Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore i Udruženje pravnika Crne Gore, povodom obilježavanja jubileja – 120 godina od donošenja prvog Ustava Crne Gore iz 1905. godine, organizuju naučni skup – okrugli sto na temu ,,Ustav Crne Gore iz 1905. godine – temelj crnogorske pisane ustavnosti“. Događaj će biti organizovan u petak, 12. decembra u 11 sati, u svečanoj sali Pravnog fakulteta. - Okrugli sto će biti plenarnog karaktera, a skup će u ime organizatora otvoriti dekan Pravnog fakulteta UCG &nbsp;prof. dr Vladimir Savković i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Raudulović - najavljeno je iz Udruženja pravnika. Naučni skup će biti održan u jednoj sesiji, a uvodna izlaganja imaće prof. dr Petar Šturanović i prof. dr Danilo Ćupić, pored kojih je prijavljeno još 10 panelista koji &nbsp;će imati priliku da izlože referate u trajanju do 10 minuta, nakon čega će se kroz naučni dijalog razmijeniti mišljenja i argumenti od značaja za pravne, političke, istorijske i ukupno društvene okolnosti nastanka, razvoja i perspektiva crnogorske ustavnosti, sa centralnom temom Ustava iz 1905. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211111216_94320c8a6e6acb1cb68cf1a15b7132296f8ffe054dff61fe6587244ff59c87e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211111216_94320c8a6e6acb1cb68cf1a15b7132296f8ffe054dff61fe6587244ff59c87e9" data-rendition-name="original" width="1131" height="1600" loading="lazy" alt="Agenda događaja"> <figcaption>Agenda događaja(Photo: Udruženje pravnika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Referati sa skupa biće objavljeni u naučnom časopisu Udruženja pravnika Crne Gore „Pravni zbornik“. U okviru obilježavanja ovog značajnog jubileja iz crnogorske pravne istorije, u saradnji sa Državnim arhivom Crne Gore prethodno će biti otvorena izložba „120 godna crnogorske ustavnosti 1905 - 2025“, na kojoj će biti izloženi svi crnogorski ustavi iz ovog perioda i prateća dokumetnacija.&nbsp; Izložba će biti otvorena za javnost u holu Pravnog fakulteta UCG.&nbsp; Izložbu će u 10 sati otvoriti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a prisutnima će se pored dekana Pravnog fakulteta obratiti i Danilo Mrvaljević, direktor Državnog arhiva Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sjutra okrugli sto na temu ,,Ustav Crne Gore iz 1905. godine - temelj crnogorske pisane ustavnosti“

Građansko obrazovanje kao obavezni predmet treba da postane snažniji alat za razvoj demokratske kulture, kritičkog mišljenja i aktivnog građanstva među mladima - ključna je poruka sa okruglog stola koji je Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava (HRA) i Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, organizovao danas u Podgorici.
Događaj je okupio dio civilnog sektora koji radi sa mladima, a razmatrani su načini doprinosa sistemskim promjenama u ovoj oblasti uz kreiranje preporuka za unaprijeđenje kvaliteta, relevantnosti i institucionalnog pozicioniranja građanskog obrazovanja. Te preporuke biće objedinjene u akcioni dokument i predstavljene donosiocima odluka kako bi se ojačala uloga građanskog obrazovanja u formalnom sistemu.&nbsp;
Moderator radionice, profesor Neđeljko Đurović, istakao je saglasnost učesnika i učesnica da građansko obrazovanje mora biti obavezan predmet u formalnom sistemu, jer je ključan za razvoj građanskih, demokratskih, socijalnih i ekoloških vrijednosti kod učenika i učenica, kao i za podsticanje njihovog autonomnog, odgovornog i kritičkog ponašanja, te da medijska pismenost treba da bude zaseban program.
- Predloženo je da sadržaj predmeta obuhvati ljudska prava, participativnu demokratiju, sociologiju i istoriju religije, seksualno i zdravstveno obrazovanje, finansijsku pismenost i poslovnu kulturu, uz naglašavanje antifašizma, političko-kritičkog mišljenja i kulture identiteta - dodao je on, ukazujući da nastava građanskog obrazovanja mora biti interaktivna i inovativna, uz uključivanje roditelja i relevantnih institucija na lokalnom i državnom nivou.&nbsp;
Predloženo je, kako je rekao, i da mladi kroz volontiranje i druge aktivnosti razvijaju praktične vještine i pripremaju se za budući građanski aktivizam.
- Potreba za uvođenjem obaveznog građanskog obrazovanja je nesporna i krucijalna za razvoj naših mladih u slobodnomisleće, odgovorne građane i građanke u pravom smislu te riječi. U suprotnom, rizikujemo da ga mladi ne biraju, da im bude sugerisano da ga izbjegnu ili da se, u praksi, svede na predmet koji profesori dobijaju samo kako bi popunili nastavnu normu - navela je Aida Perović, izvršna direktorka NVO PRIMA, koja je bila jedna od učesnica.
Građanski aktivista Dušan Pajović je istakao da je važno što je usaglašeno da bi građansko obrazovanje trebalo da bude obavezan predmet i da počiva na vrijednostima koje predavač treba da njeguje zajedno sa djecom i roditeljima, u saradnji sa ostalim ekspertima.&nbsp;
- Neophodno je da se kurikulum kreira na savremenim osnovama, a ne na zastarjelim konceptima, da bude inovativan i zanimljiv, da podstiče kritičko razmišljanje umjesto pukog ponavljanja, te da uključi praksu kao sastavni dio nastave - dodao je on.
Koordinatorka kancelarija HRA Martina Markolović je ocijenila da je ovaj okrugli sto dao dodatnu motivaciju za zalaganje za vraćanje građanskog obrazovanja u status redovnog predmeta.
- Ojačani novim uvidima i podrškom kolega i koleginica, još odlučnije ćemo raditi na tome da građansko obrazovanje postane sastavni dio formalnog obrazovnog sistema - navela je Markolović.&nbsp;
Koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u Sara Čabarkapa je poručila da snažna podrška roditelja kroz fokus grupe, ali i jasna poruka organizacija civilnog društva na ovom okruglom stolu, pokazuju da postoji široki društveni konsenzus o značaju građanskog obrazovanja.
- Ove preporuke su dragocjene jer potvrđuju da nastava ne smije ostati na nivou teorije, već mora biti praktična i blisko povezana sa životom mladih, kako bi ih osnažila da budu kritičko-misleći i aktivni građani i građanke. Ovi rezultati se u potpunosti poklapaju sa viđenjem djece i mladih, a prema UNICEF istraživanju od prošle godine čak 70% njih smatra da građansko obrazovanje treba da bude obavezno za sve u obrazovnom sistemu - naglasila je Čabarkapa.&nbsp;
Okrugli sto je dio projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji se sprovodi u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Vrijeme je da građansko obrazovanje postane obavezno

Udruženje Roditelji organizovaće sjutra u Podgorici okrugli sto pod nazivom Glas za bezbjedno djetinjstvo, sa ciljem da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja. 
 
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da okrugli sto organizuju uz podršku projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan. 
 
- Udruženje Roditelji je, u saradnji sa pravnim ekspertima, kroz taj projekat izradilo analizu kaznene politike i studiju slučaja krivičnih djela protiv polne slobode na štetu maloljetnika u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će okrugli sto biti prilika da se javno predstave ključni nalazi te analize i otvori dijalog o unapređenju institucionalnog odgovora i mehanizama zaštite djece. 
 
- Događaj će okupiti predstavnike pravosuđa, domaćih i međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva, a cilj je da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja - rekli su iz Udruženja Roditelji.

Sjutra okrugli sto o zaštiti djece od seksualnog nasilja: Glas za bezbjedno djetinjstvo

Smjenljivost vlasti nije znak nestabilnosti, već pokazatelj da institucije funkcionišu po principima odgovornosti, kazala je izvršna direktorica Atlantskog saveza (ASCG) Azra Karastanović, ističući da se državom ne smije upravljati po mjeri trenutnog političkog interesa.
Karastanović je, na otvaranju okruglog stola „Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije”, koji danas u Podgorici organizuje ASCG, rekla da se trenutno svjedoči tektonskim geopolitičkim promjenama koje oblikuju novu stvarnost.
Kako je navela, u vremenu snažnih bezbjednosnih izazova i kada se vrijednosti liberalne demokratije sve češće dovode u pitanje, traže se jasni stavovi, brzi odgovori i strateška usmjerenost.
- Snažna polarizacija, populizam koji je u porastu i erozija povjerenje u institucije, nijesu apstraktni pojmovi, već, nažalost, stvarnost koju živimo i koja itekako utiče na kvalitet našeg javnog života, na to koliko vjerujemo jedni drugima i sistemu koji nas okružuje - navela je Karastanović.
Ona je kazala da je lako deklarativno podržavati demokratiju kada donosi rezultate koje neko želi, ali da prava provjera posvećenosti demokratiji dolazi onda kada se ne dobije to što se želi.
- U ovom trenutku istorije, kada su osnovni demokratski principi stalno na udaru i kada su mnogi ljudi širom svijeta postali cinični, apatični i nezainteresovani, upravo je vrijeme da sebi postavimo teško pitanje - kakvo društvo želimo da budemo - rekla je Karastanovć.
Ona je podsjetila da je u Crnoj Gori u proteklih pet godina bilo nekoliko smjena vlasti, navodeći da je to zdrava i neophodna pojava u svakom demokratskom društvu.
- Smjenljivost vlasti nije znak nestabilnosti, već znak da institucije funkcionišu po principima odgovornosti - navela je Karastanović.
Karastanović je istakla da oni koji dobiju povjerenje da upravljaju, moraju znati da to povjerenje ima rok i da se ne temelji na ličnoj harizmi i populizmu, nego na poštovanju Ustava, zakona i institucija koje svi dijelimo.
- Ne može se i ne smije upravljati državom po mjeri trenutnog političkog interesa - naglasila je Karastanović.
Prema njenim riječima, ako je zakon tek alat za pregovaranje, a ustavne norme smetnja, a ne okvir, onda država nije na putu demokratije, nego na putu improvizacije.
Krastanović je kazala da cijenu toga dugoročno uvijek plaćaju građani.
- Zato ne možemo govoriti o demokratiji samo kroz broj izašlih na izbore. Jer ako većina ćuti, ne znači da se ne slaže već je, nažalost, možda samo odustala - rekla je Karastanović.
Kako je navela, izvršna i zakonodavna vlast moraju djelovati ne kao ad hoc mehanizmi za održavanje većine, već kao nosioci političke kulture koja ima dosljednost i pamćenje.
Ona je istakla da civilni sektor ima ulogu koja nadilazi samo praćenje rada i pozivanje na odgovornost institucija i donosioca odluka.
- Naša odgovornost je i da svorimo nove modele participacije i uključimo one čiji se glas rijetko čuje - navela je Karastanović.
Ona je naglasila da mediji, uprkos političkim, ekonomskim i bezbjednosnim pritiscima, imaju odgovornost da ostanu tačni, objektivni i slobodni, jer bez pouzdanih informacija nema ni informisanih građana koji mogu da donose odluke u svom interesu.
Karastanović je naglasila da obrazovni sistem ne može biti samo prostor za usvajanje činjenica, već da mora podučavati mlade kako da razmišljaju kritički, kako da prepoznaju manipulaciju, da postavljaju pitanja i traže odgovornost od donosilaca odluka.
- Uloga svakog od nas u ovom procesu nije pomoćna, već suštinska. Demokratija nije delegirani posao, već zajednički zadatak - poručila je Karastanović.
Kako je navela, u vremenu kada autoritarni modeli mnogima djeluju privlačnije, jer ostavljaju utisak brzine i odlučnosti, mora se podsjetiti da prava snaga demokratije ne leži u njenoj brzini, već u legitimnosti.
- Demokratija nije povremeni događaj koji se aktivira na dan izbora. Ona je proces, odgovornost i način života koji traži svakodnevno učešće - istakla je Karastanović.
Ona je naglasila da demokratski proces treba učiniti živim, vidljivim i otvorenim.
- Ako građani svakodnevno ne osjećaju da imaju uticaj, onda će oni koji nude jednostavna rješenja, bez procedura djelovanja, djelovati primamljivo, a znamo da takva rješenja najčešće vode ka sve manjem broju ljudi koji donose odluke i to iza zatvorenih vrata - kazala je Karastanović.
Ona je poručila da je, iz tog razloga, vrijeme za promjenu narativa.
- Demokratija nije zgrada čiju izgradnju čekamo da neko drugi završi, kako bi se uselili. Ona se kreira tako što je svakodnevno živimo, kroz uključivanje, jer bez pluralizma demokratija je prazna forma - navela je Karastanović.
Kako je kazala, demokratija se gradi kroz dijalog, poštovanje Ustava, zakona i institucija i kroz spremnost građana da budu dio rješenja.

Karastanović: Državom se ne smije upravljati po mjeri trenutnog političkog interesa

Okrugli sto u okviru javne rasprave o nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu biće održan sjutra u multimedijalnoj sali univerzitetskog Sportsko-kulturnog centra u Podgorici, saopšteno je iz Ministarstva sporta i mladih.
Javna rasprava o tekstu nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu počela je 20. maja i predviđeno je da traje 20 dana.
Najavljeno je da će Ministarstvo sporta i mladih, nakon završetka javne rasprave, razmotriti sve pristigle komentare, primjedbe i sugestije i nakon toga sačiniti Izvještaj.
Iz tog Vladinog resora pozvali su sve zainteresovane subjekte da aktivno učestvuju i uključe se u proces javne rasprave.
- Da svoje primjedbe, predloge i sugestije na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu dostave Ministarstvu sporta i mladih u pisanoj formi na adresu: Ul. Svetlane Kane Radević, broj 3, 81000 Podgorica ili na e-mail: boris.ivanovic@ms.gov.me, na Obrascu za dostavljanje priedloga, sugestija i komentara na Nacrt Zakona - stoji u saopštenju Ministarstva.
Početak sjednice zakazan je za 11 sati.

Sjutra o nacrtu Zakona o sportu

Crnogorski građani bi prvi put trebalo da dobiju mogućnost da, kroz kolektivnu tužbu, ne samo zaustave nepoštene poslovne prakse, već i ostvare pravo na naknadu štete s, što će biti definisano novim Nacrtom zakonom o kolektivnim tužbama. 
 
 Na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o kolektivnim tužbama, koja je danas organizovana u Podgorici, aopšteno je da to predstavlja ključni korak ka efikasnijoj zaštiti potrošača u Crnoj Gori. 
 
 Javnu raspravu je organizovalo Ministarstvo ekonomskog razvoja, a Nacrt je izrađen uz podršku Centra za strateško-pravno savjetovanje za Crnu Goru (PLAC), finansiranog od Evropske unije. 
 
 - Riječ je o zakonu koji usklađuje domaće zakonodavstvo sa Direktivom EU 2020/1828 i koji, uz podršku međunarodnih eksperata PLAC-a, uključujući profesora Aleša Galiča iz Slovenije, donosi evropske standarde zaštite kolektivnih interesa potrošača u crnogorski pravni sistem - navodi se u saopštenju. 
 
 Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Jasna Vujović, kazala je da uvođenje mogućnosti podnošenja kolektivnih tužbi za naknadu štete i povraćaj novčanih sredstava u ime grupe potrošača predstavlja važan korak ka efikasnijem ostvarivanju prava, posebno u slučajevima kada su pojedinačni zahtjevi male vrijednosti, ali ukupna nezakonita korist koju stiče trgovac – velika. 
 
 Ona je objasnila da važeći pravni okvir, konkretno Zakon o zaštiti potrošača, omogućava samo zabranu budućih nezakonitih praksi trgovaca, ali ne i ostvarivanje naknade štete za oštećene potrošače. 
 
 - Primjeri koje smo imali u praksi – kao što su kolektivne tužbe koje je pokrenuo CEZAP protiv banaka – pokazali su da postoji funkcionalan osnov za primjenu koncepta kolektivne zaštite, ali i da postojeći mehanizmi nijesu dovoljni - rekla je Vujović.&nbsp;
&nbsp;Ona je podsjetila da je usvajanje Zakona o kolektivnim tužbama preduslov za zatvarnje Pregovaračkog poglavlja 28 – zaštita potrošača i zdravlja. 
 
 Galič je predstavio ključne pravne aspekte i evropske standarde kolektivne zaštite potrošača, kao i glavna rješenja predložena u Nacrtu zakona o kolektivnim tužbama. 
 
 - Iskustvo mnogih evropskih država pokazuje da kolektivne tužbe, naročito one za naknadu štete, predstavljaju ključni instrument u borbi protiv sistemskih povreda prava potrošača. Ovaj institut ne samo da pruža djelotvornu zaštitu građanima u situacijama kada pojedinačna potraživanja nisu ekonomski isplativa, već i snažno utiče na tržišno ponašanje – jer šalje jasnu poruku da se masovno kršenje prava neće isplatiti - kazao je Galič. 
 
 Uvođenjem kolektivne tužbe za naknadu štete, kako je rekao, Crna Gora pravi značajan iskorak ka modernom sistemu zaštite potrošača, uporedivom sa zakonodavstvima EU. 
 
 Željko Tomović iz Direkcije za zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomskog razvoja precizirao je da, iako su sudovi u Crnoj Gori u dosadašnjoj praksi pokazali visok stepen usklađenosti sa sudskom praksom Suda pravde EU, kolektivne tužbe koje su trenutno moguće u domaćem pravnom okviru ograničene su isključivo na zabranu budućih nezakonitih radnji trgovaca, bez mogućnosti da oštećeni potrošači ostvare pravo na naknadu štete u tom postupku. 
 
 Prema njegovim riječima, takvo rješenje, iako korisno, nije dovoljno za potpunu zaštitu kolektivnih prava i interesa građana. 
 
 - Predloženi Zakon o kolektivnim tužbama uvodi novi pravni institut – kolektivnu tužbu za naknadu štete – koja omogućava kvalifikovanim subjektima da u ime oštećenih potrošača traže i kompenzaciju za već počinjenu štetu. Time se jača pravičnost sistema, obezbjeđuje efikasnija zaštita prava potrošača i unapređuje tržišna konkurencija, uz jasna pravila koja istovremeno štite i poslovnu sigurnost - naveo je Tomović. 
 
 Vujović je dodala da uz stroge kriterijume za kvalifikaciju subjekata koji mogu pokretati ovakve postupke i odgovarajuće mehanizme za sprečavanje zloupotreba, direktiva i predloženi zakon uspostavljaju ravnotežu između zaštite potrošača i očuvanja pravne sigurnosti poslovanja. 
 
 Galič je ukazao na to da je, pored pravnog okvira, jednako važno razvijati kulturu odgovornosti i svijest o zajedničkom interesu. 
 
 - Pravo na kolektivnu pravnu zaštitu mora postati alat koji građani i organizacije znaju da koriste – u interesu pravednijeg društva i snažnijeg povjerenja u pravni sistem - kazao je Galič. 
 
 Ministarstvo ekonomskog razvoja je 16. maja dalo na javnu raspravu Nacrt zakona o kolektivnim tužbama i uputilo javni poziv organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos unapređenju kvaliteta teksta predloženog zakona. Rok za dostavljanje predloga je 15. jun.
&nbsp;

Zakonom o kolektivnim tužbama jača se zaštita prava potrošača

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka na regionalnom okruglom stolu na tema apatridije koji se danas održava u Podgorici, poručio je da apatridija nije samo pravni problem, to je, kako je kazao, "pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava i predstavlja jedno od najozbiljnijih kršenja osnovnih ljudskih prava u savremenom društvu"
On je naveo da Crna Gora radi na jačanju regionalne saradnje jer ovo nije izazov samo jedne države.
- Zato su ovakvi skupovi od izuzetnog značaja – jer se dijele iskustva, usklađuju politike i razvijaju zajednički mehanizmi podrške - istakao je Đeka.&nbsp;
On je naglasio da je od suštinske važnosti da se zemlje iz regiona udruže i zajednički snažnije rade na prevazilaženju ovih izazova.
- Naša saradnja može donijeti rješenja koja će omogućiti bržu i pristupačniju proceduru dobijanja ličnih dokumenata. Dobar primjer saradnje između zemalja može poslužiti kao osnova za izgradnju sistema koji će biti efikasan i inkluzivan - poručio je Đeka, saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava
On je zahvalio partnerima, najprije Savjetu Evrope, koji je prepoznao važnost ove teme UNHCHR-u, civilnom društvu, predstavnicima romske zajednice i institucijama regiona koje se neumorno zalažu za inkluziju i pravnu sigurnost svih, bez razlike.
Pozvao je sve prisutne da razmijene iskustva i prakse koje su pokazale rezultate u rješavanju ovog pitanja.
- Kroz zajedničke projekte, razmjenu informacija i podršku međusobnom razumijevanju, možemo stvoriti mrežu koja će omogućiti da svi pripadnici i pripadnice romske i egipćanske zajednice u našim zemljama dobiju potrebnu pomoć - zaključio je Đeka.
Regionalni okrugli sto održava se u organizaciji Savjeta Evrope i Evropske Mreže za pitanja apatridije.

Đeka: Apatridija je pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava

Pravni put za zaštitu prava na zdravu životnu sredinu u Crnoj Gori nije jasno definisan ni predvidiv, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je u Podgorici organizovao Savjet Evrope, prenosi agencija Mina. 
 
Na okruglom stolu predstavljena je Osnovna studija o zakonodavstvu, politici i sudskoj praksi u oblasti ljudskih prava i životne sredine u Jugoistočnoj Evropi, u okviru regionalnog projekta Ljudska prava i održiva životna sredina u Jugoistočnoj Evropi, koji finansira Human Rights Trust Fund. 
 
Iz Ustavnog suda su saopštili da je predsjednica tog suda Snežana Armenko izradila i predstavila analizu crnogorskog normativnopravnog okvira, koja obuhvata ustavno određenje i opseg ustavnopravne zaštite prava na zdravu životnu sredinu i pregled međunarodnih ugovora koje je Crna Gora ratifikovala u oblasti zaštite životne sredine. 
 
Dokument, kako su naveli, obuhvata analizu normativnog uređenja, ali i sudske prakse, materijalnog i procesnog aspekta tog ustavnog prava kroz različite sudske postupke – građanski, upravni, privredni, krivični, prekršajni sa pregledom pravnih instituta koji stoje na raspolaganju za zaštitu životne sredine, kao i analizu prakse Ustavnog suda. 
 
Armenko je u uvodnom obraćanju naglasila da je "ovo trenutak ne samo da se osvrnemo na postignute rezultate, već i da se pripremimo za buduće izazove i prilike”. 
 
- Jer su one podjednako važne kada ih uočimo i iskoristimo, kako bi u realnosti gradili mostove između dva ključna pitanja savremenog doba - održivog razvoja i očuvanja životne sredine- navela je Armenko. 
 
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović istakao je da zaštita životne sredine nije samo sektorska politika, već pitanje ljudskih prava i osnovni izraz društvenog ugovora između države i naroda. 
 
- Crna Gora kao ekološka država ima ustavnu dužnost i istorijsku mogućnost da primjerom bude lider u region- naveo je Zenović. 
 
To, kako je kazao, nije pitanje samo usklađenosti, već pitanje ubjeđenja. 
 
Šefica Programske kancelarije SE u Podgorici Lejla Dervišagić poručila je da se jedino zajedničkim radom pravosuđa, izvršnih vlasti, civilnog društva i međunarodnih partnera može izgraditi pravni i politički okvir u kojem priroda, ekosistemi i ljudi imaju prostor da se razvijaju i napreduju. 
 
- Zaključeno je, između ostalog, da pravni put zaštite ljudskih prava u vezi sa životnom sredinom, posebno materijalnog prava na zdravu životnu sredinu nije jasno definisan niti predvidiv- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je zaključeno da se međunarodni standardi ne sprovode na odgovarajući način kada se utvrđuju povreda, odgovornost, naknada i visina štete u vezi sa štetom u životnoj sredini. 
 
Iz Ustavnog suda su rekli da je zakljuečno da ne postoji konkretan pravni režim za postupke koji se tiču zaštite životne sredine i da se pravila o troškovima u tim postupcima ne razlikuju od onih u drugim oblastima. 
 
Kako su naveli, zaključeno je da se nevladine organizacije i zainteresovana javnost suočavaju sa brojnim izazovima u bavljenju pitanjima u vezi sa životnom sredinom, uključujući nepotpune informacije, poteškoće pri zahtjevanju da se otkriju podaci obilježeni kao „tajni” i nemogućnost pribavljanja traženih podataka jer ih institucije nemaju. 
 
Iz suda su kazali da analiza sadrži i veliki broj preporuka čijom implementacijom će se osnažiti zaštita životne sredine u Crnoj Gori. 
 
Okrugli sto okupio je predstavnike crnogorskog sudstva, tužilaštva, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Kancelarije Ombudsmana, civilnog društva, kao i pravne stručnjake.

Savjet Evrope u Crnoj Gori: Pravni put zaštite prava na zdravu životnu sredinu nejasno definisan

U Podgorici je danas održan okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, na kojem su učešće uzeli predstavnici auto škola, udruženja prevoznika, Mašinskog fakulteta, Monteputa, pripadnici policije i drugi predstavnici zainteresovane javnosti.
- Održana rasprava dodatan je prilog transparentosti prilikom pripreme novih zakonskih rješenja, a omogućila je detaljno sagledavanje izmjena i iznošenje komentara i sugestija u cilju njegovog unapređenja - poručili su u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Tema diskusije bile su predložene novine koje Zakon predviđa, sa posebnim osvrtom na ograničenja koja su predviđena za mlade vozače u pogledu zabrane upravljanja motornim vozilima od 23 do šest sati, kao i zabranu upravljanja vozilima B kategorije čija je snaga motora veća od 80 kW.
- Posebnu pozornost na okruglom stolu privukla je tema „lakih električnih vozila“ gdje su prisutni iznijeli određene sugestije u odnosu na ovu kategoriju vozila i lica koji će moći njima da upravljaju - naglasili su MUP-u.
Okruglom stolu su prisustvovali članovi Radne grupe, Ilija Janjušević i Teodora Klikovac predstavnici Uprave policije, dr Milanko Damjanović sa Mašinskog fakulteta, kao i predstavnici Ministarstva saobraćaja Bojan Radoman i Miroslav Mašić. Oni su, kažu u MUP-u, pažljivo saslušali sve iznijete komentare i naglasili da je cilj javne rasprave upravo da se zajedničkim radom dođe do najboljeg zakonskog teksta, koje će biti u interesu povećanja stepena bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Ilija Janjušević, načelnik Odsjeka za drumski saobraćaj, je istakao zadovoljstvo što su prisutni tokom trajanja javne rasprava, ali i danas na okruglom stolu, prepoznali otvorenost Ministarstva unutrašnjih poslova i što su iskazali spremnost da predstave svoje stavove i mišljenja o ovoj temi, te istakao da će svi dostavljeni komentari biti razmotreni prije definisanja konačnog teksta zakona.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima završava se sjutra 11. maja.
- A sve sugestije zainteresovane strane mogu, kao i do sada, dostaviti slanjem pošte elekstronskim putem ili putem pošte Ministarstvu unutrašnjih poslova - zaključili su u MUP-u.

Održan Okrugli sto o Nacrtu o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima

Naše društvo ima duboko autoritarne korijene, zabrinjavajuće je jačanje desnice, koje i one osvojene slobode pokušavaju da ukinu, pravda još nije dostupna, govor mržnje je i dalje prisutan, zaključci su sa okruglog stola “Ima li pravde u Crnoj Gori za LGBTQI+”.
Događaj je organizovan u okviru projekta: “Unapređenje zaštite prava LGBTQI+ populacije i pristupa pravdi u Crnoj Gori”, koji je podržan od strane Kanadskog fonda za lokalne inicijative (CFLI). Cilj projekta je unapređenje zaštite prava LGBTQI+ zajednice i njihovog pristupa pravdi u Crnoj Gori, kroz istraživanje reakcija državnih organa na prijavljene slučajeve diskriminacije i napada na LGBTQI+osobe i govor mržnje na internetu, kao i analizu praksi sudova i drugih institucija u vezi sa kršenjima prava LGBTQI+ zajednice.
Ministar pravde &nbsp;Bojan Božović je podsjetio da su ljudska prava neodvojivi dio čovjeka i društva, a da su jedan od najranjivijih djelova tog društva i LGBTQI+ .
- Dodatni fokus moramo usmjeriti na govor mržnje. Jako je važno i da pratimo trendove koje nameće praksa Suda u Strazburu i praktičara koji se bave ovom temom. Posebnu pažnju treba posvetiti i kaznenoj politici- kazao je ministar.
Na pitanja i konstatacije Marka Vukčevića iz Spektre i Ivane Vojvodić iz Juventasa, govoreći o razlozima za stopiranje usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju na osnovu samoodređenja, navodi da je to izuzetno važan izvor prava, te da pretpostavlja da je samo riječ u dodatnom usklađivanju, te da su i političke okolnosti sigurno uticale da zakon još ne bude usvojen.
- Ja svakako podržavam usvajanje ovog zakona i ministarstvo je dalo saglasnost za njegovo usvajanje. Svakako treba napraviti dodatne konsultacije zbog čega Zakon još nije usvojen- istakao je ministar.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je pisao da Vlada, i pored obećanja, ali i obaveze, nije sredinom decembra prošle godine na dnevni red stavila prijedlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Na Zakonu je rađeno osam godina, a očekivalo se da bude usvojen do kraja ove godine u Skupštini Crne Gore. Usvajanje ovog Zakona je i obaveza prema Vladinom programu za pristupanja EU 2024-2027. Prema tom dokumentu ovaj propis trebalo je da bude usvojen do kraja prošle godine.
Predstavnik ambasade Kanade u Crnoj Gori Dejvid Morgan je istakao da snažno podržavaju civilne organizacije u borbi za ljudska prava, te da smo ovdje najprije “da učimo kako možemo biti bolji”.
Predsjednica CIN-CG Milka Tadić Mijović je podsjetila da je jedan od onih koji je rizikovao svoj život za borbu za ljudska prava bio i Zdravko Cimbaljević, koji je predvodio prvi prajd u Crnoj Gori i bio primoran da napusti Crnu Goru, a “sklonište je našao baš u Kanadi”.
Iako je prošao dug put od prve parade, navodi direktorka CIN-CG, još ima puno da se uradi da bi ove osobe mogle da žive kao ostali.
- Ne mogu da usvajaju djecu, a nemaju ni mnoga druga prava koje imaju heteroseksualne osobe- istakla je Tadić Mijović.
Ona je istakla da je neusvajanje Zakona o samoodređenju opstrukcija u vladajućoj koaliciji, ”jer desne partije u toj koaliciji ne žele prava za ovu zajednicu”.
Sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković je istakla da su problemi relikt naslijeđenog ponašanja, nepoštovanje zakona i neadekvatna primjena tih zakona.
- Nedostatak liberalizacije uma, to nam nedostaje- navela je sutkinja.
Podsjetila je da Ustav, Krivični zakonik,ali i drugi propisi zabranjuju diskriminaciju.
Dodala je da se napadi u većini slučajeva procesuiraju kao prekršaj na osnovu Zakona o javnom radu i miru. “Zanemarljiv je broj slučajeva, koji je procesuiran po Zakonu o zabrani diskriminacije.
Naglasila je i da nerijetko dolazi do zastare ovih postupaka, da je neblagovremeno i postupanje policije, čime je pravovremena zaštita žrtava dovedena u pitanje.
- Jako je siromašna i sudska praksa u ovom pravcu nažalost. Bilo bi interesantno izreći kaznu rada u javnom interesu, osuđenog uputiti na rad u nekoj organizaciji, koja se bavi zaštitom prava ovih osoba, međutim takvih presuda nije bilo- istakla je sutkinja Vuković.
Sutkinja je rekla i da je evidencija ovih slučajeva takođe sporna, te da nijesu pouzdani podaci o procesuiranim slučajevima.
Izvršni direktor ERA – Saveza za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i Turskoj Danijel Kalezić je ocijenio da ima li pravde možda dobro govori i to što nadležni kalkulišu godinama oko usvajanja Zakona o samoodređenju.
Zatim, dodaje i da većina podzakonskih akata nije usklađena sa Zakonom o istopolnom partnerstvu, te da dvoje djece istopolnog para već sedam godina ne mogu da dobiju državljanstvo, jer nadležni neće to da riješe.
- Mnoge prepreke i dalje postoje i formalno pravne i životne- istakao je Kalezić.
Dodao je i da se napad na ove osobe tretira kao kafanska tuča, kada govorimo o sudskoj praksi, pa se izriču novčane,uslovne kazne i slično.
Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vojvodić je istakla da je jačanje desnice možda i najveći problem kada govorimo o ljudskim pravima.
- Očekujemo veliki pad podrške u narednom periodu zbog jačanja desnice- navela je ona.
Naglasila je da su potrebna veća izdvajanja iz budžeta za ovu oblast.
- Imamo stagnaciju u ovoj oblasti, koja može dovesti i do porasta nasilja- upozorila je Vojvodić.
Navela je i da istraživanje pokazuje da 71 odsto građana Crne Gore smatra da ove osobe treba da imaju ista prava,kao svi ostali.
- Problem je porast govora mržnje i nasilja, a u posljednjem periodu trans osobe su posebno ugrožene- navela je direktorka Juventasa.
Novinarka CIN-CG Đurđa Radulović je navela da je CIN-CG objavio pet tekstova i jedan podkast u okviru ovog projekta.
Istakla je da, osim o svim ovim problemima koji su pomenuti, govorili smo i o zdrastvenoj zaštiti transrodnih osoba.
- Dugo godina im nije bila dostupna hormonska terapija, mnogi ljekari nijesu dovoljno informisani šta im je potrebno, suočavaju se sa nepristojnim pitanjima…- navela je Radulović.
Psihijatrica Tea Dakić je istakla da su i Zakon o istopolnom partnerstvu i Zakon o samoodređenju i dalje dikriminatorni.
- Ne dozvoljava se mlađima od 18 da promijene pol, ali se dozvoljava djetetu od 15 godina da radi, sačini testament bez saglasnosti roditelja i slično- naglasila je Dakić.
Sutkinja Vuković je zaključila da smo primorani da uskladimo zakonodavstvo sa međunarodnim standardima, te da “nije te obaveze, ne bi ni ovoliko uradili”.

Vuković: Nedostaje nam liberalizacije uma

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: okrugli-sto