Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš nikada neće imati podršku Vlade za inicijative koje znače reviziju istorije, mijenjanje datuma Dana opštine ili sporna imenovanja mostova, rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata", na Televiziji E, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković.
Nurković je poručio da se vara svako ko misli da je antifašizam u Crnoj Gori slab i da se ne može oduprijeti sve češćim narativima, ali i potezima. Ipak, naglašava da crnogorski građani moraju biti oprezni i voditi računa.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Opštine Pljevlja mijenja istorijske činjenice, ali vjeruje da nema mjesta istorijskom revizionizmu ni u Pljevljima, ni u ostatku Crne Gore.
- Vidjeli smo pokušaj davanja naziva novim mostovima bez konsenzusa, bez otvaranja rasprave javne u lokalnom parlamanetu i Skupštini Crne Gore. Ubijeđen sam da nikada neće dobiti podršku Vlade za mijenjanje datuma Dana opštine Pljevlja. Neće biti te većine koja bi nešto slično odobrila. Kada se ostane bez politike, onda se pristupa nekim senzacionalističkim pokušajima da se nešto stavi u fokus. Ja ovo cijenim kao nedostatak politike, jer bi gospodin Vraneš trebalo da se bavi lokalnom politikom, razvojem svoga grada, da upregne te svoje kapacitete sve iz Pljevalja koje ima sa ljudima iz Vlade kako bi grad Pljevlja učinio pristojnim i ljepšim gradom za život svih građana Pljevalja, a ne da se bavi trivijalnim stvarima, kao što smo vidjeli u prethodnom periodu - rekao je Nurković.
Podsjeća da je antifašizam u Crnoj Gori bio na velikom nivou i da danas, kako kaže, ima jačinu, te da će se uvijek smatrati ispravnim stvari i stavovi koji su utemeljeni nakon sloma fašizma i onih koji su potpomagali fašizam tokom Drugog svjetskog rata.
<h2>"Kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda nikada nije pripadala BS"</h2>
Nurković smatra i da postoji potencijal da se depolitizuje Ustavni sud. Podsjeća i da je Bošnjačka stranka insistirala da jedan od imenovanih sudija bude pripadnik bošnjačke nacionalne zajednice, jer to je pravo koje im, kako ističe, pripada po Ustavu.
- Mi nijesmo to zagovarali zato što je to naš hir, ili da bi se slavopobjedno odnosili prema tome ukoliko bi dobili nekoga iz nacionalne zajednice Bošnjaka u Ustavnom sudu, nego zbog toga što Bošnjaci čine oko 10 odsto stanovništva Crne Gore i najveća je nacionalna zajednica manjinskih naroda u Crnoj Gori. Neprihvatljivo je da u narednih 10-12 godina, koliko traje mandat sudiji Ustavnog suda, taj krovni organ bude bez pripadnika Bošnjačke zajednice. Mi nikad nijesmo rekli da to treba da bude neko blizak Bošnjačkoj stranci ili da tamo tražimo da bude neki naš član. Naprotiv, osoba koja je aplicirala za sudiju Ustavnog suda nikada nije pripadala Bošnjačkoj stranci, jeste našoj nacionalnoj zajednici i prepoznali smo je kao vrsnog kandidata, a kao takvu su je prepoznali i ostali - istakao je Nurković.
On u narednom periodu očekuje odgovore zašto kandidatkinja sa integritetom nije izabrana i da li je moguće da joj se ne vjeruje zato što je Bošnjakinja.
- Ako nekome vjerujete znači da ste dobronamjerni. Ja hoću da vjerujem da je ovo nešto što je bio produkt nesnalaženja. Koleginica koja je rekla ,,dva u jedan” govori nešto što je na sceni u Crnoj Gori već duži vremenski period i mi moramo da priznamo da postoji jedno ogromno nepoznavanje manje brojnih naroda u Crnoj Gori. Rečenica ,,...pripadnik je islamske vjere, Albanac je, pa dva u jedan” jednaka onome kada bih ja čuo da se neko zove Marko ili Jelena, pa bih rekao da je Marko Crnogorac, a Jelena Srpkinja, a onda je meni sve to ,,dva u jedan". Mogu biti jedan ili drugi, pripadaju hrišćanskoj vjeri i onda je meni to svejedno. Ne, te stvari nijesu svejedno i te stvari se moraju jasno razgraničiti kao što su jasno razgraničene i u Ustavu Crne Gore, ko su građani Crne Gore, koji su narodi koji su konstituenti države. U tom smislu je jasno da u Crnoj Gori žive Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Hrvati, Albanci, Romi i drugi - naglasio je Nurković.&nbsp;
Vjeruje da je Bošnjačka stranka korektivni faktor u vlasti i zna koji su ciljevi države, proklamovani, kako podsjeća, još od sticanja nezavisnosti. Značaj vide i u tome što ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji je iz redova te stranke, radi veoma važne stvari u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.&nbsp;
<h2>Pokušavaju da poprave stanje</h2>
Komentarišući nedavni incident na Zabjelu nakon koga je ukinut bezvizni režim građanima Turske, Nurković kaže da Bošnjačka stranka i njen ministar Ibrahimović pokušavaju "da poprave to stanje".&nbsp;
Očekuje da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopšti koji su elementi inostranosti koji su doveli do tog događaja, snažno potpomognuti iz Crne Gore.&nbsp;
- Kao što znate, počinioci nijesu bili državljani Republike Turske, čak mi nemamo epilog, nemamo jasnu sliku šta se zaista desilo. Čekamo da dobijemo određene informacije. Ministar Šaranović je, odgovarajuć na poslanička pitanja, rekao da ima inostranih elemenata u svim ovim aktivnostima i da zbog osjetljivosti ne može da saopšti više podataka - podsjetio je Nurković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nurković: Vraneš nikada neće imati podršku Vlade za inicijative koje znače reviziju istorije

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku čiji je cilj da se državljanima iz članica Evropske unije, evropskog ekonomskog prostora ili Švajcarske Konfederacije omogući jednak pristup sudskoj zaštiti kao i domaćim subjektima, a u skladu sa načelom jednakosti stranaka u postupku i standardima prava Evropske unije.
- Predloženim dopunama se obezbjeđuje efikasan pristup pravnoj zaštiti za zaposlene,odnosno radnike i poslodavce iz tih država - naveli su u Vladi.
Na ovaj način se, prema njihovim riječima, omogućava da u parnicama iz radnih odnosa zaposlenog, odnosno radnika, može zastupati lice koje je član sindikalne organizacije, a poslodavca punomoćnik člana udruženja poslodavaca.
Ovim izmjenama se, dodaju u Vladi, pristupilo radi &nbsp;usaglašavanja sa direktivom Evropskog parlamenta i Savjeta iz 2014. godine o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajemčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja, u cilju zatvaranja pregovaračkog poglavlja 2 - Sloboda kretanja radnika.
Na sjednici je utvrđen i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova. Cilj ovih izmjena je, ističu u Vladi, povećanje pravne sigurnosti strana u sporu, poboljšanje uslova rada miritelja i arbitara, te unapređenje rada Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, a sve radi povećanja efikasnosti postupaka mirnog rješavanja individualnih i kolektivnih radnih sporova, preciziranja normativnog okvira i usklađivanja sa praksom.
- Ovim izmjenama se usklađuje zakonodavni okvir s potrebama prakse i međunarodnim standardima u oblasti mirnog rješavanja radnih sporova. Isto tako, Predlogom zakona se vrši usklađivanje u skladu sa direktivama u okviru Pregovaračkog poglavlja 2 - Sloboda kretanja radnika, odnosno sa Direktivom Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. aprila 2014. o mjerama za olakšavanje ostvarivanja prava koja su radnicima priznata u kontekstu slobode kretanja radnika i Regulativom (EU) br. 492/2011 Evropskog parlamenta i Savjeta od 5. aprila 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji (kodifikacija) - kazali su u Vladi.
To, kažu, u smislu omogućavanja državljanima Evropske unije, Evropsko ekonomskog prostora i Švajcarske Konfederacije kao i članovima njihove porodice da kada zasnuju radni odnos u Crnoj Gori imaju prava da zaštitu svojih prava ostvaruju pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova.
- Isto tako, omogućiće im se da budu izbrani za miritelje i arbitre u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom - dodali su u Vladi.

Vlada utvrdila dopune Zakona o parničnom postupku: Jednak pristup sudskoj zaštiti za radnike iz EU

Vlada Crne Gore jasno prepoznaje željeznicu kao ključni stub održivog transporta i kao sektor u kojem se najbolje ogleda naš evropski put - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović koji će, sa državnim sekretarom Ministarstva saobraćaja Savom Ašaninom, ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom i saradnicima, prisustvovati otvaranju Evropske kuće u Bijelom Polju.
U sklopu proslave otvaranja Evropske kuće, organizovano je posebno putovaje EU- brendiranim vozom od Podgorice do Bijelog Polja, kako bi se istakla održiva mobilnost i Zelena agenda Evropske unije.
Potpredsjednik Zogović, u svom obraćanju istakao je da željeznički saobraćaj u Crnoj Gori ima posebno mjesto u razvoju naše zemlje.
- On povezuje sjever i jug, omogućava ljudima da se kreću brže, sigurnije i ekološki prihvatljivije, a istovremeno predstavlja simbol naše evropske orijentacije. Linija Podgorica – Bijelo Polje jedna je od najvažnijih za unutrašnju povezanost i regionalnu integraciju - rekao je on.
On je istakao da je, uz podršku evropskih partnera, tokom proteklih godina u ovaj sektor uloženo preko 200 miliona eura kroz kredite, grantove i javna sredstva.
- Prije svega u okviru projekata rekonstrukcije pruge Bar–Podgorica–Vrbnica, koju finansijski podržavaju Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska unija kroz platformu Zapadnobalkanski investicioni okvir - WBIF - naveo je on.
Ova ulaganja su, kaže, doprinijela povećanju efikasnosti, sigurnosti i pouzdanosti željezničkog saobraćaja, sve snažnije integrišući Crnu Goru u evropske transportne koridore.
- Ovi projekti nisu samo ulaganja u infrastrukturu – oni su investicija u našu budućnost, u ekonomsku stabilnost i u regionalnu povezanost - kazao je Zogović.
Trenutno je, kaže, u fazi implementacije veliki projekat rekonstrukcije dionice Bar-Golubovci, procijenjene vrijednosti oko 220 miliona eura, koji će značajno unaprijediti propusnu moć i bezbjednost saobraćaja na južnom dijelu pruge, naročito prema Luci Bar.
- Takođe, u toku je realizacija projekta sanacije 13 čeličnih mostova, 8 tunela i 20 km pruge na dionici Lutovo – Bratonožići – Bioče, kao i modernizacije depoa i radionica za održavanje željezničkih voznih sredstava, ukupne vrijednosti 80 miliona eura - naveo je on.
Za realizaciju oba projekta odobrena su, ističe Zogović, bespovratna sredstva EU u vrijednosti od 148 miliona eura kroz WBIF.
- Preostali iznos neophodan za realizaciju investicija jednim dijelom je već obezbijeđen kroz kreditni aranžman sa EIB, a drugim dijelom će biti obezbijeđen kroz dodatna kreditna zaduženja sa EIB i EBRD bankom - dodao je on.
Današnja vožnja vozom od Podgorice do Bijelog Polja ima, poručuje Zogović, snažnu simboliku.
- Ona pokazuje našu posvećenost razvoju sjevera, ravnomjernom regionalnom razvoju i evropskoj budućnosti Crne Gore. Otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju nije samo svečanost – to je potvrda da zajedno sa našim evropskim partnerima gradimo infrastrukturu, institucije i vrijednosti koje će našim građanima donijeti bolji i sigurniji život - zaključio je Zogović.

Zogović: Vlada željeznicu vidi kao stub održivog transporta i sektor u kojem se najbolje ogleda naš evropski put

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici razriješila dosadašnju zastupnicu Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarinu Peković i umjesto nje postavila Mirka Đukovića.
Pored toga, i Ana Srdanović je postavljena za zamjenicu zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Poslanik Građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić razriješen je sa pozicije člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a imenovan poslanik Socijaldemokrata (SD) i jednan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-izabran-za-zamjenika-predsjednika-odbora-za-bezbjednost-i-odbranu-i-clana-vijeca-za-nacionalnu-bezbjednost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Istim rješenjem je za člana Vijeća ponovo imenovan direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović.
Samir Orahovac je, odlukom Vlade, određen za vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.
Osim toga, Vlada je donijela postavila Biljanu Petrović Nedović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za normativne poslove i praćenje primjene propisa iz oblasti zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, te donijela rješenje o prestanku mandata sekretara Ministarstva evropskih poslova Miodraga Rašovića. On je potom određen za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.&nbsp;
Vlada je donijela i rješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora Zavoda za školstvo - rukovoditeljke Sektora za unapređivanje obrazovanja Nataše Gazivode.
Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja predloženo je da za članove Odbora direktora, predstavnike državnog kapitala, izabere: Marka Gačevića, Ljupka Klačara, i Vladimira Stojkanovića, a Vlada je odredila Maju Ivanović za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na redovnoj Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja, zakazanoj za 17. decembar 2025. godine.
Svetlana Rajković je razriješena sa mjesta sekretarke Savjeta za vladavinu prava, a na tu poziciju imenovan Denis Vukotić.
Vlada je Jasminu Lukačeviću produžila v.d. mandat na poziciji sekretara Ministarstva dijaspore.
- Vlada je donijela Rješenje o razrješenju dužnosti članice Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje Marije Raičević, te donijela rješenje o imenovanju Jelene Đukić za članicu Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje - naveli su u Vladi.
Mandat je produžen i &nbsp;v. d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Ivani Janković Mijanović, kao i v. d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete Draganu Mijuškoviću.

Vlada razriješila Katarinu Peković, Mirko Đuković novi zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

Neka partija Milana Kneževića, ukoliko želi da djeluje principijelno, napusti Vladu već danas. Tek tada će njegove riječi dobiti stvarnu težinu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), ocijenio da Knežević nastavlja sa politikom manipulacija nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Milojka Spajića u Skupštini.
Umjesto ulaska u, kako je rekao, besmislene rasprave - Milatović mu postavlja četiri pitanja.
- Ko je dao saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu? Odgovor: Vlada - naveo je Milatović.
Pita i ko je dao saglasnost na izvođenje radova, te ukazuje da je to učinila Vlada.
- Da li je partija poslanika Kneževića dio te iste Vlade? Odgovor: Jeste. &nbsp;Da li će ta partija napustiti Vladu, kao što sam ja napustio PES kada se više nijesam slagao sa politikom svoje partije? Odgovor: Neće - naveo je Milatović.
Zato i predlaže Kneževiću da napusti Vladu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1996565685275672869%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović Kneževiću: Napustite Vladu već danas

Kakav je odnos Vlade Crne Gore prema ,,Skijalištima Crne Gore” i rukovodstvu ovog preduzeća, najbolje pokazuje nedavna posjeta ministarke javnih radova Majde Adžović Rožajama i ski-centru ,,Hajla-Štedim” - ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u tom gradu ističući da na ,,završetak ključnog državnog projekta” nije pozvan niko iz ovog preduzeća.
Ovo državno preduzeće bilo je, ističu oni, predviđeno kao glavni nosilac turističkih projekata na sjeveru Crne Gore.
- Bilo je planirano da upravo ono gazduje novoizgrađenim ski centrima - naglasili su u kolašinskom DPS-u.
Dodali su da je nakon posjete iz resornog ministarstva saopšteno da je ministarka Majda Adžović u Rožajama ozvaničila završetak ključnog državnog projekta - elektroenergetskog snabdijevanja budućeg ski-centra ,,Hajla-Štedim”, te da je izgrađeno 21 km podzemnog dalekovoda i šest trafostanica čime je obezbijeđeno stabilo napajanje za žičaru i budući turistički kompleks.
- Najnovija potvrda nestručnosti i nekompetencija rukovodstva ,,Skijališta Crne Gore” je i nedavna emisija ,,Naglas” na Javnom servisu u kojoj se raspravljalo o osnježavanju staza na ski centrima ,,Kolašin 1600” i ,,Kolašin 1450” u kojoj opet nije bio prisutan niko iz ovog preduzeća - ocijenili su u kolašinskom DPS-u.
Nakon svega navedenog građani Kolašina, smatraju oni, s pravom sumnjaju u otvoreno sabotiranje rada kolašinskih ski-centara.
- Naročito državnog ski-centra, jer je povučeno toliko negativnih poteza, koji se ne mogu pripisati nepromišljenosti i nekompetenciji. U jednom periodu Kolašin se ,,potapao” hidro-energetskim projektom, a danas, nažalost, opstruiranjem razvoja ljetnjeg i zimskog turizma - zaključili su u DPS-u.

DPS Kolašin: Posjeta Adžović pokazuje odnos Vlade prema Skijalištima Crne Gore, građani s pravom sumnjaju u otvoreno sabotiranje

Rekonstrukcijom magistralnog puta od Slijepač mosta do ulaza u Berane, kroz projekat Lepenac - Ribarevina - Poda - Berane, osigurana je bezbjednija, brža i udobnija veza Bijelog Polja i Berana i obezbijeđena moderna pristupna saobraćajnica budućem auto-putu Bar - Boljare, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić, saopšteno je iz kabineta premijera.
On je zajedno sa potpredsjednikom Vlade za infrastrukturu Milunom Zogovićem, ministratkom saobraćaja Majom Vukićević i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem ozvaničio završetak rekonstrukcije ove saobraćajnice.
Ukupna dužina rekonstruisane trase od Slijepač Mosta do ulaza u Berane iznosi 35 kilometara, ugovorena vrjednost radova je 35,7 miliona eura (bez PDV-a), a projekat je finansiran od strane Evropske investicione banke (EIB).
- Rekli smo da će Berane i vasojevićki kraj biti saobraćajno čvorište i upravo se to ostvaruje. Rekonstrukcija ove važne saobraćajnice osigurava bezbjedniju, bržu i udobniju vezu Bijelog Polja i Berana. Nakon više od pola vijeka, obnovljeno je 35 kilometara magistralnog puta u sklopu projekta Lepenac - Ribarevina - Poda - Berane- kazao je premijer Spajić i dodao
Ističu da je ovo najveća rekonstrukcija putne infrastrukture u Crnoj Gori do sada, a ujedno, ova modernizovana saobraćajnica biće i pristupna ruta auto-putu Bar - Boljare. Ovaj posao realizovali smo uz podršku Evropske investicione banke, a još je projekata pred nama.
Potpredsjendik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović istakao je da je, što se tiče razvoja infrastrukture na sjeveru, nedavno rekonstruisan put Mateševo- Andrejevica preko prevoja Trešnjevik, pokrenuta žičara u ski-centru Štedim u Rožajama, otvorena dionica puta Vrulja- Matijevići prema Pljevljima, te da je danas ozvaničena rekonstrukcija regionalnog puta koji koriste gotovo sve opštine na sjeveru.
- Ovo je jedan od velikih infrastrukturnih projekata i jedna od upečatljivijih investicija za razvoj sjevera. Sve ono što je ova Vlada obećala građanima sjevera Crne Gore - da će se promijeniti odnos prema tom regionu i da investicije stižu na sjever, to se ispunjava i stvaraju se uslovi i za druge vrste investicija- istakao je Zogović.
Kako je rekao, pored regionalnih i magistralnih puteva, druge dionice auto-puta, za koju se uskoro očekuje izvođač radova, 44 Vlada je opredjelila veliki iznos novčanih sredstava za razvoj lokalne putne infrastrukture koja se realizuje preko opština.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević kazala je da slijedi još značajnih investicija u sjeverni region i opštinu Berane.
- Radiće se put Berane Rožaje ukupne dužine 30 kilometara, put Berane Andrijevica, uz već rekonstruisani put preko Trešnjevika. Ima dovoljan broj investicija za ovaj kraj što potvrđuje našu opredijeljnost za razvoj infrastrukture, posebno na sjeveru Crne Gore- kazala je Vukićević.
Vuksanović je pojasnio da su radovi na projektu rekonstrukcije dionica Lepenac - Ribarevina, Ribarevina - Poda i Poda - Berane počeli 1.08.2023. godine.
- Završetak radova definisan aneksom je bio 28.12.2025. godine, tako da smo ovaj posao završili i prije roka. Izvođač radova je konzorcijumom Štrabag-Bemax- rekao je Vuksanović.
Radovi su podrazumjevali zamjenu kolovozne konstrukcije na cjelokupnoj dionici puta, izradu potpornih zidova, sanaciju i rekonstrukciju kosina, mostova i tunela, sanaciju nekoliko klizišta, a riješen je i odvod kako površinskih tako i podzemnih voda.
Tokom izvođenja radova, a na zahtjev lokalnog stanovništva, naknadno su urađeni trotoari i ulična rasvjeta u dužini od skoro 10 kilometara, u vrijednosti od oko tri miliona eura.
Ovim se u značajnoj mjeri povećala bezbjednost kroz naseljena mjesta, a rekonstruisana je i izgrađena nova vodovodna mreža na pojednim dionicama.
Rekonstrukcija podrazumjeva i ugradnju nove horizontalne i vertikalne signalizacije, kao i ugradnju novih sistema pasivne bezbjednosti saobraćaja.
Sa završenim radovima na ovoj dionici stanovnici ovog dijela Crne Gore dobiće modernu saobraćajnicu koja će povećati nivo usluge i bezbjednost saobraćaja na ovom cijelu putne mreže Crne Gore.

Spajić: Najveća rekonstrukcija putne infrastrukture do sada - Berane postaje saobraćajno čvorište sjevero-istoka Crne Gore

Da su u PES-u u potpunosti zadovoljni &nbsp;liderskom palicom Andrije Mandića i da se u društvu sa proruskim proksijima i pionima Aleksandra Vučića osjećaju sasvim ugodno, jer je to njihovo prirodno okuženje u kojem su u potpunosti „svoji na svome“, govorimo od kada je taj demagoško-populistički pokret nastao, kazao je Vatrosalv Belan, predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza.
Belan ističe da smo dobili još jednu nespornu potvrdu, a kroz usta potpredsjednika Vlade i člana Predsjedništva PES, Filipa Ivanovića, koji je izrazio očekivanje da Vlada Crne Gore nakon 2027. godine neće biti bitno drugačija nego ova nesrećna današnja.
- Ivanović dakle žarko želi da i dalje crnogorsku Vladu kontrolišu Andrija Mandić, Milan Knežević, Vladislav Dajković, da nastavi tijesnu saradnju sa Darijom Vranešom, Markom Kovačevićem i ostalim ljubiteljima šubara sa kokardama i promoterima fašističkih ideologija- kazao je Belan.
Mišljenje Belana je da pod „bitno drugačija“ sasvim &nbsp;izvjesno znači da &nbsp;Ivanović oslikava nadu da PES-u neće biti potrebne partije manje brojnih naroda, kako bi ta Vlada mogla do kraja imati karakter trojanskog konja Kremlja i „srpskog sveta“.&nbsp;
PES ima pravo naravno da obitava u društvu u kojem mu je najljepše i da sam odabere čije strateške politike će slijediti.
- Na nama je da ove vlažne snove PES-a koje je prezentovao Filip Ivanović rastjeramo i da se nakon izbora, bili oni 2027. ili prije, PES u sopstvenom mamurluku i glavobolji probudi u realnosti istinske proevropske, građanske, demokratske, progresivne i antifašističke Crne Gore. Tu „noćnu moru“ ćemo i prirediti PES-u i Filipu Ivanoviću- poručio je Ivanović.

Belan: Ivanović žarko želi da i dalje crnogorsku Vladu kontrolišu Mandić, Knežević i Dajković

Vlada je obustavila postupak izrade DUP-a Donja Gorica i izmjena DUP-a Pobrežje - zona G. Izradu plana za prostor Donje Gorice 2020. godine je pokrenula Vlada Duška Markovića i planski dokument je prošao javnu raspravu ali nikada nije usvojen.
Ovim planskim dokumentom planeri su nacrtali prostor od 378,02 hektara ali su tokom javne rasprave mještani iskazali nezadovoljstvo ucrtanim rješenjima koja su prepisana iz Prostorno urbanističkog plana Podgorice i tražili njegove izmjene.
Vladina odluka, koja je nakon sjednice objavljena u četvrtak, 20. novembra, ne sadrži razloge zbog čega je obustavljen postupak izrade planskog dokumenta. Kako saznajemo, razlog su obaveze koje proističu iz novog Zakona o uređenju prostora da se do kraja godine moraju završiti svi započeti planovi, pa kako to nije završeno, odluka je povučena.
- Odluka o izradi Detaljnog urbanističkog plan Donja Gorica prestaje da važi. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore - piše u odluci koju je donijela Vlada.
Izradu izmjena plana za dio Pobrežja 2022. godine pokrenula je Vlada Dritana Abazovića. Planeri su trebali da nacrtaju 6,1 hektar prostora između ulica Kralja Nikole i Radosava Burića i novog bulevara koji se nastavlja preko mosta Junion na bulevar i brdo Ljubović.
- Odluka o izradi izmjena Detaljnog urbanističkog plan Pobrežje zona G prestaje da važi. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore - piše u odluci koju je donijela Vlada.
Van snage su stavljene i odluke o određivanju rukovodica planskih dokumenata i visini naknade za rukovodioca i stručni tim koji su bili određeni da urade planove.

Vlada obustavila postupak izrade DUP-a Donja Gorica i izmjena DUP-a Pobrežje

Vlada Crne Gore je na današnjoj telefonskoj sjednici usvojila Predlog odluke o dodatku na osnovnu zaradu za zaposlene na određenim radnim mjestima u oblasti prosvjete.
Kako je saopšteno iz Vlade, ovom odlukom definišu se radna mjesta, način ostvarivanja prava i iznos dodatka za zaposlene u javnim predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, kao i ustanovama za obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama.
- Cilj odluke je unapređenje materijalnog položaja prosvjetnih radnika na pozicijama koje zahtijevaju posebno angažovanje i odgovornost - navodi se u saopštenju.
Na sjednici je donijeta i odluka o usvajanju Predloga granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, kojim se dodatno uređuju prava i obaveze zaposlenih u obrazovnom sistemu.
Takođe, Vlada je usvojila Predlog platforme za učešće potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju mr Moma Koprivice na Drugoj globalnoj konferenciji o upotrebi podataka za unapređenje mjerenja korupcije, koja će biti održana u Njujorku od 2. do 4. decembra 2025. godine.

Vlada usvojila odluke o dodatku na zaradu u prosvjeti i granski kolektivni ugovor

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: vlada-crne-gore