Nove vize prijete turističkoj sezoni: Privrednici strahuju od gubitka gostiju, gašenja agencija i pada prihoda

Uvođenje viznog režima za državljane Rusije, Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije moglo bi ozbiljno uticati na turističku tražnju, poslovanje hotela i turističkih agencija, očuvanje avio-linija i konkurentnost Crne Gore kao destinacije, upozorili su predstavnici turističke privrede na okruglom stolu Privredne komore Crne Gore (PKCG). Iako ne dovode u pitanje obavezu usklađivanja vizne politike sa pravilima Evropske unije, privrednici traže efikasnije procedure, uvođenje elektronskih viza, jačanje konzularnih kapaciteta i prelazna rješenja koja bi spriječila gubitak tradicionalnih turističkih tržišta.

Na okruglom stolu „Uticaj viznog režima na turizam u Crnoj Gori“, koji je organizovao Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG, poručeno je da evropske integracije i očuvanje konkurentnosti turizma moraju predstavljati zajedničke razvojne ciljeve.

Skup, koji je moderirala sekretarka Odbora Sanja Marković, bio je posvećen mogućim posljedicama promjena vizne politike na dolazak turista, poslovanje privrede i pozicioniranje Crne Gore na međunarodnom tržištu.

Bulatović: Ruski turisti ostvarili više od 1,8 miliona noćenja, promjene mogu ugroziti konkurentnost

Zamjenik predsjednika Odbora i predsjednik Grupacije industrije kongresnog turizma Luka Bulatović upozorio je da promjene viznog režima, najavljene od 1. novembra, moraju biti pažljivo pripremljene kako ne bi ugrozile dostupnost Crne Gore kao turističke destinacije.

Prema podacima koje je iznio, ruski turisti su tokom prvih osam mjeseci 2026. godine ostvarili 1.818.025 noćenja, odnosno 15 odsto ukupnog broja, dok su turisti iz Turske ostvarili 315.371 noćenje, što predstavlja tri odsto ukupnog broja i pad od 35 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

– Želim da istaknem ključnu poruku današnjeg sastanka: usklađivanje sa evropskom viznom politikom treba da prati efikasna zaštita turističke konkurentnosti Crne Gore – poručio je Bulatović.

Ocijenio je da evropske integracije i razvoj turizma mogu biti međusobno podržavajući procesi, ali samo uz blagovremenu pripremu i koordinaciju državnih institucija i privrede.

Zatražio je jačanje konzularnih kapaciteta, digitalizaciju procedura, pravovremeno informisanje turističkih kompanija i uspostavljanje sistema praćenja efekata novih mjera prije naredne turističke sezone.

Ministarstvo turizma: Cilj je manje prepreka za putovanja, uz poštovanje evropskih obaveza

Generalna direktorica Direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu Olivera Blagojević istakla je da jednostavnost putovanja predstavlja jedan od ključnih elemenata konkurentnosti Crne Gore.

– Za Crnu Goru, kao malu, izrazito međunarodno orijentisanu turističku ekonomiju, lakoća putovanja predstavlja važan element konkurentnosti – kazala je Blagojević.

Naglasila je da vizna politika, saobraćajna povezanost i efikasnost graničnih procedura direktno utiču na izbor turističke destinacije i ukupno iskustvo posjetilaca.

– Naš cilj je manje nepotrebnih prepreka, bolja povezanost i predvidivije putovanje, uz dosljedno ispunjavanje evropskih obaveza i očuvanje bezbjednosti – poručila je Blagojević.

Izrazila je očekivanje da će razgovori sa turističkom privredom rezultirati konkretnim preporukama za unapređenje javnih politika i saradnje nadležnih institucija.

Đukanović: Usklađivanje vizne politike uslov za zatvaranje Poglavlja 24, radi se na sistemu eVisa

Generalna direktorica Direktorata za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom Ivana Đukanović podsjetila je da usklađivanje vizne politike predstavlja jedno od završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 24.

Prema njenim riječima, usvojena odluka ima strateški značaj za evropske integracije Crne Gore, ali su nadležne institucije svjesne mogućih posljedica po turistički sektor.

– Razumijemo uticaj na turističku privredu i Ministarstvo je ozbiljno shvatilo potrebu pravljenja balansa između potreba turizma i obaveza prema EU – kazala je Đukanović.

Najavila je i aktivnosti na uspostavljanju viznog informacionog sistema eVisa, koji će omogućiti elektronsko podnošenje zahtjeva.

Kako je navela, Crna Gora bi mogla biti prva država koja će implementirati ovaj sistem, iako je njegova primjena, prema njenim riječima, predviđena kao obaveza članica EU do 2030. godine.

Kaluđerović Đurković: Vizna politika je evropska obaveza, pregovara se samo o dinamici

Predstavnica Ministarstva evropskih poslova Anđela Kaluđerović Đurković naglasila je da vizna politika predstavlja sastavni dio pravne tekovine Evropske unije koju Crna Gora mora preuzeti u cjelosti.

Objasnila je da predmet pregovora može biti dinamika usklađivanja, ali ne i sama obaveza primjene evropskih pravila.

Podsjetila je da su promjene viznog režima sprovođene postepeno, počev od oktobra 2025. godine, kada je ograničen bezvizni režim za državljane Egipta, Bahreina i Katara.

– Prvo završno mjerilo Poglavlja 24 odnosi se upravo na vizni režim. Riječ je o poglavlju bez kojeg nema ulaska Crne Gore u EU. To je poglavlje bezbjednosnog karaktera i ne odnosi se na ekonomske aspekte – poručila je Kaluđerović Đurković.

Hotelijeri: Uvođenje viza nije sporno, ali procedure moraju biti jednostavnije

Predstavnik hotela „Ami“ Željko Cicović kazao je da turistička privreda ne dovodi u pitanje evropski put Crne Gore i obavezu usklađivanja sa pravilima EU.

Ipak, smatra da je neophodno razmotriti sve raspoložive mehanizme koji bi turistima omogućili jednostavnije putovanje.

– Uvođenje viza za nas nije dilema jer to zahtijeva pristupanje EU, ali moramo razmotriti sve moguće olakšice kako bi turisti lakše dolazili u Crnu Goru. Nadamo se uspostavljanju najavljenog sistema eVisa, ali je pitanje da li je 1. maj prekasno za narednu sezonu – rekao je Cicović.

Dragan Purko Ivančević iz kompanije „Mac Sun Montenegro“ ocijenio je da promjena viznog režima predstavlja dio šireg izazova upravljanja konkurentnošću turističke destinacije.

– Pitanje usklađivanja sa EU daje nam zadatak da pronađemo rješenja koja će zaštititi ekonomske interese Crne Gore – istakao je Ivančević.

Turističke agencije strahuju od najvećih gubitaka i mogućeg zatvaranja

Predstavnik Udruženja turističkih agencija Crne Gore Dejan Pejović upozorio je da bi upravo turističke agencije mogle biti najviše pogođene promjenama viznog režima.

– Moramo biti spremni da ublažimo i izbjegnemo ekonomske posljedice ovoga. Ako želimo konkurentan turizam, moramo imati konkurentnu javnu politiku koja uključuje privredu – poručio je Pejović.

Tokom diskusije upozoreno je i na mogućnost da dio agencija koje dominantno posluju sa tržištima obuhvaćenim novim viznim pravilima bude primoran da obustavi poslovanje zbog smanjenog broja gostiju.

Privrednici su ukazali i na potrebu suzbijanja nelojalne konkurencije, uz ocjenu da dodatne administrativne prepreke mogu oslabiti položaj domaćih kompanija na međunarodnom turističkom tržištu.

Purić: Rizikujemo gubitak svakog četvrtog ili petog gosta i investitora koji su uložili milijardu eura

Predstavnica kompanije „Montenegrostars Group“ Spasenija Kika Purić upozorila je da Crna Gora, tokom evropskih integracija, ne smije zanemariti turiste koji godinama dolaze i vraćaju se u našu zemlju.

– U riziku smo da izgubimo svakog četvrtog ili petog gosta, kao i investitore koji su uložili više od milijardu eura – kazala je Purić.

Posebno je naglasila značaj predvidivosti viznog režima za kongresni turizam, u kojem se događaji ugovaraju znatno unaprijed.

Zbog toga je predložila uvođenje prelaznog perioda za već ugovorene događaje, kako bi organizatori i turističke kompanije mogli da ispune preuzete obaveze.

Predstavnica hotela „Voco“ Ivana Gajović ukazala je na potrebu izrade strategije kojom bi se, uprkos promjenama viznih pravila, u što većoj mjeri očuvala postojeća tržišta i obezbijedili bolji rezultati u narednom periodu.

NTO: Pad noćenja od 20 odsto bio bi ozbiljan udarac turizmu

Savjetnica direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Dušanka Pavićević upozorila je da bi čak i smanjenje broja noćenja od 20 odsto predstavljalo veliki gubitak, koji bi bilo teško nadoknaditi u kratkom roku.

Istakla je da je prioritet očuvanje postojećih emitivnih tržišta, uz nastavak ulaganja u promociju Crne Gore u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj i drugim evropskim državama.

Prema njenim riječima, turistička promocija mora biti usmjerena i na razvoj ponude izvan glavne sezone, posebno u zaleđu primorskih opština i na sjeveru Crne Gore.

Aerodromi: Prvi zadatak je očuvanje postojećih avio-linija

Pomoćnik direktora Aerodroma Crne Gore Predrag Hajduković istakao je da promjene vizne politike imaju direktne posljedice i po avio-saobraćaj.

Upozorio je da je zbog toga neophodna bolja koordinacija državnih institucija, aerodroma i turističke privrede.

Kao prvi prioritet označio je očuvanje postojećih avio-linija, nakon čega bi trebalo raditi na otvaranju novih tržišta i podsticanju avio-prevoznika da uspostavljaju cjelogodišnje letove.

Takav pristup, kako je ocijenjeno, mogao bi doprinijeti produženju turističke sezone i smanjenju zavisnosti od ljetnjih mjeseci.

Privrednici traže grupne vize, digitalizaciju i podršku domaćim agencijama

Tokom okruglog stola istaknuto je da informacije o promjenama viznog režima moraju biti pravovremene, jasne i dostupne turistima i privrednicima.

To podrazumijeva precizne podatke o državama na koje se nova pravila odnose, uslovima ulaska, potrebnoj dokumentaciji, rokovima i procedurama za podnošenje zahtjeva.

Ocijenjeno je da informacije treba objavljivati na odgovarajućim jezicima, putem zvaničnih internet stranica, diplomatsko-konzularnih predstavništava i kanala turističke promocije.

Privrednici su podsjetili da pojedine članice Evropske unije, među kojima su Slovenija, Mađarska, Italija i Hrvatska, primjenjuju mogućnost grupnog podnošenja zahtjeva za vize.

Zbog toga smatraju da bi sličan model trebalo razmotriti i u Crnoj Gori, uz odgovarajuće izmjene propisa.

Pozdravljene su inicijative Ministarstva turizma i Nacionalne turističke organizacije za subvencionisanje stranih turoperatora, ali je zatraženo da se podrška proširi i na domaće turističke agencije, turoperatore i kompanije za destinacijski menadžment (DMC).

Takva podrška, prema ocjeni predstavnika privrede, trebalo bi da obuhvati digitalizaciju poslovanja, nastupe na međunarodnim sajmovima i promociju Crne Gore kao turističke destinacije.

Evropske integracije ne smiju ugroziti održivost turističke privrede

Učesnici okruglog stola saglasili su se da usklađivanje vizne politike sa pravilima Evropske unije predstavlja neizostavan dio pristupnog procesa, ali da njegove efekte treba posmatrati i kroz ekonomske posljedice.

Ocijenjeno je da uspješnost vizne politike ne treba mjeriti isključivo stepenom usklađenosti propisa sa evropskim standardima, već i sposobnošću državnih institucija da obezbijede efikasne procedure, dostupne informacije i uslove za očuvanje konkurentnosti turističke privrede.

Zajednička poruka skupa jeste da evropske integracije i razvoj turizma ne smiju biti suprotstavljeni ciljevi, već procesi koji se međusobno podržavaju, uz pravovremeno planiranje, institucionalnu saradnju i mjere za zaštitu turističkih tržišta od kojih značajno zavisi crnogorska ekonomija.