U Osnovnoj školi „Bedri Elezaga“ u Vladimiru, otvorena je učionica na otvorenom – inovativni obrazovni prostor koji povezuje učenje, prirodu i savremene pedagoške pristupe, s ciljem da učenicima obezbijedi kreativnije, zdravije i efikasnije okruženje za sticanje znanja. U sklopu otvaranja učionice na otvorenom izrađen je drveni mobilijar – stolovi i klupe prilagođeni radu u prirodi. Postavljeni su edukativni panoi sa nastavnim sadržajima iz različitih predmeta, a realizovana je i stalna postavka arhivskih fotografija škole koja sada predstavlja trajnu izložbu posvećenu njenoj istoriji. Takođe, zasađen je i vrt ljekovitog bilja koji učenicima omogućava praktično učenje o biljnim vrstama i njihovoj primjeni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101252_8a38af3773252a0e8251840d238ca62b662a574385b0c664929ecfef5854b728.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202101252_8a38af3773252a0e8251840d238ca62b662a574385b0c664929ecfef5854b728" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Učionica na otvorenom"><figcaption>Učionica na otvorenom(Photo: NVO Juventas)lionhodzic.me</figcaption></figure>  Događaj je otvorila izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vujović. Istakla je posebno zadovoljstvo što je jedna ovakava inicijativa realizovana kroz program „Zajedno za opšte dobro” naglašavajući da učionica na otvorenom nije samo novi prostor već i novi pristup učenju koji djeci omogućava da se povežu s prirodom, uče kroz iskustvo i razvijaju znanja i vještine na način koji podstiče radoznalost, saradnju i zajedništvo. Dragan Mijušković, VD Generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje, pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ukazao je na važnost inovativnih modela u obrazovanju i istakao da Ministarstvo prepoznaje vrijednost ovakvih inicijativa jer doprinose većoj motivaciji učenika i stvaranju kreativnijeg i podsticajnijeg školskog okruženja. Prisutnima se obratio i potpredsjednik Opštine Ulcinj, Petar Delić, koji je istakao da je otvaranje učionice na otvorenom važan trenutak za Vladimir i cijelu zajednicu. Istakao je da Opština cijeni ulaganja u ovakve inicijative koje doprinose razvoju lokalne zajednice i pozdravio podršku pruženu kroz program „Zajedno za opšte dobro“. Direktor OŠ „Bedri Elezaga“, Mustafa Bardhi, zahvalio partnerima i naglasio značaj učionice na otvorenom za učenike i školu. Poručio je da mu je velika čast što je škola dobila učionicu na otvorenom, prostor koji spaja znanje, prirodu i savremen pristup učenju. Istakao je da je ovo važan trenutak ne samo za školu, već i za cijelu zajednicu, jer djeci pruža okruženje koje podstiče radoznalost, kreativnost i drugačiji doživljaj nastave. Programski direktor u Juventasu, Jovan Bojović, uručio je zahvalnice nastavnicima i osoblju OŠ “Bedri Elezaga” kao priznanje za njihov rad na stvaranju prostora koji doprinosi jačanju društvene kohezije i povezuje učenike, školu i lokalnu zajednicu kroz zajedničke aktivnosti u učionici na otvorenom. Ova učionica na otvorenom predstavlja inovativno rješenje koje je školi donijelo sasvim novi način rada i povezivanja učenika kroz učenje u prirodi. Posebna vrijednost projekta ogleda se u jačanju veza između matične škole i područnih odjeljenja, očuvanju lokalne baštine, razvoju tolerancije i društvene povezanosti, kao i podsticanju zdravih životnih navika i ekološke svijesti kod djece i mladih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101252_a3762ad82729f92091abcb92fa01a226c27328677b4933f886fe0ff1fbb8030b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202101252_a3762ad82729f92091abcb92fa01a226c27328677b4933f886fe0ff1fbb8030b" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Učionica na otvorenom"><figcaption>Učionica na otvorenom(Photo: NVO Juventas)lionhodzic.me</figcaption></figure>  Realizaciju projekta vodila je koordinatorka prof. Luljeta Avdiu Cura, zajedno sa članovima neformalne grupe uz aktivno učešće nastavnika i učenika. Svečanost je upotpunjena nastupima učenika, realizaciom oglednih časova iz više predmeta kao i simboličnom sadnjom masline u školskom dvorištu – kao znakom rasta, trajnosti i zajedništva. Učionica na otvorenom realizovana je u okviru programa „Zajedno za opšte dobro“, koji sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, uz finansijsku podršku UN Fonda za izgradnju mira.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prva učionica na otvorenom: U OŠ „Bedri Elezaga“ novi prostor koji će unaprijediti učenje

Kroz praksu je uočeno da je sve više poziva od roditelja koji su zabrinuti i uplašeni, jer se susreću sa problemima svoje djece koja već u adolescentskom dobu kreću sa upotrebom psihoaktivnih supstanci, te je Program podrške porodicama u riziku upravo odgovor na taj rastući problem, a u nedostatku adekvatnog institucionalnog odgovora - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, programska direktorica Juventasa Marija Radović.
Adolescencija se smatra fazom najvećeg rizika od započinjanja sa upotrebom psihoaktivnih sredstava, cigareta, alkohola i ilegalnih psihoaktivnih supstanci kao što su ekstazi, amfitamini, LSD, kokain, kanabis, sedativi i druge supstance.
NVO Juventas je u saradnji sa udruženjem Roditelji pokrenuo besplatnu uslugu porodične psihoterapije porodica koje se suočavaju sa izazovima upotrebe psihoaktivnih supstanci kod adolescenata.
Projekat Program podrške porodicama u riziku, kaže Radović, finansira Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, a sprovodi se u partnerstvu sa udruženjem Roditelji.
- To su dvije organizacije koje godinama pružaju različite usluge direktne podrške i to različitim ranjivim kategorijama. Ovo jeste rezultat toga što smo kroz praksu vidjeli da sve više i više poziva imamo upravo od zabrinutih roditelja, gdje se djeca već u tom periodu adolescencije odlučuju da probaju određene psihoaktivne supstance i taj vid podrške upravo ovim porodicama je nešto što u Crnoj Gori izostaje - rekla je Radović.
Podsjetila je na nedostatak ustanova za rehabilitaciju, ali i nedostatak blagovremene i adekvatne psihosocijalne podrške, te su radili do sada, dodaje ona, neke grupne vidove podrške.
Kaže da je praksa pokazala da će se porodice više javljati ukoliko je to individualan pristup samoj porodici.
- Došli smo do ideje da koncipiramo jednu ovakvu aktivnost i naravno da bude besplatna, dostupna, jer znamo da ovaj vid podrške zahtijeva određena finansijska sredstva, a ne mogu svi to priuštiti danas - zaključila je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUvkmfObBwJE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović: Program podrške porodicama u riziku besplatna i svima dostupna pomoć

Nevladina organizacija Juventas saopštila je, povodom nedavnih incidenata u Podgorici, da je “duboko zabrinuta zbog napada u kojem je mladić povrijeđen”, kao i zbog porasta islamofobnih i antiimigrantskih narativa i njima motivisanih izliva nasilja u društvu. Iz Juventasa su poželjeli žrtvi i njegovoj porodici “brz i potpun oporavak od psihičke i fizičke traume”.
U saopštenju se naglašava da, bez obzira na pojedinačne slučajeve nasilja, nijedan incident ne smije biti povod za etiketiranje čitavih zajednica.
- Upotreba nacionalnih oznaka u izvještavanju, javnim istupima i političkim reakcijama radi stvaranja kolektivne krivice stvara opasnu klimu nepovjerenja, podjela i netrpeljivosti, što je suprotno osnovnim vrijednostima građanskog društva, Ustavu Crne Gore i međunarodnim standardima ljudskih prava - navodi Juventas.
Organizacija ocjenjuje zabrinjavajućim najave restriktivnih mjera prema strancima koje se donose ad hoc i pod uticajem emocija. „Crnoj Gori jeste potrebna unaprijeđena demografska i migraciona politika, ali ne odluke donesene pod pritiskom javnosti i bez prethodnog promišljanja. Takve odluke ne doprinose bezbjednosti, već šalju poruku odbacivanja i zatvaranja“, stoji u saopštenju, uz podsjećanje da Crna Gora ima dugu tradiciju multietničnosti i otvorenosti.
Juventas ukazuje da u Crnoj Gori trenutno zvanično boravi oko 100.000 stranaca — „svaki sedmi stanovnik zemlje je stranac i doprinosi razvoju zajednice“. U tom kontekstu upozorava se da je politika mržnje prema strancima, koja je posljednjih dana vidljiva i u virtuelnom i u fizičkom prostoru, neprihvatljiva i mora biti spriječena.
Istovremeno, organizacija poziva institucije da obezbijede punu i nepristrasnu istragu povodom posljednjih incidenata, pruže podršku žrtvama i ojačaju bezbjednosnu situaciju profesionalnim radom policije, sprječavanjem linča i govora mržnje, te dosljednom zaštitom svih crnogorskih državljana i stranaca.
- Zabrinjava sve vidljivije prisustvo ekstremno desničarskih, nacionalističkih i klerikalnih narativa u javnom prostoru, koji potpiruju netrpeljivost i ugrožavaju mirno i demokratsko društvo. Crnoj Gori su potrebni solidarnost, empatija i institucionalna odgovornost, a ne politički populizam i huškanje - poručuje Juventas.
Na kraju, organizacija apeluje na medije, javne ličnosti i predstavnike vlasti da u javnim istupima pokažu smirenost, odgovornost i poštovanje prema činjenicama, jer “svaka riječ u ovakvim okolnostima ima težinu — može ili gasiti, ili raspirivati sukob”.

Juventas: U Crnoj Gori ne smije biti mjesta za ksenofobiju, islamofobiju, nasilje i politiku straha

Istraživanje nevladine organizacije Juventas, koje je obuhvatilo više od 3.000 srednjoškolaca, ukazalo je na postojanje određenih rizika u porodičnom okruženju, a najčešće su bolest bliske osobe, svađe među roditeljima, razvodi, fizički sukobi u porodici, prisustvo problema sa alkoholom, ili drogom, fizičko kažnjavanje djece u čak 60 odsto situacija - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milica Simonović iz ove nevladine organizacije.
Nevladina organizacija Juventas juče je na konferenciji pod nazivom "Izgradnja otpornosti mladih prema kriminalnim aktivnostima" predstavila preliminarne rezultate istraživanja o navikama, uvjerenjima, stavovima, iskustvima sa sukobom sa zakonom srednjoškolske populacije.
Javnost je više zainteresovana, smatra Simonović, za delikventno ponašanje maloljetnika, pa samim tim broj delikventnih prestupa izgleda veći, a podaci su isti kao i prethodnih godina.&nbsp;
Kaže da su prestupnici i djeca mlađa od 14 godina, što govori da se s djecom treba baviti u najranijem uzrastu, vrijednostima i usmjerenjima, kako kaže, još od vrtićkog uzrasta.
- Moramo djelovati preventivno i posvetiti djeci pažnju još od tog najranijeg uzrasta. Takođe, siromaštvo i društvena isključenost predstavljaju razloge zbog kojih se mladi odlučuju na kršenje zakona, dok dodatni faktori uključuju korištenje psihoaktivnih supstanci, institucionalno nepovjerenje, kao i disfunkcionalne porodice što je veliki problem u našem društvu - rekla je Simonović.&nbsp;
Smatra da porodica mora biti prva linija zaštite, odmah zatim institucije, škola i društvo. Sama škola nije samo obrazovna ustanova već i vaspitna gdje dijete poslije porodice provodi najviše vremena.
- Neophodno je ojačati sistemsku podršku centrima za socijalni rad, policiji, koji zbog svoje preopterećenosti ne mogu na adekvatan način da odgovore potrebama djece u sukobu sa zakonom, kao ni one djece koja su u riziku da to postanu - istakla je Simonović.
Prema istraživanjima NVO Juventas, trećina mladih je navela da su bili izloženi nekom obliku nasilja u porodici, Simonović ističe da su ispitanici bili uglavnom uzrasta od 15 do 18 godina.
- Anketiranjem je obuhvaćeno oko 3.000 srednjoškolaca, na reprezentativnom uzorku koji obuhvata sve regione Crne Gore i različite tipove škola. Ono što rezultati istraživanja pokazuju je da većina srednjoškolaca ima dobar odnos sa članovima porodice i roditeljskom figurom, većina njih, čak 84,7 oDsto izjavila je da bi se osjećala loše ako bi razočarala roditelje, dok je roditeljski nadzor prema kretanju mladih uglavnom prisutan kod mladih, ali roditelji u manjoj mjeri nadgledaju online aktivnosti djece. Prema podacima, 62,1 odsto ispitanika smatra da roditelji znaju šta rade dok su na internetu, ali taj podatak može biti diskutabilan - zaključila je Simonović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX5hoMECG1NM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Simonović: Porodica mora biti prva linija zaštite

Iz NVO Juventas su saopštili da sa velikom zabrinutošću prate nastavak kontinuiranih javnih napada Demokrata na Teu Gorjanc-Prelević, direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA).
- Ovakvi istupi predstavljaju oblik pritiska na jednu od najdosljednijih i najhrabrijih braniteljki ljudskih prava u Crnoj Gori i nesumnjivo su korak unazad u kulturi dijaloga i javnom diskursu. Riječ je, ipak, o uzaludnom pritisku, koji samo nanosi štetu samim Demokratama u pokušaju da odbrane ime pod kojim djeluju, jer napad na Teu Gorjanc znači uzaludno trošenje energije i proces u kojem gube daleko više nego što misle da mogu dobiti. Za partiju koja se hvali učinkom u pregovaračkom Poglavlju 10, ovakvi postupci jasno pokazuju da nije spremna da se suoči s argumentovanom kritikom, već reaguje ustaljenim obrascem, pokušajem da je uguši diskreditacijom pojedinaca - kazali su iz Juventasa.
Ističu kako osporavanje integriteta i rada Tee Gorjanc-Prelević ne doprinosi javnom dijalogu, već šalje poruku da kritička misao nije dobrodošla.
- Podsjećamo da je Gorjanc-Prelević dugi niz godina prepoznata po profesionalnosti i beskompromisnom stavu u zaštiti ljudskih prava, bez obzira na to ko je bio na vlasti. Upravo ta dosljednost čini osnov njenog kredibiliteta, a pokušaji da se on naruši govore više o onima koji napadaju nego o onome ko je meta. Zabrinjava i činjenica da se partija koja participira u vlasti odlučuje na javni obračun sa civilnim sektorom, umjesto da ulaže napore u jačanje povjerenja, dijaloga i institucija. Time se dodatno podriva već krhko povjerenje građana u demokratske procese i političke partije - kazali su iz Juventasa.
Oni su pozvali Demokrate, kojima, napominju, ovo nije prvi put da napadaju predstavnike civilnog sektora, da se uzdrže od ovakve retorike i okrenu komunikaciji koja poštuje osnovne vrijednosti demokratije i ljudskih prava.&nbsp;
- Takođe, pozivamo i druge relevantne institucije i aktere da javno iskažu podršku svima koji se bave zaštitom ljudskih prava, jer pokušaji ućutkivanja branitelja poput Tee Gorjanc-Prelević i advokata Veselina Radulovića predstavljaju ozbiljan korak unazad za cijelo društvo - zaključili su.

Juventas: Demokrate da se uzdrže od napada na Gorjanc-Prelević

Nevladina organizacija Juventas pozvala je medije i javne ličnosti da preuzmu odgovornost za način na koji komuniciraju o temama koje se odnose na osobe koje koriste psihoaktivne supstance jer, kako su rekli, pogrešna riječ u pogrešnom trenutku može produbiti stereotipe koje društvo već predugo ignoriše.
- Imamo za obavezu da se oglasimo povodom nepotkrijepljenih navoda i poruka koje su se pojavile u javnom prostoru, a koje se tiču osoba koje koriste psihoaktivne supstance. Smatramo posebno zabrinjavajućim što se u pojedinim javnim nastupima i medijskim sadržajima osobe koje koriste droge prikazuju kroz prizmu uvreda, stereotipa i diskriminatornog jezika, čime se dodatno produbljuje društvena stigma i otežava njihova integracija i pristup podršci.
Prvi događaj na koji reaguje Juventas, a koji se desio skorije je predstavljanje rezultata istraživanja o upotrebi psihoaktivnih supstanci, koje je Institut za javno zdravlje Crne Gore organizovao 27. juna, smatramo važnim da ukažemo na nekoliko ključnih elemenata koji su izostali iz javne komunikacije, a koji se tiču i načina interpretacije podataka i načina na koji se o ovoj temi govori u javnosti.
- Zabrinutost je izazvalo izvještavanje pojedinih medija koje je uslijedilo nakon prezentacije istraživanja. Naslovi poput „Žene više koriste drogu nego muškarci“ predstavljaju netačno, senzacionalističko i krajnje neetično tumačenje rezultata. Naime, istraživanje je realizovano putem online upitnika koji je popunilo 460 osoba, a većinu odgovora dale su žene, što je dovelo do većeg broja ženskih ispitanica u uzorku. Ovo, međutim, ni na koji način ne znači da žene u Crnoj Gori više koriste droge od muškaraca, kako su to pojedini mediji pogrešno interpretirali. Napominjemo da istraživanje realizovano na ovaj način i u ovom uzorku nije i ne može biti relevantno, a način prenošenja informacija bio je senzacionalistički, bez navođenja metodologije istraživanja koja nije postavljena na reprezentativnom uzorku - navedeno je u saopštenju NVO Juventas.
Zamjena broja odgovora sa stvarnim udjelom osoba koje koriste droge po polu nije samo statistički pogrešna, već, kažu u Juventasu, ima ozbiljne društvene posljedice.
Ovakvi naslovi, napominju, dodatno stigmatizuju žene koje koriste droge, koje se već suočavaju sa diskriminacijom, osudom i brojnim barijerama u pristupu zdravstvenim i socijalnim uslugama. 
- Javnost ima pravo na tačne informacije, a mediji imaju odgovornost da ih prenose uz poštovanje osnovnih principa novinarske etike i profesionalizma - dodaje se u saopštenju.
Reagovali su i na izlaganje književnik i član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Dragana Koprivice u emisiji "Načisto", emitovanoj 10. jula na televiziji Vijesti, tokok koje je više puta etiketirao drugog gosta, izrazima „narkoman“ i „narkomančina“. 
- Ne ulazimo niti želimo da komentarišemo da li neko koristi psihoaktivne supstance – to je lična stvar svake osobe i ne bi smjelo biti predmet javnog targetiranja ili moralne osude. Ovim reagovanjem želimo da istaknemo propuste institucija u odnosu na to kome dozvoljavaju da obavlja aktivnosti sa osobama u riziku od socijalne isključenosti. Pozdravljati sve štićenike JU Kakaricka gora, da bi nedugo zatim, koristeći termine „narkoman“ i „narkomančina“ zapravo uvrijedio sve one koje je prethodno nominalno pozdravio – uključujući upravo te štićenike, nije ništa drugo do licemjerje. Ovakvo licemjerje i nasilna retorika predstavljaju ozbiljan alarm kada dolazi od osobe kojoj institucije omogućavaju da djeluje u prostoru koji obuhvata i rad sa osobama u riziku od socijalne isključenosti - naglašeno je u saopštenju.
U Juventasu napominju da korišćenje uvredljivih i zastarjelih termina dodatno normalizuje diskriminaciju i podstiče društvenu isključenost osoba koje su i bez toga svakodnevno na margini. 
- Umjesto takvog pristupa, neophodno je koristiti terminologiju koja poštuje ljudsko dostojanstvo – kao što su osobe koje koriste droge, osobe sa iskustvom zavisnosti ili osobe u riziku od zavisnosti. Jezik nije samo način komunikacije – on ima moć da uključuje ili odbacuje - navedeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je Juventas i ove godine učestvovao u globalnoj kampanji “Podrži. Ne kažnjavaj.” (Support. Don’t Punish.), koja se temelji na ideji da rješenje nije u osudi, već u podršci, ne u kažnjavanju, već u razumijevanju.
- Programi smanjenja štete koje sprovodimo svakodnevno pokazuju da ljudi koji koriste droge, ako imaju pristup sigurnim, inkluzivnim i dostojanstvenim uslugama, mogu voditi kvalitetne, stabilne i zdrave živote. Pozivamo medije i javne ličnosti da preuzmu odgovornost za način na koji komuniciraju o ovoj temi – jer pogrešna riječ u pogrešnom trenutku može produbiti stereotipe koje društvo već predugo ignoriše - poručeno je u saopštenju.

Juventas: Licemjerje pozdravljati štićenike Kakaricke gore, pa koristiti termine „narkoman“ i „narkomančina“, ovakva nasilna retorika predstavlja ozbiljan alarm

Internet može biti sigurno mjesto za djecu uz pravu kombinaciju edukacije, nadzora i postavljanja granica, a sigurnost djece na internetu počinje od roditelja i zato je najvažnije da oni budu informisani i uključeni kada je riječ o korišćenju digitalnih platformi.
To je saopšteno iz nevladine organizacije Juventas, koja je kreirala brošuru o online sigurnosti za roditelje, a u okviru projekta “Stvaranje sigurnih online prostora za djecu u Crnoj Gori” koji finansiraju Savjet Evrope i Safe Online.
Iz Juventasa su pojasnili da bi razgovor o sigurnosti na internetu trebalo početi u ranoj dobi i razvijati ga kako djeca rastu.
- Pošto svjedočimo sve češćoj upotrebi interneta još od najranijeg uzrasta, jako je važno da djeci prenesemo osnovne vještine i znanja koja će im pomoći da se zaštite na internetu. Iako je internet izvanredan alat za razvoj i zabavu, istovremeno nosi određene rizike. Kao i u svakodnevnom životu, tako i u online svijetu roditelji imaju ključnu ulogu u postavljanju granica i pružanju smjernica za odgovorno i sigurno korišćenje digitalnih platformi -naveli su iz Juventasa.
Poručili su da je razgovor sa djecom ključ kako za prevenciju, tako i za rješavanje problema ako do njih dođe.
- Mlađoj djeci treba objasniti osnovne pojmove poput lozinki i privatnosti na internetu, dok bi starija djeca trebalo naučiti prepoznati lažne poruke i predstavljanja, sigurno pretraživati internet i zaštititi lične podatke, kao što su ime, adresa, ime škole ili fotografije. Važno je izgraditi povjerenje, kako bi se dijete osjećalo slobodno da se obrati roditeljima ako naiđe na bilo kakav problem u online okruženju - poručili su iz Juventasa.
Važno je, kako su rekli, postavljanje jasnih i dosljednih granica.
- Uključivanje djece u postavljanje pravila korištenja interneta može im pomoći da ih lakše prihvate i razumiju. Objasnite važnost ovih pravila i gradite povjerenje, a ne samo ograničenja. Kontrolišite aplikacije i sadržaje kojima dijete pristupa i osigurajte da mlađa djeca koriste internet u prostorijama gdje roditelji mogu nadzirati njihove aktivnosti - poruka je iz Juventasa.
Prema njihovim riječima, djeci treba postaviti ograničenja za vrijeme koje provode na internetu.
- Za djecu do tri godine je nulta tolerancija na upotrebu ekrana. Djeca od tri do pet godina mogu da koriste ekran do sat dnevno, djeca od šest do 12 maksimum dva sata, kao i djeca od 13 do 18 godina. Takođe, kada aktivirate roditeljsku zaštitu na mrežama koje djeca koriste, prethodno razgovarajte sa djecom i zajedno dogovorite pravila korišćenja interneta. Detaljne korake aktiviranja roditeljske kontrole možete pronaći u brošuri “Savjeti za roditelje: Kako zaštititi djecu onlajn - objasnili su iz Juventasa.
Naglasili su da djeca često ne prepoznaju online opasnosti, poput prevara, phishing napada i cyberbullying-a i zbog toga je bitno edukovati ih kako da prepoznaju sumnjive linkove, nepoznate poruke i kako da prijave neprikladan sadržaj.
- Takođe, roditelji bi trebalo da obrate pažnju na znakove koji mogu ukazivati na problem, poput naglih promjena u ponašanju, izbjegavanja razgovora o online aktivnostima ili brisanja društvenih mreža bez objašnjenja. Koristite internet odgovorno i pokažite djeci kako da ga koriste na pozitivan način. Uključite ih u kvalitetne onlajn aktivnosti, poput edukativnih igara i konzumiranja kvalitetnog video sadržaja - poručili su iz Juventasa, dodajući da su roditelji uzor i u online svijetu.
Ukoliko dijete naiđe na problem ili postane žrtva online nasilja, u Crnoj Gori su na raspolaganju sljedeći resursi: Nacionalni CIRT (Centar za reagovanje na incidente u računarstvu) https://www.gov.me/cirt/prijavi-incident, Policija, Hrabro sanduče na portalu ombudsman.co.me, kao i centri za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja.
Sve podatke, kao i vodič o sigurnom intenetu za djecu, možete naći na sajtu Juventasa – www.juventas.me.
Autorke brošura su Danica Čelebić i Milica Matović.

Digitalna sigurnost djece počinje od roditelja

Nevladina organizacija Juventas proslavila je 29 godina rada. Kako kažu, od 1996. godine rade sa vizijom društva jednakih prilika za sve.
- Naše znanje, snaga i istrajnost utiču da neposredno i šire okruženje bude više podstičuće. Mi smo organizacija gdje ideje postaju akcije, a akcije donose promjene. Činimo crnogorsko društvo boljim iz godine u godinu. Povezujemo ljude, pružamo podršku- kazali su iz Juventasa.
U toj nevladinoj organizaciji vjeruju u ono što rade i, kako su, kazali, stoje iza svojih riječi i djela.
- Volimo svoj posao, ponosimo se svojim timom i njegovim integritetom. Našem timu je kontinuirano učenje i usavršavanje važna karika kvaliteta rada. Ponosimo se generacijama naših volontera i volonterki. Naš rad je usklađen sa dobrobiti svih grupa sa kojima i za koje radimo. Služimo kao podsjetnik da je potrebno i važno da brinemo jedni o drugima“- ističu u Juventasu. 
&nbsp;
Sebe, kako kažu, vide kao glas onih koji su ućutkani i sigurno mjesto za one koje društvo odbacuje.
- Vjerujemo u pravdu i mogućnost da je dostignemo. Osvjetljavamo slučajeve nepravednog postupanja i kršenja ljudskih prava. Zagovaramo da se zakoni i poštujuće i inkluzivne politike adekvatno sprovode u praksi. Doprinosimo razvoju zakona i politika na lokalnom i nacionalnom nivou u oblasti ljudskih prava, zdravlja, obrazovanja i socijalne zaštite. Velikom broju institucija, organizacija civilnog društva i medija iz Crne Gore smo unaprijedili stručna znanja i izgradili vještine potrebne za adekvatan rad. Pružamo prostor u kojem mladi prepoznaju svoju snagu i ostvaruju svoje potencijale- navode iz Juventasa.
Sigurni su da doprinose kreiranju demokratskog, antifašističkog, sekularnog društva socijalne pravde.
Vrijednosti i principi kojima se u Juventasu vode, kako su naglasili, su stručnost i kompetentnost, usklađenost sa pravnim normama, etičkim postulatima, profesionalnim i savremenim standardima, uvažavanje naučnih saznanja i konsenzusa, poštovanje autonomije drugog i drugačijeg, poštovanje i uvažavanje različitosti, povjerljivost, razumnost, sistematičnost, dosljednost, usmjerenost i cjelishodnost.
- Sa nama su promjene dostižne, a prepreke savladive. Pobjede naših klijenata i klijentkinja slavimo kao da su naše. Svaka nam je ideja važna i svaka inicijativa ima priliku da zaživi. Imamo inovativne ideje i uvodimo nove načine rada. Pokretači/ce smo zajedništva i saučesnici/e u solidarnosti i borbi za bolje sjutra. Uzor smo za posvećenost i rad koji nema cjenu- jasni su u Juventasu.
Oni su na svojim društvenim mrežama, povodom 29 godina postojanja, objavili 29 činjenica koje najbolje govore o radu te organizacije.

NVO Juventas: Služimo kao podsjetnik da je potrebno i važno da brinemo jedni o drugima

Sloboda medija je sloboda svih nas. Hrabrost i posvećenost novinara ključ su razvoja i napretka našeg društva, navodi se u čestitki Nevladine organizacije (NVO) "Juventas", povodom Dana novinara u Crnoj Gori.&nbsp;
Slobodni i nezavisni mediji, kako su kazali, ključni su za demokratiju i zaštitu javnog interesa. Uprkos tome, dodaju, prijetnje, pritisci i nesigurni uslovi rada i dalje ugrožavaju ovu profesiju.
- Posebno ističemo značaj sinergije između medija i civilnog sektora u jačanju demokratije i društvenih promjena. Zajedničkim djelovanjem možemo osigurati bolje uslove za slobodan rad novinara, unaprijediti zaštitu njihovih prava i osnažiti povjerenje građana u javne institucije - naglašavaju iz Juventasa.&nbsp;
Oni pozivaju nadležne institucije da osiguraju sigurnost novinara i unaprijede uslove za njihov slobodan rad.&nbsp;
- Građane pozivamo da podrže medije koji rade profesionalno i odgovorno, jer je to temelj slobodnog društva . Svim crnogorskim novinarima i novinarkama čestitamo 23. januar – Dan novinara! - poručili su u saopštenju.&nbsp;

Juventas: Sloboda medija je sloboda svih nas

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Ukinut pritvor Uboviću i Ivanoviću

Tunel Sozina trenutno je zatvoren za saobraćaj usljed saobraćajne nezgode u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije
Prema informacijama Monteputa, do obustave je došlo nakon što je kamion proklizao unutar tunela i udario u njegovu bočnu stranu, pri čemu je vozilo blokiralo kolovoz.
Saobraćaj će biti normalizovan nakon što policija završi uviđaj na licu mjesta.

Tunel Sozina zatvoren zbog saobraćajne nezgode

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, potpisala je danas Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine kojim je za Crnu Goru za dati period opredijeljeno 46,1 milion eura, od čega je doprinos Evropske unije 45 miliona eura, dok je nacionalno kofinansiranje 1,12 miliona eura.
Sredstva iz ovog programa će, kako je saopšteno iz MEP-a, biti usmjerena na reforme u oblastima koje predstavljaju srž napretka u pregovorima i ubrzanja puta ka članstvu - vladavini prava, javnoj upravi, obrazovanju, ekonomskom upravljanju, digitalizaciji i jačanju institucionalnih kapaciteta.
- Ministarstvo evropskih poslova izražava posebnu zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci, koja predstavlja snažan podsticaj za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu. Ujedno pozivamo sve institucije uključene u realizaciju programa da blagovremeno pripreme projektnu dokumentaciju i dostave informacije o stepenu zrelosti projektnih prijedloga, kako bi se obezbijedila efikasna, transparentna i pravovremena implementacija IPA sredstava — u interesu građana i kao važan korak ka ostvarenju strateškog cilja članstva u EU - kazala je Gorčević.
Gorčević je navela da program uključuje i tehničku pomoć za dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, unapređenje kapaciteta lokalnih samouprava i jačanje sistema upravljanja EU fondovima, kao i aktivnosti informisanja javnosti o procesu pristupanja EU. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti, statistici, zdravstvu, finansijskom sektoru, razvoju malih i srednjih preduzeća i održivom upravljanju prirodnim resursima - oblastima od ključnog značaja za ukupni društveni i ekonomski razvoj.
- Usvajanjem ovog dokumenta Crna Gora potvrđuje svoju punu posvećenost evropskoj agendi i dinamizaciji procesa pristupanja. Program predstavlja jedan od ključnih instrumenata EU podrške našoj zemlji za ubrzanje reformskih aktivnosti, a njegova priprema i usvajanje prvi put je sprovedena kroz zajedničko programiranje tri programa u okviru IPA III perspektive, što dodatno potvrđuje visok nivo usklađenosti i saradnje sa evropskim partnerima - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da je ovaj Sporazum osnov za korišćenje sredstava koja je Evropska komisija opredijelila u okviru Odluke o finansiranju višegodišnjeg akcionog plana za Zapadni Balkan i definiše okvir finansijske saradnje i implementacije aktivnosti kroz Instrument EU za evropsku integraciju (EUIF) i Instrument EU za podršku reformama (EURF), i dodala da se ovim nastavlja kontinuirana i snažna podrška Evropske unije reformskim procesima u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine, dok današnjim potpisivanjem sredstva iz ovog programa postaju operativna za korišćenje Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.

Crnoj Gori 46,1 milion eura iz višegodišnjeg IPA programa za period 2025-2027

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je konkurs za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u 2025. godini.&nbsp;
Predmet konkursa je utvrđivanje subjekata koji ispunjavaju uslove za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera radi podsticanja razvoja inovacija i naučnog istraživanja, u skladu sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
- Cilj Konkursa je podsticanje ulaganja privatnog sektora u razvoj inovacija mikro, malih i srednjih preduzeća, te licenciranih naučnoistraživačkih ustanova, u svrhu razvojnih i inovativnih aktivnosti, radi jačanja njihovog inovacionog i naučnoistraživačkog kapaciteta - saopšteno je iz MPNI.
Ukupna planirana sredstva za realizaciju ovog konkursa je 2.750.000 eura.
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-sticanje-statusa-korisnika-podsticajnih-mjera-razvoj-istrazivanja-i-inovacija">NA OVOM LINKU</a>.

Za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija 2,75 miliona eura

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nvo-juventas