civilizacijskih vrijednosti.
- Seksističko etiketiranje žena nije i ne može biti ‘šala’. Životno sazrijevanje i razvoj lične zrelosti očigledno su strani gospodinu Vranešu. Pokušaj diskreditacije gospođe Tadić Mijović zbog argumentovane kritike izraz je nemoći i gorke istine da nam je Evropa, iako geografski tu, vrijednosno još uvijek daleko - &nbsp;poručuju iz CGO-a.
Oni pozivaju nadležne institucije i političke aktere, posebno Vranešove koalicione partnere, da preuzmu odgovornost, jasno osude ovakav ispad i obezbijede da javne funkcije obavljaju osobe koje poštuju standarde javne komunikacije, rodnu ravnopravnost i evropske vrijednosti.

CGO: Nedopustiv seksistički napad predsjednika Opštine Pljevlja na Milku Tadić Mijović

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro zatražio je da mu se omogući odlazak iz zemlje sa milionima dolara privatnog bogatstva, širokom amnestijom za svoje najbliže saradnike i sigurnim azilom u prijateljskoj državi.
Kako otkrivaju izvori bliski telefonskom razgovoru između Madura i američkog predsjednika Donald Trampa, dogovor je propao jer je predsjednik Venecuele insistirao na potpunoj amnestiji za oko stotinu najviših zvaničnika režima.
Telefonski razgovor, koji je trajao oko 15 minuta, otkrio je duboke razlike u stavovima dvojice lidera. Dok je Tramp, koji javno priznaje Edmunda Gonzaleza za legitimnog predsjednika Venecuele nakon spornih izbora 2024. godine, predlagao da Maduro emigrira u Rusiju ili Kinu, venecuelanski predsednik je želio da ostane u zapadnoj hemisferi, najradije na Kubi. Kao kompromisna opcija naknadno se spominjao Katar.
Otkrivanje ovog pokušaja tajnog dogovora dolazi u trenutku kada Vašington pojačava pritisak na Karakas. Sjedinjene Američke Države rasporedile su snažne pomorske snage u Karibima, a Tramp je u utorak izjavio da je "blizu" pokretanja udara na venezuelansku teritoriju.
- Znamo gdje žive 'loši momci', i vrlo brzo ćemo djelovati", poručio je predsjednik SAD, dok njegovi zvaničnici navode da Maduro i njegov najuži krug žive "na pozajmljeno vrijeme".
<h2>Maduro se obratio Trampu: Spreman sam</h2>
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
<h2>Trampova "meka opciju", ali uz ograničenja</h2>
U razgovoru sa Madurom, Tramp je ponudio "mekši izlaz": amnestiju za predsjednika, njegovu suprugu i sina, uz garanciju da može napustiti zemlju ako odmah podnese ostavku.
Prema izvorima, Maduro je tražio dozvolu da ponese 200 miliona dolara, verovatno iz fondova zamrznutih pod američkim sankcijama. Međutim, to nije bilo sporno. Problem je nastao kada je zahtjevao da se amnestija proširi na desetine najbližih saradnika i da ključni ljudi režima učestvuju u prelaznoj vladi koja bi kasnije organizovala slobodne izbore. Takav scenario Vašington nije mogao da prihvati, prvenstveno zato što bi široka amnestija ostavila netaknutim tzv. Kartel de los Soles, mrežu vojnih i političkih aktera koju SAD smatra ključnim elementom venecuelanske narko-operacije i označava je kao "stranu terorističku organizaciju".
Jedan od izvora tvrdi da je Maduro "zapeo između čekića i nakovnja" - ako prihvati dogovor i preda najbliže saradnike pravdi, rizikuje osvetu iznutra - ako odbije, rizikuje američku silu.
Od razgovora sa Trampom, Madurova pozicija u regionu dodatno je oslabila. Porazi levih saveznika na izborima u Hondurasu i Svetom Vinsentu i Grenadinima dodatno su narušili njegovu regionalnu političku mrežu podrške.
Kako britanski Telegraf piše, Američki pritisak, unutrašnje nezadovoljstvo i Madurovo oklevanje da pronađe "meki izlaz" stavljaju Venecuelu pred neizvasne nedelje, dok Vašington meri koliko dugo je još spreman da čeka.

Maduro spreman da napusti zemlju, ali pod jednim uslovom

Crna Gora jača svoju ulogu u razvoju TEN-T mreže, posebno kroz unapređenje Luke Bar koja postaje ključno regionalno čvorište, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović na ministarskom sastanku Transportne zajednice u Briselu.
Radulović je predstavio najvažnije rezultate Crne Gore u oblasti pomorstva i evropskih transportnih integracija.
- Pomorstvo je strateška poluga razvoja Crne Gore. Naš cilj je snažna i integrisana veza sa evropskom transportnom mrežom, a reforme koje sprovodimo unapređuju standarde, sigurnost i kvalitet usluga u korist građana i privrede - poručio je ministar Radulović.
Kroz WBIF sprovodi se projekat „Modernizacija Luke Bar“, vrijedan 1,6 miliona eura, koji obuhvata produbljivanje akvatorijuma radi prihvata većih brodova i obnovu lučke željezničke infrastrukture. Takođe, ovaj projekat doprinosi mogućnost praćenja toka robe, logističke procese ali i donosi odluke na bazi podataka iz realnog vremena.
Radulović je naglasio da Ministarstvo uvodi nacionalni Sistem za lučku zajednicu koji će povezati sve učesnike i ubrzati rad u lukama.
- Pripremili smo ključne zakone. Dobili smo zeleno svjetlo od EK za Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, iz Brisela čekamo mišljenje za Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, dok ćemo naredne sedmice EK poslati na mišljenje i Zakon o lukama - poručio je Radulović.
Inače, ovo je prvi Zakon iz oblasti pomorstva koji je ikada poslat EK na provjeru usaglašenosti sa pravnom tekovinom EU, a samim tim i prvi pomorski akt koji je ikad dobio pozitivnu ocjenu EK.

Radulović: Modernizacija Luke Bar u fokusu crnogorske transportne politike

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: poglavlje-27