Premijer Milojko Spajić poručuje da ćemo imati evropski ekonomski standard i benefite čak i prije formalnog ulaska u Evropsku uniju

Vlada usvojila „Euro model“: Predlažu da zaposleni sa srednjim obrazovanjem imaju platu od 1.250 eura, visokoškolci 1.400, da prosječna penzija bude preko 600 eura...

Od svakog eura koji poslodavac izdvoji za vas - zadržaćete 92 centa u slučaju velikih primanja, pa sve do 97 centi za najniže zarade. Konkretno: poslodavac koji danas za neto zaradu od 1.600 eura izdvoji 1.980 eura, od januara sa istim izdvajanjem radnik prima 1.870 eura. Kako? Vlada će ići korak dalje u smanjenju poreskog opterećenja na rad - omogućavajući i poslodavcima da izađu iz reforme kao pobjednici. Zadrzaće zadovoljne radnike, uz prosperitet jedinstvenog trzišta EU i pristupa EU fondovima - saopštio je Spajić

Zgrada Vlade Crne Gore (Foto: Vlada Crne Gore)
Zgrada Vlade Crne Gore (Foto: Vlada Crne Gore)

Vlada Crne Gore je na upravo održanoj sjednici usvojila „Euromodel“ koji će predložiti Skupštini Crne Gore na glasanje, a koji od januara iduće godine, predviđa rast svih zarada u javnom i privatnom sektoru.

Kako je najavljeno u dnevniku Javnog servisa, hiljadu eura bi trebalo da bude minimalna neto zarada zaposlenih s osnovnim i nižim obrazovanjem, 1.250 da primaju zaposleni sa srednjim obrazovanjem,  dok bi minimalno 1.400 eura trebalo da bude plata zaposlenih s visokim obrazovanjem.

Program time obuhvata više od 250.000 zaposlenih.

Dodatno povećanje zarada bi, prema ovom modelu, trebalo desiti i ukoliko socijalni partneri prihvate zahtjev Vlade da se povećanje obračunske vrijednosti koefincijenta jednako primijeni na javni i privatni sektor.

Prema novom modelu Vlade, penzije bi od 2027. trebalo da se usklađuju četiri puta godišnje, aprilske prosječne da porastu preko 600, a minimalne da pređu 500 eura. Dodatno, u decembru bi svaki penzioner trebalo da dobije po 100 eura za zimu.

Korak dalje u smanjenju poreskog opterećenja na rad

Istovremeno, kako je saopštio premijer Milojko Spajić, doći će do značajnog rasta zarada koje su iznad minimalne.

- Od svakog eura koji poslodavac izdvoji za vas - zadržaćete 92 centa u slučaju velikih primanja, pa sve do 97 centi za najniže zarade. Konkretno: poslodavac koji danas za neto zaradu od 1.600 eura izdvoji 1.980 eura, od januara sa istim izdvajanjem radnik prima 1.870 eura. Kako? Vlada će ići korak dalje u smanjenju poreskog opterećenja na rad - omogućavajući i poslodavcima da izađu iz reforme kao pobjednici. Zadrzaće zadovoljne radnike, uz prosperitet jedinstvenog trzišta EU i pristupa EU fondovima - rekao je Spajić.

Na sve ovo, kako je rekao, dodatno povećanje će se desiti i kada socijalni partneri prihvate zahtjev Vlade da se povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta jednako primjeni na javni i privatni sektor. Naglasio je da bi u tom slučaju data neto zarada prešla čak 2.000 eura.

- Na ovaj način, plate rastu svima - i u privatnom i u javnom sektoru, i onima sa minimalnim, i onima sa prosječnim i višim zaradama. Prema obračunima programa, više od 250 hiljada zaposlenih bilo bi obuhvaćeno povećanjem, a procentualno najviše onima koji su najugroženiji - rekao je premijer.

Posebno, kako je istakao, želi da naglasi da brinu i o onima koji su ovu državu gradili decenijama, te da će najavljeno povećanje važiti za sve penzionere.

- Penzije će se od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada - aprilske prosječne penzije najzad će porasti preko 600 eura, a minimalna penzija će značajno preći cifru od 500 eura. A već u decembru ove godine, ne čekajući 2027, svaki penzioner dobija dodatnih 100 eura za zimu. I odmah da odgovorim na pitanje: ko i kako sve to plaća? Reforma je pažljivo isplanirana i u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase - naveo je Spajić.

Dodatni prihod države predstavljaće, tvrdi on, i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Decidan je da će u narednom periodu sa posebnom pažnjom tretirati porez na prazne tercijarne nekretnine tj one kuće i stanove koje vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije.

- Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko četiri do pet odsto, da bi već u 2028. Deficit bio oko tri odsto, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kad je to najbitnije - dodao je on.

Svjesni izazova

Znaju, kako je rekao, koji izazovi predstoje.

- Uvezena inflacija pretežno zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom Istoku, rast cijena energenata i hrane, te i dalje nepredvidiva geopolitička situacija. Upravo zato je Euro model neophodna reforma jer subvencije i prodajne akcije imaju kratak rok, a otporna struktura zarada i poreza ostaje trajni odbrambeni mehanizam. Euro model je prije svega moderni ekonomski program i odgovor na pozive socijalnih partnera i zaposlenih, ali i nadpolitička inicijativa koja mora biti vezivno tkivo svih struktura koje žele dobro Crnoj Gori - naveo je premijer.

Sve analize, tvrdi on, pokazuju da će u našoj zemlji, na ovaj način za vrlo kratko vrijeme, prosječna neto zarada porasti sa sadašnjih oko 1.000 na preko 1.400 eura - što je, kako je rekao, više nego u Grčkoj, Bugarskoj, Rumuniji i Mađarskoj.

- A u našem regionu zdravu konkurenciju imamo samo u Hrvatskoj sa kojom ćemo ubrzo i formalno biti u evropskom društvu najboljih - istakao je Spajić.

EU standard

Spajić je ocijenio da ćemo svime time imati evropski ekonomski standard i benefite čak i prije formalnog ulaska u Evropsku uniju (EU).

- U savremenom svijetu države se ne dijele na velike i male već na one koje se prilagođavaju aktuelnom momentu, ubrazno planirajući budućnost i one koje su konstantno opterećene problemima iz prošlosti. Crna Gora je dugo bila u lavirintu feudalne ekonomije niskih zarada, balkanskog nacionalizma i ratova, sistema u kojima se rad nije isplatio... Mladi su obeshrabreni odlazili u talasima i nakon dugo godina smo počeli da mijenjamo taj sistem - pokazujući da ekonomija može da bude tema broj jedan u crnogorskoj politici - rekao je Spajić.

Shvatili su, kaže, da su ljudi najbitniji resurs naše države.

- Pojedine zemlje su olako shvatale gubitak tog resrusa ulazeći u Evropsku uniju, gorko se kajući kad su pojedine izgubile preko 20 odsto svog stanosvništva... Nećemo dozvoliti da se takav egzodus desi i nama i da zasijeni sav benefit evropskih integracija - naveo je Spajić.

Ubrzane ekonomske reforme i jačanje vladavine prava, prema njegovim riječima, daju prve rezultate i snažan ekonomski rast u drugom kvartalu.

- Uzimajući u obzir informacije da je Evropska komisija (EK) do sad odobrila oslobađanje ukupno 89.3 miliona eura iz Plana rasta, da bilježimo sjajnu sezonu sa turistima iz cijelog svijeta, kao i da je najavljena ekspanzija reputabilnih domaćih i stranih kompanija, imamo dodatne razloge za optimizam. Dok u Briselu ubrzano zatvaramo poglavlja, u Crnoj Gori otvaramo nova - naveo je on dodajući da su se stekli uslovi da se od početka naredne godine zarade u Crnoj Gori obračunavaju prema novom modelu.

Dodao je da građani više ne moraju birati između porodice i pristojnog života.

- I na kraju jedna poruka, za one koje će najava ove reforme zateći u Minhenu, Beču, Dablinu, Cirihu ili Čikagu, više ne morate birati između porodice i pristojnog života. Vratite se. Crna Gora vas čeka. Vrijeme je za život po Euro modelu - zaključio je Spajić.

Programska šema

19:00 20:00
24 SATAINFORMATIVA
20:00 21:00
LEXEMISIJA
21:00 22:00
MILMEDIKA HEALTH TALKSEMISIJA
22:00 23:00
SJENKEEMISIJA
23:00 00:00
GRAĐANSKI UGAOEMISIJA
00:00 02:00
BUDILNIKEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.