Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori Crne Gore predstavila je Program rada za period 2025–2026, koji, kako je saopšteno, predstavlja strateški iskorak u unapređenju rada sektora igara na sreću.
Potpredsjednik Grupacije Miloš Lalević istakao je da usvajanje Programa označava početak snažnijeg institucionalnog pristupa zasnovanog na dijalogu, transparentnosti i profesionalnim standardima.
– Sektor igara na sreću jedan je od najstrože regulisanih u Crnoj Gori. Naš prioritet je jačanje partnerstva sa Ministarstvom finansija, Upravom za igre na sreću, Poreskom upravom, Upravom policije, Centralnom bankom i drugim institucijama – poručio je Lalević, dodajući da se puni efekti zakonskog okvira mogu postići samo putem kontinuirane i stručne saradnje.
On je ukazao da crno tržište igara na sreću ostaje najveći izazov pred državom.
– Nelegalne online platforme, razvoj tehnologija i nedovoljno efikasni kontrolni mehanizmi omogućavaju procvat crnog tržišta, što predstavlja opasnost za javne finansije, bezbjednost korisnika i poštovanje zakona. Snažna institucionalna akcija je ključna – naglasio je Lalević.
Grupacija će, istakao je, nastaviti da promoviše standarde odgovornog priređivanja kroz saradnju sa civilnim sektorom, stručnim organizacijama i lokalnim samoupravama.
– Odgovorno priređivanje nije samo zakonska obaveza, već zajednički društveni interes – kazao je Lalević.
On je najavio i intenziviranje prekogranične saradnje, u cilju jačanja regulatorne transparentnosti i nadzora, te unapređenja borbe protiv nelegalnog tržišta.
– Jedinstven i profesionalan nastup industrije ključan je za efikasno zastupanje interesa legalnih priređivača i jačanje ugleda sektora – poručio je Lalević.
Zaključio je da Grupacija ostaje posvećena transparentnom i odgovornom poslovanju u skladu sa novim zakonskim okvirom.
– Bićemo konstruktivan partner institucijama i pouzdan sagovornik javnosti – zaključio je Lalević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lalović: Novi program borba protiv crnog tržišta i jačanje partnerstva sa državom u fokusu

Zatvaranje poglavlja 3, 4 i 6 znači jednostavnije pokretanje firmi, uklanjanje nepotrebnih administrativnih prepreka i veću konkurenciju, ali i više šansi da crnogorski privrednici usluge ponude širom Evropske unije (EU), saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- To znači jasnija pravila, manje rizika, stabilniji finansijski sistem i veću predvidivost za investitore. Ovaj proces donosi ujednačena i moderna pravila poslovanja i fer uslove za sve - rekla je Gorčević na otvaranju panel debate u Privrednoj komori (PKCG).
Panel debatu pod nazivom Prilike. Razvoj. Integracija: crnogorska privreda pred novim poglavljima, organizovalo je Ministarstvo evropskih poslova, u partnerstvu sa PKCG, ministarstvima ekonomskog razvojam i finansija i uz podršku Delegacije EU kroz projekat EU4ME, a u susret zatvaranju Poglavlja 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala i 6 - Privredno pravo.
Gorčević je navela da ova poglavlja predstavljaju set vrlo praktičnih promjena, koje vode ka lakšem, bržem i sigurnijem poslovanju.
- Članstvo u EU neće riješiti sve probleme. Usklađivanje se standardima EU zahtijeva stručni kadar, digitalizaciju, a ponekad i promjene u poslovnoj kulturi - rekla je Gorčević.
Ona je naglasila da sve to vrijedi, jer kompanije koje usklade svoje poslovanje s evropskim pravilima, postaju konkurentnije, ne samo na domaćem, već i na tržištu EU od preko 450 miliona ljudi.
- Zatvaranjem ovih poglavlja pokazujemo da Crna Gora ne usklađuje samo propise, već gradi ekonomiju kompatibilnu sa evropskom i spremnu za ravnopravno učešće na jedinstvenom evropskom tržištu - poručila je Gorčević.
Predsjednica PKCG, Nina Drakić, saopštila je da zatvaranje pregovaračkih poglavlja 3, 4 i 6 nije samo rezultat dugotrajnih i složenih pregovora, već potvrda da Crna Gora napreduje u oblastima presudnim za ekonomski razvoj, investicionu sigurnost i jačanje konkurentnosti privrede.&nbsp;
- Zatvaranjem ovih poglavlja, EU jasno potvrđuje da se Crna Gora približava standardima, pravilima i najboljim praksama jedinstvenog evropskog tržišta. To nijesu samo tehnički kriterijumi - radi se o oblastima koje svakodnevno utiču na rad naših kompanija - kazala je Drakić.
Prema njenim riječima, radi se o procesu koji oslobađa potencijal crnogorskih kompanija da pružaju usluge širom EU, kroz jednostavnije procedure.
- Zatvaranje ovih poglavlja jeste važno dostignuće, ali ne treba zaboraviti da predstavlja i novu obavezu - da nastavimo sa dosljednom i kontinuiranom primjenom preduzetih standarda, sprovođenjem reformi koji će osigurati da usklađeni propisi zažive u praksi - navela je Drakić.
Ona je naglasila da Crna Gora danas šalje jasnu i snažnu poruku – da je spremna, da može i da želi da bude dio evropskog ekonomskog prostora.
- Na nama je da iskoristimo ovu pozitivnu dinamiku i zajedno stvorimo poslovni ambijent u kojem domaća preduzeća, kao i strani investitori, ulažu sa povjerenjem, posluju u stabilnim uslovima i stvaraju vrijednost koja je prepoznata i na domaćem i na širem evropskom tržištu - istakla je Drakić.
Šefica pregovaračke radne grupe za Poglavlje 6, Renata Milutinović, iz Mnistarstva ekonomskog razvoja, kazala je da poglavlja 3 i 6 najvidljivije utiču na poslovni ambijent, mobilnost preduzetnika, kvalitet regulative i nivo zaštite svih učesnika na tržištu.
- Poglavlje 3 otvara crnogorskim kompanijama pristup jedinstvenom evropskom tržištu, gdje preduzetnici mogu pružati usluge u 27 država članica na jednak način kao i domaći pružaoci usluga - rekla je Milutinović.
Crna Gora je u Poglavlju 6 ispunila sva završna mjerila, a Skupština usvojila cijeli set zakonskih rješenja.
- Sve ove reforme ne stvaraju samo zakonski okvir koji je usklađen sa EU. One stvaraju uslove da investitori imaju jasnija pravila, manjak pravne nesigurnosti i veću predvidivost u poslovnom planiranju - dodala je Milutinović.
Time se otvara prostor za veće ulaganje, veći broj projekata i stabilniji poslovni ambijent.&nbsp;
- Poglavlja 3 i 6 imaju zajedničku misiju – da učine crnogorsku privredu otvorenijom i otpornijom, uz jasna i savremena pravila usklađivanja sa najboljom evropskom praksom - smatra Milutinović.
&nbsp;Državna sekretarka u Ministarstvu finansija, Milica Adžić, saopštila je da sloboda kretanja kapitala predstavlja jedan od četiri stuba na kojima počiva jedinstveno tržište EU, dok je privredno pravo ključ za stabilno, predvidivo i transparentno poslovno okruženje.
- Poglavlja 4 i 6 nijesu tek administrativne obaveze. Ona otvaraju nove mogućnosti za investiranje, jačanje konkurentnosti i dublju integraciju Crne Gore u evropski ekonomski sistem - &nbsp;zaključila je Adžić.

Gorčević: Zatvaranjem poglavlja do većeg tržišta i lakšeg pokretanja biznisa

Crnogorske vinarije nastupile su na međunarodnom vinskom sajmu Wine Vision by Open Balkan u Beogradu, predstavljajući svoju ponudu u okviru zajedničkog štanda Privredne komore Crne Gore (PKCG). Učešće domaćih proizvođača još jednom je potvrdilo snažan napredak crnogorske vinske industrije na regionalnoj sceni.
Savjetnik predsjednice PKCG, Dragoljub Bulatović, kazao je da je zajednički nastup važan korak ka jačanju vidljivosti domaćih proizvođača:
– Privredna komora vidi ovu manifestaciju kao izvanrednu priliku da se naši vinari snažnije pozicioniraju na međunarodnom tržištu. Ekonomsku integraciju smatramo ključem za bolju prepoznatljivost našeg vinarskog nasljeđa. Uvjereni smo da će predstojeći dani potvrditi značaj i reputaciju Wine Vision-a.
Predsjednik Grupacije vinara i vinogradara pri PKCG, Radosav Brnović, naglasio je važnost institucionalne podrške:
– Privredna komora dala je snažan doprinos razvoju vinarstva. Kroz Grupaciju vinara dobili smo platformu za rješavanje brojnih izazova, ali i podršku za nastupe na ovako važnim sajmovima. Crnogorske vinarije imaju veliki potencijal u regionu i upravo ovakvi događaji omogućavaju da ga dodatno potvrdimo.
Enološkinja vinarije Keković Estate, Kristina Roganović, istakla je da zajednički nastup vinara snažno doprinosi promociji crnogorske vinske scene:
– Veliko nam je zadovoljstvo što smo treći put na Wine Vision-u, a prvi put uz PKCG. Zajedno pokazujemo snagu crnogorskog vina – tradiciju, autohtone sorte i ljubav prema vinogradarstvu.
Predstavnik porodične vinarije Đukanović, Dušan Đukanović, naglasio je značaj ovakvih manifestacija za male proizvođače:
– Ovo je izuzetna prilika da se male porodične vinarije predstave široj publici, ostvare kontakte i pokažu kvalitet crnogorskih vina. Ulaganja u vinograde i tehnologiju rastu, ali nam je ovakva podrška ključna da taj rad dođe do tržišta.
Vinarija Patrimonio takođe je imala uspješan nastup. Predstavnik David Mićunović rekao je:
– Naša vina nose duh tradicije iz Čemnice i kvalitet grožđa sa Bobije. Učešće na sajmu nam omogućava da predstavimo svoj rad i učvrstimo poziciju brenda.
Zajednički nastup crnogorskih vinarija na Wine Vision-u još jednom je pokazao da uz podršku Privredne komore Crne Gore domaća vinska industrija ima kapacitet, autentičnost i kvalitet da parira najznačajnijim regionalnim i međunarodnim proizvođačima.

1250x600

1084x550

PKCG: Crnogorske vinarije nastupile na Wine Vision-u i učvrstile svoju poziciju na regionalnoj vinskoj sceni

Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja 21. novembra organizovala prvi okrugli sto posvećen novom Zakonu o privrednim društvima, čija je puna primjena predviđena od 1. januara 2026. godine.
Događaj je imao za cilj da poslovnoj zajednici predstavi najvažnije elemente reforme korporativnog prava, da objasni razlike u odnosu na raniji zakonski okvir i da omogući otvorenu diskusiju o pitanjima koja se pojavljuju u praksi prije početka primjene propisa, saopštili su iz Privredne komore.
Direktorica Sektora udruženja u PKCG Slavica Pavlović podsjetila je da je prvi Zakon o privrednim društvima donijet 2020. godine i da je tada napravljen važan korak ka modernizaciji korporativnog prava u Crnoj Gori. Međutim, kako je istakla, ubrzani razvoj privrednih odnosa, zahtjevi poslovne zajednice i obaveza usklađivanja sa pravnom tekovinom EU nametnuli su potrebu za donošenjem novog, savremenijeg zakonskog okvira, koji će se primjenjivati od 1. januara 2026. godine i kojim se uvodi sveobuhvatna reforma korporativnog prava.
- Vjerujem da će današnja diskusija, uz učešće predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja i pravnih eksperata, dati jasne odgovore na sve izazove koje novi zakon donosi - poručila je Pavlović.
Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj naglasila je da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog sa privredom o svim pitanjima koja su se pojavila nakon usvajanja ključnih zakona iz oblasti privrednog prava. Kako je navela, komunikacija sa ekonomskom zajednicom bila je planirana još prije usvajanja zakona, imajući u vidu veliki broj novina koje on donosi. Podsjetila je da je zakon prošao javnu raspravu u okviru koje su sve sugestije pažljivo razmotrene, a dio njih i prihvaćen.
- Postoje evropska pravila o kojima se jednostavno ne pregovara, ali smo nastojali da u okviru mogućeg uvažimo potrebe privrede - istakla je Milutinović, dodajući da je današnji skup samo početak kontinuirane komunikacije sa privredom, te da će u narednom periodu biti organizovano još pet tematskih događaja.
Nemanja Radović, član ekspertskog tima koji je radio na Zakonu je u svom izlaganju detaljno predstavio novine koje donosi novi Zakon o privrednim društvima, naglašavajući njegovu suštinsku modernizaciju i usklađivanje sa evropskim standardima, te preciznije regulisanje korporativnog upravljanje, pitanja kapitala i restrukturisanja društava. Posebno je apostrofirao da zakon donosi veću pravnu sigurnost, transparentnost i efikasnost poslovanja.
- Jedan od najvažnijih iskoraka je prenošenje ključnih evropskih direktiva, čime se omogućava potpunija harmonizacija sa EU tržištem i olakšava prekogranično poslovanje. U skladu s tim, uvedene su nove pravne forme kao što su evropsko akcionarsko društvo (SE) i evropsko ekonomsko interesno udruženje (EEIG), a pojam „javnog društva" dodatno je preciziran, omogućujući privrednim društvima iz Crne Gore da posluju po modelima priznatim na EU nivou – naveo je Radović.
Radović je posebno istakao potpuno elektronsko osnivanje društava, uključujući DOO, dijelove društava i strane nerezidente, putem video identifikacije i elektronskih dokumenata. Takođe, regulisan je položaj preduzetnika, omogućeno privremeno obustavljanje djelatnosti i elektronska izrada osnivačkog akta i statuta. U oblasti upravljanja društvima uveden je klasičan one-tier sistem, izvršni direktori su članovi board-a, definisana je odgovornost i trajanje mandata članova organa, institut diskvalifikovanih direktora i obaveze rodne ravnopravnosti u javnim AD.
- Takođe, uvedena su pravila o dugoročnom učešću akcionara i detaljna regulacija korporativnog upravljanja, uključujući obavezne odbore i godišnje izvještavanje. Zakon omogućava prekogranična spajanja i podjele društava, fleksibilnije procedure za DOO, dodatne uplate članova i promjene u pravilima o glasanju i dividendama - piše u saopštenju.
Radović je naglasio da zakon digitalizuje postupke, ubrzava pravni promet i jača korporativno upravljanje, čime se stvara pouzdanije i konkurentnije investiciono okruženje u Crnoj Gori, uz rok od tri mjeseca za usklađivanje sa njegovim odredbama, od dana njegovog stupanja na snagu.
U drugom dijelu okruglog stola detaljno su razmotrena pitanja i dileme privrednika, a na pitanja je odgovarala i Dijana Raičković, ekspertkinja koja je učestvovala u izradi Zakona. Učesnike je, između ostalog, zanimalo niz praktičnih situacija koje će se javiti početkom primjene zakona, uključujući način određivanja modela upravljanja u akcionarskim društvima, tumačenje odredbi o jednodomnom i dvodomnom upravljanju, status i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora, kao i pitanja u vezi sa mandatom i izborom članova odbora direktora.
- Učesnici su ukazali da su nedoumice naročito izražene u dijelu prelaznih rokova i prakse izbora novih organa upravljanja nakon početka primjene zakona, kao i u vezi sa položajem izvršnih direktora koji su imenovani po ranijem zakonu, a kojima mandat traje i nakon početka važenja novog zakonskog rješenja. Razmatrana su i pitanja o tome na koji način se bira generalni direktor, koja se ovlašćenja prenose na odbor direktora, kako se vrši nadzor nad izvršnim direktorima i na koji se način odlučuje u situacijama u kojima su isti članovi organa istovremeno dio upravljanja i dio nadzorne strukture - navodi se.
Predstavnici Ministarstva naveli su da, iako izvršne direktore formalno bira skupština, predlaganje može biti inicijativa akcionara, dok mandat i odgovornosti ostaju jasno propisani zakonom. Novi zakon eksplicitno ograničava ovlašćenja i propisuje tehničke procedure koje preduzeća moraju sprovesti u roku od dva do tri mjeseca, uključujući izmjene statuta i druge formalnosti. Posebno je naglašeno da su notari obavezni da pregledaju i ovjere statute i akte društava, provjeravajući njihovu usklađenost sa zakonom, čime se dodatno osigurava pravna sigurnost i transparentnost poslovanja.
Privrednike je takođe interesovalo kako funkcioniše skupština društva u slučajevima kada je većinski vlasnik lokalna samouprava. Iz Ministarstva su pojasnili da skupština ostaje najviši organ odlučivanja, dok zakon precizira ulogu odbora direktora i izvršnih organa, čime se osigurava efikasno i transparentno donošenje odluka. Takođe, naveli su da ministarstva kontinuirano organizuju obuke za sve članove odbora, posebno u državnim preduzećima, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonskim standardima i evropskim direktivama.
- Predstavnici Ministarstva kazali su da će pripremiti i objaviti zvanična tumačenja u vezi sa svim postavljenim pitanjima, kako bi se obezbijedila ujednačena primjena zakona na nivou svih privrednih subjekata. Najavljeno je da će u narednim sedmicama biti objavljeni i podzakonski akti i tehnička uputstva za privredu, notare i profesionalne korisnike CRPS-a, te da će se organizovati dodatne konsultacije i radionice u cilju olakšavanja prelaska na novi sistem - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Predstavljen novi Zakon o privrednim društvima

Ulaganje u kvalitet i standardizaciju temelj je povjerenja i održivog razvoja u Crnoj Gori - poručeno je sa Crnogorskog dana kvaliteta koji je Privredna komora organizovala na temu ,,Mislimo različito, radimo zajedno – unapređujmo kulturu kvaliteta’’.
Cilje je bio da se razmotre načini na koje različiti pristupi, iskustva i perspektive mogu doprinijeti zajedničkom cilju - izgradnji i njegovanju kulture kvaliteta u organizacijama.
- Danas je prilika da se svi podsjetimo da kvalitet nije slučajnost, već rezultat predanosti, znanja i istinske želje da budemo bolji, ne zato što to traže tržišni standardi, već zato što znamo da samo kvalitet stvara trajnu vrijednost – istakao je u uvodnom obraćanju potpredsjednik Privredne komore, Dragan Kujović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, iako mala zemlja i mala ekonomija, pokazuje izvanredno razumijevanje za važnost standarda, mjerljivosti i kontinuiteta.
-Kroz institucije, privredu, akademsku zajednicu i civilni sektor raste svijest da kvalitet nije trošak – već investicija u povjerenje, održivost i budućnost. Taj put nas vodi ka društvu koje cijeni znanje, etiku i odgovornost, društvu u kojem svi želimo da živimo - poručio je Kujović, naglasivši da kvalitet nije samo skup standarda i procedura, već način razmišljanja, rada i života svake uspješne organizacije.
Prof dr Aleksandar Vujović, predsjednik Kooridnacionog odbora za kvalitet u PKCG, istakao je da, u vremenu skorijeg pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, ubrzanog tehnološkog razvoja zasnovanog na vještačkoj inteligenciji i stalnog rasta očekivanja korisnika, kvalitet postaje ključni način razmišljanja i garant održivog razvoja, konkurentnosti i povjerenja. On je ukazao i na to da kvalitet nije samo ispunjavanje standarda, već predstavlja dublju kulturu kontinuiranog unapređenja, inovacija i posvećenosti izvrsnosti u svim segmentima poslovanja.
-Kvalitet nije samo cilj koji postižemo; to je put kojim svakodnevno oblikujemo naše odluke, procese i inovacije. Kvalitet je način razmišljanja, temelj povjerenja i pokretač održivog razvoja. Samo kroz stalno unapređenje, posvećenost izvrsnosti i otvorenost za nova rješenja možemo izgraditi konkurentno društvo koje odgovara potrebama svojih građana i tržišta – poručio je on.
Tokom panela „Mislimo različito, radimo zajedno – Unapređujmo kulturu kvaliteta“, predstavnici ključnih institucija u Crnoj Gori podijelili su svoja razmišljanja o značaju kvaliteta, akreditacije, metrologije i razvijanju kulture kvaliteta u zemlji.
Gordana Bajić, direktorica Zavoda za metrologiju Crne Gore, istakla je da je metrologija osnov kvaliteta.
-Naše društvo može biti uređeno i uspješno samo ukoliko se oslanja na povjerenje, odgovornost i ispravne odluke. Kvalitet u metrologiji omogućava da korisnici naših usluga, bilo da su građani ili privredni subjekti, budu sigurni da su mjerila i mjerni uređaji ispravni i pouzdani – kazala je ona.
Bajić je naglasila da misija Zavoda za metrologiju obuhvata ostvarenje visokog kvaliteta usluga, sticanje povjerenja u sistem mjerenja, razvoj naučne metrologije i uspostavljanje efikasnog metrološkog sistema u Crnoj Gori kroz inovacije i stalno usavršavanje. 
Anita Krulanović, direktorica Akreditacionog tijela Crne Gore, kazala je da akreditacija predstavlja proces potvrđivanja kompetentnosti institucija i osiguravanja kvalitetnih usluga.
-Sertifikati koje izdaje naše akreditaciono tijelo pokazuju da je ocjenjivano tijelo kompetentno, da posjeduje odgovarajuće metode, opremu i stručno osoblje. Na međunarodnom nivou, naši sertifikati su priznati i pouzdani, jer smo uskladili svoj rad sa evropskim i međunarodnim standardima – navela je ona.
Krulanović je posebno istakla da je saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore od velikog značaja za širenje misije kvaliteta i promociju standarda u svim sektorima društva.
Neško Šćekić, predstavnik Instituta za standardizaciju je istakao važnost građenja kulture kvaliteta, poručujući da kvalitet nije samo ispunjavanje standarda, već skup karakteristika koji zadovoljava ili prevazilazi očekivanja korisnika.
-Da bismo imali kvalitetnu proizvodnju i usluge, potrebna su snažna tijela, akreditacija, metrologija i standardizacija. Samo na tom temelju možemo razviti pravu kulturu kvaliteta i osigurati da standardi budu primijenjeni odgovorno i efikasno – kazao je on.
Panelisti su poslalii jasnu poruku, a to je da razvoj kulture kvaliteta podrazumijeva stalnu edukaciju, inovacije, primjenu međunarodnih standarda i aktivnu saradnju svih relevantnih institucija, te ukazali na važnost kontinuiranog ulaganja u kvalitet i standardizaciju kao temelje povjerenja i održivog razvoja u Crnoj Gori.
Primjere dobre prakse predstavili su Slavica Jovanović, DLS - Montenegro doo Podgorica i Jovana Marković, specijalistkinja za kvalitet Kompanija One Crna Gora.
Slavica Jovanović govorila je o bezbjednosti hrane koja podrazumijeva sprovođenje svih neophodnih mjera kako hrana ne bi imala štetan uticaj na zdravlje potrošača kada se pravilno pripremi i konzumira, pri čemu je važno jasno razlikovati bezbjednost od pojma sigurnosti hrane.
Jovanović je naglasila da kvalitet hrane zahtijeva dodatne napore koji nadilaze minimalne standarde bezbjednosti, te da se odgovornost za postizanje najviših standarda dijeli među svim akterima u lancu proizvodnje, prerade, skladištenja i distribucije.
-Bezbjednost hrane je odgovornost svih učesnika u proizvodnji i distribuciji, a samo zajedničkim naporima možemo ostvariti najviše standarde kvaliteta i bezbjednosti - zaključila je Jovanović.
Jovana Marković, istakla je da je kvalitet integralni dio identiteta kompanije One i ključ strateškog pristupa u svakodnevnom poslovanju. Prema njenim riječima, One Crna Gora kontinuirano unapređuje iskustvo svojih korisnika kroz primjenu inovacija i posvećeni pristup svakoj usluzi.
Navela je da se vidljivi rezultati implementacije sistema kvaliteta ogledaju u smanjenju broja reklamacija, povećanju efikasnosti komunikacije i unapređenju internih procesa.
-Sistem kvaliteta omogućava organizaciji da posluje dosljedno, predvidivo i efikasno, da blagovremeno prepozna rizike i prilike te njeguje kulturu zajedničke odgovornosti i vrijednosti među zaposlenima i partnerima – poručila je ona.
Skup je moderirala Marga Koković, sekretarka Koordinacionog odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore.

PKCG: Ulaganje u kvalitet i standardizaciju temelj je povjerenja i održivog razvoja u Crnoj Gori

Potpuno urušavanje legalnog tržišta igara na sreću i gubitak velikog broja radnih mjesta, glavni su rizici primjene novog zakona koji tretira tu oblast, saopštio je predsjednik Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore (PKCG), Filip Knežević.
On je upozorio da primjena novog zakonskog rješenja može prouzrokovati gubitak velikog broja radnih mjesta zbog administrativno-pravnih, tehničkih i drugih biznis barijera koje se ogledaju u rješenjima kakva se ne mogu naći nigdje u regionu ili EU.
– Priređivači su, nažalost, kasno uključeni u pripremu novog zakona, tačnije tek kada je njegov inicijalni nacrt već bio objavljen, iako su od same najave, pojedinačno i kroz zajedničke inicijative, nudili podršku i saradnju nadležnim organima, kroz učešće u radnim grupama ili nekoj drugoj formi – rekao je Knežević u intervjuu za Glasnik PKCG.
On je naveo da za takvu vrstu saradnje, međutim, nije bilo dovoljno sluha na drugoj strani.
– Kada su, nakon brojnih obraćanja nadležnim i pojačanog interesovanja javnosti i medija, priređivači konačno uključeni u proces, to je u većoj mjeri bilo formalno, jer je i pored opsežnih primjedbi, predloga i sugestija, usvojeno svega nekih 20 odsto i to uglavnom komentara koji nijesu od suštinskog značaja – precizirao je Knežević.
On smatra da su upravo zbog toga određena zakonska rješenja neprimjenjiva, poput onog kojim se regulišu porezi na dobitke od igara na sreću, ali i da ima puno nepoznanica u dijelu primjene zakona, čime se svi učesnici na tržištu dovode u neizvjesnu pravno-formalnu situaciju.
– Nadam se da ćemo, kroz najavljene aktivnosti Grupacije, doprinijeti uspostavljanju kvalitetnijeg dijaloga i sadržajnije saradnje sa nadležnima, kako bi se, uz stručnu podršku i iskustvo priređivača, došlo do adekvatnijih i primjenjivih rješenja, počev od podzakonskih akata koji proizilaze iz novog zakona – poručio je Knežević.
Kada je riječ o ključnim izazovima sektora igara na sreću, on je naveo da se prvi odnosi upravo na implementaciju novog zakona.
– Primjena određenih normi upitna je sa stanovišta ustavnosti. Određene norme su nedovoljno jasne i ostavljaju prostor za proizvoljno tumačenje, dok su neke neprimjenjive zbog nedostatka podzakonskih akata kojima bi se bliže definisali ključni segmenti zakona. Postojeći podzakonski akti, koji su u primjeni do donošenja novih, u određenoj mjeri su u suprotnosti sa zakonom i kao takvi se ne mogu primjenjivati, što dodatno dobija na težini kada se uzme u obzir da je novim zakonom propisano preko 40 osnova za ukidanje odobrenja za priređivanje igara na sreću – saopštio je Knežević.
On je dodao da u ovom trenutku, zbog nedostatka podzakonskih akata, nije moguće otvoriti novi objekat za igre na sreću.
– Drugi ključni izazov je izlazak iz pat-pozicije kada je u pitanju insistiranje resornog Ministarstva i poreskih organa na primjeni nesporno neprimjenjivog Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica u dijelu oporezivanja dobitaka od igara na sreću, u postojećoj formi – rekao je Knežević.
On je naveo da se treći izazov odnosi na razbijanje predrasuda kada su u pitanju igre na sreću, jer obavljanje te djelatnosti u skladu sa zakonima ne predstavlja društveni problem, već uređenu ekonomsku djelatnost koja ima značajan doprinos u pogledu zapošljavanja, budžetskih prihoda i društveno odgovornih aktivnosti.
Grupacija će se, kako je najavio Knežević, truditi da bude konstruktivan partner vlastima u prevenciji svih potencijalno negativnih efekata od igara na sreću po građane.
On je kazao da su prednosti novog zakona iz ugla priređivača minimalne u odnosu na prethodno zakonsko rješenje.
– Jedna od ključnih pogodnosti trebalo bi da bude izdavanje jedinstvenog odobrenja za priređivanje određene vrste igara na sreću u formi upravnog akta na period duži nego što je to bio slučaj sa koncesijama za svaki pojedinačni objekat, ali je ta pogodnost u potpunosti anulirana propisivanjem mogućnosti ukidanja istog po preko 40 osnova. Time se uvodi potpuna pravna nesigurnost, imajući u vidu da se zbog najmanjeg administrativnog, tehničkog ili drugog propusta može izgubiti odobrenje – rekao je Knežević.
On je saopštio da je društveno odgovorno priređivanje i mogućnost samoograničenja i samoisključenja igrača konačno normirano kroz novi zakon, ali da treba istaći da je veći broj priređivača, nezavisno od činjenice da nije postojala zakonska obaveza, učinio igračima dostupnim tehničku mogućnost samoisključenja ili samoograničenja, poštujući opšta načela odgovornog priređivanja.
– Glavni rizici su potpuno urušavanje legalnog tržišta i gubitak velikog broja radnih mjesta. Samo neki od takvih primjera su obavezna registracija igrača za igru na automatima, koja nema jasnu svrhu osim otežavanja funkcionisanja automat klubova, jer se Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma jasno definiše kada i na koji način se moraju preduzeti mjere utvrđivanja i provjere identiteta – naveo je Knežević.
Takvo rješenje, prema njegovim riječima, destimuliše igre na sreću kod legalnih priređivača, smanjuje prihode državi, pospješuje sivo i crno tržište i na kraju dovodi do gašenja radnih mjesta i nemogućnosti ubiranja drugih vrsta poreza.
– Ništa manje opterećujuće je vođenje evidencije o svima koji su obavili bilo koju uplatu u kazinima, automat klubovima ili putem interneta ili im je isplaćen bilo koji iznos, odnosno kod igara klađenja evidencije o osobama koje su uplatile 50 eura i više ili im se isplaćuje 300 eura i više, iako se shodno direktivi EU propisuje granica od dvije hiljade eura i više za sprovođenje mjera poznavanja i praćenja stranke – naveo je Knežević.
On je dodao da se Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma propisuje prag od 20 eura ili više, čime se priređivačima nameće vođenje višestrukih evidencija koje ne doprinose boljoj kontroli, već se nadležni organ blokira hiperprodukcijom nevažnih informacija.
Knežević je objasnio da se pod vođenjem evidencije ne misli na identifikaciju osobe koja želi da učestvuje u igrama na sreću u smislu utvrđivanja punoljetstva, već vođenje detaljnih evidencija sa ličnim podacima igrača i svim njihovim uplatama i isplatama, bez obzira na iznos.
– Kada se tome dodaju i porezi na dobitke od igara na sreću na način na kojem insistiraju nadležni organi, odnosno na način propisan važećim Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica, koji je u suprotnosti sa praksom u regionu i zemljama EU poput Srbije, BiH, Slovenije, Hrvatske, Švedske, Njemačke, Španije i Francuske, onda je gotovo izvjesno da će igrači pribjegavati igri kod nelegalnih priređivača, što će u konačnom rezultirati značajnim smanjenjem budžetskih prihoda – upozorio je Knežević.
On je kazao da navedene slabosti postojećeg zakonskog rješenja, uz činjenicu da je pristup nelegalnim priređivačima ostao izuzetno otvoren i lako dostupan, jasno ukazuju na rizik od sve bržeg razvoja sivog ili crnog tržišta.
– Ako igrači preko alternativnih sajtova ili korišćenjem VPN-a i drugih tehničkih mogućnosti mogu nesmetano pristupiti platformama nelegalnih online priređivača i obavljati transakcije putem raznih alternativnih načina plaćanja, teško je očekivati da će prolaziti kroz složene administrativne procedure i plaćati poreze čiju osnovicu nije moguće utvrditi kod određenih vrsta igara na sreću – saopštio je Knežević.
On je dodao da posebno zabrinjava to što trenutna rješenja ne omogućavaju umanjenje oporezive osnovice za prethodne gubitke, pa će igrač koji u istom mjesecu ima znatno veće gubitke od ostvarenih dobitaka biti oporezovan iznosom koji ne reflektuje ukupan finansijski rezultat.
– Ne postoje adekvatni mehanizmi zaštite od nelegalnih online priređivača. Kroz licence koje izdaju određene jurisdikcije, globalno prepoznate u ovom svijetu, nelegalni priređivači su prisutni svugdje gdje državne institucije ne uspostave efikasne barijere i instrumente nadzora. Po našem mišljenju, prvi logičan i strateški korak države trebalo je da bude uspostavljanje sigurnog i regulisanog ambijenta za legalne priređivače, jasni tehnički i regulatorni standardi, efikasne kontrole plaćanja, mehanizmi za blokiranje nelegalnih platformi i saradnja sa međunarodnim provajderima platnih usluga – kazao je Knežević.
On smatra da bi povećani nameti od 50 odsto, koji su sada na snazi, mogli biti logičan i održiv korak tek nakon što se uspostavi adekvatan ambijent i omogući funkcionalna odbrana od sivog tržišta.
– U suprotnom, nagla opterećenja na koja industrija nije spremna, samo će podstaći migraciju korisnika na neformalne kanale i dodatno umanjiti fiskalni i društveni efekat regulisane djelatnosti – rekao je Knežević.
On je saopštio da se problem nelegalnih priređivača primarno ogleda u tome što nadležni organi uopšte ne targetiraju one koji su u potpunosti van sistema, već pooštravaju pravila za one koji posluju u skladu sa zakonom.
– Teško je procijeniti udio takvih priređivača, ali suzbijanje tog problema zahtijeva sveobuhvatnije djelovanje, koordinisanu međuresornu saradnju svih relevantnih institucija, uz aktivnu saradnju sa legalnim priređivačima. Jedino tako se mogu identifikovati svi vidovi nelegalnog priređivanja i iznaći adekvatna rješenja za njihovo suzbijanje – poručio je Knežević.
On smatra da postojeće zakonsko rješenje ne prati razvoj tržišta igara na sreću, već ga sprečava i/ili nedovoljno precizno definiše.
– Brzina usluge, kvalitet proizvoda i generalno korisničko iskustvo su ključni elementi industrije igara na sreću, jer je svrha istih zabava, pa se ovako rigidnim zakonskim rješenjima u potpunosti mijenja moderni koncept igara na sreću i ograničava ponuda priređivača – saopštio je Knežević.
Nedovoljno dobre formulacije određenih odredbi zakona stvaraju ozbiljne izazove.
– Industrija igara na sreću u Crnoj Gori posluje u jednom od najstrože regulisanih sektora domaće ekonomije, u kojem su priređivači suočeni sa diskriminatornim propisima, ograničeni neustavnim i neprimjenjivim normama, a sve zbog izostanka konstruktivnog dijaloga i valjane analize uticaja propisa na građane, privredu i javne institucije kojom bi se procijenili ekonomski, socijalni i administrativni efekti predloženih zakonskih rješenja – zaključio je Knežević.

Knežević: Rizik od urušavanja legalnog tržišta

Privredna komora Crne Gore (PKCG) po prvi put organizuje nastup crnogorskih startapova na zajedničkom štandu na prestižnom međunarodnom tehnološkom događaju Veb Samit 2025, koji se od 10. do 13. novembra održava u Lisabonu. Na zajedničkom štandu predstaviće se devet crnogorskih &nbsp;startapova. &nbsp;
- Zajednički nastup crnogorskih startapova na jednom od vodećih svjetskih tehnoloških konferencija ima za cilj da ojača međunarodnu vidljivost domaće startap scene, unaprijedi saradnju sa investitorima i partnerima iz inostranstva, te podstakne dalji razvoj inovativnih biznisa u Crnoj Gori. Pored nastupa devet startapova na zajedničkom štandu, Privredna komora je organizovala i posjetu još 17 kompanija iz Crne Gore ovom svjetskom tehnološkom događaju - naveli su u Privredno9j komori.
U okviru nacionalnog štanda, devet crnogorskih startapova – Bucketora, GoGrant, Gold Bear Technologies, Limo express, Higem AI, LoRaSi, My turn, Pillbie i Skenify predstaviće širok spektar inovativnih rješenja — od putovanja i turizma do zdravlja, obrazovanja, pametnih mreža i sajber bezbjednosti.
- Zajedničko učešće na Veb Samitu je jedinstvena prilika da naši startapovi pokažu da Crna Gora ima znanje, kreativnost i potencijal da bude prepoznata kao tehnološki inovativna destinacija - istakli su u Privrednoj komori.
Veb Samit okuplja više od 70.000 učesnika iz preko 150 zemalja i smatra se jednim od vodećih svjetskih tehnoloških konferencija - mjesta gdje tehnološki lideri, inovatori, investitori i donosioci odluka razmjenjuju ideje i grade partnerstva.&nbsp;
- Veb Samit pruža i izuzetne mogućnosti za umrežavanje uz brojne sesije, izložbene prostore, panele, investitorske sastanke i dodatne događaje nakon konferencije - naveli su u saopštenju.

Crnogorski startapovi na zajedničkom štandu na Veb samitu u Lisabonu

Počasni konzuli predstavljaju vrijedan resurs Crne Gore – ljude koji razumiju i biznis i kulturu, pomažu kompanijama da pronađu partnere i doprinose razvoju međunarodne saradnje i povjerenja, saopštio je potpredsjednik Privredne komore (PKCG) Pavle D. Radovanović.
On je moderirao panel o ulozi počasnih konzula u snaženju ekonomske diplomatije, u okviru Konferencije o ekonomiji Montenegro 2025 koja je danas počela u hotelu Splendid.
Radovanović je, kako je saopšteno iz PKCG, istakao važnost da se tema ekonomske diplomatije nađe u fokusu konferencije, jer je povezivanje biznisa i diplomatije ključno za jačanje konkurentnosti crnogorskih kompanija i privlačenje investicija.
Prema riječima generalnog direktora Direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju, Radovana Bogojevića, Vlada je ekonomsku diplomatiju uvrstila među svoje prioritete, u cilju promocije investicionih potencijala.
On je naglasio da je jačanje diplomatsko-konzularne mreže, posebno kroz angažman počasnih konzula, važan korak u unapređenju ekonomske diplomatije i međunarodnog položaja Crne Gore.
Govoreći o ekonomskim odnosima između dvije države, počasni konzul Crne Gore u Sloveniji Vojislav Kovač je podsjetio da su slovenačke kompanije prisutne u Crnoj Gori još od početka tranzicije i privatizacije, te da su imale važnu ulogu u razvoju više sektora.
- Slovenačka privreda je snažna i izvozno orijentisana, a njihova preduzeća su se u Crnoj Gori pozicionirala kao ozbiljni i pouzdani partner, te društveno odgovorna preduzeća koja su opravdala naše povjerenje - istakao je Kovač.
Takođe je ukazao i na primjere crnogorskih kompanija koje su posljednjih godina aktivne u Sloveniji, naročito u sektoru inženjeringa i građevinarstva, istakavši da su svojim radom i projektima dokazale da mogu biti konkurentne i na zahtjevnom evropskom tržištu.
Počasni konzul Crne Gore u Azerbejdžanu, Namig Vugar Alijev, istakao je da je u početku bilo teško promovisati Crnu Goru, jer mnogi u Azerbejdžanu nijesu ni znali za nju, ali da je ona danas postala jedna od najtraženijih turističkih destinacija.
- Ove godine imamo čak sedam letova nedjeljno iz Azerbejdžana za Crnu Goru, a upravo turistički interes otvara put novim investicijama - kazao je Alijev, dodajući da sve više azerbejdžanskih biznismena ulaže u crnogorske projekte.
On je naglasio da će i u narednom periodu nastaviti da promovišu Crnu Goru kao destinaciju sa velikim turističkim i investicionim potencijalom.
Počasna konzulica u Letoniji, Helena Ruduša, istakla je da ima privilegiju da povezuje buduće poslovne partnere iz ove dvije zemlje i upoznaje ljude sa Crnom Gorom, njenim biznis ambijentom i turističkom destinacijom.
Prema njenim riječima, od kraja aprila do avgusta ove godine, u Crnoj Gori je zabilježeno 7,83 hiljade noćenja turista iz Letonije, a na aerodrom u Tivtu iz Rige sletjelo je više od pet hiljada putnika.
- Podaci pokazuju da je Crna Gora sve popularnija destinacija, a ja dobijam sve više upita pojedinaca i agencija o tome - kazala je Ruduša dodajući da Letonija može pomoći našoj zemlji na putu ka EU, naročito u oblasti upravljanja otpadom.
Počasni konzul Crne Gore u Turskoj, Naser Alim, naglasio je da dvije zemlje imaju veoma dobre odnose u sferi ekonomije, turizma i politike.
- Turska sve više izlazi sa investicijama u inostranstvo. Takođe Turska radi na sve većoj vidljivosti Crne Gore i vidi se veliki rast investicija. Ove godine obim direktnih investicija iz Turske u Crnu Goru iznosi oko 88 miliona EUR, svake godine taj obim raste tako da svake godine imamo sve veći rast investicija. Jedan razlog tome je bezbjednost i ulazak Crne Gore u NATO savez. Ali prisutnost Turske može da bude još veća - kazao je Alim.
Na konferenciji o ekonomiji posebnu pažnju privukao je segment Biznis iza scene: priče koje inspirišu, a prvi sagovornik Aleksandre Bošković Delagić iz Bild studija bio je osnivač kompanije Zetagradnja, Blagota Radović.
Radović je svoj poslovni put opisao kao vrlo težak i mukotrpan u izazovnim vremenima, ali na pitanje da li bi sve ponovio, nije imao dilemu.
- Moja priroda i želja da stvaram mi ne bi dala da promijenim put u pravcu preduzetništva, ali bih vjerovatno mijenjao neke od koraka. Uvijek me ispunjava stvaranje novog i da osvajam neosvojeno - rekao je Radović.
Prema njegovim riječima, ključni preduslov za svaki uspjeh su ljudi bez kojih se sistemi ne mogu graditi. Međutim, najveći izazov u ekonomijama regiona je upravo deficit radne snage.
- U Crnoj Gori nemamo industrijskog radnika i nedovoljno razvijamo proizvodnju. Moramo da napravimo iskorak u tom pravcu i fokusiramo se na produktivnost - kazao je Radović.
Govoreći o razvoju preduzetništva i građevinske industrije, istakao je da Crna Gora mora izgraditi sistem zasnovan na znanju, radu i odgovornosti, kako bi privreda napredovala i država ubirala prihode od sopstvenog razvoja.
- Moramo postaviti jasna pravila u građevinarstvu, u interesu države i zaštite jedne važne privredne grane. Ako uvedemo sistem koji funkcioniše kao u Evropi, imaćemo ogromne prihodere - rekao je Radović.

Počasni konzuli vrijedan resurs Crne Gore

Konferencija FINNO 2025 pod nazivom Digitalno. Zeleno. Održivo /Digital. Green. Sustainable/, u organizaciji Privredne komore (PKCG), održaće se sjutra u hotelu Splendid u Bečićima.&nbsp;
Konferenciju, pored PKCG, organizuju i njeni partneri iz crnogorskog konzorcijuma MontEENegro – Ministarstvo za regionalni razvoj i saradnja sa NVO, Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore i Biznis start up centar Bar.&nbsp;
- Ovaj regionalni događaj okupiće ključne aktere inovacionog ekosistema, kreatore politika, predstavnike malih i srednjih preduzeća, osnivače start up-ova, istraživače, organizacije za podršku biznisu, kao i partnere iz mreže Enterprise Europe Network (EEN) iz zemalja Zapadnog Balkana i šire evropske regije - navodi se u saopštenju.
Konferenciju će otvoriti predsjednica PKCG, Nina Drakić, voditeljka programa Enterprise Europe Network u Evropskoj komisiji Muriel De Grande, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Radoje Vujadinović i voditeljka globalnog inovacionog tima u Evropskom institute za inovacije i tehnologije, Marta Kaczmarek.
- FINNO je regionalna inicijativa posvećena jačanju inovacija, konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i njihovom pristupu evropskim mrežama i fondovima u jugoistočnoj Evropi. Ova inicijativa razvijena je u okviru Enterprise Europe Network-a, najveće svjetske poslovne mreže koja djeluje u više od 60 zemalja svijeta, a Crna Gora je njen član od osnivanja 2008. godine - navodi se u saopštenju.
Konferencija FINNO 2025 ima za cilj da istraži transformativni potencijal digitalne i zelene tranzicije i njihov značaj za održivi razvoj malih i srednjih preduzeća.
- Program događaja strukturiran je kroz četiri tematska panela sa učešćem međunarodnih govornika i predstavnika regionalnih institucija i organizacija - rekli su iz PKCG.
Prvi panel, pod nazivom Digitalna transformacija MSP – Izazovi i rješenja, fokusiraće se na digitalne alate, inovacije zasnovane na vještačkoj inteligenciji i uticaj novih tehnologija na poslovne modele i produktivnost.&nbsp;
U okviru drugog panela biće razmatrana uloga EEN mreže u jačanju inovacionih ekosistema kroz saradničke mreže, regionalna partnerstva, istraživačke institucije i pružanje specijalizovanih EEN usluga.&nbsp;
Treći panel, Sinergija evropskih projekata - Povezivanje Horizon, Interreg, EIT, Digital Europe i EEN mreže, predstaviće primjere dobre prakse u povezivanju nacionalnih i evropskih programa sa ciljem podrške internacionalizaciji, razvoju inovacija i jačanju konkurentnosti.&nbsp;
Na posljednjem panelu tema će biti Zelena tranzicija i cirkularna ekonomija, sa fokusom na potencijale i iskustva preduzeća koja razvijaju održive poslovne modele i inicijative koje doprinose zelenoj transformaciji regiona.
Nakon panel diskusija biće predstavljen Zapadnobalkanski hub cirkularne ekonomije, koji vodi Institut za istraživanje u životnoj sredini, građevinarstvo i energiju iz Sjeverne Makedonije, u okviru Reconomy projekta kojeg finansira švedska agencija SIDA putem organizacije Helvetas.
&nbsp;Na završetku konferencije Drakić i De Grande uručiće nagrade za cirkularnu ekonomiju u sedam kategorija, čime će biti istaknuti najbolji primjeri održivog poslovanja i inovativnih pristupa resursnoj efikasnosti.
&nbsp;- Učesnici konferencije FINNO 2025 imaće priliku da se povežu sa partnerima iz regiona i Evrope - malim i srednjim preduzećima, startapovima, inovacionim centrima i istraživačkim organizacijama - kroz poslovne susrete (B2B) koji će biti organizovani u okviru Konferencije o ekonomiji Montenegro 2025, koja se održava naredna dva dana na istom mjestu - dodaje se u saopštenju.
FINNO predstavlja regionalnu inicijativu za jačanje inovacija, konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i njihovog pristupa evropskim mrežama i fondovima u jugoistočnoj Evropi, dok MontEENegro kao crnogorski konzorcijum EEN mreže pruža podršku preduzećima kroz inovacije, partnerstva, internacionalizaciju i pristup finansiranju.

Sjutra regionalna konferencija FINNO

Održana sjednica Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore u hotelu Bianca u Kolašinu okupila je brojne privrednike, predstavnike lokalne samouprave i državnih institucija. Fokus sastanka bili su razvoj turističkih potencijala sjevera, infrastrukturni projekti Opštine Kolašin i pripreme za zimsku sezonu.
Predsjednik Odbora Ranko Jovović istakao je da su prihodi od turizma u prvoj polovini 2025. godine iznosili 427,6 miliona eura, što je blagi pad u odnosu na prethodne godine. Ipak, planinska mjesta bilježe rast noćenja od 14%, dok su posjete Nacionalnim parkovima porasle za 32%, što potvrđuje rast interesovanja za sjever Crne Gore.
Potpredsjednik Opštine Vasilije Ivanović poručio je da Kolašin realizuje višemilionske projekte koji će unaprijediti turističku ponudu – među njima izgradnja nove gondole, sportske zone i infrastrukturni radovi koji bi, kako je istakao, „vratili Kolašin na mapu gradova pogodnih za sportske pripreme i cjelogodišnji turizam“.
Direktorica TO Kolašin Zorica Milašinović ocijenila je ljetnju sezonu izuzetno uspješnom, uz rast broja posjetilaca i bogat program manifestacija, te najavila spremnost grada za predstojeću zimsku sezonu.
Predstavnici državnih institucija i privrede složili su se da su stabilno vodosnabdijevanje, vještačko osnježavanje, parking i saobraćajna infrastruktura prioriteti bez kojih Kolašin ne može ostvariti puni turistički potencijal. Direktor Skijališta Kolašin 1600 Bojan Medenica naglasio je da su ski-centri „osovina razvoja grada“ i najavio uvođenje automata za prodaju ski-pasova, uz potrebu državne podrške za nesmetan početak sezone 1. decembra.
Predstavnici Ministarstva turizma, NTO-a i Nacionalnih parkova Crne Gore najavili su nove projekte, digitalne alate i promotivne kampanje, uz poruku da će sjever Crne Gore u narednom periodu imati sve značajniju ulogu u ukupnoj turističkoj strategiji zemlje.

PKCG: Neophodna hitna priprema skijališta

Nekoliko stotina građana okupilo se večeras ispred zidina Starog grada u Budvi na protestu Sindikalne organizacije Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera protiv plana restrukturiranja tog preduzeća.
Kako prenosi Agencija Mediabiro, sa protesta je ponovo poslat apel Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija MK Group, najveći manjinski akcionar Budvanske rivijere.
Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp;
Predsjednik Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera, Milorad Dajković, kazao je da su se okupili kako bi sačuvali jedan dio autentične Budve.
&nbsp;- Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nijesmo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu, koja ima skoro dvije hiljade jedinica - rekao je Dajković.
On je naveo da su se dva puta obratili Vladi i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora.
- Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je Dajković.&nbsp;
On je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. Poručio je da su protiv toga da se sruši jedan hotel i sagrade condo hoteli. &nbsp;
PR menadžerka HG Budvanska rivijera, Dušica Vugdelić, podsjetila je da su pokrenuli elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili da li su za rušenje Slovenske plaže.&nbsp;
- Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste - istakla je Vugdelić.
Ona je naglasila da Slovenska plaža predstavlja biser Budve i poručila da ga moraju čuvati.
- Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo: dosta je bilo - navela je Vugdelić.&nbsp;
Podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa pružio je arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak.
- Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, i da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma - kazao je Jevšenak.
Kako je naveo, takvo rješenje je održivo i odgovorno, a po pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje.&nbsp;
- Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.
Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp;
- U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam &nbsp;- dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - rekao je Pejović.&nbsp;
Akademik Siniša Jelušić poručio je da ne smiju dozvoliti „ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo“.&nbsp;
- Ne smijemo dozvoliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - naveo je Jelušić. &nbsp;
Ružica Kračković iz Udruženja KANA rekla je da su se danas okupili da pokažu stav da im je prostor važan.&nbsp;
- Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince - ocijenila je Kračković.&nbsp;
Ona je poručila da se uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne može nazvati razvojem.&nbsp;
- To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Kračković.&nbsp;
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.
- Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura - kazao je Dragićević. &nbsp;
Sljedeći protest Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera biće održan 26. decembra u 16 sati.&nbsp;
Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad.

Nasilje nad prostorom se ne smije dozvoliti, Slovenska plaža je biser Budve

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: pkcg