Partnerstvo Ministarstva finansija i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) zasniva se na zajedničkoj posvećenosti reformama, uz spremnost da se, kroz nove inicijative i projekte, dodatno doprinese dugoročnom razvoju i ekonomskoj stabilnosti Crne Gore.
To je saopšteno na sastanku crnogorskog ministra finansija Novice Vukovića i šefa EBRD u Crnoj Gori Remona Zakarija.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, unapređenje saradnje i stvaranje stabilnog okvira za realizaciju razvojnih projekata bili su u fokusu sastanka ministra Vukovića i Zakarija.
- Razmotren je napredak u realizaciji tekućih projekata EBRD-a u Crnoj Gori, uz ocjenu da se saradnja odvija u skladu sa planiranom dinamikom - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je razgovarano i o potencijalnim projektima za ovu godinu, koji bi dodatno doprinijeli održivom ekonomskom rastu, razvoju infrastrukture i jačanju privatnog sektora.
- Sagovornici su naglasili značaj predvidivosti i otvorenog dijaloga, kako bi se obezbijedio kontinuitet projekata i očuvalo povjerenje investitora - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je istaknuta i uloga Crnogorskog kreditno-garantnog fonda kao značajnog mehanizma podrške razvoju preduzetništva i unapređenju pristupa finansiranju, naročito za mala i srednja preduzeća.
- Zaključeno je da se partnerstvo Ministarstva finansija i EBRD-a zasniva na zajedničkoj posvećenosti reformama, uz spremnost da se, kroz nove inicijative i projekte, dodatno doprinese dugoročnom razvoju i ekonomskoj stabilnosti Crne Gore - kaže se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković-Zakaria: Partnerstvo MF i EBRD-a zasnovano na zajedničkoj posvećenosti reformama

Crna Gora u ovu godinu ulazi sa snažnom fiskalnom pozicijom, predvidivim izvorima prihoda budžeta i visokom institucionalnom spremnošću, što predstavlja kvalitetnu i pouzdanu osnovu za nastavak ekonomskog rasta, jačanje životnog standarda i dugoročnu fiskalnu održivost, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković.
Vuković je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da je uprkos zahtjevnom okruženju, ekonomska aktivnost Crne Gore dinamična i iznad evropskog prosjeka, čineći stabilnu i realnu osnovu za ovu godinu i naredni srednjoročni period.
- Rastu ekonomije u prošloj godini doprinose privatna potrošnja i rast investicija, koje bilježe realno povećanje od gotovo deset odsto. Ovo su ohrabrujući indikatori koji potvrđuju povoljne izglede za intenziviranje investicionog ciklusa u energetici, turizmu i infrastrukturi. Dakle, u ovu godinu ulazimo sa vrlo dobrim i ohrabrujućim fiskalnim i ekonomskim pokazateljima, koji jasno potvrđuju da je u prethodnoj godini izgrađena čvrsta i održiva polazna osnova za dalji rast i stabilnost - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, trend rasta budžetskih prihoda je stabilan i strukturno utemeljen, jer se zasniva na realnom rastu ekonomske aktivnosti, zaposlenosti i zarada, a ne na privremenim ili jednokratnim efektima.
- Širenje poreske baze, smanjenje sive ekonomije i unaprijeđena efikasnost i modernizacija poreske administracije stvaraju trajne izvore prihoda koji se prenose i u narednu godinu. Takva dinamika prihoda obezbjeđuje fiskalni prostor za uredno servisiranje svih budžetskih obaveza, nastavak ulaganja u kapitalne projekte, infrastrukturu i socijalne programe, kao i za sprovođenje daljih reformi bez ugrožavanja fiskalne discipline - rekao je Vuković.
On je istakao i dosljednu implementaciju Fiskalne strategije, kao krovnog strateškog dokumenta tokom mandata Vlade.&nbsp;
Brojne mjere iz Fiskalne strategije Vlade već su dale očekivane rezultate u kontekstu naplate javnih prihoda.
- Osim toga, usvojen je i određeni broj izmjena regulative, počev od Zakona o igrama na sreću, koje će uticati pozitivno na fiskalni bilans, kao i svih ostalih mjera čiji efekti nijesu uračunati u srednjoročnim projekcijama. Reformske aktivnosti Vlade usaglašene su u potpunosti sa procesom evropskih integracija i ključnim opredjeljenjem Crne Gore da postane naredna članica EU do 2028. godine - dodao je Vuković.
On je saopštio da je Ministarstvo finansija, prilikom predstavljanja budžeta za ovu godinu, istaklo da su ključni prioriteti njegova razvojna komponenta, kroz najveći kapitalni budžet do sada, kao i kroz mjere za smanjenje sive ekonomije na tržištu i jačanje fiskalne discipline.&nbsp;
- Rekao bih da smo na veoma dobrom putu da to i ostvarimo, budući da imamo snažne ekonomske osnove i finansijske rezultate koje smo pomenuli. Budžet je snažan instrument ukupnog planiranja ekonomske politike i time želimo da obezbijedimo da naša ekonomija nastavi da raste po značajnim stopama, kao i da komponente privrednog rasta čine osnovu za održivi razvoj u narednom periodu - naglasio je Vuković.
Takođe, kako je dodao, politikama i mjerama budžeta želi se nastaviti snažan trend naplate javnih prihoda i pospješiti dodatno taj segment kroz povećanje poreskog obuhvata, ali i kroz snažniju poresku disciplinu na tržištu.
- Vjerujem da kroz kombinaciju ovih mjera, možemo doći do zacrtanih ciljeva budžeta i rezultata koji opredjeljuju našu posvećenost odgovornom fiskalnom upravljanju i stabilnosti i održivosti javnih finansija - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je, kao mala i otvorena ekonomija, uslovljena globalnim kretanjima i spoljnim šokovima. Upravo je to jedan od ključnih izazova i rizika po dalje izglede ekonomskog rasta i razvoja.
- Odnosno, globalni ekonomski i finansijski uslovi, geopolitičke neizvjesnosti, energetska kriza u Evropi, trgovinske politike velikih država, uticaće i na privredne i finansijske pokazatelje u Crnoj Gori. Evropska ekonomija je u protekle dvije godine znatno usporila, dok smo mi istovremeno uspjeli da zadržimo stabilan tempo rasta domaće ekonomije. Ovo pokazuje posvećenost Vlade da sprovodi reforme u ekonomski neizvjesnim okolnostima, ali i snažnu otpornost koju je sama privreda iskazala u aktuelnim uslovima - saopštio je Vuković.
Vuković je ekonomsku situaciju u zemlji u prošloj godini okarakterisao kao povoljnu i stabilnu, posebno imajući u vidu složen međunarodni kontekst u kojem mala i otvorena ekonomija, poput crnogorske, neminovno funkcioniše.
- Najnoviji podaci potvrđuju rast crnogorske ekonomije od 3,2 odsto u prva tri kvartala prošle godine. Posebno bih istakao da domaća ekonomska aktivnost u prošloj godini bilježi rast iznad evropskog prosjeka, uz dobre sektorske pokazatelje. Dodatno, rast zaposlenosti i zarada, snažna kreditna aktivnost i kontinuirani priliv stranih direktnih investicija, stvaraju čvrstu osnovu za nastavak pozitivnih trendova, kao i za očuvanje makroekonomske stabilnosti u narednom periodu - rekao je Vuković.
Snagu i stabilnost ekonomije potvrđuju i aktuelni sektorski trendovi i pokazatelji.
Turizam, kao jedan od ključnih strateških sektora, bilježi pozitivne rezultate kako sa aspekta broja turista, tako i sa aspekta prihoda. Zabilježen je i rast stranih direktnih investicija (SDI), dok je bankarski sektor zdrav, visoko likvidan i profitabilan.
Stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori je zabilježila istorijski minimum, dok je prosječna neto zarada prešla prag od hiljadu eura, uz godišnji rast od preko 20 odsto.
- Minimalna i prosječna penzija su snažno uvećane, minimalna zarada povećana je za gotovo 80 odsto u samo nekoliko godina, čime je Crna Gora postala jedna od rijetkih zemalja koja je ostvarila realni rast zarada uprkos globalnim izazovima, što nedvosmisleno potvrđuje inkluzivnost našeg ekonomskog rasta i efikasnost sprovedenih politika - rekao je Vuković.
On je kazao da se u kontekstu prihoda budžeta, ekonomska situacija u zemlji u prošloj godini može ocijeniti kao pozitivna i stabilna.
Budžetski prihodi bilježe kontinuirani rast, prije svega kao rezultat veće ekonomske aktivnosti, rasta zaposlenosti i zarada, kao i boljeg obuhvata i naplate poreza i doprinosa, odnosno snažne fiskalne discipline i smanjenja sive ekonomije.
- Sve glavne kategorije poreza bilježe rast kako u odnosu na prethodnu godinu, tako i odnosu na plan, od čega dominantno prihodi budžeta po osnovu poreza na dodatu vrijednost, poreza na dobit pravnih lica, kao i poreza na dohodak fizičkih lica - dodao je Vuković.
Prema njegovim riječima, rast prihoda ukazuje na formalizaciju tržišta rada, kao i efekat implementiranih mjera poreske politike i reformi kojima je došlo do značajnog širenja poreske baze.
Indirektni porezi ostaju pouzdan izvor prihoda, naročito PDV, koji prati rast potrošnje i turističke aktivnosti.
- Važno je napomenuti da i u pogledu poreske administracije imamo veću efikasnost, što se reflektuje kroz bolju naplatu. Struktura prihoda je stabilnija i otpornija na šokove, uz smanjenje oslanjanja na jednokratne ili vanredne izvore, u odnosu na prethodne periode. Ono što možemo sa sigurnošću tvrditi jeste da u prošloj godini budžetski prihodi daju čvrst oslonac fiskalnoj stabilnosti, stvarajući prostor za pravovremeno finansiranje obaveza i pažljivo planiranje daljih razvojnih i reformskih politika, uz očuvanje fiskalne odgovornosti - poručio je Vuković.
Govoreći o poreskim opterećenjima, Vuković je podsjetio da je od početka 2022. godine, na predlog Ministarstva finansija, ukinut doprinos za zdravstveno osiguranje u kumulativnom iznosu od 10,8 odsto, te je reformisana stopa poreza na dohodak fizičkih lica sa proporcionalne od devet odsto na progresivne od nula odsto, devet odsto i 15 odsto.
Dodatno, od 1. oktobra 2024. godine umanjena je stopa doprinosa za PIO, i to na teret isplatioca, sa 5,5 odsto na nula odsto i na teret osiguranika sa 15 odsto na deset odsto, odnosno kumulativno 10,5 odsto.
- Sve pomenuto je doprinijelo da je danas Crna Gora država sa jednim od nižih poreskih opterećenja po osnovu rada u Crnoj Gori, i isto na prosječnu zaradu iznosi 16,2 odsto, na minimalnu zaradu od 800 eura iznos 13,5 odsto i na minimalnu zaradu od 600 eura iznosi svega 11,1 odsto - precizirao je Vuković.
On je kazao da vjeruje da je Vlada, po pitanju poreskog opterećenja na rad, učinila mnogo u posljednje tri godine, te da je uspjela u velikoj mjeri da suzbije sivu ekonomiju koja je godinama bila prisutna u oblasti oporezivanja ličnih primanja.
- Unapređenje poslovnog ambijenta i zadržavanje konkurentnih poreskih stopa će biti naš fokus i u narednom periodu, uz jačanje borbe protiv sive ekonomije, koja će obezbijediti pravičnost i jednak poreski status za sve poreske obveznike u Crnoj Gori - poručio je Vuković.
Prema njegovim riječima, borba protiv sive, odnosno neformalne ekonomije predstavlja strateški prioritet ekonomske politike i sprovodi se kroz jasno definisan i mjerljiv okvir.
Program za suzbijanje neformalne ekonomije 2024–2026 zasnovan je na kombinaciji fiskalnih rasterećenja, jačanja institucionalnog nadzora i unapređenja regulatornog okvira, sa ciljem trajnog prelaska ekonomskih aktivnosti u formalne tokove.
- Dosadašnji rezultati potvrđuju da su mjere dale konkretne i mjerljive efekte već u prvoj godini primjene. Pored mjera koje se sprovode u okviru samog Programa, borba protiv neformalne ekonomije predstavlja i širi segment državne politike, što je vidljivo kroz druge aspekte djelovanja Vlade, prije svega u oblasti tržišta rada i odlučne aktivnosti usmjerene na suzbijanje nelegalne trgovine - rekao je Vuković.
U tom kontekstu, Vlada je sprovela uništenje oduzetih duvanskih proizvoda iz Slobodne zone Luka Bar, čime je trajno uklonjena mogućnost zloupotrebe i šverca duvanskih proizvoda i dodatno zaštićeni legalni tokovi trgovine.
Istovremeno, unaprijeđena je efikasnost inspekcijskog nadzora i normarivni okvir, čime je dodatno osnažen institucionalni odgovor države.
- Smanjenje poreskog opterećenja rada na 16,2 odsto, rast broja registrovanih poslovnih subjekata i povećanje prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica ukazuju na jačanje formalnih ekonomskih tokova i sužavanje prostora za neformalnu ekonomiju - naveo je Vuković.
Kako bi se na objektivan i uporediv način izmjerili ukupni efekti sprovedenih mjera, Vuković je najavio da je već raspisan tender za sprovođenje novog istraživanja obima neformalne ekonomije, koje će biti realizovano tokom ove godine.
- Time će biti omogućeno jasno sagledavanje napretka u odnosu na 2022. godinu kao početnu referentnu tačku. Do tada, raspoloživi pokazatelji potvrđuju da je pravac politike ispravan i da mjere daju očekivane rezultate - rekao je Vuković.
Na pitanje kako objašnjava jaz između rasta budžetskih prihoda i osjećaja građana da im se životni standard ne poboljšava, Vuković je odgovorio da se, prije svega, pomenuti jaz ne može tumačiti kao izostanak rasta životnog standarda.
- Ono što možemo navesti su objektivni i ostvareni rezultati, koji pokazuju da relevantni ekonomski i finansijski indikatori potvrđuju da životni standard od 2024. godine raste - dodao je Vuković.
On je kazao da je rast budžetskih prihoda direktna posljedica rasta plata, zaposlenosti i ekonomske aktivnosti.
- Dakle, snažni fiskalni rezultati su rezultati rasta koji se prvenstveno zasniva na realnom povećanju dohotka građana i formalizaciji rada. Istovremeno, nijesu uvećani samo porezi koji dominantno zavise od potrošnje, već podsjećam da je naplata poreza na dobit pravnih lica na nikada većem nivou, odnosno da imamo i porast profitabilnosti privrednih subjekata u ekonomiji i veću naplatu po tom osnovu - saopštio je Vuković.
Sa druge strane, ono što pokazuju zvanični podaci, jeste da raspoloživi dohodak domaćinstava raste, što potvrđuju kretanja prosječnih zarada, koje prevazilaze porast inflacije.
- Odnosno, od 2024. godine došlo je do snažnog porasta minimalne i prosječne neto zarade u realnom iznosu, dakle kada se isključi uticaj inflacije. Ono što imamo kao konkretan budžetski plan i očekivanja u narednom periodu jeste silazni trend inflacije, koji će opredijeliti stabilnija kretanja i po tom osnovu i dalje jačanje životnog standarda građana - dodao je Vuković.
Na pitanje kakav je plan zaduživanja za ovu godinu, Vuković je odgovorio da se plan zasniva se na principima fiskalne odgovornosti, predvidivosti i očuvanju stabilnosti javnih finansija.
Predlogom Odluke o zaduživanju Crne Gore za ovu godinu, definisana su nedostajuća sredstva u iznosu do 710 miliona eura, koja će služiti isključivo za uredno servisiranje ranije preuzetih obaveza po osnovu duga i finansiranje kapitalnih investicija, a ne za tekuću potrošnju.
Vuković je rekao da je u ovoj godini za otplatu duga potrebno obezbjediti oko 383,6 miliona eura.
- Najveći dio tih sredstava odnosi se na redovnu otplatu kredita kod kineske Exim banke iz 2014, obveznice emitovane na domaćem tržištu 2019, kredita zaključenih uz garanciju Svjetske banke (PBG 1 i PBG 2) iz 2018. i 2020. godine, kredit kod Deutsche banke iz 2023. godine, kao i obaveza prema domaćim poslovnim bankama i međunarodnim finansijskim institucijama - precizirao je Vuković.
Trošak kamata po osnovu duga koji dospijeva ove godine iznosi oko 180 miliona eura i biće u potpunosti finansiran iz tekućih prihoda, što jasno potvrđuje fiskalnu stabilnost i održivost javnih finansija.
- Za razliku od ranijih perioda, novo zaduženje se ne koristi za pokrivanje tekuće potrošnje, već kao instrument odgovornog upravljanja dugom. Dio potreba za ovu godinu biće pokriven iz depozita koji bude obezbijeđen na kraju prošle godine, dok će eventualno novo zaduženje zavisiti isključivo od uslova na finansijskim tržištima. Zakonski okvir predviđa mogućnost zaduženja do 500 miliona EUR za potrebe nedostajućih sredstava - rekao je Vuković.
Imajući u vidu da u naredne tri godine dospijeva oko dvije milijarde eura obaveza po osnovu glavnice i oko 600 miliona eura po osnovu kamate, Vuković je naveo da je predviđena i mogućnost dodatnog zaduživanja do jedne milijarde eura isključivo radi stvaranja fiskalne rezerve za potrebe otplate duga i finansiranje kapitalnih i infrastrukturnih projekata u narednoj i 2028. godini.
- Ovo nije obaveza, već preventivni mehanizam, koji državi omogućava da pravovremeno reaguje ukoliko se ukažu povoljni tržišni uslovi i na taj način obezbjedi potrebna sredstva za naredni period - objasnio je Vuković.
On je saopštio da se u ovoj godini očekuje privremeni rast bruto javnog duga.
Vuković je kazao da razlog tome nije pogoršanje fiskalne pozicije, već namjera države da unaprijed obezbijedi značajna sredstva za izmirenje obaveza po osnovu duga koje dospijevaju u narednoj godini u iznosu od oko 1,2 milijarde eura.
- Procijenjeni depoziti u ovoj godini iznosiće oko 900 miliona eura (uključujući i zlato), pa će neto javni dug biti na nivou od oko 58,1 odsto BDP-a - precizirao je Vuković.
Na pitanje da li je moguće očekivati refinansiranje postojećih dugova pod povoljnijim uslovima, Vuković je odgovorio da Ministarstvo finansija kontinuirano prati kretanja na međunarodnim i domaćim finansijskim tržištima i analizira mogućnosti refinansiranja postojećih obaveza, u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima.
- Pri tome je važno naglasiti da su globalni uslovi finansiranja danas bitno drugačiji u odnosu na period prije pandemije, te da se povratak na tadašnje niske kamatne stope ne može realno očekivati, ne samo u Crnoj Gori, već ni na globalnom nivou - kazao je Vuković.
U prethodnom periodu referentne kamatne stope u eurozoni, uključujući Euribor, bile su na negativnom nivou, dok su danas, usljed promijenjene monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) i inflacionih pritisaka, ponovo pozitivne, što direktno utiče na visinu kamatnih stopa na državna zaduženja.
U tom kontekstu, kako je objasnio Vuković, refinansiranje se ne posmatra isključivo kroz prizmu nižih kamatnih stopa, već prije svega, kao instrument za produženje ročnosti duga, smanjenje rizika refinansiranja i unapređenje strukture javnog duga.
- Država će, u skladu sa principima odgovornog upravljanja javnim finansijama, koristiti svaku povoljnu tržišnu priliku koja doprinosi dugoročnoj fiskalnoj održivosti, stabilnosti javnog duga i smanjenju izloženosti finansijskim rizicima. Važno je naglasiti da se eventualne aktivnosti refinansirnja sprovode isključivo u funkciji upravljanja postojećim obavezama i očuvanja fiskalne stabilnosti, te ne predstavljaju signal za dodatno zaduženje države - rekao je Vuković.
Na pitanje možemo li očekivati novu emisiju obveznica za građane u ovoj godini, i pod kojim uslovima, Vuković je odgovorio da je cilj Ministarstva finansija da emisija obveznica za stanovništvo postane redovna i stabilna praksa.
Prva emisija obveznica za stanovništvo, kako je ocijenio, pokazala je da postoji interesovanje građana da svoja sredstva ulože u siguran i transparentan državni instrument.
- Ukoliko tržišni uslovi to budu dozvoljavali, u ovoj godini planiramo novu emisiju obveznica za građane, sa konkurentnim uslovima i jednostavnom procedurom ulaganja. Time se dodatno jača povjerenje građana u finansijski sistem, ali i diversifikuju izvori finansiranja države - smatra Vuković.
Vuković je građanima koji imaju sumnju ili nedostatak povjerenja u državne finansije poručio da je glavni cilj 44. Vlade rast životnog standarda i da na tome konstantno radi.&nbsp;
- Unaprjeđenje životnog standarda građana predstavlja glavni i dugoročni cilj ukupne ekonomske i fiskalne politike, što znači da smo posvećeni kreiranju održive i čvrste osnove da se taj cilj ostvaruje postepeno, pravedno, i prije svega, trajno, kroz veća primanja, kvalitetnije javne usluge i snažniju ekonomsku sigurnost - naveo je Vuković.
Javne finansije su, kako je ocijenio, danas na stabilnijem i povoljnijem nivou nego ranijih godina, i to ne na osnovu subjektivnih procjena ili obećanja, već na osnovu konkretnih, mjerljivih rezultata.
Budžetski prihodi rastu kontinuirano, naplata poreza je efikasnija, a finansiranje kako javnih obaveza, tako i onih prema privredi i građanima, se odvija redovno i pravovremeno.
- To su pokazatelji koji jasno govore o jačanju fiskalne discipline i odgovornijem upravljanju javnim finansijama. Istovremeno, veća fiskalna stabilnost direktno znači veću sigurnost za građane, sigurnije penzije i plate, stabilnije finansiranje zdravstva, obrazovanja i socijalnih usluga - rekao je Vuković.
Ono čemu će Vlada težiti u narednom periodu jeste kreiranje fer i pravednog fiskalnog okvira, kroz efikasniju strukturu prihoda budžeta i smanjenje neformalne ekonomije u pravcu veće pravednosti i održivosti.
- Poruka građanima je jasna, državne finansije su stabilnije, otpornije i transparentnije, a taj napredak predstavlja osnovu za dalji rast životnog standarda svih građana - zaključio je Vuković.

1250x600

1084x550

Vuković: Ekonomska aktivnost Crne Gore iznad evropskog prosjeka, čini stabilnu i realnu osnovu za 2026.

&nbsp;Crna Gora prepoznaje Tursku kao važnog i pouzdanog ekonomskog partnera, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković, naglasivši da postoji značajan potencijal za dalje unapređenje saradnje, posebno u oblasti energetike, turizma, poljoprivrede i finansijskog sektora.
&nbsp;Vuković se sastao sa predsjednikom Upravnog odbora Turske privredne komore, Burhanom Gencom, sa kojim je razgovarao o unapređenju ekonomske saradnje dvije zemlje, jačanju investicija i trgovinske razmjene, kao i o izazovima sa kojima se suočavaju turski privrednici u poslovanju na crnogorskom tržištu.
&nbsp;On je ukazao na spremnost Ministarstva finansija da, kroz očuvanje stabilnog fiskalnog okvira, unapređenje regulatornog ambijenta i otvoren dijalog sa privredom, doprinese rješavanju konkretnih izazova sa kojima se investitori suočavaju i dodatno ohrabri dolazak turskih investitora.
&nbsp;Genc je predstavio interesovanja turske poslovne zajednice za ulaganja u Crnu Goru, kao i određene administrativne i proceduralne izazove sa kojima se suočavaju privrednici u praksi.
&nbsp;On je istakao da su predvidiv regulatorni okvir, efikasne institucije i kontinuirana komunikacija sa državnim organima ključni faktori za donošenje dugoročnih investicionih odluka, te ocijenio da postoji prostor za intenziviranje saradnje.
&nbsp;- Sagovornici su se saglasili da je kontinuirana i strukturirana komunikacija između državnih institucija i privrednih subjekata od posebnog značaja za unapređenje poslovnog ambijenta i realizaciju zajedničkih projekata, te izrazili spremnost za nastavak saradnje u cilju daljeg jačanja ekonomskih veza između dvije zemlje- zaključuje se u saopštenju.

Vuković: Crna Gora ostaje pouzdan partner turskim investitorima

Skupština je danas završila raspravu o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu i odluci o zaduživanju, o kojima će se izjasniti naknadno.
Ministar finansija, Novica Vuković, kazao je u uvodnom izlaganju da se očekuje da će crnogorska ekonomija zadržati stabilan rast, ostvarujući realan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,2 odsto u narednoj godini.
&nbsp;Prema njegovim riječima, dinamiku rasta ekonomije u srednjem roku prvenstveno će opredijeliti snažna domaća tražnja sa privatnom potrošnjom i investicijama kao pokretačima privredne aktivnosti.
&nbsp;- Na osnovu projektovanih ukupnih izvornih prihoda budžeta, zajedno sa planiranim depozitima koji će biti prenešeni iz ove godine, kao i planiranim projekcijama zaduženja, ukupni primici države projektovani su na nivou od 3,79 milijardi EUR, koji se raspoređuju na tekući budžet, rezervu, budžet državnih fondova, kapitalni budžet i transakcije, finansiranje izdataka- precizirao je Vuković.
&nbsp;On je naveo da su, u odnosu na Zakon o budžetu za ovu godinu, izdaci tekućeg budžeta uvećani 100,1 milion EUR, budžeta državnih fondova 99,1 milion, kapitalni budžet 25 miliona, dok su transakcije finansiranja umanjene 459,3 miliona i rezerva za 3,3 miliona EUR.
&nbsp;Najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja, javne finansije, zdravstvo, obrazovanje nauka i sport, javna bezbjednost i odbrana, saobraćaj, poljoprvreda i šumarstvo.
&nbsp;- Uzimajući u obzir očekivane prihode u narednoj godini, kao i planirane izdatke, očekuje se ostvarenje deficita budžetske potrošnje u iznosu od 3,2 odsto BDP-a, odnosno 278 miliona EUR, sa projektovanim trendom pada u srednjem roku u iznosu od 2,7 odsto u 2027. godini i 2,8 odsto BDP-a u 2028. godini- dodao je Vuković.
&nbsp;Novo zaduživanje se isključivo odnosi na servisiranje duga države i finansiranje kapitalnih izdataka, čime se zadovoljava takozvano zlatno fiskalno pravilo.
&nbsp;U narednoj godini se, kako je kazao, projektuje zaduživanje od 500 miliona EUR za potrebe otplate pristiglog duga u iznosu od 384 miliona i finansiranje kapitalnih izdataka.
&nbsp;Vuković je, govoreći o Predlogu odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kazao da je njome definisan iznos sredstava koji je potrebno obezbijediti za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka, odnosno razvojnih infrastrukturnih projekata za narednu godinu, a koji iznose do 710 miliona EUR.
&nbsp;U narednoj godini za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti oko 383,6 miliona EUR.
&nbsp;- Ostavljanje mogućnosti da se zadužimo još jednu milijardu EUR ne znači da ćemo se i zadužiti, već stvaramo pravni odsnov da, ukoliko situacija na tržištu bude povoljna, stvorimo depozite za naredni period u cilju rasterećenja budžeta i pravovremenog obezbjeđivanja velikih iznosa za otplate koje dospijevaju- objasnio je Vuković.
&nbsp;Predstavnik Kluba poslanika ZBCG - Nova srpska demokratija, Dejan Đurović, kazao je da predloženi budžet predstavlja jasan izraz opredijeljenosti države ka fiskalnoj stabilnosti, institucionalnoj odgovornosti i dugoročnom razvoju.
&nbsp;- Budžetski okvir postavljen je sa ciljem da obezbijedi predvidivost javnih finansija i pouzdanost u izvršavanju ključnih obaveza prema građanima, prije svega u pogledu redovne isplate zarada penzija i socijalnih davanja- rekao je Đurović.
&nbsp;Prema njegovim riječima, budžet za narednu godinu zasniva se na realnim makroekonomskih projekcijama i principima odgovornog planiranja i prihoda i rashoda.
- Razvojna komponenta budžeta ogleda se u snažnoj orijentaciji ka kapitalnim ulaganjima i infrastrukturnim projektima koji imaju efekte umnožavanja na privredni rast- dodao je Đurović.
&nbsp;Poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Dražen Petrić, ocijenio je Crna Gora trenutno ima fiskalno odgovorne i održive javne finansije i u najboljem su interesu građana.
&nbsp;- Budžet je socijalno odgovoran i razvojni, koji ima značajnu fiskalnu komponentu- ocijenio je Petrić.&nbsp;
&nbsp;On je naveo da stabilna situacija raspršuje sve one kritike koje smo slušali u ovoj i prethodnim godinama o odlukama koje je PES donio, a tiču se većih plata i penzija.
&nbsp;- Sada se pokazuje da je to bilo održivo rješenje i u interesu građana. Imamo suficit tekuće potrošnje da kada se izmire svi troškovi, imamo u budžetu 95 miliona EUR- rekao je Petrić.
&nbsp;On je, govoreći o Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), kazao da slušamo priče kako je neodrživ, a penzije se uredno izmiruju.
&nbsp;- Slušali smo i kada je finansiranje zdravstvenog sistema da tu imamo probleme, a vidimo da ljekova imamo dovoljno- dodao je Petrić.
&nbsp;Prema njegovim riječima, osim finansiranja penzija iz budžeta, on ima dodatnu socijalnu komponentu jer su izmireni brojni dugovi prema radnicima.
&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Danijel Živković, kazao je da pet godina traje politička nestabilnost, koja je izazvala ekonomsku nestabilnost.
&nbsp;- Imamo populizam koji razjeda crnogorsko društvo. Ne znam imate li vi snage u izvršnoj vlasti da zaustavite taj populizam. Ali on će pojesti ekonomsku supstancu. Novca o kojem pričamo da bi trebalo imati, nema- ocijenio je Živković.
&nbsp;On je naveo da je prvo pokrenut jedan krug inflacije, pa se desio drugi.
- Nesporno je da je došlo do povećanja plata i penzija, ali je pitanje da li građanin može danas da kupi više nego onaj prije 2020. godine. Ukupnu inflaciju građanin osjeća na svojoj koži. Svako će vam kazati da to što kupi danas u marketu, što je koštalo 50 EUR 2020. godine, danas košta 100 ili 110 EUR- kazao je Živković.
&nbsp;Prema njegovim riječima, danas imamo narastajuću inflaciju zbog strukturnih problema kojima se ne bavimo.
&nbsp;- Iz godine u godinu nema stranih direktnih investicija. Bez toga ne možemo da uspostavimo održiv ekonomski model. Šta je država investirala u smislu novih projekata- pitao je Živković.
&nbsp;On je dodao da ulazimo u šestu godinu u kojoj nema nastavka druge dionice autoputa.
&nbsp;Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, saopštio je da mu je degutantno da poslanici u parlamentu pričaju građanina je li im bolji standard ili ne, jer to oni najbolje znaju.
&nbsp;- Građani se najviše osvrću na cijene, kad pogledate rast BDP-a. Ako pogledate strukturu tog rasta preko 60 odsto su efekti inflacije. Naša ekonomija raste ali se ne razvija i drastično rastu cijen- rekao je Mugoša.
&nbsp;On je pitao kako može biti razvojni budžet ako je manje od devet odsto kapitalni budžet, a preko 80 odsto su mandatorni troškovi.
&nbsp;- Meni je postalo degutantno da slušam da mi lekciju građanima držimo kako žive i da ih mi ubjeđujemo kako oni žive- dodao je Mugoša.
&nbsp;On je, govoreći o privredi, kazao da se za unapređenje konkurentnosti izdvojilo 0,2 odsto izvornih prihoda.
&nbsp;- I mi govorimo kako ovaj budžet pomaže priredi, a ona već šestu godinu zaredom posluje sa gubitkom. Mali, mikro i srednji biznis se guši- ocijenio je Mugoša.
&nbsp;On je, govoreći o turizmu, kazao da imamo drugu godinu pad noćenja.
&nbsp;- Poslovni ambijent nam je gori sada nego 2019. godine- dodao je Mugoša.
&nbsp;Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, ocijenio je da je situacija ozbiljna.
&nbsp;- Mi smo odlučili da vjerujemo u politički progam koji je građane koštao milijardu EUR i koji će naredne generacije plaćati i u budućnosti- naveo je Konatar.

Poslanici završili raspravu o budžetu

Integrisani sistem za upravljanje prihodima (IRMS) je jedan od najznačajnijih projekta oblasti finansija i postavlja temelje za dalju modernizaciju, snažniju borbu protiv neformalne ekonomije i za izgradnju poreske administracije koja je istinski servis građana i privrede, ali i pouzdan čuvar fiskalne stabilnosti države.
To su poručili ministar finansija Novica Vuković i v.d. direktora Poreske uprave Sava Laketić u uvodnim obraćanjima na događaju Digitalna osnova povjerenja - Novi informacioni sistem Poreske uprave IRMS, koji je organizovala ta institucija.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da se Crna Gora danas nalazi u važnoj fazi svog evropskog puta, u kojoj reformski procesi dobijaju konkretne i mjerljive rezultate.
- Zatvaranje Poglavlja 6 potvrđuje da smo uspješno uskladili ključne segmente zakonodavnog i institucionalnog okvira sa standardima Evropske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na pravnu sigurnost, poslovno okruženje i funkcionisanje tržišta - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast i rast bruto društvenog proizvoda ne stvaraju se administrativnim odlukama.
- Oni nastaju zahvaljujući povjerenju u crnogorsku privredu, spremnosti da se ulaže i razvija poslovanje u Crnoj Gori. Zato želim jasno da iskažem poštovanje prema naporima privrede i svih onih koji doprinose stvaranju nove vrijednosti i jačanju ekonomske osnove države - rekao je Vuković.
Kazao je da digitalna Poreska uprava, koju će od januara funkcionisati kroz novi sistem, nije samo tehnička promjena, već novo iskustvo u kojem su procedure jednostavnije, komunikacija brža, pravila jasnija, a odnos između države i poreskih obveznika zasnovan na povjerenju, transparentnosti i međusobnom uvažavanju.
- Digitalizacijom poreske administracije država pokazuje da poštuje vrijeme i resurse privrede, da želi da bude servis, a ne prepreka, i da stvara uslove u kojima se poslovna energija usmjerava na razvoj, investicije i nova radna mjesta, a ne na administrativne barijere - poručio je Vuković.
Ukazao je da je jedan od najznačajnijih stubova ovog procesa reforma poreske administracije.
- Bez snažne, moderne i efikasne poreske uprave nema ni stabilnih javnih finansija, ni fer tržišne konkurencije, niti održivog ekonomskog rasta. Evropska unija jasno ističe da efikasne poreske administracije imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju ravnopravnih uslova na tržištu, jačanju konkurentnosti privrede i stvaranju predvidivog ambijenta za investicije - naveo je Vuković.
U tom kontekstu, kako smatra, uvođenje Integrisanog sistema za upravljanje prihodima IRMS predstavlja jedan od najvažnijih reformskih iskoraka u modernizaciji države.
- Riječ je o projektu čija je priprema započela još 2021. i 2022. godine, kroz temeljnu analizu postojećih sistema, poslovnih procesa i institucionalnih kapaciteta, dok je puna implementacija započeta 2023. godine. Ukupna vrijednost ove investicije iznosi oko 12 miliona eura, što jasno pokazuje da je riječ o strateškom i dugoročnom projektu - istakao je Vuković.
Pojasnio je da ta sredstva nijesu uložena samo u softversko rješenje, već u cjelokupnu transformaciju poreske administracije &nbsp;od unapređenja poslovnih procesa i kvaliteta podataka, preko obuka zaposlenih, do jačanja analitičkih i kontrolnih kapaciteta sistema.
- Upravo takav sveobuhvatan pristup u potpunosti je usklađen sa evropskim principima reforme javne uprave - rekao je Vuković.
Podsjetio je da Evropska komisija u svojim politikama i izvještajima naglašava da digitalizacija poreskih sistema doprinosi smanjenju poreskih gubitaka, većoj transparentnosti i jačanju povjerenja javnosti u institucije &nbsp;što je od suštinskog značaja za zdravu i otpornu ekonomiju.
- Implementacija IRMS-a jasno pokazuje da Crna Gora reformske obaveze prema Evropskoj uniji ne doživljava kao formalnost, već kao priliku da izgradi efikasniju državu i konkurentniju privredu. To su reforme koje stvaraju stabilan okvir za razvoj, podstiču investicije i obezbjeđuju da pravila važe jednako za sve, bez privilegija i selektivne primjene - zaključio je Vuković.
V.d. direktora Poreske uprave Sava Laketić je kazao je da se Poreska uprava nalazi na početku primjene Integrisanog sistema za upravljanje prihodima, IRMS-a.
- Ovo je trenutak koji je i simboličan i suštinski važan ne samo za Poresku upravu, već za način na koji država komunicira sa građanima i privredom i kako upravlja najvažnijim stubom javnih finansija, povjerenjem - naveo je Laketić.
Prema njegovim riječima, IRMS nije klasična digitalizacija postojećih procedura, navodeći da je to dubinska reforma poreske administracije.
- Po prvi put uspostavljamo jedinstven, integrisan i potpuno digitalizovan sistem za registraciju, prijavu, obračun i naplatu poreza, sistem koji je jednostavniji za korisnike, predvidiviji za privredu i snažniji za državu. Za privredu to znači manje administracije, jasnija pravila i brže procedure. Za građane više dostupnih digitalnih usluga i sigurniju komunikaciju sa Poreskom upravom. Za državu stabilniju naplatu prihoda, kvalitetniju analitiku i čvrstu osnovu za pravičnu i održivu poresku politiku - rekao je Laketić.
Ocijenio je da je IRMS prije svega institucionalni iskorak, pojašnjavajući da se njegova vrijednost ne mjeri samo tehnologijom, već promjenom poslovne kulture, jačanjem povjerenja poreskih obveznika i izgradnjom sistema u kojem su pravila jasna, predvidiva, stroga i pravična.
- Posebno želim da naglasim značaj ovog projekta u borbi protiv neformalne ekonomije. Digitalizacijom procesa, povezivanjem podataka i primjenom naprednijih modela za analizu rizika, borba protiv sive zone više se ne oslanja isključivo na broj ljudi, već na snagu sistema. Tamo gdje su kadrovski kapaciteti ograničeni, sistem ih nadomješta kroz automatizovane procese, upravljanje rizicima i precizno usmjeravanje nadzornih aktivnosti - istakao je Laketić.
Kazao je da ovaj iskorak ne bi bio moguć bez jasne podrške Vlade Crne Gore i Ministarstva finansija, bez povjerenja međunarodnih partnera, prije svega Svjetske banke, ali ni bez izuzetnog profesionalnog doprinosa zaposlenih u Poreskoj upravi.
- Oni su nosioci ove promjene, ljudi koji su prihvatili nove načine rada i pokazali da institucija jača onoliko koliko su jaki njeni ljudi - rekao je Laketić.
Poručio je da je IRMS tek početak, ističući da taj sistem postavlja temelje za dalju modernizaciju, snažniju borbu protiv neformalne ekonomije i za izgradnju poreske administracije koja je istinski servis građana i privrede, ali i pouzdan čuvar fiskalne stabilnosti države.
- Naš zajednički cilj je da za tri godine govorimo o poreskom sistemu koji je potpuno digitalan, transparentan, stabilan i u potpunosti usklađen sa najboljim evropskim praksama, sistemu koji je oslonac ekonomskog rasta i dugoročne stabilnosti Crne Gore - kazao je Laketić.
Dodao je da je uvjeren sam da će taj cilj biti ostvaren kroz partnerstvo institucija, privrede i međunarodnih partnera.

IRMS je jedan od najznačajnijih realizovanih projekata u finansijskom sektoru

Ministar finansija, Novica Vuković jasno je afirmisao posvećenost Crne Gore jačanju poreske transparentnosti i međunarodne saradnje tokom plenarne sjednice Globalnog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija za poreske svrhe u Nju Delhiju.&nbsp;
Na najznačajnijoj globalnoj platformi posvećenoj borbi protiv poreske evazije i unapređenju fiskalnih sistema, Vuković je istakao spremnost Crne Gore da aktivno doprinosi kreiranju savremenih međunarodnih standarda.
Tokom boravka u Indiji, Vuković je održao i bilateralni susret, sa ministarkom finansija Indije Nirmalom Sitharaman, sa kojom je razgovarao o intenziviranju saradnje, uz obostrano istaknutu spremnost da se unaprijedi razmjena iskustava na polju fiskalne politike i digitalizacije poreskih sistema.
&nbsp;Razgovori su, kako je saopšteno iz resornog Ministarstva, bili usmjereni na unapređenje mehanizama razmjene informacija na zahtjev (EOIR), automatske razmjene podataka prema Common Reporting Standard (CRS), kao i regulisanje kripto-imovine kroz Crypto-Asset Reporting Framework (CARF).&nbsp;
Takođe učešćem u ekspertskim raspravama i konsultacijama sa zemljama članicama i OECD-om, Vuković je dodatno učvrstio poziciju Crne Gore kao pouzdane i odgovorne države u kontekstu poreske discipline.
Sastancima je prisustvovao i vršilac dužnosti direktora Poreske uprave, Sava Laketić, koji je zajedno sa Vukovićem ukazao na napredak koji je Crna Gora ostvarila u modernizaciji poreske administracije i pripremi za dalju digitalizaciju procesa.&nbsp;
On je istakao da su profesionalizacija i tehničko unapređenje Poreske uprave ključni za efikasnije sprovođenje međunarodnih standarda.
Poseban fokus Vukovića bio je na jačanju institucionalnih kapaciteta i korišćenju programa tehničke podrške Globalnog foruma, što će, kako je poručio, dodatno ojačati povjerenje građana i međunarodnih partnera u fiskalne institucije Crne Gore.
Angažmanom u Nju Delhiju, Vuković je potvrdio stratešku orijentaciju Crne Gore ka modernom, transparentnom i međunarodno usklađenom poreskom sistemu, čime se dodatno jača reputacija države na globalnoj fiskalnoj sceni.

Vuković u Nju Delhiju: Posvećenost Crne Gore globalnim standardima poreske transparentnosti

Građani su za 15 dana, koliko je trajala emisija obveznica, kupili obveznice države za 22.178.522 eura. To je znatno manje u odnosu na iznos emisije od 50 miliona i očekivanja ministra finansije Novice Vukovića, koji je čak i najavio da će iznos emisije podići i na 100 miliona ukoliko bude potrebno.
S obzirom da građani u bankama drže 2,326 milijardi eura, može se reći da su sa plasirana 22,2 miliona jasno kazali da, u najmanju ruku, nisu zadovoljni kamatom od 3,75 odsto, odnosno da na uloženih 1.000 eura za dvije godine dobiju 70 eura nagrade.
Iz Fideliti konsaltinga ranije su komentarisali slabiji odziv građana za kupovinu obveznica, tačnije kada je izašla informacija da su građani kupili obveznice za 20 miliona eura. To je bilo 14. novembra.
– Surovi fijasko: povjerenje građana u ekonomsku politiku Vlade iznosi tačno 0,86 odsto. Imajući u vidu da građani u bankama drže 2,326 milijardi eura, to znači da je povjerenje građana u ekonomsku politiku Vlade 0,86 odsto (podijeliti se 20 miliona eura i 2,326 milijardi eura). Ako vam je lakše, to izgleda kao da najavite da ćete trčati maraton od 42 kilometra, a na kraju pretrčite 400 metara. A sjećate li se hajpa "vlada veliko interesovanje građana za državne obveznice", pa će se emisija povećatisa 50 na 100 miliona eura? E pa ovako: od tih 50 miliona eura, država je jedva uspjela da prikupi 20 miliona eura. Toliko o povjerenju građana u ekonomsku politiku Vlade. Iz tog razloga imamo inflaciju obećanja o milijardama eura investicija i digitalnih fotosešna prepunih Mona Liza osmijeha – prokomentarisali su iz Fidelitija.
Sa druge strane, u Ministarstvu finansija 22,2 miliona za prvu emisiju ovakvog tipa smatraju više nego solidnim rezultatom.
– Ovi rezultati potvrđuju da postoji povjerenje građana u državu i interesovanje da se uključe u finansijske tokove u Crnoj Gori – kazali su "Danu" iz tog ministarstva.
Građani su mogli da kupe obveznice od 3. do 18. novembra, uz minimalni iznos upisa od 500 eura, ročnost od dvije godine i kamatnu stopu od 3,75 odsto.
– Emisija od 50 miliona nije bila namijenjena isključivo građanima, već i pravnim licima. Tek nakon završetka drugog kruga moguće je dati konačnu ocjenu ukupnog iznosa zaduženja. Kada govorimo o interesovanju građana, možemo reći da smo zadovoljni. Ovo je bila prva emisija državnih obveznica namijenjena direktno građanima Crne Gore, i kao takva predstavlja početak jednog potpuno novog odnosa, partnerstva između države i građana u oblastima štednje, ulaganja i finansijskog planiranja. U takvim okolnostima, vrlo je prirodno da se finansijska pismenost i povjerenje u nove finansijske proizvode razvijaju postepeno. Naš cilj je da svaka naredna emisija bude još uspješnija – istakli su iz MF-a.
Upitani sui ko je kriv za zaduženje znatno manje od 50 miliona.
– Nije riječ o tome da postoji "krivac". Ministarstvo finansija i banke su partneri u ovom procesu i sve aktivnosti sprovedene su u potpunosti u skladu sa predviđenim procedurama. Važno je imati u vidu da je riječ o relativno novom finansijskom instrumentu za građane i da se povjerenje u ovakav vid ulaganja gradi postepeno. Uprkos tome, rezultati prve emisije pokazuju da postoji realan interes građana za državne obveznice, a istovremeno i prostor za dalje unapređenje – naveli su iz tog vladinog resora.
<h3>Emisija se završava danas</h3>
Drugi krug emisije, namijenjen pravnim licima, počeo je u ponedjeljak i završava se danas. Nakon što se završi drugi krug, Ministarstvo finansija će objaviti konačni iznos zaduženja prema pravilima finansijskog tržišta.
– Ministarstvo finansija ovim procesom jasno pokazuje da vodi brigu kako o građanima, tako i o privredi. Naš cilj je da u budućnosti, na održiv i uravnotežen način, obezbjeđujemo izvore finansiranja i na međunarodnom i na domaćem tržištu, kako bismo diversifikovali pristup kapitalu i istovremeno jačali domaće tržište – kazali su iz MF-a.

Građani nijesu kupili ni polovinu obveznica, suprotno očekivanjima ministra finansija

Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je kapitalni budžet za 2026. godinu na nikad višem nivou koji je Crna Gora imala u prethodnom periodu, te da je na nivou 305 miliona eura. Vuković je, predstavljajući Prijedlog zakona o budžetu za 2026. godinu, kazao da se očekuje usporavanje inflatornih pritisaka, poručujući da će novo zaduživanje u periodu 2025-2028. biti isključivo za finansiranje kapitalnih projekata. - Shodno osnovnim makroekonomskim scenarijima crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,3 procenta, odnosno po godinama 3,33 u 2025, 3,2 u 2026. i 3,1 i 3,2 odsto u 2027. i 2028. godini. Uslijed usporavanja inflatornih pritisaka, očekuje se održavanje stabilne stope inflacije koja će iznositi 2,5 odsto između 2026. i 2028. godine - saopštio je Vuković na konferenciji za medije. Vuković je rekao da se budžetski rashodi kreću u rasponu od 3,164 milijarde ili 38,9 odsto BDP-a u 2025. godini do 3,543 milijarde ili 37,7 odsto BDP-a u 2028. godini. - Trend snažnog rasta budžetskih prihoda sa jedne i kretanje navedenih kategorija javne potrošnje sa druge strane opredjeljuje nivo deficita koji se kreće od 3,2 odsto BDP-a u 2026, 2,7 odsto u 2027. i 2,8 odsto u 2028. godini. Neophodno je napomenuti da se u svim godinama projektuje suficit tekuće potrošnje što govori &nbsp;u prilog tome da država sve svoje tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda, odnosno da se zaduživanje vrši isključivo za finansiranje kapitalnih izdataka kojima se daje podrška projektovanom ekonomskom rastu - saopštio je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_b6e5a8c076cebda8b189d7d68a8d361d12b8cc2f00cc4f7e1c21a224e7853dda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119121156_b6e5a8c076cebda8b189d7d68a8d361d12b8cc2f00cc4f7e1c21a224e7853dda" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Novica Vuković"> <figcaption>Novica Vuković(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  On je rekao da su opšte karakteristike budžeta za 2026. godinu kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarivanjem realne stope ekonomskog rasta od 3,3 odsto u 2026. godini, odnosno 3,2 odsto u periodu 2026-2028. godini. Govoreći o dugu i zaduženju za fiskalnu 2026. godinu, Vuković je istakao da oni iznose do 710 miliona eura.&nbsp; - To je iznos za servisiranje kapitalnog budžeta i dospjelih dugova u 2026. godini - rekao je Vuković. Vuković je poručio da se postiže zlatno pravilo budžeta da se tekuće obaveze servisiraju iz tekućih prihoda. - Novo zaduživanje u periodu 2025- 2028. godine biće isključivo za finansiranje kapitalnih projekata čijom se realizacijom stvara nova vrijednost i uslovi za dugoročni rast i razvoj, otplatu i vraćanje starih dugova nastalih u prethodnom periodu - poručio je Vuković. Ministar je saopštio da će kroz kapitalna izdvajanja u naredne tri godine biti uložena 1,1 milijarda eura. - Od toga je značajan dio reformi i investicija podržanih kroz Plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje stoje na raspolaganju Crnoj Gori kao zemlji kandidatu za članstvo u EU - naveo je Vuković. Vuković je najavio i nastavak investicija u auto-puteve u iznosu od 100 miliona eura iz donacija, povoljnih kreditnih aranžmana i kreditnih sredstava u okviru Kapitlanog budžeta, nastavak ulaganja u javno zdravlje kroz povećanje budžeta i finansiranje opreme za izgradnju novih zdravstvenih objekata kroz uvećavanje sredstava iz budžeta države oko 50 miliona eura u 2026... - Takođe, tu je stvaranje fiskalnog prostora za dodatno izdvajanje za obrazovanje, socijalno davanje, saobraćajnu infrastrukturu, javnu bezbjednost - saopštio je Vuković. <h2>Paunović: Budžet manji zbog manje otplate duga</h2> Generalni direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović kazao je &nbsp;&nbsp;da je suštinski budžet za 2026. niži od onog za ovu godinu u iznosu od 238 miliona eura, dominantno zbog manjih potreba izdvajanja u oblasti javnih finansija, odnosno zbog manje otplate duga. U tu svrhu izdvajanje je niže za 445 miliona eura. On je istakao da su, u odnosu na budžet za 2025. godinu, izdaci tekućeg budžeta uvećani za 100,1 milion eura, budžet državnih fondova za 99,1 milion eura, kapitalni budžet za 25 miliona eura, dok su transakcije finansiranja umanjene za 459,3 miliona eura, a rezerva 3,3 miliona eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_e099eaeb5547bb88a85658428e195ac0e41a31548a1736e614eb258509c7f42a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119121156_e099eaeb5547bb88a85658428e195ac0e41a31548a1736e614eb258509c7f42a" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Bojan Paunović"> <figcaption>Bojan Paunović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja - 1.133.000 eura, oblast javnih finansija dominantno zbog otplate glavnice duga i kamate 760 miliona eura, zdravstvo 521 milion eura, obrazovanje, nauka i sport 368 miona eura, javna bezbjednost 261, saobraćaj 248 miliona eura - rekao je Paunović. Uzimajući u obzir očekivane prihode i planirane izdatke, Paunović je rekao da se očekuje se deficit na nivou 3,2 odsto BDP-a, odnosno 270 miliona eura, uz ostvarenje suficita tekuće potrošnje od 72 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a. - Za potrebe finansiranja potreba budžeta nedostajuća sredstva su na nivou 710 miliona eura, koja će se obezbijediti kroz dio prenešenih depozita i dio zaduživanja - saopštio je Paunović. <h2>Mišković: Rast ekonomije 3,2 odsto, finansijska situacija stabilna</h2> Generalni direktor Direktorata za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije Miloš Mišković kazao je da se očekuje ekonomski rast i u 2026. godini. - Prema našim procjenama rast ekonomije će iznositi 3,2 odsto. Očekujemo da rast ekonomije bude dominantno vođen intenziviranjem investicionog ciklusa, kao i porastom privatne potrošnje, uz sprovođenje strukturnih reformi i korišćenje finansijskih sredstava EU - naveo je Mišković. U narednoj se, ističe on, očekuje i smirivanje inflatornih trendova i inflacija na nivou ispod tri odsto. - Sve ovo osigurava da planiranje prihoda bude realno i održivo i zasnovano na realnoj osnovi, uz konzistentan rast - naglasio je Mišković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_ab5cb98fe400cecfa01098984ce038b20ad2c477824619f7650e1a8ffae0605a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119121156_ab5cb98fe400cecfa01098984ce038b20ad2c477824619f7650e1a8ffae0605a" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Miloš Mišković"> <figcaption>Miloš Mišković(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Finansijska situacije je, uvjerava on, stabilna i povoljna, te da je karakteriše fiskalna odgovornost i pojačana poreska disciplina na tržištu. Mišković je rekao da su izvorvi prihodi budžeta u 2026. godini planirani na nivou 3.084.400 eura, ili oko 36 odsto BDT-a.- - Tekući prihodi koji uključuju naplatu poreza, doprinosa i drugih dažbina biće veći za oko 200 miliona eura u odnosu na ovogodišnji Zakon o budžetu - naveo je Mišković. <h2>Jovetić: 44 odsto opredijeljenih sredstava za projekte na sjeveru</h2> Generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki Jelena Jovetić rekla je da će Kapitalni budžet za 2026. godinu iznositi 305 miliona eura, devet odsto više u odnos na tekuću fiskalnu godinu, odnosno 29 odsto u odnosu na 2024. i 52 odsto u odnosu 2023. godinu. - Ovo je jedna od najvećih vrijednosti za Kapitalni budžet koji smo imali do sada - rekla je Jovetić. Najveći procenat ulaganja odnosi se, ističe ona, na lokalne samouprave sjevera, u ukupnoj vrijednosti projekata od 66 odsto, odnosno 44 odsto opredijeljenih sredstava 2026.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_bde3b1148218ea3f050514c53e2938c106d72dafbf9b37dceedae1804aaaedb5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119121156_bde3b1148218ea3f050514c53e2938c106d72dafbf9b37dceedae1804aaaedb5" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Jelena Jovetić"> <figcaption>Jelena Jovetić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - U okviru Uprave za saobraćaj nalazi se 165 miliona vrijednosti kapitalnih projekata, od čega je najveći iznos za drugu dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica gdje se u budžetu za narednu godinu nalazi 65 miliona. Dodatno stvoren je fiskalni prostor za naredne dionice auto-puta Bar- Boljare i to je zaobilaznica Podgorica i Bar, čije projektovanje očekujemo naredne godine - rekla je Jovetić. Podsjetila je da je za zaobilaznicu Budva u toku tenderski postupak, te da je iz budžeta za to planirano 33 miliona eura. - U okviru Ministarstva javnih radova opredijeljeno je 140 miliona eura - rekla je, pored ostalog, Jovetić. Za prosvjetu je, dodaje ona, opredijeljeno 380 milona, a za zdravstvo 524 miliona eura, u okviru koje se ističe izgradnja Opšte bolnice u Pljevljima. <h2>Ulić Rajović: Ostavljena mogućnost dodatnog zaduživanja do jedne milijarde eura</h2> Generalna direktorica Direktorata za javni dug Andrijana Ulić Rajović kazala je da se od planiranog zaduživanja od 710 miliona, 383 miliona odnosi na otplatu duga iz prethodnog perioda. - Dospijeva rata kredita kod kineske Eksim banke za otplatu prve dionice auto-puta, zatim kredit kod Dojče banke, sindicirani krediti pokriveni garancijom Svjetske banke, kao i dospijeće obveznica emitovanih na domaćem tržištu iz 2019. godine - navela je Ulić Rajović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_83c99bed8ce662ce2688ba8dda162bf1df455205cd4714878ecf70332c2583fa.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119121156_83c99bed8ce662ce2688ba8dda162bf1df455205cd4714878ecf70332c2583fa" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Andrijana Ulić Rajović"> <figcaption>Andrijana Ulić Rajović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Novac za zaduženje obezbijediće se iz depozita ostvaren na kraju 2025, kao i zaduženja do 500 miliona eura. - Koliki će ti iznosi biti zavisi od depozita ostvarenih na kraju 2025. godine - dodala je Ulić Rajović. Prema njenim riječima, ostavljena je mogućnost dodatnog zaduživanja do jedne milijarde eura koje će se koristiti isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za 2027. i 2028. godinu. - U narednom trogodišnjem periodu imamo dospijeće duga u iznosu od dvije milijarde eura, kada govorimo o isplati glavnice, i oko 600 miliona eura, kada govorimo o otplati kamate - naglasila je Ulić Rajović. Odlukom o zaduživanje, predviđeno je i ulaganje u razvojne i infrastrukturne projekte, odnosno zaključivanje kreditnih aranžmana sa finansijskim institucijama u iznosu do dvije milijarde eura. - To je prije svega ulaganje u zdravstvo, u putnu infrastrukturu, željezničku infrastrukturu, Vojsku, energetsku efikasnost, obrazovni sistem... - naglasila je Ulić Rajović. <h2>Vuković: Revnosno optimizovan broj zaposlenih u javnoj upravi</h2> Ministar finansija Novica Vuković rekao je da je "revnosno optimizovan" broj zaposlenih u javnoj upravi i da je do posljednjih presjeka smanjen 20 odsto zaposlenih po osnovu ugovora o djelu. - Kada čitamo Izvještaj Evropske komisije to je stavka koja skreće pažnju. Ono što ostaje problem u dijelu javne uprave, govorimo o strukturalnoj nezaposlenosti. Naš zadatak je uskospecifični kadar, pita u oblasti Poglavlja 27 - specifična znanja u toj oblasti, u oblasti sajber bezbjednosti... Međutim, u 2025. godini je bila aktivna komisija za optimizaciju kada govorimo o troškovima po pitanju ugovora o djelu... Komisija je neumorno radila, revnosno je optimizovan broj zaposlenih, do posljednjih presjeka je smanjen za 20 odsto, sa tendencijom daljeg rasta. Kroz Izvještaj o budžetu vidjećete da su te kategorije smanjene za narednu godinu - kazao je Vuković. Prema njegovim riječima, ostaje da se sagledaju potrebe, ističući da u budžetu nisu definisani ni porast zarada, eventualno usklađivanje za određene oblasti... - Ali smo saglasni sa preporukom EK i nastojaćemo da je realizujemo u narednom periodu - poručio je Vuković. <h2>"Fond PIO nije u opasnosti"</h2> Budžetom je za Fond PIO planirano izdvajanje od 60 miliona eura. Vuković je rekao da se, nakon usklađivanja penzija u januaru, očekuje se rast minimalnih penzija.&nbsp; - Planiramo i tri usklađivanja koja su redovna i zakonska za narednu godinu. Samim tim to je fiskalni efekat koji je neophodno planirati. Kod samog obračuna minimalne penzije od 450 eura, samo to usklađivanje je unutar samog iznosa. I svi oni koji samim tim usklađivanjem prelaze tu granicu, izlaze iz kategorije minimalne penzije - rekao je Vuković. On kategorično odbija da je Fond PIO ugrožen.&nbsp; - U ovoj godini ste vidjeli da je realizovana fiskalna strategija i da sva projekcija o kompezatornim prihodima su bili na višem nivou od predviđenog. Sve je to nadomjestilo nedostajuća sredstva za Fond PIO i on i korisnici na bilo koji način ne mogu doći u opasnost. Fond PIO stoji kao obračunska kategorija u budžetu - uvjerava Vuković. Na pitanje da li se Programom Evropa sad 3 planira ukidanje doprinosa na minimalac, Vuković je odgovorio da je Fiskalnom strategijom definisan okvir od četiri godine i da će nove reforme biti transparentne. - Ne radimo trenutno sa timom iz Vlade na uspostavljanje Programa Evropa sad 3,4 ili pet - naveo je Vuković. <h2>"Popović govorila o jednoj strani efekta inflacije"</h2> Komentarišući izjavu funkcionerke Demokrata Zdenke Popović da je inflacija dobra za državu, Vuković je rekao da je ona o jednoj strani efekta. - A to je da inflacija utiče na rast prihoda budžeta, ali ponašanje Vlade u tom smislu i odgovorna fiskalna i ekonomska politika da s jedne strane ste jačali standard građana, ali sa druge strane da ste ucitali na kontrolu inflacije kroz ograničenje marži je optimum koji je najbolji za građane Crne Gore - rekao je Vuković. <h2>"Moguć rast akciza na duvan"</h2> Na pitanje da li će rasti akcize na duvanske proizvode, Vuković je rekao da je moguće, ističući da se u tom smislu prati direktiva koju ispostavlja Evropska unija i da je moguće Ministar je istakao da je važeći akcizni kalendar na minimalnom nivou koji EK toleriše do jednog trenutka. - Novi akcizni kalendar je tema kojom ćemo se baviti u 2026. i 2027. godine - poručio je Vuković. <h2>"Funkcioneri nijesu dobili povećanja, Zakon o zaradama tek nakon rješavanja svih izazova"</h2> Vuković je kazao i da funkcioneri nijesu dobili povećanje 30 odsto.&nbsp; - Fiskalni efekat ne postoji jer se nije desio - rekao je ministar finansija. On je istakao i da je Zakon o zaradama jedan od najkompleksnijih &nbsp;zbog njegovog urušavanja godinama unazad.&nbsp; - Napravljen je jedan od najvećih problema državi, Ministarstvu finansija i premijeru jer smo 2023. godine došli na svršen posao. Došlo se do situacije da se određenim strukturama u javnoj upravi dalo pravo da imaju povećanje zarada, dok su drugi zaboravljeni. U tom smislu, zakon je povučen sa javne rasprave i nije plan da dalje ide u proceduru dok se dubinski i sistemski ne riješe svi izazovi u tom zakonu, a za to će trebati vremena - zaključio je Vuković.

Tamara Klikovac

Vuković: Kapitalni budžet na nikad višem nivou, zaduživanje do 710 miliona, investicije u auto-puteve 100 miliona eura...

Ministar finansija Novica Vuković je istakao da će sljedeće sedmice predati Vladi nacrt budžeta za narednu godinu, koji je nešto niži u odnosu na ovogodišnji. Kako je naglasio gostujući u emisiji "Okvir", na RTCG, nacrt budžeta je fiskalno i socijalno odgovoran i rastući, ali i restriktivan.
- Opredijelili smo se za niži iznos zbog fiskalne discipline i diskrecione potrošnje, a sa druge strane jačanje kapitalnog budžeta. Taj kapitalni budžet je u 2025. bio na nivou 280 miliona, a za 2026. je planiran na 300 miliona eura- kazao je Vuković.
Što se tiče smjernica iz Brisela da se povede računa o prihodima i da se ograniči broj zaposlenika u javnom sektoru i ogranče ta izdavanje, Vuković kaže da su jasne poruke svih kredibilnih partnera iz Evrope i da usklađuju planove u odnosu na to. Strategija upravljanja duga na srednji rok dao je jasne smjernice i to je rađeno sa MMF-om.
- Svi treba da imaju na umu da Crnu Goru treba da pripremimo za kredibilnu članicu EU, a to podrazumijeva određene infrastrukturne projekte. Ključno i pohvalno je da Crna Gora se drži zlatnog pravila - da od zaduženja servisira dugove iz prethodnog perioda i za infrastrukturne projekte. Mi sve vrijeme imamo suficit tekuće potrošnje, a to govori da iz redovih prihoda servisiramo sve obaveze koje dolaze. Deficit za 2025. je bio 3,5 odsto, a onaj koji je planiran za 2026. je 3,3 procenta"- objasnio je ministar.
Kako je naglasio za narednu godinu je planirano manje izdataka za diskrecionu potrošnju, za ugovore o djelu, konsultantske usluge, potrošnju goriva - neproduktivnu potrošnju.
Vuković je iznio da prihodi budžeta za deset mjeseci ove godine su na 2 milijarde i 344 miliona, ili 26 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine i svi prihodi imaju rastući trend. Tekući suficit je na nivou 100 miliona, a planirani deficit je bio na 3,5 i biće ispoštovan do kraja godine.
Što se tiče kapitalnih projekata lista postoji i oni koji su preko 400 miliona eura tiču se uglavnom razvoja saobraćajnica, auto-putevi, brze ceste... i to su višegodišnji projekti.
- U planu je i osnivanje data centra i podizanje na najveći nivo bezbjednost podataka što je obavezujuće ako želimo u EU 2028- naglašava ministar.
Vuković ističe da su planirana zaduženja za 2026. bila 600 miliona, a za 2027. milijardu i 200 miliona, ali ona će morati biti veća, jer se situacija na tržištu mijenja, kamate rastu i bitno je promptno djelovanje, od refinasiranja duga do toga da se iskoriste povoljna kretanja na tržištu.
Što se tiče optužbi BIRN-a da je završio fakultet u Srbiji koji nije bio akreditovan, Vuković ističe da je to bila antikampanja i pokušaj da se uruši njegov ugled, a na kraju dokumenta su dokazala da nije bilo osnova za optužbe.
- Mene zanima ko je nalogodavac. Infiormacije su došle do mene i prije te, da je tako nazovem aferice, što znači da je moj rad i da sam ja ocijenjen kao neposlušan. Meni i mojoj porodici nije moglo ništa da se nađe, pa je trebalo izmisliti aferu kako bi se urušilo moje ime, ali i napravio atak na premijera Milojka Spajića čiju apsolutnu podršku imam. Da li je to urađeno iz finansijskih pobuda ili drugih ne znam, tek imamo priču koja nije zaživjela, a koju ću ja morati da sprovedem do kraja- poručuo je Vuković.
Kaže da nije od BIRN-a očekivao izvinjenje, jer ne može se očekivati izvinjenje od nekoga ko plasira laž, ali bio je iznenađen da su ostali mediji to prenijeli integralno, a da nijesu provjerili informaciju. Neki mediji, kao što je RTCG su se nakon provjere i izvinili i zahvalan je na tome.

Vuković: Budžet za 2026. nešto niži u odnosu na ovu godinu, zaduženja veća

Ministarstvo pravde potpisalo je nezakonit sporazum sa Sindikatom sudstva Crne Gore, čime su stvorene ozbiljne pravne i institucionalne posljedice koje zahtijevaju hitnu reakciju - saopštili su iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Oni su decidni da je sporazum o uvećanju zarada za zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima zaključen protivno važećim propisima.
- Jer se predviđeno uvećanje zasniva na varijabilnom dijelu zarade u skladu sa Odlukom Vlade o varijabilnom dijelu zarade koja se, prema članu 1, izričito ne odnosi na državne službenike i namještenike zaposlene u organima sudske vlasti - naveli su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Oni su stava da je jasno da se navedena odluka ne može primjenjivati na zaposlene u pravosuđu, te da bi realizacija ovog sporazuma predstavljala očigledno prekoračenje službenih ovlašćenja i preduzimanje radnje izvršenja koja bi mogla imati obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
- Pored toga, sam sporazum je ništavan jer ga je potpisalo lice koje, u skladu s pozitivnim pravom Crne Gore i važećim zakonskim rješenjima, nema status granskog sindikata i stoga nije ovlašćeno da u ime zaposlenih u pravosuđu potpisuje dokumente ove vrste. Na taj način dovedena je u pitanje sama zakonitost i validnost potpisanog sporazuma - naveli su u reagovanju.
Dodatno ih, kažu, zabrinjava činjenica da sporazum, osim što je nezakonit, ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada.
- Varijabilni dio zarade zavisi od raspoloživih budžetskih sredstava i saglasnosti Ministarstva finansija, što znači da bi u svako doba, usljed nedostatka sredstava ili uskraćene saglasnosti, zaposleni u sudovima i tužilaštvima mogli ostati bez najavljenog povećanja - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Posebno je, podvlače, sporno što je predviđeno uvećanje od 102 eura planirano da se isplaćuje na svaka tri mjeseca - što, cijene oni, dodatno potvrđuje manjkavost i neodrživost ovog rješenja koje se pokušava predstaviti kao korak ka poboljšanju položaja zaposlenih u pravosuđu.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore posebno ukazuje na javne izjave predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić koja je pozvala na poštovanje zakona prilikom sprovođenja štrajka.
- Imajući u vidu da predsjednica obavlja funkciju koja simbolizuje stub pravosudnog sistema, smatramo da je nužno da se javno izjasni o zakonitosti zaključenog sporazuma, o primjenjivosti njegovih odredaba i o eventualnoj odgovornosti potpisnika - naveli su oni.
Smatraju da je njena dužnost, s obzirom na funkciju na kojoj se nalazi, da javnosti objasni koje će konkretne mjere preduzeti u cilju zaštite zakonitosti, državnih službenika i namještenika koji rade u sudovima i tužilaštvima, kao i same reputacije pravosuđa.
- Takođe, pozivamo je da objasni na koji način ovakav sporazum, koji je očigledno nezakonit i nepravedan, može doprinijeti evropskim integracijama Crne Gore, odnosno napretku u zatvaranju poglavlja 23 i 24, koja se odnose upravo na vladavinu prava i pravosuđe. Ako predsjednica Vrhovnog suda nije u stanju da zaštiti državne službenike i namještenike od nezakonitih i štetnih akata, postavlja se pitanje kako može doprinijeti izgradnji pravnog poretka i evropskog puta Crne Gore zasnovanog na zakonitosti, jednakosti i pravdi - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Pozvali su i ministra pravde Bojana Božovića da se izjasni da li je navedeni sporazum i dalje na snazi i da li će ga, uprkos njegovoj očiglednoj nezakonitosti nastajati da realizuje, iako bi njegovom realizacijom mogao ući u zonu krivične odgovornosti.
- Pozivamo i ministra finansija (Novicu Vukovića) da javno saopšti da li zaposleni u pravosuđu, koji svakodnevno nose teret funkcionisanja sistema, zaslužuju zarade koje bi privukle i zadržale stručan i kvalitetan kadar, ili će se nastaviti politika potcjenjivanja njihovog rada i obesmišljavanja pravosudne profesije, sve zarad prikupljanja političkih poena - naveli su oni.
Sindikat upozorava da će svaki vid pritiska ili uticaja na zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i svaki pokušaj ograničavanja sindikalnog organizovanja i djelovanja, biti smatran ozbiljnim kršenjem ustavnih prava i međunarodnih konvencija koje garantuju slobodu sindikalnog djelovanja.
- U tom smislu, Sindikat će iskoristiti sve raspoložive pravne mehanizme radi zaštite zaposlenih i ukoliko bude potrebno, podnijeti krivične prijave protiv pojedinaca koji vrše pritiske na zaposlene i sindikalne predstavnike, te će javno ukazati na njih kao na lica koja ne poštuju evropske i međunarodne standarde u oblasti radnih i sindikalnih prava - jasni su oni.
Državni službenici i namještenici – sekretari, savjetnici, psiholozi, vještaci, šefovi pisarnica, upisničari, daktilografi, tehnički sekretari, dostavljači i mnogi drugi predstavljaju, naglašavaju oni, sami stub pravosudnog sistema Crne Gore.
- Oni svakodnevno sprovode pravdu, a istovremeno žive u nepravdi. Bez pravednog i adekvatnog vrednovanja njihovog rada, bez minimalnih uslova za dostojanstven život i rad, ne može se očekivati da će pravosudni sistem davati rezultate koji se od njega očekuju, niti da će doprinijeti napretku Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. Zaposleni u pravosuđu traže samo ono što pripada svakom građaninu Crne Gore, a to je minimum poštovanja i jednaka prava, dok su zarade u drugim sektorima već uvećavane i po nekoliko puta - naveli su u reagovanju.
Zbog svega navedenog, Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore ponovo poziva sve relevantne subjekte da usaglase minimum potrebnih uslova kojim će se obezbijediti dostojanstven život i rad državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu, prije nego što šteta po sistem i društvo postane nenadoknadiva.

Sindikat uprave i pravosuđa: Sporazum sa Ministarstvom pravde je nezakonit i ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
&nbsp;U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
&nbsp;Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Sjutra pretežno oblačno, do 11 stepeni

Sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
20.01.
18:30h
Zamislite njemačkog premijera koji u Bundestagu kaže da kompanija "Mercedes" predstavlja vrh kriminalne piramide, diluje kokain i cigarete, pa kad biva tužen, njemački sud kaže kako je sve to u jeku političke borbe, da se tu utvrđuju interesne sfere, da politilar to može.
 
Ne možete da zamislite, naravno.
 
Njemci su to.
 
E to može u Njegoševoj 10. Jer nisu Njemci.
 
Potvrdili su presudu suda u Ulcinju dozvolivši pljuvanje Bemaxa, jer, bože moj, Abazović igra političku utakmicu tako, formirala se i Vlada pa sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
 
Eto saznanja da je politički govor i ono kada se za privatno pravno lice kaže da diluje kokain.&nbsp;
 
A vi govorite o vetingu u sudstvu.
 
Kakav veting, sve ih treba doživotno izabrati, pa i one za koje se usprotivi Bogdanović koji će poslij ovoga da bude toliko ushićen da će dozvoliti na nekoliko minuta da uhvate kiseonik neki u Spužu.
 
P.S: Šta reći? Kakvu posluku porati?
Danas je najbezbjednije ništa ne misliti.

Najbezbjednije je ne misliti ništa

Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.
Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.
Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.
Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.
Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.
Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: novica-vukovic