U Valensiji četrnaest optuženih za šverc 1.650 kilograma kokaina u dva kontejnera, među njima i njihova dvojica vođa, oslobođeni su krivične odgovornosti jer „Skaj“ dokaz nije imao digitalni potpis koji bi potvrdio njegovu autentičnost.
Tamošnji mediji su naveli da je stav suda da se stotine razgovora i fotografija poslatih putem &nbsp;Sky ECC – ne mogu &nbsp;smatrati dokazom čija se autentičnost može utvrditi. Sud smatra da se ne može utvridi autentičnost istih.
Zbog toga je Treće vijeće Pokrajinskog suda oslobodilo svih četrnaest optuženih za sva krivična djela, među njima i dvojicu navodnih vođa: Fernanda M. S. i Onofrea G. R.
- Uzalud su bile fotografije sa drogom u njihovim sopstvenim domovima, paketi sa istim simbolom, kao i duga lista indicija koje su ih teretile za unos 1.650 kilograma kokaina, prema istragama EDOA jedinice Civilne garde i izvještajima Tužilaštva za borbu protiv droge. Pokrajinski sud te dokaze nije smatrao važećim, iako su se zbog njih suočavali sa kaznama koje su ukupno iznosile do 165 godina zatvora - pišu tamošnji mediji.
Iako sudija nije odbacio dokaze, kako je odbrana zahtjevala, oni na kraju nisu razmatrani zbog proceduralne tehničke situacije: nedostatka digitalnog potpisa ili utvrđivanja njegove heš vrijednosti u digitalnim razgovorima dobijenim nakon dešifrovanja Sky ECC-a, poslatih iz Francuske, a potom preuzetih od strane agenata EDOA, piše portal<a href="https://www.levante-emv.com/" target="_blank"> Levante-emv.</a>
Jedini relevantan teretni dokaz u ovom slučaju bili su elektronski razgovori dobijeni presretanjem servera SKY ECC, koje su francuske vlasti dostavile putem Evropskog istražnog naloga (EIN). Kako nije bilo drugih nezavisnih dokaza koji bi optužene povezivali sa krivičnim djelima, vijeće je bilo prinuđeno da ih oslobodi.
<h2>Nedostatak garancija autentičnosti i integriteta</h2>
Digitalni dokaz koji je priložen nije sadržao unutrašnje elemente koji bi garantovali njegovu autentičnost i integritet, poput digitalnog potpisa ili heš vrijednosti. Pored toga, bio je rezultat više postupaka policijskog filtriranja i selekcije, a odbrani nije bio omogućen pristup originalnim („sirovim") podacima.
Sud smatra da, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), kada digitalni dokaz predstavlja jedini dokaz optužbe, pravo na pravično suđenje zahtjeva da odbrana ima pristup originalnim podacima kako bi mogla djelotvorno da ostvari pravo na kontradiktornost i odbranu. Neomogućavanje pristupa tim sirovim podacima dovelo je do toga da digitalni dokaz nema sposobnost da obori pretpostavku nevinosti, prenose mediji.
Takođe, sud je stava da nije dovoljno dokazano postojanje veze između optuženih i zaplijenjene supstance, niti postojanje kriminalne organizacije. Izvještaji zasnovani na snimcima sa nadzornih kamera takođe nisu smatrani pouzdanim, zbog osnovane sumnje u lanac čuvanja dokaza i poreklo samih snimaka.
<h2>Kamen temeljac odbrane</h2>
Ključ ove oslobađajuće presude, koja će izazvati ogorčenje među istražiteljima jer vide kako još jednom neki od glavnih navodnih narkodilera iz Valensije izbjegavaju osudu, leži u dokazima dostavljenim sudu, za koje Vijeće, kao što je to tvrdila i odbrana, smatra da se ne može pouzdano utvrditi da su originalni.
Prema navodima tamošnjih medija, u presudi se navodi da su branioci Fernanda M. S. i Danijela S., Miguel Ferrer i Patricia Cogollos, zahtjevali da im se dostave kopije izuzetih podataka sa mobilnih telefona i računarske opreme oduzete osumnjičenima, kao i sa servera kompanije SKY ECC, ili da se vještacima odbrane omogući pristup tim originalnim dokazima, pozivajući se na osnovno pravo svojih branjenika na djelotvornu sudsku zaštitu i pravo na odbranu.
Kako ističe sudija, digitalni dokaz korišćen protiv optuženih predstavlja rezultat filtriranja konkretnih činjenica koje su sproveli istražitelji Civilne garde iz paketa policijskih obavještajnih podataka dobijenih putem Europola, a koji su prethodno već bili filtrirani i obrađeni na osnovu informacija preuzetih sa servera Sky ECC od strane francuskih, belgijskih i holandskih policijskih vlasti, koje su uspjele da dešifruju taj komunikacioni sistem koji su koristili kriminalci.
Međutim, digitalni dokazi dostavljeni iz Francuske u samom početku nisu imali digitalni potpis niti utvrđenu heš vrijednost, odnosno „nisu sadržali jedine elemente koji su sami po sebi podobni da garantuju integritet i autentičnost digitalnog dokaza", kako se naglašava u presudi. S obzirom na to da je riječ o „jedinom teretnom dokazu kojim se potvrđuje učešće većine optuženih u krivičnim djelima koja su predmet suđenja", oni su oslobođeni svih optužbi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Valensija: Narko-kartel oslobođen od optužbi i 165 godina zatvora nakon što je „Skaj“ proglašen nevažećim

Bivši vršilac dužnosti predsjednika Opštine Nikšić Dragan Perović oslobođen je od optužbe da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja , kada je svom prethodniku Veselinu Grboviću odobrio isplatu naknada od 19.225,95 eura.
Apelacioni sud Crne Gore danas je, nakon održanog pretresa, donio presudu kojom je uvažio žalbu branioca optuženog Perovića i preinačio presudu Višeg suda od 14. decembra 2023.godine kojom je bio uslovno osuđen na godinu zatvora, uz obavezu da u korist Budžeta Crne Gore, po pravosnažnosti presude, uplati 7.214 eura nezakonito pribavljene imovinske koristi Grboviću krivičnim djelom.
- Ovo je presuda koju je ovaj sud donio nakon donijete presude Vrhovnog suda Crne Gore koji je ukinuo prethodno donijetu oslobađajuću presudu Apelacionog suda od 22. novemvra 2024.godine i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Prema navodima optužnice Specijalnog tužilaštva, Perović je 10. novembra 2020. godine potpisao Rješenje kojim je Grboviću omogućio ostvarivanje prava na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine.
Specijalno tužilaštvo je ovom optužnicom Grbovića okrivilo za zloupotrebu službenog položaja putem podstrekavanja.
Perović je u istrazi negirao optužbe tužilaštva, pojašnjavajući da je istog dana kada je stupio na funkciju vršioca dužnosti potpisao Rješenje o ostvarivanju prava na naknadu po prestanku funkcije Veselina Grbovića, a koji su mu akt pripremili i dostavili na potpis pravnici iz Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Nikšić.
On je pojasnio da su pravnici smatrali da Grbović ima pravo na isplatu naknade i da je stoga potpisao to rješenje.
Perović je naveo da u Rješenju koje je potpisao nije bila navedena starost Veselina Grbovića, ali da mu je bilo poznato da je Grboviću skraćen mandat za godinu dana.

Perović oslobođen optužbe da je zloupotrijebio položaj isplatom naknada Grboviću

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da je prvostepena presuda u slučaju “Tunel” ponovo otvorila pitanje neophodnih izmjena Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), posebno u dijelu koji se odnosi na obezbjeđenje dokaza uzorkovanjem, kazao je Ivan Vukčević, koordinator programa "Ljudska prava".
Prema njegovim riječima, dvije godine nakon ovog slučaja, nadležni organi nijesu usvojili izmjene koje bi spriječile ponavljanje sličnih propusta.&nbsp;
- Umjesto da država izvuče pouke i obezbijedi efikasniji sistem, Crna Gora i danas nema adekvatan zakonski okvir za čuvanje dokaznog materijala - ističe Vukčević.&nbsp;
Iz CGO-a podsjećaju i da je neovlašćeni dolazak tadašnjeg predsjednika Vlade i njegove pratnje na lice mjesta, fotografisanje i ometanje istrage bio školski primjer pogrešnog reagovanja izvršne vlasti.&nbsp;
- Taj medijski performans bez razumijevanja ozbiljnosti situacije i elementarnih pravnih principa je možda uticao i na ishod prvostepenog postupka (svi optuženi su oslobođeni optužbi usljed nedostatka dokaza) - pojasnio je Vukčević.
Kako dodaje, ni aktuelna Vlada nije pokazala dovoljno agilnosti da riješi ovaj problem.&nbsp;
- Ipak, CGO pozdravlja što je Ministarstvo pravde u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a predložilo članove koji regulišu obezbjeđivanje dokaza uzorkovanjem. Tim izmjenama se predviđa da sud, na prijedlog tužioca ili po službenoj dužnosti, može naložiti sprovođenje postupka uzorkovanja kada postoji opasnost po bezbjednost, zdravlje, higijenu, otežano čuvanje dokaza ili visoki troškovi skladištenja. Uređuje se i krug lica koja prisustvuju uzorkovanju, rješenje o uzorkovanju, kao i mogućnost žalbe. Iako su ove izmjene korak u dobrom pravcu, ostaje nejasno zašto se toliko odugovlači sa njihovim usvajanjem - naglasio je Vukčević.&nbsp;
Prema njegovim riječima, CGO cijeni da je hitno usvajanje ovih izmjena posebno važno ako se ima u vidu da se u zgradi Višeg suda u Podgorici i dalje osjeća prisustvo zaplijenjenih droga, koje se godinama neadekvatno čuvaju u podrumskim prostorijama.&nbsp;
- Takva slika ne samo da kompromituje autoritet suda, već i urušava povjerenje javnosti u institucije. CGO, stoga, poziva Ministarstvo pravde da bez daljeg odlaganja dostavi Skupštini prijedlog izmjena ZKP-a, kako bi se konačno obezbijedilo pravilno čuvanje dokaznog materijala i time spriječilo da se propusti iz crnogorskog pravosuđa pretvaraju u materijal za nove Netfliks scenarije - zaključuje Vukčević.&nbsp;

CGO: Boljim čuvanjem dokaznog materijala do manje materijala za Netfliks

Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva i punomoćnika „Crnogorskog Telekoma“ i potvrdio presudu podgoričkog Višeg suda od 13. februara kojom su Miodrag Ivanović i Oleg Obradović oslobođeni od optužbi za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju pošto za to dokaza nije bilo.
- Žalbe protiv prvostepene presude izjavili su Specijalno državno tužilaštvo u Podgorici i punomoćnik oštećenog pravnog lica „Crnogorski Telekom“AD Podgorica. Po ocjeni Apelacionog suda pravilan je zaključak prvostepenog suda da u postupku nije dokazana tvrdnja iz optužnice da su optuženi djelovali koordinisano i planirano postupajući pred Odborom direktora u cilju dovođenja članova istog u zabludu sa unaprijed razrađenim planom da privrednom društvu „Rawleight trading“ SA London pribave protivpravnu imovinsku korist na štetu „Telekoma“ i „Moneta“ - naveli su u Apelacionom sudu.
U prilog takvom zaključku, Viši sud je, po ocjeni Apelacionog, pravilno cijenio činjenicu da je biznis planom dostavljenim prilikom privatizacije „Telekoma“ jasno utvrđena strategija širenja „Magyar telekoma“ u zemlje regiona, da su u tom cilju za konsultantske usluge u budžetu bila opredijeljena sredstva, što i po ocjeni ovog suda jasno upućuje na zaključak da zaključenje spornog ugovora, njegovo izvršenje i plaćanje, nijesu bili plan optuženih, već upravo menadžmenta „Magyar telekoma“, dok su optuženi Ivanović i Obradović samo sprovodili strateške ciljeve većinskog vlasnika i postupali po njihovim nalozima.

1250x600

1084x550

Potvrđena oslobađajuća presuda Ivanoviću i Obradoviću u predmetu „Telekom“: Apelacioni sud odbio žalbe SDT-a i CT-a

Sudiji Draganu Mrdaku i zapisničarki Sonji Marković izrečena je oslobađajuća presuda u postupku koji je vođen pred podgoričkim Višim sudom. Oni su bili optuženi za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje presude.
Postupak se vodio povodom toga što je Mrdak potpisao rješenje kojim je odbačena optužba protiv dvije službenice jedne kolašinske banke za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju
- Sudija Dragan Mrdak i zapisničarka Sonja Marković su oslobođeni optužbi. Zakonita odluka suda koja je rezultat pravilnog i potpunog sagledavanja činjeničnog stanja. Sud je utvrdio da u radnjama sudije Mrdaka nijesu ostvareni elementi krivičnih djela za koja se tereti, već da se radi o grešci koja eventualno može biti predmet nekog drugog postupka. Ovakav rezon je u cjelosti u skladu sa zakonom i isti ima utemeljenja u spisima predmeta - kazao je u izjavi za portal Dan advokat Stefan Jovanović.
Sudija Mrdak bio je optužen je da je počinio krivična djela zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave putem podstrekavanja.&nbsp;
Na optuženičkoj klupi našao se zbog odluke u predmetu protiv dvije službenice jedne kolašinske banke zbog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.
Navodno, iako je izvijećano da se okrivljenim promijeni kazna, odnosno da im se umjesto kućnog zatvora izrekne devet mjeseci robije, u ovom slučaju je naknadno potpisana odluka kojom se prijava odbacuje zbog navodne zastare, iako krivično djelo zloupotreba položaja ne zastarijeva.

Oslobađajuća presuda za sudiju Mrdaka i zapisničarku Marković

Sudija Višeg suda Zoran Radović napisao je presudu u slučaju pokušaja terorizma, na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Pisani otpravak oslobađajuće presude poslata je strankama u postupku, rečeno je Portalu ETV iz Višeg suda u Podgorici.
Svi optuženi u ovom predmetu oslobođeni su krivice odlukom Višeg suda 12. jula 2024. godine. Tako da je skoro godinu dana trebalo da pisani otpravak presude bude izrađen i proslijeđen strankama, o čemu zvanično javnost još nisu obavijestili ni Viši sud, ni Specijalno državno tužilaštvo.
Portal ETV pitao je SDT da li će uložiti žalbu na odluku Višeg suda, ali odgovor još nismo dobili.
Novu oslobađajuću odluku u julu prošle godine donijelo je tročlano vijeće sudije Radovića.&nbsp;
- Nije bilo dokaza da su optuženi krivi za djela koja su im stavljena na teret pa se oslobađaju - naveo je tada Radović u obrazloženju presude.
Presudom su oslobođeni ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, optuženi za organizaciju i finansiranje nasilne promjene vlasti u Crnoj Gori.
Oslobođeni su i lideri nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta – aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, njihov vozač Mihailo Čađenović, kao i penzionisani general Žandarmerije Srbije Bratislav Dikić.
Podsjećamo, prvostpeno su 2019. godine svi optuženi bili osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu je oborio Apelacioni sud dvije godine kasnije i naložio novo suđenje.
Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov su bili organizatori i finansijeri pokušaja nasilnog rušenja vlasti tokom izborne noći 16. oktobra 2016.
Svim optuženima je stavljeno na teret da su pokušali da, uz upotrebu oružja napadnu okupljene građane ispred Skupštine Crne Gore i policiju, sprovedu široke terorističke napade na specijalne policijske jedinice.
Teretili su se i da su namjeravali da zauzmu parlament, proglase pobjedu Demokratskog fronta, liše slobode ili likvidiraju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Niko od optuženih nije priznao krivicu i negirali su da poznaju ostale optužene.

Ivona Đokić

Nakon skoro godinu: Radović napisao presudu u slučaju pokušaja terorizma 2016.

Ispred zgrade Višeg suda u Podgorici u toku je protest grupe građana, članova porodice i prijatelja ubijenog Ljubiše Mrdaka tokom pljačke Pošte 20. oktobra 2021. godine u Nikšiću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVjftF_-YsSk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Okupljeni su se okupili kako bi izrazili protest zbog oslobađajuće presude u ovom slučaju. Oni nose transparent sa natpisom: „Ko je ubio Ljubišu?“.
Kako su ranije najavili, nakon okupljanja ispred Višeg suda biće organizovana protestna šetnja do zgrade Ministarstva pravde.
Prvo protestno okupljanje održano je u Nikšiću 27. februara - dva dana nakon što je izrečena oslobađajuća presuda za ubistvo Ljubiše Mrdaka, koji je bio radnik obezbjeđenja Pošte. Drugo je održano 7. marta ispred zgrade Tužilaštva u Podgorici.

Počeo protest ispred zgrade Višeg suda: Ko je ubio Ljubišu Mrdaka?

Grupa građana Nikšića, porodica i prijatelji ubijenog Ljubiše Mrdaka protestovali su ispred Višeg tužilaštva u Podgorici i to je, kako su kazali, sa prethodnog okupljanja na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću, samo početak borbe za pravdu. Momo Joksimović, predsjednik udruženja Vranešana, je poručio da urušene institucije ponovo ubijaju Ljubišu. - Protestujemo zbog sramne oslobađajuće presude za zlikovce koji su ubili Mrdaka - kazao je kum ubijenog, Petar Vuković, protestujući ispred Višeg tužilaštva.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307120320_f46ac8e63fb3ba2f23693282c375f3090591d311818f4a3005b5249d6dca9ff9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307120320_f46ac8e63fb3ba2f23693282c375f3090591d311818f4a3005b5249d6dca9ff9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa protesta ispred zgrade tužilaštava u Podgorici"> <figcaption>Sa protesta ispred zgrade tužilaštava u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Vuković je istakao da traže da se isprave nedostaci u institucijama koje su, kako je rekao, očigledno zakazale prilikom sprovođenja istrage. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVjca_lOETqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brat od tetke ubijenog Mrdaka, Vojo Delić je rekao da je porodica nezadovoljna ne samo presudom već i ponašanjem vlasti, počev od ministra pravde, i ogorčena spornim djelovanjem institucija. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMgzXBBGgqso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Grupa građana protestovala je zbog oslobađajuće presude sedmorici okrivljenih za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku pošte u Nikšiću. Tu prvostepenu presudu izrekao je Viši sud u Podgorici. Ljubiša Mrdak ubijen je oktobra 2021. godine na parkingu Nove pošte u Nikšiću kada je kao radnik obezbjeđenja pokušavao da spriječi oružanu pljačku. Na protestu u Nikšiću izraženo je ogorčenje radom pravosudnih organa u Crnoj Gori i najavljeno formiranje Udruženja za borbu protiv organizovanog kriminala koje će nositi ime Ljubiše Mrdaka. Naredni protest je za sedam dana, u petak u 14 sati ispred zgrade Tužilaštva.Najavili su da će tražiti poništenje presude i novo suđenje.

Protest zbog oslobađajuće presude za ubistvo Mrdaka: Ispraviti nedostatke u institucijama koje su zakazale u istrazi

Bivši premijer Hrvatske i nekadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivo Sanader pravosnažno je oslobođen optužbe za ratno profiterstvo, saopštio je u četvrtak hrvatski Visoki krivični sud.
Tužilaštvo je u aferi Hipo banka teretilo Sanadera da je, kao zamjenik ministra spoljnih poslova, krajem 1994. i početkom 1995. uzeo proviziju od 3,6 miliona kuna (478.000 eura) pošto je austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupovinu zgrada diplomatskih predstavništava.
Visoki krivični sud naveo je da je odbio žalbu državnog tužilaštva i potvrdio prvostepenu oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu iz 2022. u slučaju Hipo u kojem je Sanader bio i osuđen, ali su presude obarali viši sudovi, prenijela je agencija Beta.
Sanader je optužen za ratno profiterstvo na osnovu Zakona o nezastarijevanju krivičnih djela ratnog profiterstva i krivičnih djela iz procesa privatizacije, jer se sve događalo u vrijeme rata u Hrvatskoj.
Visoki krivični sud utvrdio je u obrazloženju presude da je niži sud pravilno zaključio da nisu ispunjeni uslovi iz Zakona o nezastarijevanju uslijed izostanka sticanja nesrazmejrne imovinske koristi iako ne spori da je Sanader primio spornu proviziju austrijske banke.
Nekada najmoćniji hrvatski političar bez prekida se nalazi u zatvoru od 2019, kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora. Prethodno je bio nekoliko puta pritvaran i puštan na slobodu.
Bivši premijer je osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora i u zatvoru je proveo više od polovine izrečenih kazni. On, međutim, nije mogao da traži uslovno puštanje na slobodu dok se pravosnažno ne završe svi postupci protiv njega.
Uz Planinsku, Sanader ima još dvije pravosnažno osuđujuće presude za korupciju, a u dva slučaja, uključujući Hipo, pravosnažno je oslobođen krivice.
U slučaju Fini medija, Sanader je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora. Zajedno s njim osuđen je i HDZ, koji zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i firmi preko marketinške agencije Fimi medija, po kojoj je afera dobila ime, mora da plati oko pola miliona eura kazne.
Izvučenim novcem punio se "crni fond" stranke na vlasti, a taj slučaj je postao sinonim političke korupcije u Hrvatskoj.
Sanaderu je potvrđena i presuda zbog primanja mita od šefa mađarske naftne kompanije MOL Zsolta Hernadija za predaju upravljačkih prava u hrvatskoj Ini. Sanader je tom slučaju osuđen na šest godina zatvora, a Hernadi, koji je nedostupan Hrvatskoj, osuđen je na dvije godine zatvora.
Uz pravosnažnu presudu u slučaju Hipo, bivši premijer je pravosnažno oslobođen još u slučaju prodaje jeftine struje.
Sanader je s mjesta premijera iznenada, bez objašnjena otišao sredinom 2009, a potom je protiv njega pokrenuto niz istraga zbog korupcije.

Sanader pravosnažno oslobođen optužbe za ratno profiterstvo

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: oslobadajuca-presuda