Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je prijedlog Prsotorno-urbanističkog plana Bara prepoznaje lokaciju za crkvu na Rumiji, ali da on ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. Radunović je danas u parlamentu odgovarao na pitanja poslanika vezana za sprovođenje Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, odnosno rezultatima, izazovima i narednim koracima. Ministar je kazao da je rok za legalizaciju objekata neograničen, a da će razmisliti o produženju onog za predaju elaborata Upravi za nekretnine. - Rok za predaju elaborata Upravi za nekretnine se odnosi samo na nelegalne graditelje koji nemaju upisan objekat u posjedovni list. To nije tako ogroman broj. Razmotrićemo produženje roka od šest mjeseci, međutim u tom roku ne treba da se riješi svaki od tih predmeta, već samo da se preda katastrima - rekao je Radunović odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu. On je istakao da minimalno postoji pet godina za legalizaciju objekata. - Jedina oročena stvar je Uprava za legalizaciju bespravnih objekata, koja počinje sa radom ovih dana i koja će da radi pet godina. &nbsp;- naveo je Radunović. Komentarišući to što neki građani do sada nijesu mogli legalizovati kuće, Radunović je rekao da je zbog postojala falinka u zakonu, a to je da se legalizacija odobravala u skladu sa planovima. - Nelegalni objekti su se podizali tamo gdje nije bilo planova. Ovim zakonom je to regulisano - rekao je Radunović. <h2>Radunović: Tri uslova za legalizaciju crkve na Rumiji</h2> Poslanik Albanskog foruma Artan Čobi pitao je Radunovića kakav je stav njegovog Ministarstva u vezi inicijative da se legalizuje bespravno podignute crkve na Rumiji. - Poštujući integritet planine, smatramo da relevantne institucije moraju postupati u skladu sa tim smjernicima. To je i zakonska obaveza, država je dužna da zaštiti prirodnu i kulturnu baštinu od bilo kakvih nelegalnih aktivnsoti - ustvrdio je Čobi. Radunović je odgovorio da postoje tri uslova da objekat bude legalizovan. - Jedan je da bude na snimku iz jula 2025, drugi da ne ugrožava putne pravce i javni interes i treći da bude upisan u katastru s teretom. To važi za sve objekte, pa i taj - naveo je ministar. S druge strane, kako je rekao, prijedlog PUP-a Bara je prepoznao poziciju za sakralni objekat i dokument, ističe, ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture. - Mi radimo strogo po zakonima i ukoliko budemo sve saglasnosti plan ćemo usvojiti, ukoliko ne bude - nećemo - poručio je Radunović. Čobi je rekao da će Ministarstvo napraviti prekršaj ako legalizuje taj objekat jer ne ispunjava zakonom predviđene uslove. - Niti Zakon o zaštiti prirode, niti o zaštiti kulturnih dobara. Zahtijevam da se rade istraživanja jer je tamo postojalo nešto prije 2005. - kazao je Čobi. <h2>Huter: Kao da slušam ministra iz DPS-a</h2> Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pitao je ministra u kojoj mjeri je zakon o legalizaciji bespravnih objekata pravedan za sve građane Crne Gore. - Više je aspekata koji problematizuju ovo zakonsko rješenje. Da li ste objedinili jednaku, efikasnu i nepristrasnu obradu zahtjeva u smislu administrativne kapacitiranosti, odnosno predvidjeli korake koji će rpevenirati kašnjenja, selektivnost i arbitriranost do kojih će doći - pitao je, pored ostalog, Huter.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202131224_5dce89f4cd0c61dbf1eec2d2a44320b372203172bb03ac4cd4328d36dd526194.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202131224_5dce89f4cd0c61dbf1eec2d2a44320b372203172bb03ac4cd4328d36dd526194" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Oskar Huter"> <figcaption>Oskar Huter(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Radunović je odgovorio da se iz dva ugla može gledati koliko je pravedan ovaj zakon. - Koliko je pravedan prema onima koji treba da legalizuju, a koliko prema onima koji su radili sve prema zakonu. Kad dođete u situaciju kad morate da pomirite te dvije strane, unaprijed ste svjesni činjenice da ste osjetljivi na napade kad je Zakon u pitanju. Ta dilema je jedna od najznačajnijih koje sam imao i zajedno sa timom pokušali smo da nađemo rješenje koje je zadovoljavajuće iz oba pravca - istakao je Radunović. Gledali su, kako kaže, da oni koji danas legalizuju objekte moraju to da plate. - Nelegalni graditelji su imali prednost - gradili su gdje im je bilo milo i kad su htjeli - naveo je Radunović. Nijedna ni druga strana ne može da bude zadovoljna i zadovoljena u potpunosti, a posebno, ističe ministar, oni kao nosioci vlasti ukoliko građani nijesu koliko-toliko zadovoljni. - Tako postoji razlika između ljudi koji su radili za tržište i oni koji su rješavali stambeno pitanje jer nisu imali gdje da se sklone od kiše. Oni drugi, kojima je to jedini objekat stanovanja dobili su mogućnost da otetu državnu zemlju mogu da plate u roku od 30 godina. Platiće zemlju koliko košta. To je jedna privilegija - kazao je Radunović. Dodao je i da onaj koji je gradio mora da plati elaborat.&nbsp; Radunović je rekao i da će građani dobii priliku da svoju imovinu valorizuju. Zabranjen je promet nelegalnim objektima dok se ne legalizuju, izuzimajući, kako je rekao, pravosnažne presude, nasljedno pravo i poklon roditelja djetetu. - S tim što ne prestaje obaveza kod djeteta da legalizuje objekat - pojasnio je Radunović. Huter je u komentaru rekao da je Radunović danas mnogo obazriviji nego 2018. godine. - Danas kao da sam slušao ministra iz DPS-a sa ovim odgovorima. Međutim, tada ste u kampanji u Podgorici obećali legalizaciju za osnovni objekat besplatno. Svjestan sam da je to nemoguće. Došli ste na ono što smo od početka govorili, ali sjedište mijenja gledište - naveo je Huter. <h2>Radunović: Ja bih najradije kao Vučić...</h2> Radunović je odgovorio da je 2018. godine bio nosilac liste za podgoričke izbore, te da je tada bilo određeno stanje i okolnosti. - To su vam prepričali za Park šumu. Tada sam tražio podršku građana, bila je najbolja namjera da se to tako završi. Ali da bi se to desilo trebalo je da budem izabran. Park šuma ima problem jer je građeno na zemlji koja je bila državna, ali je restitucijom vraćena određenim porodicama. Tako da sad oni nemaju problem kao ostali građani i ne mogu da se dogovore oko cijene otkupa. Tada sam rekao da ukoliko budem u prilici da odlučujem, grad će porodicama ponuditi pravičnu razmjenu kako bi došli u situaciju da razgovarate sa državom kao ostali građani koji treba da legalizuju objekte. Moj plan je bio da do 100 kvadrata smatramo besplatnim, od 100 do 200 kvadrata bude minimalna naknada, a preko 200 da se plati kako treba jer to više nije zadovoljenje osnovnih životnih potreba &nbsp;- pojasnio je Radunović, navodeći da bi najradije uradio kao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić da bude sve besplatno, ali ističe da nešto ipak mora da se plati državi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202131224_b9dabc0a3e80c109827612f85793e922c10e00393483c74b4869c127254a45c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202131224_b9dabc0a3e80c109827612f85793e922c10e00393483c74b4869c127254a45c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  On je poručio da će ispraviti sve što se ne pokaže kao dobro zakonsko rješenje. - Neke stvari su nepromjenljive - ni na čiji poziv da se progleda kroz prste neće biti pozitivno odgovoreno, da je predsjednik države, parlamenta, Vlade, moj brat rođeni... Moramo stati na kraj selektivnostima, ako se ruši - ruši se svima a to će se dešavati samo kad su graditelji pokazali nevjerovatnu drskost, pa su nastavili da grade i poslije svih upozorenja i donošenja Zakona - poručio je Radunović. Tako će biti za one koji su gradili nakon jula ove godine, ostale je pozvao da što prije podnesu zahtjeve za legalizaciju. On je istakao da u katastar pristižu zahtjevi fizičkih i pravnih lica, ali da još nije počelo rješavanje konkretnih predmeta. - Nadam se da će krenuti brzo. Ovo je veliki posao, poznajući našu administraciju, bojim se koliko će biti sposobna da svemu odgovori, posebno zbog problema kadrova - saopštio je Radunović.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radunović: PUP Bara prepoznao poziciju za crkvu na Rumiji, neće biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture

Ako je neko iz tužilaštva uradio nešto nezakonito, treba da odgovara, bilo etički, disciplinski, krivično, i vjerujte mi, Ministarstvo pravde niti jednoj osobi u takvim radnjama neće biti saveznik. Naprotiv, poručio je ministar pravde Bojan Božović.
Božović je to istakao u pisanom odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Oskaru Huteru kojeg je interesovalo da li ministar smatra da je povrijeđen član 35 Ustava Crne Gore i ostvareno biće jednog od krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore (protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, ili zloupotreba službenog položaja) time što su iz tužilaštva dostavljene telefonske, lične prepiske određenim medijima.
Podsjećamo, dio medija objavio je djelove sadržaja naredbe o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva protiv crnogorskog biznismena Aleksandra Mijajlovića, visokih funkcionera policije i bezbjednosnih službi Milovana Pavićevića i Draga Spičanovića, policajca Vladana Lazovića, tužiteljke Andrijane Nastić i bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25 iako je bila pod oznakom tajnosti. Naknadno su se oglasili iz SDT-a, navodeći da je postupak do 5. oktobra bio tajan, kad je skinuta oznaka tajnosti.
Huter je u pitanju, koje je bilo predviđeno da danas postavi u parlamentu, istakao da je Zakonom o krivičnom postupku, u dijelu koji se odnosi na istragu, jasno propisan postupak i ovlašćenja iz nadležnih organa.
- Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da je postupak bio proglašen tajnim, a oznaka tajnosti skinuta sa istog ne obavještavajući advokate pritvorenih lica, koji su za skidanje oznake tajnosti saznali putem medija – naveo je Huter.
Božović je u pisanom odgovoru kazao da ne nema informaciju da su lični podaci građana nezakonito proslijeđeni medijima iz tužilaštva.
- Ja takvu informaciju nemam, a da imam, i sam bih bio u obavezi da takvo postupanje prijavim nadležnim institucijama u ciiju utvrđivanja odgovornosti. Sve dok takva tvrdnja ne bude potvrđena neću je komentarisati, baš kao što nisam komentarisao niti jedno hapšenje, niti jedno otvaranje istrage, podizanje optužnice – poručio je Božović.
<h2>Mandićevu izjavu o VDT-u doživljava kao politički stav</h2>
Odgovarajući na drugo pitanje Hutera o izjavi predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je on bio presudan političar koji je odlučio da Milorad Marković postane vrhovni državni tužilac, Božović je rekao da je ne doživljava kao urušavanje procedura i institucije, već kao politički stav.
Na sličan način Božović kaže da je doživio pitanje poslanika DPS-a da li je Mandić svojim javnim svjedočenjem o izboru VDT-a diskreditovao sve institucije koje su učestvovale u predlaganju i izboru VDT-a, te da li je njegovo izlaganje javni uticaj na tužilaštvo i pravi pokazatelj stanja u Crnoj Gori?
- Činjenica je da se VDT bira u Skupštini Crne Gore kvalifikovanom većinom od strane poslanika, dakle nas političara. Pravo je svakog od vas da iz određenih razloga glasate za ili protiv nekog kandidata. Dobro je što je danas Crna Gora na tom nivou demokratije da javno svi 
 iznosimo stavove i što je sloboda izražavanja doprla do svih pora ovog društva, iako svi mi ponekad moramo imati i mjeru, jer ni ta sloboda nije apsolutna. Uostalom, EU je u svom posljednjem Izvještaju govorila i o tome, i kako je dobro da nekad svi malo zastanemo, jer pravosuđe nije i ne treba da bude u poziciji da nam odgovara i da komunicira uvijek na način na koji to Vi i ja činimo trenutno – zaključio je Božović u pisanom odgovoru.
<h2>Prenijeće poruku Ankari da Crna Gora ne podržava nasilje</h2>
Ministar Božović izrazio je očekivanje da će uskoro posetiti Ankatu i tom prilikom prenijeti poruku crnogorskoj dijaspori koja je, kaže, zabrinuta zbog nedavnih dešavanja u Podgorici i ksenofobnih ispada.
Božović je to saopštio u odgovoru poslaniku Bošnjačke stranke (BS) Jasminu Ćoroviću koji je pitao ministra da li planira da nešto učini po pitanju sprečavanja stvaranja, izazivanja, podsticanja i učestvovanja u “atmosferi linča”, kakvu smo nedavno imali u glavnom gradu, čiji su motivi vjerska i nacionalna netrpeljivost, ksenofobija, politički motivi i slično?
Božović navodi da se trudio da lično ne istupa u javnosti kako se njegove riječi ne bi okarakterisale kao pritisak na pravosuđe i zaštita bilo koga, dok je, podsjeća, institucionalni, ali i lični stav javno iznio i državni sekretar Sergej Sekulović, osuđujući ova dešavanja.
- Ako mislite da treba nešto da uradim, što već nijesam, otvoren sam za vaše sugestije. Naš Krivični zakonik je jedan od najstrožih u Evropi i pozivam sve koji ga primjenjuju da to čine dosljedno i nediskriminatorno. Osim toga, nadam se da ću uskoro posjetiti i Ankaru i da ću i zvanično razmijeniti iskustva i poruke sa uvaženim kolegama iz prijateljske Turske, ali i kako bih prenio poruku našoj dijaspori koja se trenutno osjeća veoma zabrinuto, da Crna Gora ne podržava nasilje, napade i atmosferu linča, i da ćemo dati institucionalni odgovor – poručio je Božović.
On je istakao dobre odnose sa Turskom i podsjetio da više od 250.000 naših građana živi u toj zemlji.
- Moramo nastaviti saradnju koja je u prethodnom periodu bila izuzetno kvalitetna, posebno u oblasti ekstradicija. Naši ljudi u Turskoj, kao i turski državljani koji poštuju zakone i propise Crne Gore, moraju se osjećati dobrodošlo i bezbjedno - zaključio je Božović.

Božović: Nemam informaciju da su lični podaci građana proslijeđeni medijima iz tužilaštva, ako je neko uradio nešto nezakonito treba da odgovara

Poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter je na mreži Iks kazao da je ovo što se danas događa Turcima u Crnoj Gori sramota i lice fašizma.&nbsp;
- Isto ono lice koje gledamo od 2020. Lice crnih barjaka i mrtvačkih lobanja. Ćutimo, kao što smo ćutali kad je ubijeno naših — 23 Cetinjanina, četvoro đece među njima. Ali neka se zna: ovo nije Crna Gora - dodaje Huter.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Crna Gora ne stoji uz ksenofobe, tlačitelje, već uz pravedne. &nbsp;
- Ne uz sile, već uz ljude. &nbsp;Izvinite, prijatelji Turci. Izvinite… &nbsp;Ovako izgleda kad vlast postane zulum ali proći će i ovo, opet ćete biti dobrodošli - zaključio je Huter.&nbsp;

Portal ETV

Huter: Ovo što se događa Turcima u Crnoj Gori je sramota i lice fašizma

Ukoliko postoji institucija u kojoj u bilo kom segmentu njenog djelovanja nema prostora za selektivnost, naročito kada je u pitanju kadrovska politika to je MUP, &nbsp;tvrdi ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je danas u parlamentu predstavio Izvještaj o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2023. godini, navodeći da se bilježi smanjenje narušavanja javnog reda i mira.
- Ovo je policijski izvještaj i oni su mnogo više statistički obrađeni, bez kvalitativne komponente tumačenja. Raduje nas što smo u 2023. godini imali pad narušavanja javnog reda i mira u javnim okupljanjima u odnosu na 2022. godinu - rekao je Šaranović.
On je istakao da, u tom smislu, nikada nije postojao veći stepen inkluzivnog pristupa Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, savezništva sa građanima.
- Raduje me što danas, imajući u vidu započete projekte, možemo očekivati revoluciju razvoja saobraćajne infrastrukture. Vidjeli ste koliko je auto-put Princeza Ksenija smanjio broj saobraćajnih nezgoda sa smrnom posljedicom na pšutu Podgorica-Kolašin. Na auo-putu se, od njegovog otvaranja, dogodila jedna nesreća sa smrtnim ishodom - naveo je Šaranović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter kazao da je očekivao da će predlagači posljednjih izmjena Zakona o javnim okupljanjima biti tu i govoriti o rješenju iz kojeg ovaj izvještaj crpi legitimitet.
- To rješenje koje su imali tada od njega se odustalo - rekao je Huter, pozivajući ministra Šaranovića da da mišljenje o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama od kojih se odustalo.&nbsp;
Pitao je i zašto se tek danas o ovome raspravlja o Izvještaju o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u 2023. godini.
- Za valjan izvještaj bi bilo uputno da sadrži informaciju u kojoj su mjeri organi javnog reda postupali profesionalno i bez diskriminacije prema različitim organizatorima i temama okupljanja - naveo je Huter, smatrajući da je ovaj dokument manipulativan.
<h2>Presuđivanje unaprijed i selektivna pravda</h2>
Huter je problematizovao i to što je za osam osoba u Izvještaju konstatovano da su počinili devet krivičnih djela na Cetinju, iako su za te slučajeve sudski postupci u toku.
Tako je, tvrdi on, osobama koje se pominju u Izvještaju već izrečena presuda, što je suprotno članu 35 Ustava Crne Gore prema kome se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.
Pored ostalog, Huter je rekao da su na sceni selektivna prava, selektivni način upošljavanja, selektivni mediji...
- I sve same selekcije i protekcije jednog te istog selektora - konstatovao je Huter.
Šaranović je odgovorio da Huter kao poslanik ima Ustavom garantovano pravo da kaže što misli.&nbsp;
- Ukoliko postoji institucija u kojoj u bilo kom segmentu njenog djelovanja nema prostora za selektivnost, naročito kada je u pitanju kadrovska politika to je MUP. Ni do dan danas zbog strogih procedura, najstrožih u sistemu javne uprave, još uvijek kandidati koji su se javili na javni poziv za prijem policijskih službenika nijesu zasnovali radni odnos - rekao je Šaranović.
Huter je odgovorio da je očekivao da će ostati na terenu na kom je on bio i koji se ticao predmetnog izvještaja.
- Vi ste pošli na teren politike i kada govorite od 20.000 policajaca, odnosno ljudi iz MUP-a, želim Vas podsjetiti da su oni branili Crnu Goru od Milošević. Zašto to govorim? Zato što su tada nasrtali na moje Cetinje, a to je podržavala partija iz koje ste ponikli - SNP. Drago mi je ako ste se danas javno odrekli od te činjenice - poručio je Huter.
Ponovo je pitao Šaranovića zašto se danas tumači Izvještaj koji se odnosi na 2023.
Ministar je odgovorio da je MUP u skladu sa zakonskom procedurom, a to je do kraja trećeg mjeseca aktuelne godine u odnosu na prethodnu, uputilo izvještaj Vladi.
- Mi smo to učinili 2024. godine, zašto je on tek sad došao u skupštinsku proceduru - nijesam adresa za odgovor, ali smo kao Ministarstvo vrlo revnosni - kazao je Šaranović.
<h2>Različite interpretacije</h2>
Govoreći o kadrovskim kapacitetima policije, Šaranović je ponovio da Crna Gora ima ispod 3.000 operativnih službenika u odnosu na 2000. godine kada ih je bilo oko 20.000.&nbsp;
- Na osnovu Vaše priče da su njih 20.000 tada branili Crnu Goru od Miloševića, mogu onda da zaključim da su građani bili eksploatisani, uslovno rečeno, za ostvarenje političkih ciljeva, jer ih tadašnja vlast za taj posao nije platila svi oni danas tuže MUP za neisplaćene poreze i doprinose, jer su to ljudi koji su danas stekli uslove za penziju, ali ne mogu da ga ostvare imajući u vidu da im je MUP za dugogodišnji angažman u crnogorskoj policiji isplatila nula eura poreza i doprinosa. Namjerava vlasti je bila da 20.000 ljudi posluže jednokratnoj političkoj, partijskoj svrsi, ali za nula eura. Mi to nećemo raditi - poručio je Šaranović.
Odgovarajući na opaski Hutera o konstatovanju počinjenih krivičnih djela u izvještaju prije sudskih presuda, Šaranović je rekao da se često ne pravi razlika između nadležnosti Uprave policije, tužilačke organizacije i sudstva.
- Ne kvalifikuje Uprava policije krivično djelo. Šta će biti dalje to će odlučiti tužilac jer on izdaje naredbe o daljem sprovođenju policijskih radnji iz svoje nadležnosti u odnosu na konkretnu problematiku. Ovo je jedino što je policija mogla u tom segmentu - naveo je Šaranović.
Huter je odgovorio da je vješto izbjegao da govori o temi zbog koje je u Skupštini, te da se dobro snalazi na terenu politike.
- Vraćam Vas na moju diskusiju. Priznali ste mi da je izvještaj sačinjen nakon perioda kada je trebalo da bude sačinjen. Zašto se nalazi danas u parlamentu, opet nemate odgovor - rekao je Huter.
Zatim je podsjetio da je ključni element njegovog reagovanja bio u odnosu na krivično djelo.
- Vi ste rekli da ne možte drugačije nego da napišete da je neko osuđen na smrtnu kaznu i pogubljen, iako je on živ i brani se i dalje. To je moja interpretacija Vašeg interpretiranja ovog problema. Jasno se kaže - analizom izvršenih krivičnih djela na javnim okupljanjima u 2023. registrovano je devet krivičnih djela od strane osam lica. To je netačlna formulacija. Mogla bi da glasi da postoji osnov sumnje da je lice učinilo krivično djelo. Ali da ga Vi, dok traje krivični postupak, proglašavate krivim i sve ljude... Na kraju, ako budu oslobođeni, Vi ćete izmanipulisati javnost - konstatovao je Huter.

Huter: Na sceni sve same selekcije i protekcije jednog te istog selektora; Šaranović: Ni u kom segmentu djelovanja MUP-a nema selektivnosti

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je topuz u rukama pojedinaca parlamentarne većine, što se kao bumerang može vratiti, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Huter je u emisiji "Iznova" na TV Nova M je, komentarišući nedavna hapšenja po nalogu SDT-a, kazao da na političkoj sceni, mimo reda i poretka, imamo Tužilaštvo koje se stavlja u ulogu političkog aktera i želi da politički arbitrira.
- Nemojte se čuditi da sjutra i ljude iz kolicije "Za budućnost Crne Gore", koja je u rastujućem rejtingu kao i DPS, nađemo u ovakvim SMS prepiskama - istakao je Huter.
Na pitanje o dijelu iz naredbe o sprovođenju istrage SDT-a koji se odnosi na navodno dogovaranje iscrtavanja grafita u Rožajama nakon parlamentarnih izbora 2020. godine u cilju podizanja tenzija, Huter je rekao da je sraman čin ko god stoji iza toga.
- Ko god da je napisao grafit je sraman čin. Za čije potrebe? Nemam pojma. Jasno je da je 2020. godine DPS izgubio vlast i da je civilizovano napravljena tranzicija. Nemojte mi reći da je DPS kriv što se Dario Vraneš ponaša kako se ponaša? Onaj šovinizam predsjednika opštine Pljevlja i Nikšića ne mogu biti na instrukcijama DPS-a - konstatovao je Huter.
Komentarišuči riječi lidera DPS-a Danijela Živkovića koji je u parlamentu kazao da su za njih običaj i tradicija važniji od zakona, te da su i u toj bici spremni da idu do kraja - "bila to smrt ili zatvor", Huter je rekao da poslanici te stranke neće dozvoliti ih "isprobanim metodama" diskredituju, ne samo politički, već profesionalno i familijarno.
- Negdje se mora podvući crta. Ne možete mi udariti na familiju i djecu, a da pritom očekujete da budem zgažen. Ako želite da me familijarno demolirate i diskreditujete u svakom smilu, do smrti ću braniti i svoju čast i sebe i svoje familije, svim raspoloživim sredstvima - poručio je Huter.

Huter: SDT topuz u rukama pojedinaca iz većine, ne čuditi se ako se i pojedinci iz ZBCG nađu u SMS prepiskama

Ključni oslonac na koji se, već decenijama, oslanja crnogorska ekonomija je turizam. Riječ je o glavnom pokretaču društvenog i ekonomskog razvoja, kako kroz učešće u BDP-u, broju zaposlenih tako i multiplikativnom efektu na cijeli spektar privrednih djelatnosti. Samo vještim strategijskim upravljanjem destinacijom uz stručnu koordinaciju državnih i lokalnih vlasti kao i svih ostalih zainteresovih strana se mogu ostvariti dobri rezultati. Uvod koji obećava.
Na žalost, za nama je, opet, loša turistička sezona. Sagledavajući odnos i pristup najodgovornijih, u ovom sektoru, nije se ništa bolje ni moglo očekivati. Dok se u resornom ministarstvu pokušavaju sakriti iza nekih statističkih pokazatelja i nesuvislih opravdanja, opšta ocjena, stručne i laičke javnosti, je da se ova privredna grana sistemski urušava. Više se ne može govoriti o neznanju, neiskustvu, nesnalaženju... Riječ je o lošoj namjeri, a sve u cilju slabljenja jednog od stubova nezavisnosti, ekonomske stabilnosti države. Svi ekonomski indikatori na osnovu kojih se utvrđuje bilans stanja u državi, kao i stabilnost javnih finansija, su u permanentnom i drastičnom slabljenju.&nbsp;
I dalje važi konstatacija iz uvoda da je za dobre rezultate presudno vješto strategijsko upravljanje. Vještina koja nam se demonstrira je prvenstveno usmjerena protiv crnogorskih interesa.&nbsp;
Oni koji upravljaju državom već više od pola decenije rade za tuđe, a na štetu državnih interesa. Gašenjem nacionalne avio kompanije Crnu Goru su učinili tranzitnom, sa tendecijom da postanemo nedostupna destinacija. Za navedeni period je mogla biti završena i druga dionica auto-puta, ali nepovezanost sa regionom je strateško apostolsko opredjeljenje. Prodajom dva crnogorska broda je započet proces potpunog gašenja Crnogorske plovidbe. Šteta koja proizilazi nije samo usmjerena ka prekidu kontinuiteta pomorstva, strateški važne privredne grane, a time i važnog segmenta ekonomske i nacionalne sigurnosti, već i potpunom urušavanju, decenijama građene i sticane, pomorske tradicije i ugleda. Kada je riječ o diskreditaciji crnogorskog imena u tome su bez premca. Uspjeli su steći i zavidno destrukciono iskustvo. U prvom poduhvatu je Crna Gora izbrisana sa turističke mape najprestižnijih destinacija. Ugašen je brend koji je na krilima nosio reputaciju Crne Gore. Nakon vazdušnog, zaustavili su razvoj drumskog, a na red je došao i pomorski saobraćaj. Brodovi su prodati u bescijenje, a crnogorsko pomorstvo potopljeno!&nbsp;
Država koja je ekonomski oslabljena postaje potpuno obesmišljena i obezvrijeđena onda kada je nebezbjedna. Pored toga što su obračuni klanova naša svakodnevica imamo i priznanje doskorašnjeg apostolskog pastira Zdravka Krivokapića da je stvarni šef Vlade Crne Gore Aleksandar Vučić kao i da je obavještajna agencija Srbije (BIA) premrežila Crnu Goru. Gaženje Ustava je do sada bio ključni element u portfoliu djelovanja aktuelne parlamentarne većine, ali nasrtaji na suverenitet i nezavisnost druge države, sredstvima špijunaže, su jasni akti i manevri neprijateljstva. Zna se koje su posljedice ovih dejstava u međunarodnim odnosima.
Uz sve navedeno, misija Crkve Srbije koja u Crnoj Gori djeluje od 1929. je u suprotnosti sa osnovnim načelima na kojima crkva kao institucija počiva. Ona je nosilac procesa istorijskog revizionizma u Crnoj Gori. Ova organizacija ne propovijeda vjeru već istrajava u propagiranju fašizma kao antipoda antifašizmu, tekovini na kojoj je sazdana Crna Gora. Umjesto da moralno i duhovno oblikuje vjernike šireći poruke mira i ljubavi ona je instrument meke moći i njen cilj uz djelovanje medijskih struktura povezanih sa Beogradom i Moskvom je destabilizacija društva i potkopavanje evropskih integracija Crne Gore.&nbsp;
I pored činjenice da se na Crnu Goru okomilo svakojako zlo, završiću svevremenim stihovima vladike Crnogorske pravoslavne crkve Petra II: „Pas svakoji svoje breme nosi; nove nužde rađu nove sile, djeistvija naprežu duhove, stjesnenija slamaju gromove; udar nađe iskru u kamenu, bez njega bi u kam očajala.“
Dužni smo, svi zajedno, da budemo ta iskra.

Huter: Kad fašizam zamijeni turizam

Cetinje je šifra opstanka Crne Gore, ali Cetinje i Belveder nijesu samo Cetinjana, Cetinje i Belveder su svih onih koji žive u Crnoj Gori i koji žele dobro Crnoj Gori, koji žele suverenu, pro evropsku Crnu Goru - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore i predsjednik OO te partije na Cetinju - Oskar Huter.
Prisjećajući se 5. septembra 2021.godine, Huter poručuje da je Belveder jedan od ključnih trenutaka, novije crnogorske istorije.&nbsp;
- Belveder je znak otpora, simbol slobode, mjesto koje šalje poruku građanima Crne Gore da je to onaj momenat kada su Crnogorci i građani Crne Gore goloruki izašli da brane identitet crnogorski, suverenitet, da brane i nacionalne crnogorske interese - rekao je Huter.&nbsp;
S druge strane, podsjeća Huter, Belveder je pokretač i neke nove energije, jer su građani shvatili da institucije ne rade svoj posao, pa su izašli i, kako kaže, pokazali da postoji sloga i energija koja će se suprotstaviti nekim naumima. Podsjeća da su uz policijsku represiju i zloupotrebu cijelog državnog aparata, uspjeli da ustoliče popa crkve Srbije.
- Uspjeli su da ga isporuče uz neka pancirna ćebad, čime je sami čin ogoljen do srži, time je crkva Srbije pokazala šta je ona zapravo. Ona se 2020.godine željela predstaviti u nekom drugom svjetlu, time što se navodno borila za neka vjerska prava, a naprotiv, vidjeli smo 2021. da to nijesu vjerska prava, da je to bio isključivo jedan politički atak na Cetinje, Crnu Goru, na dostojanstvo Crne Gore. Onome koji je isporučen građani Crne Gore su rekli ono što nijesu nijednom vladici na taj način rekli - da nije dostojan onog mjesta gdje sjedi, trona sv.Petra Cetinjskog. Nije dostojan i to je jako bitna poruka u tom procesu - istakao je Huter.
Cetinje je srž crnogorskog identiteta, poručuje Huter, pa je u tom smislu konstantna meta. &nbsp;
- Cetinje je, na kraju krajeva, perjanica antifašizma u Crnoj Gori, ali i u bivšoj Jugoslaviji, Cetinje je grad heroja, onda vam je jasno da oni koji zastupaju vrijednosti fašizma imaju težnje i stremljenja protiv Cetinja, jer ako uspijete da slomite taj duh koji ovdje rađa i njeguje, onda ste na pola posla da uradite i ono što su krajni naumi - zaključio je Huter.

Huter: Cetinje je perjanica antifašizma i grad heroj, Belveder je simbol otpora i slobode

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter prokomentarisao je dešavanja u beranskom selu Gornje Zaostro. On je kazao da je reakcija Uprave policije katastrofalna.
- Sve što se dešavalo posljednjih dana vezano za spomenik četničkom koljaču Pavlu Djurišiću pokazalo je da je Uprava policije, kao i komplet sektor bezbjednosti aktuelne parlamentarne većine, u potpunosti podređen interesima Crkve Srbije - kazao je Huter.&nbsp;
Podsjećamo, u beranskom selu je prekjuče postavljen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Spomenik je juče otkrio mitropolit budimljansko-nikšićki Srpske pravoslavne crkve Metodije, a potom je spomenik unijet u lokalnu crkvu.&nbsp;
- To je očigledno iz niza propusta koji su učinjeni a koji su omogućili da se četničke horde predvođene Metodijem Ostojićem sprdaju sa državom Crnom Gorom - navodi Huter.&nbsp;
Podsjećamo, juče su u Gornjem Zaostrosu napadnuti novinari dvije medijske kuće,&nbsp;
Huter je v.d direktoru Uprave policije postavio nekoliko pitanja:&nbsp;
- Da li su UP i ANB raspolagali sa informacijama povodom javnog okupljanja i u vezi sa planovima i namjerama organizatora da će se nezakonito postaviti spomenik i šta je preventivno preduzeto kako ne bi došlo do uznemirenja javnosti i nasilja?
- Da li je UP registrovala lica koja su učestvovala u organizaciji, planiranju, izradi i krijumčarenju spomenika u Crnu Goru? Šta je tim povodom preduzeto u cilju očuvanja nacionalne bezbjednosti i sprečavanja nacionalne, vjerske netrpeljivosti kao i sprečavanja političkih tenzija u državi?
- Da li su UP i ANB sarađivale i razmjenjivale informacije u susret ovom događaju i šta je preventivno preduzeto da se spriječi nezakonito djelovanje građana, sveštenih lica i pojedinih političara?
- Zašto UP nije sprovela službene radnje uviđaja i dokumentovanja spomenika kao predmeta krivičnog djela i izvršila uklanjane, odnosno, privremeno oduzimanje spomenika u cilju obezbjeđenja dokaza za potrebe krivičnog postupka?
- Da li je policija donijela plan postupanja i izvršila bezbjednosnu procjenu i shodno raspoloživim informacijama i procjeni, angažovala dovoljan broj policijskih službenika kako bi obavila službene radnje?
- Da li je policija koja je bila spriječena u sprovođenju službenih radnji, preduzela zakonom propisane mjere u cilju procesuiranja odgovornih lica?
- Zašto shodno situaciji nije angažovana interventna jedinica policije OB Berane i da li je bilo potrebno angažovati PJP ili SJP s obzirom na to da lokalna policija nije htjela ili nije imala kapacitete da sprovede zakon i obavi službene radnje?
- Zašto policija nije reagovala i zaštitila novinare i spriječila nasilje i zašto napadači nijesu odmah lišeni slobode zbog više krivičnih djela i prekršaja?"; pitao je Huter.&nbsp;
Sve ovo su, poručuje Huter, pitanja na koja javnosti duguje odgovor i Lazar Šćepanović kao i svi drugi nosioci najodgovornijih funkcija u sektoru bezbjednosti.
- Suštinski odgovor je, ipak, očigledan - a to je da su svi propusti svjesno počinjeni kako bi se omogućilo četničko orgijanje i slavljenje koljača i ratnih zločinaca - zaključio je Huter.&nbsp;

Huter: Reakcija Uprave policije katastrofalna, sektor bezbjednosti pokazao da je podređen interesima Crkve Srbije

Sjednica Anketnog odbora na kojoj je danas predloženo saslušanje na desetine lica - od kojih se značajan dio nalazi u pritvoru u Spužu pod optužbama za teška krivična djela, pokušaj je parlamentarne većine da skrene pažnju sa jučerašnjeg debakla koji su doživjeli u Skupštini Crne Gore, kad se Andrija Mandić rugao premijeru Spajiću i poslanicima PES-a - ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.7455%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fanketni-odbor-prihvatio-prijedlog-knezevica-za-saslusanje-spuskih-pritvorenika-uputice-dopis-ministarstvu-pravde&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je decidan i da ovakva inicijativa ujedno predstavlja i pokušaj da se Anketni odbor pretvori u rijaliti.
- Nakon što je prvobitni naum, koji je imao za cilj kriminalizaciju prethodne vlasti i projekta crnogorske nezavisnosti, doživio apsolutno neuspjeh. Razumijevajući okolnost da su Mandić i Knežević, kao i ostatak parlamentarne većine, politički formatirani na konceptu Zadruge i Parove, ne bi nas iznenadilo ni da Skupštinu Crne Gore preplave fantomkama i dugim cijevima zbog saslušanja navedenih lica uz prenos uživo na Pinku, Prvoj i Adria televiziji - dodao je Huter.
Budući da smo, kako je rekao, svjedočili potpunom obesmišljavanju rada Anketnog odbora i nezapamćenim budalaštinama izvedenim u režiji ove aktuelne većine preostalo im je još, kaže on, samo da pozovu Miloša Obilića da ga saslušaju zbog kosovskog mita.

Huter: Nebuloza da zatvorenici dolaze u Skupštinu lansirana da skrene pažnju sa jučerašnjeg debakla većine

Odbor za bezbjednost i odbranu većinom glasova usvojio je prijedlog da se Skupštini Crne Gore predloži da donese odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NATO Security Assistance and Training for Ukraine - NSATU).
Osam odbornika je bilo za, jedan (Demokratska narodna partija - DNP) protiv, i jedan uzdržan (Socijalistička narodna partija - SNP).
Ministar odbrane Dragan Krapović ocijenio je da je dovoljno da za ovu misiju angažuju dva vojnika. On je, tokom sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, rekao da bi se &nbsp;finalno usvajanje ovog prijedloga potvrdio status kredibilne i pouzdane članice NATO saveza. Naglasio je da je važno to što se crnogorski vojnici neće naći van teritorija NATO članica, te da će ovom prilikom biti u Njemačkoj.
- Kada se radi o političkom, i u smislu javnosti veoma osjetljivim stvarima, apelujem na medije da izvještavaju tačno i precizno o odlukama koje se donose... Da ne bude špekulacija o angažovanju Vojske: nema primisli da bi se njeni pripadnici mogli naći van teritorije NATO članica, a ovom konkretnom slučaju to je Njemačka - precizirao je Krapović.
On je odboru predložio da upute Skupštini prijedlog o upućivanju dva vojnika u ovu misiju.
- Na prošlogodišnjem samitu NATO u julu 2024. godine u Vašingtonu saveznici su potvrdili da podržavaju Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije Dogovoreno je i uspostavljanje NATO aktivnosti u cilju pomoći Ukrajini. Angažovanje vojske u ovoj aktivnosti bi doprinijelo dodatnom jačanju kredibiliteta države - rekao je on.
Cijenili su, kaže, da je bezbjednosno okruženje povoljno za angažovanje naših vojnika - &nbsp;pošto se ova misija odvija isključivo na teritorijama članica Sjeveroaltanskog saveza.
<h2>DNP izričito protiv</h2>
Iako je precizirano da će vojnici biti u Njemačkoj, poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je rekao da su oni izričito protiv i da neće podržati slanje vojnika u Ukrajinu u bilo kom formatu ili statusu.
- To je suprotno slobodarskoj tradiciji i istoriji Crne Gore. Uz to, ovo dodatno narušava naše odnose sa Rusijom, koja je bila istorijski saveznik Crne Gore u najtežim vremenima. Pitanje je da li bi Crna Gora opstala bez pomoći Rusije u vrijeme Otomanske imperije i okupacije. Ovo nije naš rat i još manje naša obaveza. Zbog toga smo izričito protiv jedne ovakve odluke. Do sada nijedan Crnogorac nije bio poslat da ratuje protiv Rusije, ukoliko se ovakva odluka donese, mislim da će to biti istorijska sramota za Crnu Goru - rekao je on.
Predsjednik odbora Miodrag Laković je još jednom ukazao da se vojnici ne šalju u Ukrajinu nego Njemačku.
Ministar Krapović je rekao da misli da je bio savršeno precizan o srži ove misije.
- Ne postoji nikakvog govora o slanju vojnika u Ukrajinu. Već sam javno rekao: tako nešto niti bih predložio niti bih podržao - rekao je Krapović.
Nema, podvlači on, govora da će Crna Gora ratovati protiv Rusije.
- Crna Gora je kroz svoju istoriju vodila odbrambene, a nikad ofanzivne ratove. I tako će biti u budućnosti, makar dok moja malenkost bude obnašala funkciju ministra odbrane i u skladu sa proklamovanim politikama 44. Vlade Crne Gore - rekao je on.
Ovo, kako je rekao, nijesu teme na kojima se mogu ubirati politički poeni.
- Bojim se da bi moglo doći do zbunjivanja javnosti i nanošenja štete Vojsci, Ministarstvu, državi... Tako da još jednom apel da se činjenice predstavljaju onako kako su iznešene - dodao je Krapović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović je rekao da se s pravom postavlja pitanje: koliko je vladajuća većina pouzdan partner strateškim ciljevima Crne Gore.
- Gdje se na ovakvim tačkama pokušava pravdati svom biračkom tijelu... Nikad i nije rečeno da će naši vojnici da učestvuju u bilo kakvim ratnim dejstivma, zbog toga ne shvatam pravdanje ministra odbrane po tom pitanju - rekao je on.
Ovo, prema njegovom mišljenju, pokazuje da je najveći problem to što je većina koja sada čini vlast bila protiv toga da Crna Gora uđe u NATO, pa se sada moraju pravdati.
- Što se nas tiče ovo je žalosna situacija, ali i potvrda koliko je vladajuća većina iskrena u svojim namjerama i kada kažemo da ova vlast ne može da dovede Crnu Goru do EU i da će, što se budemo približavali, prepreke između vas da budu još veće - rekao je on.
<h2>Kašnjenje donošenja odluke</h2>
Njegov partijski kolega Oskar Huter ukazao je da je važno podsjetiti da je DPS 2017. uvela Crnu Goru u NATO.
- Drago nam je što su oni koji su bili protiv, 90 odsto sadašnje parlamentarne većine, danas na nekim drugim pozicijama. Da li je fotelja promijenila gledište, vjerovatno jeste. Dobro je da je tako, makar i fotelje mijenjale sud o onome što je dobro za Crnu Goru - rekao je on.
On je pitao ministra zašto je ova odluka bila na čekanju, a ušla je u skupštinsku proceduru prije devet mjeseci.&nbsp;
- Je li to odraz neslaganja u parlamentarnoj većini kojem i danas svjedočimo? Čuli smo od predstavnika jednog dijela Demokratskog fronta, onog dijela čiji je prvak Milan Knežević, da se suprotstavljaju ovoj odluci - istakao je on.
Bojoviću je poručio da je u pravu da je ovo akcija gdje je Crna Gora aktivni učesnik jer će naši vojnici obučavati Ukrajince da se što bolje odbrane.
- To što je akcija u Njemačkoj ne znači da će Crnogorci u Njemačkoj učiti Ukrajince kako da spavaju - nego kako da se bore i da na najbolji način odbrane integritet svoje države. Crnogorci su tokom svoje istorije imali grešaka, doduše gotovo uvijek smo bili odbrambeno nastrojeni i ova akcija je do ništa drugo nego pomaganje onima koji bi trebalo da odbrane sebe od agresora. Tako da je ta akcija časna koliko god neko želio da pobjegne sa tezom da ta misija ne znači ništa. Crnogorci će, kao članica NATO saveza, dati sve od sebe da bude ona odbranjena u onom ratu đe agresor želi da pokori drugog - rekao je Huter.
Krapović tvrdi da se odluka nije čekala devet mjeseci.
- Pogriješili ste i to ću Vam vrlo jasno demonstrirati. Nije odluka čekala devet mjeseci, nego je donešena od strane Savjeta za odbranu i bezbjednost u februaru, a ako se ne varam, u martu je dostavljena u Skupštinu Crne Gore. Dakle, nije čekala devet mjeseci nego mnogo kraće - rekao je on.
On je rekao da sa pozicije izvršne vlasti ne može da procjenjuje kako Skupština radi svoj posao.
- Ne pada mi na pamet da ja dociram ovom Odboru, plenumu ili bilo kome kada i u kojim rokovima će obavljati svoje nadležnosti. Ja sam, ono što je bio moj posao, odradio promptno u jednom realnom vremenskom okviru u kojem se to moglo uraditi - istakao je Krapović.
Jedan broj članica, kaže, ne učestvuje u ovakvim misijama.
<h2>Sistemi</h2>
To je, kaže, današnja realnost.
- Postoji demokratijama u državama i ne moraju svi isto da misle. Isto tako: nema potrebe za bilo kakvom egzaltacijom, ja neću reći nikome iz DPS-a „svaka čast“. Jer su se ljudi u sistemu prepoznavali po terenu, jer su išli na školovanja po partijskoj, političkoj i drugim pripadnostima, jer su se ljudi prebrojavali po vjerskoj pripadnosti, zato što je na školskom brodu Jadran pronađeno nekoliko desetina kila kokaina. To ne može da se desi u nijednom normalnom sistemu. Taj sistem je potpuno izvitoperen za vrijeme DPS-a - rekao je Krapović.
Huter mu je na to odgovorio da će, kad god napravi nešto dobro za Crnu Goru da mu kaže „svaka čast“.
- Ja ne pripadam nijednoj sekti pa da u odnosu na to ko pripada kojoj partiji nemam kapacitet da skinem kapu za dobar uspjeh. Vi ne morate da govorite DPS-u „svaka čast“ i za ono što je bilo dobro. Neko je vidio viziju da je Crnoj Gori bolje da odlučuje sama o sebi i da bude nezavisna. Neko je to vidio 1878. a neko 2006. Neko je tada imao 40 odsto, pa je narod shvatio koliko je to bitno, a neko je onda došao na gotovu trpezu.. Kao da se ovdje posloži trpeza, a onda dođete i kažete: „od kad smo mi ovdje najbolje se jede“ - a neko je to sve morao izrezati, postaviti, pripremiti... - istakao je Huter.
Izgleda, kako je rekao, da su svi koji su preskočili iz DPS-a u PES radili časno, a svi koji nijesu - nijesu radili časno.
- Sve što vidite da je bilo trulo u državi Crnoj Gori nemojte nam obećavati nego završite posao: ako je neko krijumčario kokain - procesuirajte ga. Ako je neko krao Crnu Goru, krao je i mene i Vas. Ja ću to pozdraviti, a ne da nam obećavate „mi ćemo ovo ili ono“. Tu ste pet-šest godina, imate prostora da sve loše stvari iz prošlosti procesuirate ukoliko imate saznanja, ako imate saznanja ili mislite da je Oskar Huter nešto učinio: nemojte o svemu pričati preko stola - nego izvolite sa dokazima đe treba. Izabrali ste i Tužilaštvo i sudstvo, svoje ljude montirali. Neka oni rade po zakonu - rekao je Huter.
Ukazao je da je Milan Knežević rekao da je u bifeu birao tužioca.
- Jasno je to rekao u plenumu - dodao je on.
<h2>Izlet, salutiranje ili administrativna i logistička podrška</h2>
On je i pitao što će konkretno naši Vojnici konkretno raditi u misiji.
- Dobio sam objašnjenje štabni elementi, komanda, 700 ljudi, i naši će podržati i neće učestvovati ni u obuci. Što će ti naši ljudi tamo da čine? Idu li tamo da salutiraju? Razumijem da će, kao i ostali koji su u toj misiji, imati svoje zadatke i dati doprinos, da ne šaljemo te ljude ukoliko tamo neće ništa da čine. Ukoliko će da pomognu da se spriječi agresija Rusije prema Ukrajini, pozdravljam. Ako tamo idu na izlet - to nije pošteno zbog tih ljudi. Stidimo li se mi što oni idu tamo? Ja se ne stidim. Želim da Crna Gora pruži pomoć Ukrajini koja ovoliko trpi agresiju - rekao je Huter.
Cijeni, kako je rekao, to da jedna mala zemlja uspije da je ne satru i da ne bude spržena.
- Jer računam da takva sudbina može i nas da zadesi. Nije nas malo puta zadesila. Značilo nam je da imamo podrške i pomoći sila. Tako i sad vjerujem da mi možemo dati podršku onome ko je ugnjetavan i napadnut - podvukao je Huter.
Krapović je odgovorio da za funkcionisanje ove misije mora da postoji neko štabno osoblje koje će davati administrativnu, logističku ili drugu podršku.
- Imamo nekoliko misija Sjevernoatlanskog saveza. Naprimjer: pojačano prisustvo kada se radi o Letoniji ili Bugarskoj. To je misija koja uključuje i patroliranje i razne druge vrste stvari, specijalnosti itd. Od toga ne bježimo niti to ko skriva. Ovaj Odbor u kojem vi bitišete i radite mora raditi, imati neku vrstu podrške administrativne i logičke da bi vi mogli da obavljate svoju funkciju... Isto tako da bi ta misija funkcionisala mora da postoji neko štabno osoblje koje će davati tu vrstu administrativne, logističke ili druge podrške. To su pozicije za koje mi apliciramo i koje su ostale nepokrivene. To je činjenica, ja to ne mogu izvrnuti u borbenu misiju i reći „jeste oni idu da ratuju“ to jednostavno nije tako - rekao je Krapović.
<h2>Podrška Bošnjačke stranke</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović je rekao da će oni podržati slanje vojnika u Njemačku za obuku ukrajinskih vojnika.
- Drago mi je što možemo da nastavimo sa jačanjem kredibiliteta naše države u NATO savezu. Ovo je važan doprinost međunarodnoj solidarnosti i jačanja uloge Crne Gore kao pouzdane članice NATO saveza. To pokazuje našu spremnost da doprinesemo globalnoj bezbjednosti i Ukrajini koja se bori za očuvanje svog suvereniteta - rekao je on.
Ova odluka, decidan je on, ima veliku važnost za Crnu Goru kao članicu NATO.
- Vjerujem da će naši vojnici steći nova znanja i da će unaprijediti saradnju sa saveznicima kada je u pitanju jačanje kapaciteta - rekao je Smailović.

Anja Ivanović

Krapović: Dva vojnika da se angažuju za pomoć i obuku Ukrajinaca u Njemačkoj, biće štabno osoblje koje će davati vrstu administrativne, logističke ili druge podrške

U Bijelom Polju večeras se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povrijeđena jedna osoba, prenosi Portal Analitika.
U naselju Lješnica teže povrede zadobila je D.T. (19) iz tog grada. Ona je zbrinuta u tamošnjoj bolnici, naveli su iz bjelopoljskog Osnovnog državnog tužilaštva.
Nju je autom udario Bjelopoljac G.M. (36).
- Vozač putničkog vozila napustio je lice mjesta, nakon čega je pronađen i priveden- saopšteno je Portalu Analitika iz ODT Bijelo Polje.

Bijelo Polje: Teže povrijeđena djevojka, vozač pronađen pošto je napustio lice mjesta

&nbsp;Intenzivna obuka o upravljanju projektima unaprijedila je kapacitete organizacija civilnog društva (OCD), kako bi doprinijeli zaštiti digitalnih prava u Crnoj Gori kroz realizaciju svojih projektnih ideja. 
To je poručeno danas na kraju trodnevne obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo u Podgorici.
Iz CGO-a su rekli da su obuku pohađali predstavnici organizacija čiji su projekti podržani na nedavno okončanom konkursu za podršku projektima OCD-a u Crnoj Gori u okviru programa “Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”.
U saopštenju se navodi da taj program sprovodi CGO, u partnerstvu sa SHARE fondacijom, i u saradnji sa Agencijom za &nbsp;audiovizuelne medijske usluge, a uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Nemanja Marić iz nevladine organizacije Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), čiji je projekat „Digitalna (de)konstrukcija laži“ podržan u okviru konkursa, rekao je da mu je posebno značajan dio obuke posvećen vidljivosti projekata na mrežama.
.- Jer omogućava da profesionalno predstavim svoj rad, doprem do šire publike i jasnije komuniciram vrijednosti i poruke koje želim prenijeti- istakao je Marić.
Koordinatorka projekta „Pravom kroz digitalnu galaksiju: siguran klik je tvoj virtuelni štit“, koji realizuje Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nikolina Tomović, rekla je da će njihove projektne aktivnosti biti usmjerene ka mladima.
Ona je objasnila da će te aktivnosti obuhvatiti edukativni program, naučnu konferenciju o digitalnim pravima i sigurnosti na internetu, nagradni konkurs, kao i izradu informativnih sadržaja posvećenih digitalnim pravima, medijskoj pismenosti i online bezbjednosti.
- Učešće na ovim obukama, posebno o vidljivosti projekata i korišćenju društvenih mreža nam je bilo izuzetno značajno, jer je doprinijelo razvoju komunikacijskih vještina ključnih za efikasno informisanje ciljne grupe i bolje rezultate u realizaciji projektnih aktivnosti- dodala je Tomović.
Iz CGO-a su rekli da su učesnici tokom trodnevne obuke stekli znanja o upravljanju EU projektima, finansijskom menadžmentu, pisanju i praćenju javnih politika, kao i vođenju društvenih mreža, kampanjama i pravilima Evropske unije o vidljivosti projekata.&nbsp;
- Razumijevanje projektnog ciklusa ključno je za efikasno planiranje i sprovođenje aktivnosti, unapređenje transparentnog i odgovornog upravljanja sredstvima, te jačanje kapaciteta za praćenje javnih politika- navodi se u saopštenju.

Osnaživani kapaciteti OCD za efikasno upravljanje projektima u oblasti digitalnih prava

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp postao je prvi čovjek koji je primio novu nagradu za mir koju dodjeljuje FIFA tokom izvlačenja žrijeba za Svjetsko prvenstvo 2026.
Prilikom predstavljanja nagrade za mir, FIFA je navela da je Tramp "donio mir u mnoge zemlje svijeta, postigao primirja i pokrenuo diplomatske procese". Američki lider, kako je rečeno, "zaustavio je osam ratova, uključujući jedan sukob između Kosova i Srbije".
Đani Infantino, predsjednik Svjetske fudbalske organizacije, uručio je nagradu Trampu na ceremoniji u Kennedy Centru u Vašingtonu.
- Ovo je zaista jedna od najvećih počasti u mom životu. Spasili smo milione života. Na primjer, u Kongu – više od 10 miliona je poginulo, a išli su ka još 10 miliona vrlo brzo. Takođe sa Indijom i Pakistanom, zaustavili smo ratove, u nekim slučajevima neposredno prije nego što su počeli. Svijet je sada sigurnije mjesto. SAD prije godinu dana nisu bile u tako dobroj situaciji- rekao je Tramp nakon što je primio nagradu.
Infantino je rekao da je Tramp osvojio ovu nagradu zbog "izuzetnih poteza" u promociji mira i jedinstva širom svijeta.
FIFA je u novembru najavila da će dodjeljivati ovu godišnju nagradu kako bi odala priznanje ljudima koji donose "nadu za nove generacije".
Američki predsjednik je više puta izjavio da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir zbog svoje uloge u zaustavljanju osam sukoba tokom ove godine, uključujući i postizanje primirja u Gazi.
Ipak, Nobelovu nagradu za mir ove godine osvojila je opoziciona liderka iz Venecuele, Marina Corina Machado.
Američki lider je organizaciju Svjetskog prvenstva postavio u središte svog drugog predsjedničkog mandata.
Svjetsko prvenstvo će se održati narednog ljeta u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Tramp prvi dobitnik FIFA-ine nagrade za mir

Splitska policija uhapsila je 16-godišnjaka i 18-godišnjaka zbog napada na dvojicu državljana Srbije koji se dogodio juče ujutru na parkingu u naselju Ravne njive. Sumnja se da je povod napadu bio govor na ekavici, a mladići se terete za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari iz mržnje, prenosi Dalmatinski portal.
Incident se desio kada je grupa mlađih osoba napala 50-godišnjaka i 34-godišnjaka iz Srbije. Napadači su ih fizički napali i pokušali izvući iz kombija, pri čemu su razbili jedno staklo na vozilu.
Pretpostavlja se da su napadači čuli žrtve kako u obližnjem kafiću govore ekavicom, te su im zbog toga organizovali “doček” na parkingu. Napadnuti 50-godišnjak već duže vrijeme radi u Splitu.
Nakon što su se napadači razbježali, dvojica iz Srbije prijavila su slučaj u policijskoj stanici. Odbili su ljekarsku pomoć jer nisu imali vidljivih povreda.
Kako prenosi Index, policija je izvršila uviđaj i ubrzo identifikovala i uhapsila dvojicu osumnjičenih, dok se za još dvojicom, pretpostavljene slične starosti, i dalje traga.
Maljoletni 16-godišnjak priznao je djelo tokom ispitivanja i pušten je na slobodu. Protiv njega će biti podnijeta redovna krivična prijava za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari u vezi sa zločinom iz mržnje.
I 18-godišnjak je prijavljen za ista krivična djela.

Državljani Srbije napadnuti u Splitu, uhapšena dvojica osumnjičenih

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: oskar-huter