Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore saopštio je da će, ukoliko se do 29. oktobra ne ispoštuju zahtjevi zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji za povećanje plata, samoinicijativno organizovati dvosatnu obustavu rada u svim predmetima, osim u pritvorskim prema maloljetnicima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta.
Oni su juče donijeli odluku o stupanju u generalni štrajk u koji, zbog zakonskog roka, mogu stupiti tek 3. novembra.
- Imajući u vidu da već skoro godinu dana poslodavac nije izašao u susret inicijativama Strukovnog odbora pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, koji predstavlja oko dvije trećine zaposlenih u crnogorskom pravosuđu, odnosno zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj administraciji, putem kojih je traženo uvećanje zarade u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, to vas u ime zaposlenih u sudskoj i tužilačkoj organizaciji obavještavamo sljedeće: Ukoliko, poslodavac, do 29. oktobra 2025. godine, ne izađe u susret navedenim zahtjevima zaposlenih, tj. ne pristupi uvećanju zarada u vidu dodatka na zaradu u iznosu od 30 odsto, kao prelazno rješenje, dok se kroz posebne zakone ili podzakonske akte ne urede njihova specifična zvanja i koeficijenti složenosti poslova, i zadrži pasivan odnos prema zahtjevima zaposlenih i ne ponudi konkretna rješenja u ispunjenju zahtjeva koji su ispostavljeni preko Strukovnog odbora pravosuđa, zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji će samoinicijativno organizovati obustavu rada, i to od 29. oktobra 2025. godine – u periodu od 11 – 13 sati u svim predmetima, osim u pritvorskim, predmetima prema maloljetnim licima i predmetima hitne prirode u kojim bi mogla nastati nenadoknadiva šteta - navedeno je u saopštenju Sindikata uprave i pravosuđa.
U slučaju neispunjenja zahtjeva zaposleni su najavili da će nastaviti sa radikalizacijom u smislu obustave rada, o čemu će, kako su rekli, poslodavac i javnost bili blagovremeno obaviješteni.&nbsp;
Ova odluka zaposlenih je, pojašnjavaju u Sindikatu, posljedica dugotrajnog i zabrinjavajućeg ignorantskog odnosa od strane nadležnih institucija, koje, ističu, već duže vrijeme pokazuju potpuni izostanak sluha i razumijevanja za izuzetno težak materijalni položaj zaposlenih u pravosudnim institucijama.&nbsp;
- Riječ je o kategoriji zaposlenih koja svakodnevno obavlja poslove od posebnog javnog interesa i značaja za funkcionisanje pravosudnog sistema države, a koja je, uprkos tome, ostavljena na marginama institucionalne brige i socijalnog dijaloga - naglašeno je u saopštenju za javnost.
Strukovni odbor pravosuđa naglašava da zaposleni u pravosudnim institucijama ne traže privilegije, već pravednu i dostojanstvenu naknadu za odgovoran rad koji obavljaju u službi građana i pravde.&nbsp;
- U tom smislu, Strukovni odbor pravosuđa ostaje otvoren za socijalni dijalog i izražava spremnost za hitno uspostavljanje konstruktivne komunikacije sa relevantnim predstavnicima poslodavaca, u cilju pronalaženja održivog rješenja i očuvanja dostojanstva svih zaposlenih u pravosuđu - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zaposleni u pravosuđu najavljuju dvosatnu obustavu rada za 29. oktobar i moguću radikalizaciju

Više od hiljadu nastavnika podnijelo je zahtjev Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova kojim osporavaju pravni osnov rješenja kojim su im od jula smanjene zarade, rekao je juče Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.
Ukoliko se nastavnici ne dogovore pred Agencijom sa poslodavcem, odnosno sa školama, oni mogu da podnesu tužbe.
- Oni osporavaju zakonitost obračuna zarada - kazao je Božović.
Sindikat prosvjete ranije je najavio da će nastavnici reagovati zbog umanjenih zarada od jula nakon što je u osnovnim školama počela primjena centralizovanog obračuna zarada. Iz te radničke organizacije poručivali su da je pojedinim nastavnicima smanjena plata i do 50 eura, a nekima i više. Iz resornih ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija saopštavano je da se centralizovanim obračunom zarada zavodi red i da se obračunavaju plate po zakonu. Navodili su da su u pojedinim školama nezakonito obračunavane zarade. 
S druge strane, iz radničke organizacije odgovarali su da su se plate obračunavale po propisima, u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom i isticali da se novim obračunom krši GKU, jer umanjuje dodatke koje su primali na zarade, odnosno ne prepoznaje ih.
Sindikat prosvjete sa resornim ministarstvima počeo je da pregovara do prvog septembra oko izmjena Granskog kolektivnog ugovora, a sve kako bi određenim izmjenama anulirala umanjene zarade nastavnika. Oni ove sedmice treba da nastave pregovore. 
Nedavno su Sindikatu resorna ministarstva dostavila prijedlog nacrta izmijenjenog GKU kojim je predviđeno da se uvećaju dvije stavke dodataka – za razredno starješinstvo i za viša zvanja. Nakon toga je održana sjednica Glavnog odbora Sindikata koji je tražio da se konkretizuju određena rješenja. Ranije su sindikalci saopštavali da su nadležni pristali da im se uvećaju još neki dodaci poput rada u dvije škole, kombinovanim odjeljenjima, ali da tih stavki nema u ponuđenom nacrtu. Rečeno je potom da su se u načelu dogovorili oko tih uvećanja, ali da se čeka odobrenje od Ministarstva finansija.
Sindikat prosvjete očekuje da će se dogovoriti sa resornim ministarstvima.
Nastavnici su prvog septembra organizovali štrajk upozorenja u školama zbog umanjenih zarada. Ukoliko se ne dogovore sindikalci sa donosiocima odluka, poručivali su da je moguće da se radikalizuje reakcija, te da bude i štrajka. Iz Sindikata su, međutim, poručivali proteklih dana da očekuju dogovor.
Vlada je pred Ustavnim sudom inicirala da se preispitaju određene odredbe u Granskom kolektivnom ugovoru koje se odnose na dodatke za nastavnike. Prošle sedmice su se oglasili iz Ustavnog suda i saopštili su da je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi GKU za oblast prosvjete, pošto cijene da se osnovano postavlja pitanje njihove usaglašenosti sa Ustavom i zakonom. Iz radničke organizacije kažu da su ubijeđeni da će sve sudije ,,isključivo postupati u skladu sa pravom i principima prava i nikako drugačije“.
- Vjerujemo da sudije Ustavnog suda imaju na umu da se Granskim kolektivnim ugovorima može dati više prava radnicima, nego što je to propisano zakonima i da ono što ne piše u zakonima ne znači da je zabranjeno. Naravno, ovo je moguće ako nije u suprotnosti sa određenim normama zakona - poručeno je nedavno iz Sindikata.
Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara Granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom više pravne snage - Zakonom o zaradama -zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa. Ocijeniće se, kako su precizirali, ustavnost i zakonitost članova 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete.
U Sindikatu prosvjete smatraju da se zarada prosvjetnim radnicima obračunavala isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Zakonom o radu: osnovni koeficijent se množi sa minulim stažom. Isticali su da je član 24 Zakona o zaradama u javnom sektoru ostavio mogućnost da se osnovni koeficijent reguliše Granskim kolektivnim ugovorom, što je i urađeno. Navodili su da sami zakon ne prepoznaje specifičnosti prosvjete za dodatke na osnovnu zaradu, kao što ne propisuje ni mnoge dodatke na osnovnu zaradu koji postoje u ostalim kolektivnim ugovorima u javnom sektoru.
Od 1. novembra trebalo bi da počne da se primjenjuje centralizovani obračun zarada u srednjim školama. Ako se sindikalci i resorna ministarstva ne dogovore, nastavnicima će biti umanjena zarada, kao što je to onim koji rade u osnovnim školama od 1. jula.

Božović: Više od hiljadu nastavnika traži dogovor zbog smanjenih plata

Dio poslanika svakog mjeseca, izuzev januara, osim plate primao je i varijabilu koja je iznosila i preko 700 eura. Za četvoročlanu porodicu socijalno primanje je 167 eura, što je četiri puta manje od jedne poslaničke varijabile.
Dakle, varijabila poslanika je koliko četiri primanja socijalno ugrožene porodice, što ukazuje da je Crna Gora još daleko od države socijalne pravde, kako je Ustavom deklarisana.
Septembarska zarada 24 poslanika crnogorskog parlamenta bila je preko 2.000 eura, a 22 člana najvišeg zakonodavnog doma primila su i varijabilu (nagradu). Poslanici su za prethodni mjesec nagrađeni varijabilama u iznosima od 175 do 700 eura. Za septembarska primanja poslanika utrošeno je skoro 140.000 eura.
Predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojević za "Dan" kaže da je socijalna pomoć u Crnoj Gori povećana za 4,15 eura avgustovskim usklađivanjem materijalnih davanja, pa tako socijala za pojedinca uvećana je sa dosadašnjih 94,29 eura na 98,44 eura.
– Linija siromaštva za jednog čovjeka prema Monstatu je 331 euro, a on će od države ako zadovolji stroge kriterijume ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) dobiti tri puta manje. Za četvoročlanu porodicu socijala je sada 167,51 euro umjesto dosadašnjih 160,45 eura. Linija siromaštva za četvoročlanu porodicu je 595 eura. Dakle, više od tri puta od linije siromaštva koja bi trebalo biti crvena linija ispod koje ne bi smjela dozvoliti Vlada da žive njeni građani. Povećanje plata i penzija, bez obzira što je povećanje poprilično devalvirala inflacija, pokazalo je prioritete donosioca odluka i neodgovoran odnos prema najugroženijim članovima našeg društva. Privilegije funkcionera koje je njegovao tridesetogodišnji sistem ostale su i nakon promjene vlasti. Očigledno da su i dalje privilegije i korišćenje javnih resursa nadvladale odgovoran odnos prema građanima Crne Gore, ocjenjuje Medojević.
Dodaje da minimalnu platu od 600 eura, koju prima najveći broj zaposlenih srednjoškolaca, ne pokriva ni potrebe za hranom četvoročlane porodice koja po potrošačkoj korpi sindikata iznosi 630.
– Simbolika je da je taj iznos manji od varijabile poslanika za jedan mjesec. Za potrošačku korpu potrebno je 2.075 eura, što su dvije prosječne plate koju prima najmanji broj zaposlenih. Dakle, izvršna i zakodavna vlast ne brine o kvalitetu života građana, a nadoknade preko plate primaju za rad koji obavljaju u toku radnog vremena (učešće u raznim komisijama, radnim tijelima). Najčešće ne žele da prihvate rad u tim tijelima ako nisu dodatno plaćeni, što je sramota. Primanje varijabila je vrlo važno i osjetljivo pitanje, i dotiče samu srž socijalne nepravde. Ako poslanici (izabrani predstavnici građana) dobijaju dodatnu novčanu naknadu od 700 eura preko već postojeće plate, dok socijalna pomoć za četvoročlanu porodicu iznosi samo 167,5 eura, to jasno pokazuje veliki jaz između privilegovanih i onih koji žive u teškim uslovima. Iz ovoga možemo zaključiti da postoji neravnoteža u prioritetima države. Kada predstavnici vlasti imaju visoke dodatke, a socijalna pomoć je minimalna, šalje se poruka da država više brine o privilegijama političara nego o osnovnim potrebama građana. Ovo je pokazatelj socijalne nepravde, smatra Medojević.
Ukazuje da četvoročlana porodica sa 167,5 eura mjesečno teško može pokriti osnovne troškove: hranu, odjeću, račune, potrebe djece.
– To nije pomoć koja omogućava dostojanstven život. Ovo je i pitanje moralne odgovornosti.
Poslanici su birani da predstavljaju narod i da vode računa o javnom interesu, poručuje Medojević.

Poslanička varijabila koliko primanja četiri porodice

Skupština Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za septembar za koje je izdvojeno 172.969 eura.
Poslanicima aktuelnog saziva isplaćeno je 139.243 eura, a najveću platu, kao i prethodnih mjeseci samo ovog puta ispod 3.000 eura, primio je predsjednik parlamenta Andrija Mandić u iznosu 2.860,93 eura.
Platu iznad 2.000 eura primila su još 23 poslanika iz 28. saziva. Među njima su Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (2.626,72eura), poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović (2.557,02 eura), Miloš Konatar iz GP Ura i Boris Bogdanović iz Demokratske Crne Gore po 2.357,31 eura, Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista (2.346 eura), nezavisna poslanica Jevrosima Pejović 2.323,40 eura...
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj prihodovao je 2.690,84 eura, njegove kolege Mirsad Nurković 2.581,29 eura, Nikola Rakočević 2.385,67 eura, dok su Zdenka Popović i Boris Pejović prihodovali 2.350,46, odnosno 2.299,6 eura.
<h2>Lideri partija</h2>
Među liderima partija koji predstavljaju svoje glasače iz poslaničkih klupa, najviše je prošlog mjeseca zaradio Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (2.368,61 eura), zatim Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (2.300,79 eura), Dritan Abazović iz GP Ura (1.831,71 euro) i Danijel Živković iz DPS-a (1.775,19 eura).
Osam poslanika 28. saziva Skupštine Crne Gore ostvaruju pravo na razliku zarade i njima je za prošli mjesec isplaćeno 3.758,63 eura.
Najviše je prihodovao Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad – 1.148,52 eura, Uglješi Uroševiću iz PES-a isplaćeno je 940,48 eura, i Albinu Ćemanu iz Demokratske 487,31 eura, Branislavu Neneziću iz SD-a 421,25 eura, Nerminu Abdiću iz DPS-a 259,77 eura, Vladimiru Dobričaninu iz posebnog kluba poslanika 276,66 eura, Vladimiru Bakraču iz PES-a 192,91 euro i Elviru Zvrku iz DPS-a 31,73 eura.
<h2>Savjetnicima više od 20.000&nbsp;</h2>
Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima za septembar je isplaćeno 5.491,56 eura.
Skupština je isplatila zarade i savjetnicima predsjednika i potpredsjednika parlamenta – ukupno 20.681,98 eura.
Pravo na zaradu po prestanku funkcije ostvarili su bivši poslanici GP Ura Filip Adžić i Ana Novaković-Đurović, kojima je isplaćeno 1.714,90 eura, odnosno 1.843,02 eura.
Bivši generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić zaradio je 1.946,41, a njegova zamjenica Lidija Grdinić 2.048,26 eura.

1250x600

1084x550

Skupština za septembarske plate izdvojila skoro 173.000 eura

Skupština Crne Gore isplatila je za avgust najvišu zaradu svom predsjedniku i lideru Nove srpske demokratije Andriji Mandiću - odnosno 3.036 eura. Odmah iza prvog čovjeka zakonodavnog doma je njegov partijski drug Dejan Đurović koji je zaradio 2.732 eura, a njega prati potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj sa platom od 2.690 eura. Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša zaradio je 2.626 eura, Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke 2.581, lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević 2.543, Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista (DPS) 2.521, a poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović 2.408 eura. Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) Branki Marković isplaćen je 2.400 euro, Nikoli Rakočeviću iz DPS-a 2.385, a nezavisnoj poslanici Radinki Ćinćur, Borisu Bogdanoviću iz Demokrata i Milošu Konataru iz Ure po 2.357 eura. Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović zaradila je 2.338 eura, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović 2.323, a Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative 2.300. Potpredsjedniku Skupštine i funkcioneru Pokreta Evropa sad Borisu Pejoviću isplaćeno je 2.292 eura, poslanicima Demokratske partije socijalista Oskaru Huteru 2.291, Bošnjačke stranke Ameru Smailoviću 2.278, a Vasiliju Čarapiću iz Pokreta Evropa sad 2.270. Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi za prošli mjesec je zaradio 2.255, Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije 2.182, a Jelenka Andrić iz PES-a 2.125 eura. Po 2.114 eura zaradili su poslanici Demokratske narodne partije Dragan Bojović iz Pokreta Evropa sad Jelena Nedović, a Duško Stijepović iz Demokrata 2.103. 2.095 eura isplaćeno je poslaniku Nove srpske demokratije Jovanu Jolu Vučuroviću, a Gordanu Stojoviću iz PES-a 2.095, Nikoli Zirojeviću iz Socijaldemokra 2.080, a Mehmedu Zenki iz Demokratske unije Albana 2.077 eura. Dražen Petrić iz PES-a zaradio je 2.057 eura, Momčilo Leković iz Demokrata 2.026, Zoja Bojanić-Lalović iz DPS-a 2.001 euro, a lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović i Darko Dragović iz PES-a po 1.831. Jeleni Božović iz NSD-a i lideru DPS-a Danijelu Živkoviću isplaćeno je 1.775 eura, a najnižu platu u avgustu - od 1.692 eura dobila je poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250906030948_c6c77d6fc5e54d66d79a00208dc11b2dc97c523fad83bf6e6197735600c7d3b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250906030948_c6c77d6fc5e54d66d79a00208dc11b2dc97c523fad83bf6e6197735600c7d3b9" data-rendition-name="original" width="958" height="1600" loading="lazy" alt="Plate"></figure>

Anja Ivanović

Mandiću za avgust isplaćeno 3.036 eura

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović u avgustu je zaradila 1.843 eura, pokazao je izvještaj o platama koji je objavio njen resor. Državni sekretari Dragan Marković i Tatjana Ćalasan prihodovali su 1.660, odnosno 1.620 eura. Njihov kolega Fikret Lulanaj u avgustu je primio 1.650 eura. Generalni direktori u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, njih sedam, primili su platu između 1.237 i 1.400 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903140912_d8a329900a8322c79dcb8031881e21a30fbba637d256a90a10461576db20c916.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903140912_d8a329900a8322c79dcb8031881e21a30fbba637d256a90a10461576db20c916" data-rendition-name="original" width="603" height="752" loading="lazy" alt="plate"></figure>  T.K.

Jakšić-Stojanović u avgustu zaradila 1.840 eura, sekretarima i direktorima plata između 1.230 i 1.660 eura

Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković smatra da je današnja blokada željezničkog saobraćaja nezakonita i pozvala je radnike koji štrajkuju na razgovore i pregovore.
Bošković se obratila medijima nakon što je jutros u devet sati grupa radnika Željezničke infrastrukture blokirala željeznički saobraćaj, a koji su od uprave preduzeća zahtijevali da se izjasne o njihovim zahtjevima da im plate budu povećane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspustene-rampe-blokirane-pruge-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bošković je na početku uputila izvinjenje građanima koji, kako kažu, nijesu ničim zaslužili takav tretman. U pitanju je, navodi, nezakonito djelovanje neodgovornih pojedinaca.
- Zašto je izabran špic turističke sezona za ovo diverzivno odjelovanje, to prepuštavam javnosti da procijene. Svaki zahtjev ovih zaposlenih za razgovor i pregovor je bio prihvaćen. Na sastancima im je obećano i povećanje zarade, i prihvatanje uslova, i isplate prekovremenih sati za svaki mjesec, a ne kao do sada kroz preraspodjelu radnih sati - rekla je ona.
Kaže da ti razgovori nisu mogli uspjeti iz razloga što su oni nastupali ultimativno i zahtijevali da svi njihovi zahtjevi budu ispunjeni.
- Međutim, u zahtjevima je bilo čak i zahtjeva koji su rezultat diskriminacije, kako su oni naveli, u periodu 2009. do 2019. godine. Kako tada ni na koji način nisu istupali, tako nisu ni organizovali bilo kakvu obustavu po saobraćaja. Vrlo je važno naglasiti da Željeznička infrastruktura ima 800 zaposlenih, potpisnika u ovom slučaju imamo 85. Od tih 85 nisu svi učestvali jutros od onih koji su potpisani u ovoj nezakonitoj obustavi saobraćaja. Ja ih ovim putem pozivam na razgovore i &nbsp;pregovore, ali nikako na ultimativno ucjnjivanje - navodi ona.
Bošković dodaje da su radnici dobro upoznati da povećanje zarada ne zavisi samo od nadležnosti menadžmenta.&nbsp;
- Menadžment je strpljivo preduzimao sve da do ovog scenarija ne dođe i o svemu obavijestio nadležne organe. Ovim putem ih takođe pozivam da prekinu ovo diverzivno djelovanje kojim nanose ogromnu štetu državi Crnoj Gori - kazala je ona.
Ona ističe da od njih ne zavisi kada će početi pregovore.&nbsp;
- Sve što bude djelovanje koje nije u skladu sa zakonom, na taj način će se i tretirati - poručila je Bošković.
Kaže i da nijedan element Zakona o štrajku nije poštovan, te da nije ispoštovano organizovanje minimalnog procesa rada. Tvrdi da veliki dio zaposlenih ne podržava njihove zahtjeve.
Bošković je saopštila i da su obavijestili prevoznike koji su organizovali autobuse za sve putnike.

Bošković o obustavi željezničkog saobraćaja: Nezakonito djelovanje neodgovornih pojedinaca, pozivam ih na pregovore

Svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju treba da budu svjesni da će snositi sve krivično pravne posljedice kao i ukupnu materijalnu štetu koju izazovu - poručili su iz Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) nakon što su njihovi zaposleni najavili obustavu saobraćaja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fzaposleni-u-zicg-upozoravaju-ako-nas-vlast-ignorise-slijedi-obustava-saobracaja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Oni kažu da je njihov menadžment prekinuo staru praksu ignorisanja zaposlenih i da je apsolutno svaki zahtjev za prijem na razgovor bio prihvaćen, te da tekstovi koji su se pojavili u medijima obiluju neistinama.&nbsp; - Neprihvatljivo je predstavljanje pojedinca kao „najvažnijeg“ kadra u sistemu, uz ignorisanje značaja i drugih zaposlenih koji svakodnevno obavljaju složene i odgovorne poslove - ukupno 800 zaposlenih - naveli su oni. Kažu da zarade otpravnika vozova iznose od 730 do 987 eura, u zavisnosti od radnog staža. - Platne liste sa zaradom 788 EUR Sl1, i sa 34 godina radnog staža sa 987 EUR Sl2, dok njihove kolege od čijeg direktnog rada zavisi rad OV, elektromehaničari za signalno-sigurnosne uređaje sa IV1 i IV2 nivom imaju zarade sa dodatkom do minimalne - od 600 EUR. Oni rade na otvorenom pod svim vremenskim uslovima - naveli su u ŽICG.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082019080_acfeeea47f986d66badab8534cbaf28a481c5855330c15fb926ac608e3a1d14e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082019080_acfeeea47f986d66badab8534cbaf28a481c5855330c15fb926ac608e3a1d14e" data-rendition-name="original" width="2861" height="3168" loading="lazy" alt="platne liste ŽICG"> <figcaption>FOTO: ŽICG</figcaption> </figure>  Mladi inženjeri, kažu, primaju do 860 eura. - Da bi građani Crne Gore mogli uporediti zarade u ovom Društvu i ko je u nepovoljnijem položaju, navešćemo i da mladi inženjeri kao zaista deficitaran kadar primaju 808 EUR, 816 EUR, 860 EUR – platne liste Sl 6,7 i 8. Takođe, navodi da su u periodu od 2009. do 2019. godine otpravnici vozova zarađivali 600 do 700 EUR. To demantuje platna lista OV za 2013. godinu – 425 EUR, a za 2019. godinu – 481 EUR, što znači da im je današnja zarada približno 100 odsto uvećana - kažu u ŽICG.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082019080_2aeb9f53baa351c8adc63601c5ef77531ac0fb248757f037220dd84d10ebe24e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082019080_2aeb9f53baa351c8adc63601c5ef77531ac0fb248757f037220dd84d10ebe24e" data-rendition-name="original" width="1280" height="823" loading="lazy" alt="FOTO: ŽICG"> <figcaption>FOTO: ŽICG</figcaption> </figure>  Novim predlogom izmjena KU predviđeno je, ističu oni, uvećanje koeficijenata za sva zanimanja minimum 20 odsto, izuzev direktorima sektora i pomoćnicima ID kojima je povećanje 16 odsto. - Te bi zarada OV iznosila od 862 do 1.150 eura, odnosno uvećanje njihovih zarada iznosiće 120 do 170 eura, u mjesecima sa praznicima i znatno više - dodali su u ŽICG. Cijene i da se obustava saobraćaja ranije ni smjela ni pomenuti. - Nažalost, za sve što se dešavalo od 2009. do 2019. godine uporno se obraća ovom menadžmentu, a u tom periodu se nijesu smjeli oglašavati po ovim pitanjima, dok obustavu saobraćaja nijesu smjeli ni pomenuti. Nas optužuje i za ukinuti beneficirani radni staž i status službenog lica, što takođe treba adresirati bivšim rukovodstvima, dok beneficirani radni staž, i dalje imaju otpravnici koji po propisima zadovoljavaju sve uslove za to – Sl2. Da je neistina da OV masovno napuštaju kompaniju govori činjenica da je od 2022. godine njihov broj uvećan za 21, a ima još zainteresovanih koji jedva čekaju da zasnuju radni odnos. Na kraju, sa pravom postavljamo pitanje koliko je ozbiljna ova najava (medijska) štrajka s obzirom na to da nikakve zakonske procedure nisu ispoštovane - naveli su u ŽICG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082019080_2ad977685044d20b43eafea02858c120af32fcb553d3249e2a47f201b44120f0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082019080_2ad977685044d20b43eafea02858c120af32fcb553d3249e2a47f201b44120f0" data-rendition-name="original" width="2853" height="3190" loading="lazy" alt="FOTO: ŽICG"> <figcaption>FOTO: ŽICG</figcaption> </figure>  Dopis, navode oni, nije potpisan - niti je donijeta zakonita odluka o stupanju u štrajk. - Dok navodni autor dopisa i organizator čak nije na radnom mjestu po rasporedu toga dana predviđenog za obustavu saobraćaja, a nijesu ni potpisani zaposleni koji podržavaju zahtjeve iznesene u ovom dopisu - dodaju u ŽICG. Svi koji budu učestvovali u, kako su kazali, nezakonitom postupanju treba, poručuju u ŽICG, da budu svjesni da će snositi sve krivično pravne posljedice kao i ukupnu materijalnu štetu koju izazovu. - Mendžment na čelu sa Odborom direktora želi značajno da poveća zarade svim zaposlenima, međutim moramo postupati u odnosu na nivo sredstava koji nam je Budžetom predviđen i postupati u zakonskim okvirima, jer su potpisnici pored menadžmenta reprezentativni sindikati koji zastupaju preko 600 zaposlenih - naveli su oni. Poručili su da rukovodstvo ŽICG kontinuirano ulaže napore da unaprijedi uslove rada i materijalni položaj zaposlenih. - Ali to se mora činiti isključivo institucionalnim putem, u skladu sa važećim zakonima i propisima, a ne kroz prijetnje i ultimativne zahtjeve - zaključili su oni.

ŽICG: Svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju će snositi posljedice

Prema najnovijem izvještaju Vlade o neto zaradama za jun, platu iznad 2.000 eura primili su premijer Milojko Spajić, potpredsjednici Vlade Budimir Aleksić i Ervin Ibrahimović, kao i specijalni kontrolor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) Predrag Burić.
Spajić je prošlog mjeseca primio 2.048 eura, dok su nešto veće iznose zabilježili Aleksić, potpredsjednik za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama (2.055 eura), te Ibrahimović, potpredsjednik za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova (2.062 eura).
Najveću platu u toj grupi imao je Burić (2.076 eura), koji je na funkciju specijalnog kontrolora u ANB-u imenovan krajem marta ove godine.
Ispod praga od 2.000 eura, ali i dalje među najplaćenijima, nalaze se potpredsjednik za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj sa zaradom od 1.977 eura, te potpredsjednik za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, koji je u junu primio 1.848 eura.
Potpredsjednik za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica zaradio je 1.860 eura, dok je njegov savjetnik Milan M. Popović primio 1.600 eura.
Potpredsjednik za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović primio je 1.805 eura, a njegov kolega za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović 1.780 eura.
Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore, Milutin Butorović, imao je neto zaradu od 1.737 eura, dok je savjetnik potpredsjednika za infrastrukturu i regionalni razvoj Predrag Bulatović primio je 1.583 eura.
Šef kabineta premijera Branko Krvavac zaradio je 1.500 eura, dok je njegova zamjenica Tanja Musterović primila 1.327 eura. Generalni sekretar Vlade Dragoljub Nikolić imao je neto zaradu od 1.715 eura.
Savjetnik premijera za odbranu i bezbjednost Todor Goranović primio je 1.547 eura, savjetnica za ekonomsku politiku Milena Milović 1.595 eura, savjetnica za vanjske poslove Milica Perišić 1.585 eura, dok je savjetnik za kulturu i medije Vučić Ćetković primio 1.556 eura.
Neto zarada zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarine Peković ostala je na istom nivou i ona je primila 3.812 eura.

Tamara Klikovac

Specijalni kontrolor ANB-a ispred premijera i potpredsjednika Vlade: Buriću plata 2.076 eura, Spajiću 2.048...

Nastavnici mogu da pokrenu štrajk koji podrazumijeva obustavu nastave ukoliko ne dođe do dogovara nadležnih sa predstavnicima Sindikata prosvjete koji traži da im se ne umanjuje plata kroz novi obračun zarada koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od ovog mjeseca, kazao je Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete mr Radomir Božović nakon što je okončana sjednica Glavnog odbora te radničke organizacije.
Na sjednici Glavnog odbora nastavnici su se saglasili da treba da se traži od Vlade da se odgodi najavljena upotreba spornog softvera dok se ne postigne kompromis, da oni nijesu protiv primjene centralizovanog programa za obračun zarada, ali da jesu ako će plate da im se smanje do 50 eura. Najavili su da će se, ukoliko ne dođe do kompromisa sa nadležnim organima, požaliti ambasadama u Crnoj Gori, kao i Delegaciji Evropske unije u Podgorici.
Božović je rekao da nije isključeno da će pokrenuti protest, štrajk upozorenja ili štrajk ako ne dođe do dogovara, odnosno ukoliko nastavnicima budu smanjene zarade.
- Ako nastavnici budu htjeli, štrajk nije isključen. Ako u štrajk uđe na hiljade nastavnika, hoće li svi dobiti otkaz? Prošle godine, na primjer, u Bijelom Polju, u štrajku je bilo 18 od 22 škole. Mogu li svi da dobiju otkaz i da škole ne rade - rekao je Božović.
Po aktuelnim propisima nastavnici nemaju pravo da štrajkuju, a predsjednik Sindikata navodi da očekuje da se na jesen donese zakon koji će im to omogućiti.
Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mimoilaze se proteklih dana sa Sindikatom prosvjete u tumačenju novog obračuna zarada koji treba da startuje od ovog mjeseca. Iz Sindikata poručuju javnosti da će zarade da se smanje do 50 eura, a iz ovih resora odgovaraju da navodno neće doći do smanjenja, već da će samo da se centralizuje sistem kroz koji će da se ujednače primanja.
O ovom problemu raspravljali su juče i poslanici u Skupštini. Poslanici su zatražili objašnjenje od resornog ministarstva, te su negodovali ako se desi da se nastavnicima smanj i plata iza dva eura, jer su oni nosioci ozbiljnih reformi. Poslanici su navodili da se tim potezom unižava njihova profesija.
Državni sekretar Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Dragan Marković rekao je poslanicima da žele da uspostave princip jednakosti.
Pomenuo je na sjednici da su u praksi zabilježili određen broj škola koji na drugačiji način obračunavaju zarade, da bilježe primjere da dva nastavnika sa istim stažom imaju različite zarade.
Marković je u Skupštini rekao da se plata po Zakonu o obračunu zarada obračunava tako što se osnovica množi sa koeficijentom i uvećava se sa minulim radom, a onda se dodaju dodaci starješinstvo i slično, koje, kako je poručio, niko neće oduzeti nastavnicima.

Božović: Sve je moguće, pa i štrajk nastavnika

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: plate