Ministar finansija, Novica Vuković jasno je afirmisao posvećenost Crne Gore jačanju poreske transparentnosti i međunarodne saradnje tokom plenarne sjednice Globalnog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija za poreske svrhe u Nju Delhiju.&nbsp;
Na najznačajnijoj globalnoj platformi posvećenoj borbi protiv poreske evazije i unapređenju fiskalnih sistema, Vuković je istakao spremnost Crne Gore da aktivno doprinosi kreiranju savremenih međunarodnih standarda.
Tokom boravka u Indiji, Vuković je održao i bilateralni susret, sa ministarkom finansija Indije Nirmalom Sitharaman, sa kojom je razgovarao o intenziviranju saradnje, uz obostrano istaknutu spremnost da se unaprijedi razmjena iskustava na polju fiskalne politike i digitalizacije poreskih sistema.
&nbsp;Razgovori su, kako je saopšteno iz resornog Ministarstva, bili usmjereni na unapređenje mehanizama razmjene informacija na zahtjev (EOIR), automatske razmjene podataka prema Common Reporting Standard (CRS), kao i regulisanje kripto-imovine kroz Crypto-Asset Reporting Framework (CARF).&nbsp;
Takođe učešćem u ekspertskim raspravama i konsultacijama sa zemljama članicama i OECD-om, Vuković je dodatno učvrstio poziciju Crne Gore kao pouzdane i odgovorne države u kontekstu poreske discipline.
Sastancima je prisustvovao i vršilac dužnosti direktora Poreske uprave, Sava Laketić, koji je zajedno sa Vukovićem ukazao na napredak koji je Crna Gora ostvarila u modernizaciji poreske administracije i pripremi za dalju digitalizaciju procesa.&nbsp;
On je istakao da su profesionalizacija i tehničko unapređenje Poreske uprave ključni za efikasnije sprovođenje međunarodnih standarda.
Poseban fokus Vukovića bio je na jačanju institucionalnih kapaciteta i korišćenju programa tehničke podrške Globalnog foruma, što će, kako je poručio, dodatno ojačati povjerenje građana i međunarodnih partnera u fiskalne institucije Crne Gore.
Angažmanom u Nju Delhiju, Vuković je potvrdio stratešku orijentaciju Crne Gore ka modernom, transparentnom i međunarodno usklađenom poreskom sistemu, čime se dodatno jača reputacija države na globalnoj fiskalnoj sceni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Vuković u Nju Delhiju: Posvećenost Crne Gore globalnim standardima poreske transparentnosti

Građani su za 15 dana, koliko je trajala emisija obveznica, kupili obveznice države za 22.178.522 eura. To je znatno manje u odnosu na iznos emisije od 50 miliona i očekivanja ministra finansije Novice Vukovića, koji je čak i najavio da će iznos emisije podići i na 100 miliona ukoliko bude potrebno.
S obzirom da građani u bankama drže 2,326 milijardi eura, može se reći da su sa plasirana 22,2 miliona jasno kazali da, u najmanju ruku, nisu zadovoljni kamatom od 3,75 odsto, odnosno da na uloženih 1.000 eura za dvije godine dobiju 70 eura nagrade.
Iz Fideliti konsaltinga ranije su komentarisali slabiji odziv građana za kupovinu obveznica, tačnije kada je izašla informacija da su građani kupili obveznice za 20 miliona eura. To je bilo 14. novembra.
– Surovi fijasko: povjerenje građana u ekonomsku politiku Vlade iznosi tačno 0,86 odsto. Imajući u vidu da građani u bankama drže 2,326 milijardi eura, to znači da je povjerenje građana u ekonomsku politiku Vlade 0,86 odsto (podijeliti se 20 miliona eura i 2,326 milijardi eura). Ako vam je lakše, to izgleda kao da najavite da ćete trčati maraton od 42 kilometra, a na kraju pretrčite 400 metara. A sjećate li se hajpa "vlada veliko interesovanje građana za državne obveznice", pa će se emisija povećatisa 50 na 100 miliona eura? E pa ovako: od tih 50 miliona eura, država je jedva uspjela da prikupi 20 miliona eura. Toliko o povjerenju građana u ekonomsku politiku Vlade. Iz tog razloga imamo inflaciju obećanja o milijardama eura investicija i digitalnih fotosešna prepunih Mona Liza osmijeha – prokomentarisali su iz Fidelitija.
Sa druge strane, u Ministarstvu finansija 22,2 miliona za prvu emisiju ovakvog tipa smatraju više nego solidnim rezultatom.
– Ovi rezultati potvrđuju da postoji povjerenje građana u državu i interesovanje da se uključe u finansijske tokove u Crnoj Gori – kazali su "Danu" iz tog ministarstva.
Građani su mogli da kupe obveznice od 3. do 18. novembra, uz minimalni iznos upisa od 500 eura, ročnost od dvije godine i kamatnu stopu od 3,75 odsto.
– Emisija od 50 miliona nije bila namijenjena isključivo građanima, već i pravnim licima. Tek nakon završetka drugog kruga moguće je dati konačnu ocjenu ukupnog iznosa zaduženja. Kada govorimo o interesovanju građana, možemo reći da smo zadovoljni. Ovo je bila prva emisija državnih obveznica namijenjena direktno građanima Crne Gore, i kao takva predstavlja početak jednog potpuno novog odnosa, partnerstva između države i građana u oblastima štednje, ulaganja i finansijskog planiranja. U takvim okolnostima, vrlo je prirodno da se finansijska pismenost i povjerenje u nove finansijske proizvode razvijaju postepeno. Naš cilj je da svaka naredna emisija bude još uspješnija – istakli su iz MF-a.
Upitani sui ko je kriv za zaduženje znatno manje od 50 miliona.
– Nije riječ o tome da postoji "krivac". Ministarstvo finansija i banke su partneri u ovom procesu i sve aktivnosti sprovedene su u potpunosti u skladu sa predviđenim procedurama. Važno je imati u vidu da je riječ o relativno novom finansijskom instrumentu za građane i da se povjerenje u ovakav vid ulaganja gradi postepeno. Uprkos tome, rezultati prve emisije pokazuju da postoji realan interes građana za državne obveznice, a istovremeno i prostor za dalje unapređenje – naveli su iz tog vladinog resora.
<h3>Emisija se završava danas</h3>
Drugi krug emisije, namijenjen pravnim licima, počeo je u ponedjeljak i završava se danas. Nakon što se završi drugi krug, Ministarstvo finansija će objaviti konačni iznos zaduženja prema pravilima finansijskog tržišta.
– Ministarstvo finansija ovim procesom jasno pokazuje da vodi brigu kako o građanima, tako i o privredi. Naš cilj je da u budućnosti, na održiv i uravnotežen način, obezbjeđujemo izvore finansiranja i na međunarodnom i na domaćem tržištu, kako bismo diversifikovali pristup kapitalu i istovremeno jačali domaće tržište – kazali su iz MF-a.

610x380

500x500

Građani nijesu kupili ni polovinu obveznica, suprotno očekivanjima ministra finansija

Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je kapitalni budžet za 2026. godinu na nikad višem nivou koji je Crna Gora imala u prethodnom periodu, te da je na nivou 305 miliona eura. Vuković je, predstavljajući Prijedlog zakona o budžetu za 2026. godinu, kazao da se očekuje usporavanje inflatornih pritisaka, poručujući da će novo zaduživanje u periodu 2025-2028. biti isključivo za finansiranje kapitalnih projekata. - Shodno osnovnim makroekonomskim scenarijima crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,3 procenta, odnosno po godinama 3,33 u 2025, 3,2 u 2026. i 3,1 i 3,2 odsto u 2027. i 2028. godini. Uslijed usporavanja inflatornih pritisaka, očekuje se održavanje stabilne stope inflacije koja će iznositi 2,5 odsto između 2026. i 2028. godine - saopštio je Vuković na konferenciji za medije. Vuković je rekao da se budžetski rashodi kreću u rasponu od 3,164 milijarde ili 38,9 odsto BDP-a u 2025. godini do 3,543 milijarde ili 37,7 odsto BDP-a u 2028. godini. - Trend snažnog rasta budžetskih prihoda sa jedne i kretanje navedenih kategorija javne potrošnje sa druge strane opredjeljuje nivo deficita koji se kreće od 3,2 odsto BDP-a u 2026, 2,7 odsto u 2027. i 2,8 odsto u 2028. godini. Neophodno je napomenuti da se u svim godinama projektuje suficit tekuće potrošnje što govori &nbsp;u prilog tome da država sve svoje tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda, odnosno da se zaduživanje vrši isključivo za finansiranje kapitalnih izdataka kojima se daje podrška projektovanom ekonomskom rastu - saopštio je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_b6e5a8c076cebda8b189d7d68a8d361d12b8cc2f00cc4f7e1c21a224e7853dda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119121156_b6e5a8c076cebda8b189d7d68a8d361d12b8cc2f00cc4f7e1c21a224e7853dda" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Novica Vuković"> <figcaption>Novica Vuković(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  On je rekao da su opšte karakteristike budžeta za 2026. godinu kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarivanjem realne stope ekonomskog rasta od 3,3 odsto u 2026. godini, odnosno 3,2 odsto u periodu 2026-2028. godini. Govoreći o dugu i zaduženju za fiskalnu 2026. godinu, Vuković je istakao da oni iznose do 710 miliona eura.&nbsp; - To je iznos za servisiranje kapitalnog budžeta i dospjelih dugova u 2026. godini - rekao je Vuković. Vuković je poručio da se postiže zlatno pravilo budžeta da se tekuće obaveze servisiraju iz tekućih prihoda. - Novo zaduživanje u periodu 2025- 2028. godine biće isključivo za finansiranje kapitalnih projekata čijom se realizacijom stvara nova vrijednost i uslovi za dugoročni rast i razvoj, otplatu i vraćanje starih dugova nastalih u prethodnom periodu - poručio je Vuković. Ministar je saopštio da će kroz kapitalna izdvajanja u naredne tri godine biti uložena 1,1 milijarda eura. - Od toga je značajan dio reformi i investicija podržanih kroz Plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje stoje na raspolaganju Crnoj Gori kao zemlji kandidatu za članstvo u EU - naveo je Vuković. Vuković je najavio i nastavak investicija u auto-puteve u iznosu od 100 miliona eura iz donacija, povoljnih kreditnih aranžmana i kreditnih sredstava u okviru Kapitlanog budžeta, nastavak ulaganja u javno zdravlje kroz povećanje budžeta i finansiranje opreme za izgradnju novih zdravstvenih objekata kroz uvećavanje sredstava iz budžeta države oko 50 miliona eura u 2026... - Takođe, tu je stvaranje fiskalnog prostora za dodatno izdvajanje za obrazovanje, socijalno davanje, saobraćajnu infrastrukturu, javnu bezbjednost - saopštio je Vuković. <h2>Paunović: Budžet manji zbog manje otplate duga</h2> Generalni direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović kazao je &nbsp;&nbsp;da je suštinski budžet za 2026. niži od onog za ovu godinu u iznosu od 238 miliona eura, dominantno zbog manjih potreba izdvajanja u oblasti javnih finansija, odnosno zbog manje otplate duga. U tu svrhu izdvajanje je niže za 445 miliona eura. On je istakao da su, u odnosu na budžet za 2025. godinu, izdaci tekućeg budžeta uvećani za 100,1 milion eura, budžet državnih fondova za 99,1 milion eura, kapitalni budžet za 25 miliona eura, dok su transakcije finansiranja umanjene za 459,3 miliona eura, a rezerva 3,3 miliona eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_e099eaeb5547bb88a85658428e195ac0e41a31548a1736e614eb258509c7f42a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119121156_e099eaeb5547bb88a85658428e195ac0e41a31548a1736e614eb258509c7f42a" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Bojan Paunović"> <figcaption>Bojan Paunović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja - 1.133.000 eura, oblast javnih finansija dominantno zbog otplate glavnice duga i kamate 760 miliona eura, zdravstvo 521 milion eura, obrazovanje, nauka i sport 368 miona eura, javna bezbjednost 261, saobraćaj 248 miliona eura - rekao je Paunović. Uzimajući u obzir očekivane prihode i planirane izdatke, Paunović je rekao da se očekuje se deficit na nivou 3,2 odsto BDP-a, odnosno 270 miliona eura, uz ostvarenje suficita tekuće potrošnje od 72 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a. - Za potrebe finansiranja potreba budžeta nedostajuća sredstva su na nivou 710 miliona eura, koja će se obezbijediti kroz dio prenešenih depozita i dio zaduživanja - saopštio je Paunović. <h2>Mišković: Rast ekonomije 3,2 odsto, finansijska situacija stabilna</h2> Generalni direktor Direktorata za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije Miloš Mišković kazao je da se očekuje ekonomski rast i u 2026. godini. - Prema našim procjenama rast ekonomije će iznositi 3,2 odsto. Očekujemo da rast ekonomije bude dominantno vođen intenziviranjem investicionog ciklusa, kao i porastom privatne potrošnje, uz sprovođenje strukturnih reformi i korišćenje finansijskih sredstava EU - naveo je Mišković. U narednoj se, ističe on, očekuje i smirivanje inflatornih trendova i inflacija na nivou ispod tri odsto. - Sve ovo osigurava da planiranje prihoda bude realno i održivo i zasnovano na realnoj osnovi, uz konzistentan rast - naglasio je Mišković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_ab5cb98fe400cecfa01098984ce038b20ad2c477824619f7650e1a8ffae0605a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119121156_ab5cb98fe400cecfa01098984ce038b20ad2c477824619f7650e1a8ffae0605a" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Miloš Mišković"> <figcaption>Miloš Mišković(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Finansijska situacije je, uvjerava on, stabilna i povoljna, te da je karakteriše fiskalna odgovornost i pojačana poreska disciplina na tržištu. Mišković je rekao da su izvorvi prihodi budžeta u 2026. godini planirani na nivou 3.084.400 eura, ili oko 36 odsto BDT-a.- - Tekući prihodi koji uključuju naplatu poreza, doprinosa i drugih dažbina biće veći za oko 200 miliona eura u odnosu na ovogodišnji Zakon o budžetu - naveo je Mišković. <h2>Jovetić: 44 odsto opredijeljenih sredstava za projekte na sjeveru</h2> Generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki Jelena Jovetić rekla je da će Kapitalni budžet za 2026. godinu iznositi 305 miliona eura, devet odsto više u odnos na tekuću fiskalnu godinu, odnosno 29 odsto u odnosu na 2024. i 52 odsto u odnosu 2023. godinu. - Ovo je jedna od najvećih vrijednosti za Kapitalni budžet koji smo imali do sada - rekla je Jovetić. Najveći procenat ulaganja odnosi se, ističe ona, na lokalne samouprave sjevera, u ukupnoj vrijednosti projekata od 66 odsto, odnosno 44 odsto opredijeljenih sredstava 2026.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_bde3b1148218ea3f050514c53e2938c106d72dafbf9b37dceedae1804aaaedb5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119121156_bde3b1148218ea3f050514c53e2938c106d72dafbf9b37dceedae1804aaaedb5" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Jelena Jovetić"> <figcaption>Jelena Jovetić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - U okviru Uprave za saobraćaj nalazi se 165 miliona vrijednosti kapitalnih projekata, od čega je najveći iznos za drugu dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica gdje se u budžetu za narednu godinu nalazi 65 miliona. Dodatno stvoren je fiskalni prostor za naredne dionice auto-puta Bar- Boljare i to je zaobilaznica Podgorica i Bar, čije projektovanje očekujemo naredne godine - rekla je Jovetić. Podsjetila je da je za zaobilaznicu Budva u toku tenderski postupak, te da je iz budžeta za to planirano 33 miliona eura. - U okviru Ministarstva javnih radova opredijeljeno je 140 miliona eura - rekla je, pored ostalog, Jovetić. Za prosvjetu je, dodaje ona, opredijeljeno 380 milona, a za zdravstvo 524 miliona eura, u okviru koje se ističe izgradnja Opšte bolnice u Pljevljima. <h2>Ulić Rajović: Ostavljena mogućnost dodatnog zaduživanja do jedne milijarde eura</h2> Generalna direktorica Direktorata za javni dug Andrijana Ulić Rajović kazala je da se od planiranog zaduživanja od 710 miliona, 383 miliona odnosi na otplatu duga iz prethodnog perioda. - Dospijeva rata kredita kod kineske Eksim banke za otplatu prve dionice auto-puta, zatim kredit kod Dojče banke, sindicirani krediti pokriveni garancijom Svjetske banke, kao i dospijeće obveznica emitovanih na domaćem tržištu iz 2019. godine - navela je Ulić Rajović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_83c99bed8ce662ce2688ba8dda162bf1df455205cd4714878ecf70332c2583fa.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119121156_83c99bed8ce662ce2688ba8dda162bf1df455205cd4714878ecf70332c2583fa" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Andrijana Ulić Rajović"> <figcaption>Andrijana Ulić Rajović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Novac za zaduženje obezbijediće se iz depozita ostvaren na kraju 2025, kao i zaduženja do 500 miliona eura. - Koliki će ti iznosi biti zavisi od depozita ostvarenih na kraju 2025. godine - dodala je Ulić Rajović. Prema njenim riječima, ostavljena je mogućnost dodatnog zaduživanja do jedne milijarde eura koje će se koristiti isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za 2027. i 2028. godinu. - U narednom trogodišnjem periodu imamo dospijeće duga u iznosu od dvije milijarde eura, kada govorimo o isplati glavnice, i oko 600 miliona eura, kada govorimo o otplati kamate - naglasila je Ulić Rajović. Odlukom o zaduživanje, predviđeno je i ulaganje u razvojne i infrastrukturne projekte, odnosno zaključivanje kreditnih aranžmana sa finansijskim institucijama u iznosu do dvije milijarde eura. - To je prije svega ulaganje u zdravstvo, u putnu infrastrukturu, željezničku infrastrukturu, Vojsku, energetsku efikasnost, obrazovni sistem... - naglasila je Ulić Rajović. <h2>Vuković: Revnosno optimizovan broj zaposlenih u javnoj upravi</h2> Ministar finansija Novica Vuković rekao je da je "revnosno optimizovan" broj zaposlenih u javnoj upravi i da je do posljednjih presjeka smanjen 20 odsto zaposlenih po osnovu ugovora o djelu. - Kada čitamo Izvještaj Evropske komisije to je stavka koja skreće pažnju. Ono što ostaje problem u dijelu javne uprave, govorimo o strukturalnoj nezaposlenosti. Naš zadatak je uskospecifični kadar, pita u oblasti Poglavlja 27 - specifična znanja u toj oblasti, u oblasti sajber bezbjednosti... Međutim, u 2025. godini je bila aktivna komisija za optimizaciju kada govorimo o troškovima po pitanju ugovora o djelu... Komisija je neumorno radila, revnosno je optimizovan broj zaposlenih, do posljednjih presjeka je smanjen za 20 odsto, sa tendencijom daljeg rasta. Kroz Izvještaj o budžetu vidjećete da su te kategorije smanjene za narednu godinu - kazao je Vuković. Prema njegovim riječima, ostaje da se sagledaju potrebe, ističući da u budžetu nisu definisani ni porast zarada, eventualno usklađivanje za određene oblasti... - Ali smo saglasni sa preporukom EK i nastojaćemo da je realizujemo u narednom periodu - poručio je Vuković. <h2>"Fond PIO nije u opasnosti"</h2> Budžetom je za Fond PIO planirano izdvajanje od 60 miliona eura. Vuković je rekao da se, nakon usklađivanja penzija u januaru, očekuje se rast minimalnih penzija.&nbsp; - Planiramo i tri usklađivanja koja su redovna i zakonska za narednu godinu. Samim tim to je fiskalni efekat koji je neophodno planirati. Kod samog obračuna minimalne penzije od 450 eura, samo to usklađivanje je unutar samog iznosa. I svi oni koji samim tim usklađivanjem prelaze tu granicu, izlaze iz kategorije minimalne penzije - rekao je Vuković. On kategorično odbija da je Fond PIO ugrožen.&nbsp; - U ovoj godini ste vidjeli da je realizovana fiskalna strategija i da sva projekcija o kompezatornim prihodima su bili na višem nivou od predviđenog. Sve je to nadomjestilo nedostajuća sredstva za Fond PIO i on i korisnici na bilo koji način ne mogu doći u opasnost. Fond PIO stoji kao obračunska kategorija u budžetu - uvjerava Vuković. Na pitanje da li se Programom Evropa sad 3 planira ukidanje doprinosa na minimalac, Vuković je odgovorio da je Fiskalnom strategijom definisan okvir od četiri godine i da će nove reforme biti transparentne. - Ne radimo trenutno sa timom iz Vlade na uspostavljanje Programa Evropa sad 3,4 ili pet - naveo je Vuković. <h2>"Popović govorila o jednoj strani efekta inflacije"</h2> Komentarišući izjavu funkcionerke Demokrata Zdenke Popović da je inflacija dobra za državu, Vuković je rekao da je ona o jednoj strani efekta. - A to je da inflacija utiče na rast prihoda budžeta, ali ponašanje Vlade u tom smislu i odgovorna fiskalna i ekonomska politika da s jedne strane ste jačali standard građana, ali sa druge strane da ste ucitali na kontrolu inflacije kroz ograničenje marži je optimum koji je najbolji za građane Crne Gore - rekao je Vuković. <h2>"Moguć rast akciza na duvan"</h2> Na pitanje da li će rasti akcize na duvanske proizvode, Vuković je rekao da je moguće, ističući da se u tom smislu prati direktiva koju ispostavlja Evropska unija i da je moguće Ministar je istakao da je važeći akcizni kalendar na minimalnom nivou koji EK toleriše do jednog trenutka. - Novi akcizni kalendar je tema kojom ćemo se baviti u 2026. i 2027. godine - poručio je Vuković. <h2>"Funkcioneri nijesu dobili povećanja, Zakon o zaradama tek nakon rješavanja svih izazova"</h2> Vuković je kazao i da funkcioneri nijesu dobili povećanje 30 odsto.&nbsp; - Fiskalni efekat ne postoji jer se nije desio - rekao je ministar finansija. On je istakao i da je Zakon o zaradama jedan od najkompleksnijih &nbsp;zbog njegovog urušavanja godinama unazad.&nbsp; - Napravljen je jedan od najvećih problema državi, Ministarstvu finansija i premijeru jer smo 2023. godine došli na svršen posao. Došlo se do situacije da se određenim strukturama u javnoj upravi dalo pravo da imaju povećanje zarada, dok su drugi zaboravljeni. U tom smislu, zakon je povučen sa javne rasprave i nije plan da dalje ide u proceduru dok se dubinski i sistemski ne riješe svi izazovi u tom zakonu, a za to će trebati vremena - zaključio je Vuković.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Vuković: Kapitalni budžet na nikad višem nivou, zaduživanje do 710 miliona, investicije u auto-puteve 100 miliona eura...

Ministar finansija Novica Vuković je istakao da će sljedeće sedmice predati Vladi nacrt budžeta za narednu godinu, koji je nešto niži u odnosu na ovogodišnji. Kako je naglasio gostujući u emisiji "Okvir", na RTCG, nacrt budžeta je fiskalno i socijalno odgovoran i rastući, ali i restriktivan.
- Opredijelili smo se za niži iznos zbog fiskalne discipline i diskrecione potrošnje, a sa druge strane jačanje kapitalnog budžeta. Taj kapitalni budžet je u 2025. bio na nivou 280 miliona, a za 2026. je planiran na 300 miliona eura- kazao je Vuković.
Što se tiče smjernica iz Brisela da se povede računa o prihodima i da se ograniči broj zaposlenika u javnom sektoru i ogranče ta izdavanje, Vuković kaže da su jasne poruke svih kredibilnih partnera iz Evrope i da usklađuju planove u odnosu na to. Strategija upravljanja duga na srednji rok dao je jasne smjernice i to je rađeno sa MMF-om.
- Svi treba da imaju na umu da Crnu Goru treba da pripremimo za kredibilnu članicu EU, a to podrazumijeva određene infrastrukturne projekte. Ključno i pohvalno je da Crna Gora se drži zlatnog pravila - da od zaduženja servisira dugove iz prethodnog perioda i za infrastrukturne projekte. Mi sve vrijeme imamo suficit tekuće potrošnje, a to govori da iz redovih prihoda servisiramo sve obaveze koje dolaze. Deficit za 2025. je bio 3,5 odsto, a onaj koji je planiran za 2026. je 3,3 procenta"- objasnio je ministar.
Kako je naglasio za narednu godinu je planirano manje izdataka za diskrecionu potrošnju, za ugovore o djelu, konsultantske usluge, potrošnju goriva - neproduktivnu potrošnju.
Vuković je iznio da prihodi budžeta za deset mjeseci ove godine su na 2 milijarde i 344 miliona, ili 26 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine i svi prihodi imaju rastući trend. Tekući suficit je na nivou 100 miliona, a planirani deficit je bio na 3,5 i biće ispoštovan do kraja godine.
Što se tiče kapitalnih projekata lista postoji i oni koji su preko 400 miliona eura tiču se uglavnom razvoja saobraćajnica, auto-putevi, brze ceste... i to su višegodišnji projekti.
- U planu je i osnivanje data centra i podizanje na najveći nivo bezbjednost podataka što je obavezujuće ako želimo u EU 2028- naglašava ministar.
Vuković ističe da su planirana zaduženja za 2026. bila 600 miliona, a za 2027. milijardu i 200 miliona, ali ona će morati biti veća, jer se situacija na tržištu mijenja, kamate rastu i bitno je promptno djelovanje, od refinasiranja duga do toga da se iskoriste povoljna kretanja na tržištu.
Što se tiče optužbi BIRN-a da je završio fakultet u Srbiji koji nije bio akreditovan, Vuković ističe da je to bila antikampanja i pokušaj da se uruši njegov ugled, a na kraju dokumenta su dokazala da nije bilo osnova za optužbe.
- Mene zanima ko je nalogodavac. Infiormacije su došle do mene i prije te, da je tako nazovem aferice, što znači da je moj rad i da sam ja ocijenjen kao neposlušan. Meni i mojoj porodici nije moglo ništa da se nađe, pa je trebalo izmisliti aferu kako bi se urušilo moje ime, ali i napravio atak na premijera Milojka Spajića čiju apsolutnu podršku imam. Da li je to urađeno iz finansijskih pobuda ili drugih ne znam, tek imamo priču koja nije zaživjela, a koju ću ja morati da sprovedem do kraja- poručuo je Vuković.
Kaže da nije od BIRN-a očekivao izvinjenje, jer ne može se očekivati izvinjenje od nekoga ko plasira laž, ali bio je iznenađen da su ostali mediji to prenijeli integralno, a da nijesu provjerili informaciju. Neki mediji, kao što je RTCG su se nakon provjere i izvinili i zahvalan je na tome.

Vuković: Budžet za 2026. nešto niži u odnosu na ovu godinu, zaduženja veća

Ministarstvo pravde potpisalo je nezakonit sporazum sa Sindikatom sudstva Crne Gore, čime su stvorene ozbiljne pravne i institucionalne posljedice koje zahtijevaju hitnu reakciju - saopštili su iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Oni su decidni da je sporazum o uvećanju zarada za zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima zaključen protivno važećim propisima.
- Jer se predviđeno uvećanje zasniva na varijabilnom dijelu zarade u skladu sa Odlukom Vlade o varijabilnom dijelu zarade koja se, prema članu 1, izričito ne odnosi na državne službenike i namještenike zaposlene u organima sudske vlasti - naveli su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Oni su stava da je jasno da se navedena odluka ne može primjenjivati na zaposlene u pravosuđu, te da bi realizacija ovog sporazuma predstavljala očigledno prekoračenje službenih ovlašćenja i preduzimanje radnje izvršenja koja bi mogla imati obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
- Pored toga, sam sporazum je ništavan jer ga je potpisalo lice koje, u skladu s pozitivnim pravom Crne Gore i važećim zakonskim rješenjima, nema status granskog sindikata i stoga nije ovlašćeno da u ime zaposlenih u pravosuđu potpisuje dokumente ove vrste. Na taj način dovedena je u pitanje sama zakonitost i validnost potpisanog sporazuma - naveli su u reagovanju.
Dodatno ih, kažu, zabrinjava činjenica da sporazum, osim što je nezakonit, ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada.
- Varijabilni dio zarade zavisi od raspoloživih budžetskih sredstava i saglasnosti Ministarstva finansija, što znači da bi u svako doba, usljed nedostatka sredstava ili uskraćene saglasnosti, zaposleni u sudovima i tužilaštvima mogli ostati bez najavljenog povećanja - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Posebno je, podvlače, sporno što je predviđeno uvećanje od 102 eura planirano da se isplaćuje na svaka tri mjeseca - što, cijene oni, dodatno potvrđuje manjkavost i neodrživost ovog rješenja koje se pokušava predstaviti kao korak ka poboljšanju položaja zaposlenih u pravosuđu.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore posebno ukazuje na javne izjave predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić koja je pozvala na poštovanje zakona prilikom sprovođenja štrajka.
- Imajući u vidu da predsjednica obavlja funkciju koja simbolizuje stub pravosudnog sistema, smatramo da je nužno da se javno izjasni o zakonitosti zaključenog sporazuma, o primjenjivosti njegovih odredaba i o eventualnoj odgovornosti potpisnika - naveli su oni.
Smatraju da je njena dužnost, s obzirom na funkciju na kojoj se nalazi, da javnosti objasni koje će konkretne mjere preduzeti u cilju zaštite zakonitosti, državnih službenika i namještenika koji rade u sudovima i tužilaštvima, kao i same reputacije pravosuđa.
- Takođe, pozivamo je da objasni na koji način ovakav sporazum, koji je očigledno nezakonit i nepravedan, može doprinijeti evropskim integracijama Crne Gore, odnosno napretku u zatvaranju poglavlja 23 i 24, koja se odnose upravo na vladavinu prava i pravosuđe. Ako predsjednica Vrhovnog suda nije u stanju da zaštiti državne službenike i namještenike od nezakonitih i štetnih akata, postavlja se pitanje kako može doprinijeti izgradnji pravnog poretka i evropskog puta Crne Gore zasnovanog na zakonitosti, jednakosti i pravdi - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Pozvali su i ministra pravde Bojana Božovića da se izjasni da li je navedeni sporazum i dalje na snazi i da li će ga, uprkos njegovoj očiglednoj nezakonitosti nastajati da realizuje, iako bi njegovom realizacijom mogao ući u zonu krivične odgovornosti.
- Pozivamo i ministra finansija (Novicu Vukovića) da javno saopšti da li zaposleni u pravosuđu, koji svakodnevno nose teret funkcionisanja sistema, zaslužuju zarade koje bi privukle i zadržale stručan i kvalitetan kadar, ili će se nastaviti politika potcjenjivanja njihovog rada i obesmišljavanja pravosudne profesije, sve zarad prikupljanja političkih poena - naveli su oni.
Sindikat upozorava da će svaki vid pritiska ili uticaja na zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i svaki pokušaj ograničavanja sindikalnog organizovanja i djelovanja, biti smatran ozbiljnim kršenjem ustavnih prava i međunarodnih konvencija koje garantuju slobodu sindikalnog djelovanja.
- U tom smislu, Sindikat će iskoristiti sve raspoložive pravne mehanizme radi zaštite zaposlenih i ukoliko bude potrebno, podnijeti krivične prijave protiv pojedinaca koji vrše pritiske na zaposlene i sindikalne predstavnike, te će javno ukazati na njih kao na lica koja ne poštuju evropske i međunarodne standarde u oblasti radnih i sindikalnih prava - jasni su oni.
Državni službenici i namještenici – sekretari, savjetnici, psiholozi, vještaci, šefovi pisarnica, upisničari, daktilografi, tehnički sekretari, dostavljači i mnogi drugi predstavljaju, naglašavaju oni, sami stub pravosudnog sistema Crne Gore.
- Oni svakodnevno sprovode pravdu, a istovremeno žive u nepravdi. Bez pravednog i adekvatnog vrednovanja njihovog rada, bez minimalnih uslova za dostojanstven život i rad, ne može se očekivati da će pravosudni sistem davati rezultate koji se od njega očekuju, niti da će doprinijeti napretku Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. Zaposleni u pravosuđu traže samo ono što pripada svakom građaninu Crne Gore, a to je minimum poštovanja i jednaka prava, dok su zarade u drugim sektorima već uvećavane i po nekoliko puta - naveli su u reagovanju.
Zbog svega navedenog, Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore ponovo poziva sve relevantne subjekte da usaglase minimum potrebnih uslova kojim će se obezbijediti dostojanstven život i rad državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu, prije nego što šteta po sistem i društvo postane nenadoknadiva.

Sindikat uprave i pravosuđa: Sporazum sa Ministarstvom pravde je nezakonit i ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada

Ministar finansija Novica Vuković danas je u Parizu u ime Vlade Crne Gore potpisao Multilateralnu konvenciju za primjenu mjera koje se odnose na sprječavanje erozije poreske osnovice i premještanja dobiti (BEPS), čime je na najvišem nivou potvrđena posvećenost Crne Gore globalnim naporima za izgradnju transparentnog, pravičnog i održivog međunarodnog poreskog sistema, saopšteno je iz ovog resora.
- Ovaj važan korak predstavlja značajno usklađivanje poreskog okvira Crne Gore sa međunarodnim standardima OECD-a i Evropske unije, doprinosi jačanju fiskalne discipline, povećanju povjerenja investitora i stvaranju stabilnog i predvidivog poslovnog ambijent- kazali su iz MF.
Ministar finansija je u obraćanju tokom svečane ceremonije istakao da Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, prepoznaje da se savremeni izazovi poreske politike mogu rješavati jedino kroz međunarodnu saradnju i primjenu zajedničkih standarda, te da BEPS mjere imaju ključnu ulogu u sprječavanju erozije poreske osnovice i premještanja dobiti, čime se obezbjeđuje da se porezi plaćaju tamo gdje se stvarna ekonomska vrijednost stvara.
- Tokom boravka u Parizu, ministar finansija održao je i bilateralne sastanke sa predstavnicima OECD-a, u cilju jačanja saradnje i razmjene iskustava u oblasti poreske politike i transparentnosti. Na sastanku sa predstavnicima Globalnog foruma za transparentnost i razmjenu informacija u poreske svrhe razgovarano je o rezultatima i daljim koracima u implementaciji preporuka iz izvještaja o primjeni standarda razmjene informacija na zahtjev (EOIR), u kojem je Globalni forum 2024. godine ocijenio Crnu Goru kao „djelimično usklađenu"- stoji u saopštenju.
Vuković je informisao sagovornike da je Vlada Crne Gore formirala Koordinacioni tim koji aktivno radi na sprovođenju preporuka, da su tokom 2025. godine usklađeni brojni zakonski propisi sa standardima EU i OECD-a, te da je u toku priprema podzakonskih akata i tehničke infrastrukture za punu primjenu Standarda zajedničkog izvještavanja (CRS 2.0), što će omogućiti efikasniju međunarodnu razmjenu informacija i doprinijeti većoj fiskalnoj transparentnosti.
- U okviru posjete, ministar finansija se sastao i sa direktoricom Centra za poresku politiku i administraciju OECD-a, gospođom Manal Corwin, sa kojom je razgovarao o sprovođenju inkluzivnog okvira za pravično oporezivanje i planovima Crne Gore za uvođenje globalnog minimalnog poreza. Ministar je istakao da Ministarstvo finansija aktivno radi na pripremi novog Zakona o minimalnom globalnom porezu, koji će biti u potpunosti usklađen sa GloBE pravilima, uz očuvanje konkurentnosti domaće ekonomije i podsticanja privlačnosti investicionog ambijenta. Zahvalio je OECD-u na pruženoj tehničkoj i ekspertskoj podršci tokom 2025. godine, posebno u oblasti analize budžetskih efekata i obuke poreskih službenika, naglasivši da Crna Gora želi da bude pouzdan partner OECD-a u izgradnji pravednijeg i održivijeg globalnog poreskog sistema - dodali su iz MF.
Potpisivanjem Multilateralne konvencije i održavanjem bilateralnih sastanaka u Parizu, još jedna je potvrda odlučnosti u jačanju institucionalnih kapaciteta i međunarodne saradnje u oblasti poreza, sa ciljem postizanja veće fiskalne transparentnosti, efikasne borbe protiv poreskih zloupotreba i daljeg napretka u procesu evropskih integracija.

Vuković: Crna Gora potvrđuje posvećenost globalnoj fiskalnoj transparentnosti potpisivanjem OECD konvencije

Ukupan javni dug Crne Gore je stabilizovan i na kraju drugog kvartala ove godine iznosio je 4,8 milijardi eura ili 60,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopštio je ministar finansija Novica Vuković.
- Neto javni dug je iznosio 4,2 milijarde eura ili 53,6 odsto BDP-a - rekao je Vuković u Skupštini odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Borisa Pejovića, koliko se Crna Gora zadužila od 1. januara 2021. do danas.
Vuković je naveo da je od 1. januara 2021. godine vraćeno preko 2,3 milijarde eura starih dugova, te u da mandatu ove Vlade dospijeva skoro kompletan javni dug.
- Imamo suficit tekuće potrošnje i nijedno zduženje Ministarstva nije otišlo namandatorne troškove - rekao je Vuković i dodao da u Trezoru ima 450 miliona eura, te da treba pripremati fiskalnu rezervu za narednu godinu, a pogotovo 2027. kada na naplatu dospijeva 1,2 milijardi EUR.
On je na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Milovića, u vezi sa finansiranjem deficita Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO), odgovorio da penzije nijesu finansirane iz zaduženja.
- Država redovno objezbjeđuje dodatna sedstva iz budžeta kako bi garantovala uurednu isplatu penzija i zaštitila životni standard penzionera - naveo je Vuković.
On je podsjetio da su u prvih devet mjeseci ove godine ukupni doprinosi ostvareni u iznosu od 290,7 miliona eura, što je 32,4 odsto manje nego u istom periodu prošle godine i 7,1 odsto manje od plana.
- Sve usvojene mjere predviđene fiskalnom strategijom daju više nego očekivane rezultate, dok se kumulativnim rastom prohoda budžeta od 150 miliona eura po osnovu indirektnih poreza, kompenzuje pad prohoda po osnovu doprinosa - saopštio je Vuković.
On je dodao da se finansiranje Fonda PIO realizuje iz opštih prihoda budžeta i da se ne planira njegovo finansiranje iz zaduženja.&nbsp;
Kada je riječ o povećanju penzija, on je podsjetio da su godišnje predviđena tri usklađivanja po švajcarskoj formuli, te da se to ove godine desilo u januaru, maju i septembru, čime je kumulativno usklađivanje iznosilo 12,15 odsto.

Vuković: Stabilizovan ukupni javni dug

U okviru segmenta poslaničkih pitanja na sjednici Skupštine Crne Gore, ministar finansija Novica Vuković odgovarao je na pitanja poslanika o finansijskoj stabilnosti i transparentnosti zdravstvenog sistema.
Poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Elvira Zvrka interesovalo je da li Ministarstvo finansija, u okviru Poglavlja 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, planira da pokrene projekat digitalne transparentnosti troškova zdravstva, kao i da li postoje podaci o iznosima sredstava koja zdravstvene ustanove dobijaju po pacijentu.
Zvrko je pitao i koliko iznosi dug Fonda za zdravstveno osiguranje, te na koji način Ministarstvo planira da stabilizuje finansijsku likvidnost sistema i spriječi ponavljanje dugova iz godine u godinu.
– Zdravstveni sistem Crne Gore se i dalje finansira kroz kratkoročne transfere i rebalanse, umjesto kroz stabilan i predvidiv model. EU insistira na uvođenju programskog budžetiranja i rezultatskog finansiranja u zdravstvu. Planira li Ministarstvo finansija da to sprovede? – pitao je Zvrko.
Ministar Novica Vuković istakao je da je Ministarstvo finansija uspostavilo normativno-pravni okvir za implementaciju programskog budžetiranja, kroz akte koji precizno definišu postupak, uloge i smjernice za sprovođenje svih faza tog procesa.
– Planiranje i izvršenje budžeta, fiskalna odgovornost i drugi elementi budžetskog sistema uređeni su Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Programski budžet dio je godišnjeg zakona o budžetu i obuhvata aktivnosti i projekte potrošačkih jedinica koji doprinose ostvarivanju strateških ciljeva u skladu sa ekonomskom politikom države – pojasnio je Vuković.
Podsjetio je da je programsko budžetiranje uvedeno 2021. godine, čime je zamijenjen tradicionalni linijski model, te da je ovo četvrta godina njegove primjene.
– U kratkom vremenu sprovedena je značajna reforma, ali proces zahtijeva stalno unapređenje. Programska struktura Fonda za zdravstveno osiguranje unapređuje se svake godine, čime se povećava kontrola potrošnje i transparentnost finansiranja zdravstvenih ustanova – kazao je Vuković.
Ministar je dodao da Ministarstvo finansija u kontinuitetu radi na povećanju informisanosti o potrošnji u zdravstvu, posebno u pogledu nabavke lijekova, medicinskog materijala i pomagala, kao i da se u Zakonu o budžetu za 2025. godinu već nalaze posebne programske aktivnosti koje se odnose na te namjene.
– Sredstva za lijekove, medicinski materijal i pomagala, koja javne zdravstvene ustanove nabavljaju preko Apoteka Crne Gore – Montefarm, sada su jasno iskazana kroz posebnu budžetsku aktivnost, kao i izdvajanja za domove zdravlja, opšte i specijalne bolnice, kliničko-bolničke centre u Beranama i Kotoru i Klinički centar Crne Gore – naveo je ministar.
Vuković je naglasio da postoji prostor za dalje unapređenje programske strukture Fonda za zdravstveno osiguranje, koja bi u narednom periodu trebalo da omogući uvid u potrošnju svake javne zdravstvene ustanove pojedinačno.
– Ključne aktivnosti reforme zdravstvenog sistema pokrenulo je Ministarstvo zdravlja, koje Ministarstvo finansija podržava i finansijski prati. U toku je projekat Digitalizacija zdravstvenog sistema, kojim se planira uvođenje telemedicine, digitalnih servisa i modernih informacionih rješenja – kazao je Vuković.
Govoreći o planovima za naredni period, ministar je naveo da se planira obnova informacione infrastrukture, uvođenje standardnih operativnih procedura (SOP) u distribuciji lijekova, zamjena informacionih sistema u Montefarmu, KBC Berane, KBC Kotor i Fondu za zdravstvo, te razvoj nacionalnog zdravstvenog računa.
– U planu su i implementacija DWH sistema za analitiku i izvještavanje, izrada softvera za praćenje skrining programa, kao i kreiranje digitalne platforme za edukaciju medicinskog kadra i robotizacija distribucije lijekova u KCCG radi povećanja efikasnosti – rekao je ministar finansija.
Vuković je precizirao da Ministarstvo finansija ne raspolaže direktnim podacima o izdvajanjima po pacijentu, jer njima upravlja Fond za zdravstveno osiguranje, ali da Vlada redovno interveniše kada je potrebno obezbijediti dodatna sredstva.
– Tokom 2024. godine u korist Fonda preusmjereno je 19,04 miliona eura, čime su izmirena sva dospjela potraživanja i omogućeno da Fond završi fiskalnu godinu bez prenesenih dugova za lijekove i medicinski materijal. Slični mehanizmi biće korišćeni i ubuduće, po potrebi – istakao je Vuković.
Zaključio je da je interes Vlade i Ministarstva finansija „zdrav građanin – zdrav budžet“, naglasivši da sredstva uložena u zdravstvo ne treba posmatrati kao trošak, već kao ulaganje u budućnost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbSs4K99-XH0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Vlada i Ministarstvo finansija posvećeni stabilnosti zdravstvenog sistema

Ministarstvo finansija je predložilo odličnog kandidata za Fiskalni savjet, koji bi bilo značajno oformiti do kraja godine, saopštio je resorni ministar Novica Vuković i dodao da je to jedna od preporuka Evropske komisije (EK).
On je na radnom doručku sa novinarima povodom predstavljanja godišnjeg izvještaja EK za Crnu Goru, kazao da je Vlada podržala njegov predlog i proslijedila ga na dalje usvajanje Skupštini. 
- Onoliko koliko sam upoznat da su kroz dalje odbore dva kandidata u opticaju, da Skupština na kraju nije kandidovala svog kandidata, a mi sa dva kandidata možemo da oformimo Fiskalni savjet - rekao je Vuković.
On je kazao da to nije samo preporuka EK, već i Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i da je značajno da Crna Gora zaista ima uspostavljeno to tijelo, a samim tim i neke rezultate njihove u narednoj godini. 
- Već prilikom usvajanja budžeta u narednoj godini tu bio potreban stav Fiskalnog savjeta i bilo bi zaista značajno da parlament to učini i do kraja godine - dodao je Vuković.
Po pitanju ekonomskih kriterijuma za članstvo, u izvještaju je konstatovano da bi Crna Gora trebalo da usvoji i implementira fiskalne mjere koje će ograničiti javnu potrošnju. Crna Gora bi trebalo da obezbijedi funkcionalnost Fiskalnog savjeta u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kako bi se mogao blagovremeno izvrši revizije Predloga zakona o budžetu za narednu godinu.
Vuković je saopštio da je novi izvještaj EK o Crnoj Gori pokazatelj da se nastavlja ostvarivanje značajnog napretka u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
- Može se konstatovati da je izvještaj pozitivan i da je ekvivalentan dobar i veoma dobar napredak u gotovo svim pregovaračkim poglavljima za koje je nadležno Ministarstvo finansija - kazao je Vuković. 
Ministarstvo finansija u pregovaračkom procesu ima jednu od ključnih uloga, ne samo kroz direktnu nadležnost u pregovorima, i to u 11 pregovaračkih poglavlja, već i kroz ispunjavanje ekonomskih kriterijuma za članstvo u Uniji.
- Važno je istaći da smo u prethodnih godinu napravili značajan iskorak u modernizaciji finansijskog sektora. Samo u toj oblasti usvojeno je 16 zakona koji se odnose na ispunjavanje obaveza u pregovaračkim poglavljima četiri i devet, koja se odnose na slobodu kretanja kapitala i finansijske usluge - precizirao je Vuković. 
On je naveo da je njihov cilj da do kraja ove godine privremeno zatvore poglavlje četiri, a i ocjene iz Izvještaja o Crnoj Gori i preporuke iz EK ukazuje da je zatvaranje vrlo izvjesno. 
Takođe do kraja godine se očekuje i poziv jer je sve pripremljeno za zatvaranje Poglavlja šest - Privredno pravo.
- Sama poglavlja imaju određenu dinamiku, bez obzira koliko imali progres i brzo djelovali u dijelu implementacije nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, ipak neka poglavlja, kao što je Poglavlje 33 mora sačekati, i ono se u principu zatvara posljednje kada se postignu rezultati i progres u ostalim poglavljima - dodao je Vuković. 
Mnistarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić, kazala je da se grade temelji za održiv ekonomski razvoj, socijalnu sigurnost i pravedno društvo.
- Ministarstvo nastavlja ka cilju da kroz odgovorno upravljanje, partnerski odnos i evropske vrijednosti obezbijedi bolje uslove života za sve građane Crne Gore - navela je Nišić.
Prema njenim riječima, kada je u pitanju politika zapošljavanja, važno je unaprijediti produktivnost i usmjeriti mjere na teže zaposlive kategorije stanovništva.
- Crna Gora ove godine ima najnižu istorijsku stopu nezaposlenosti od 8,93 odsto, otkad je Zavod za zapošljavanje (ZZZ) mjeri - podsjetila je Nišić.
Što se radnog zakonodavstva tiče, Ministarstvo rada u zadnjih godinu i po je, kako je kazala, posvećeno usklađivanju radnog zakonodavstva direktivama Evropske unije.
- U više navrata poslali smo Zakon o radu usklađen sa svim direktivama Evropske unije na konačni ček sa njihove strane za dvije direktive i okvirni Sporazum za rad od kuće, odnosno izvan prostorija poslodavca gdje smo već dobili komentare, tako da taj dio radnog zakonodavstva očekujemo da ćemo usvojiti do kraja ove godine, dok za ostale direktive koje smo poslali takođe očekujemo povratnu informaciju. Usvajanje kompletnog radnog zakonodavstva je jako bitno za naše građane zato što će im obezbijediti iste uslove, principe i način funkcionisanja i zaštite u u svijetu rada kao što imaju i evropski državljani najkasnije početkom naredne godine - navela je Nišić.
Ministarka saobraćaja, Maja Vukićević, kazala je da je zadovoljna ostvarenim značajnim napretkom u poglavljima 14 i 21, koja se odnose na transportnu politiku i transevropske mreže.
- Očekuje nas usvajanje 33 zakonska i podzakonska akta do kraja godine. Do kraja godine u Poglavlju 14 očekujemo usvajanje osam zakonskih akata - navela je Vukićević.
Ona je rekla da su u Poglavlju 21, od tri završna mjerila dva ispunjena, ali da se očekuje da u narednih deset dana i to bude ispunjeno.
- Prvo mjerilo se odnosi na dogovor o budućnoj transevropskoj mreži Crne Gore, drugo mjerilo je lista prioritetnih projekata, a treće je jačanje administrativnih kapaciteta. Angažovali smo ljude bez opterećivanja državne administracije uz pomoć projekata - kazala je Vukićević.
Ona je navela da kada je preuzela resor, njihovo odjeljenje za kapitalnu saradnju nije postojalo, pa su od ljudi u Ministarstvu koji su ranije radili te poslove, vratili ih u taj sektor.
- Iako nam situacija nije izgledala sjajno, sada sam jako zadovoljna - dodala je Vukićević.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković, kazao je da je taj Vladin resor u nadležnosti poglavlja 11, 12 i 13, koja se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj, bezbjednost hrane, veterine, fitosanitarni poslovi i ribarstvo.
- Uspostavili smo ključne mehanizme, uključujući Agenciju za plaćanje, što je u obavezi Crne Gore kako bi mogla upravljati evropskim fondovima - naveo je Joković.
On je rekao da su potvrdili punu spremnost za zatvaranje poglavlja 11 i 13 do kraja godine.
- Ovo Ministarstvo je spremno da zatvori poglavlja 11 i 13, a do kraja naredne godine i Poglavlje 12. Imaćemo dosta posla, ali smo svi maksimalno posvećeni i Ministarstvo poljoprivrede neće biti kočnica ulasku Crne Gore u EU - dodao je Joković.
On je naveo da rade poljoprivredne kuće u Beranama i Pljevljima, a vrlo brzo i u Nikšiću.
- Radimo punim kapacitetima sa raspoloživim resursima, koji su bez obzira na tvrdnje da se zapošljava mimo planova, sve analize koje radi EK o opterećenosti naših zaposlenih govore o nedostatku administrativnih kapaciteta kako bi završili sve poslove koji su pred nama - rekao je Joković.

Vuković: Fiskalni savjet oformiti do kraja godine, predložili smo odličnog kandidata

Nevjerovatno je, ali izgleda i očekivano da u trenutku kada se zdravstveni sistem Crne Gore suočava sa brojnim i dubokim problemima, kada svakodnevno svjedočimo velikim izazovima, kada se dešavaju tragični događaji poput smrti novorođenčeta u porodilištu i mlade žene u nikšićkoj bolnici, najodgovorniji izostaju - naveo je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić.
Iz ove institucije su proslijedili dopis predsjednika skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Dražena Petrića u kom navodi da se konsultativno saslušanje zakazano za danas u podne, na temu "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova", odlaže s obzirom na to da su ga ministri zdravlja i finansija Vojislav Šimun i Novica Vuković obavijestili da zbog službenih obaveza ne mogu prisustvovati.
Kadić zbog ovoga, kako je rekao, izražava zaprepašćenje, ali ne i iznenađenje zbog otkazivanja sjednice na kojoj su na pitanja poslanika, pored direktora Montefarma Aleksandra Bogavca i njega, trebalo da odgovaraju Šimun i Vuković.
- Umjesto da se suoče sa pitanjima i odgovore javnosti i poslanicima, nadležni ministri izbjegavaju obaveze koje su suštinski vezane za njihovu dužnost. Još je žalosnije što im u tome pomaže predsjednik Odbora, gospodin Petrić koji je član Pokreta Evropa sad, a koji po partijskoj direktivi svoje ministre spašava javne bruke, iako ih ni on ni bilo ko drugi ne može spasiti od neznanja i nesposobnosti koje su pokazali u toku svog mandata - rekao je Kadić.
Unazad više od godinu je, kako dodaje, upozoravao na niz ozbiljnih propusta i sistemskih nedostataka u zdravstvenom sektoru jer im se svakodnevno obraćaju građani, zdravstveni radnici i ustanove, koji ukazuju na alarmantno stanje u zdravstvu.&nbsp;
- Međutim, očigledno je da ni to nije bio dovoljan razlog da se ministar zdravlja i ministar finansija pojave pred Odborom i daju odgovore na pitanja koja se tiču svih nas koji živimo u Crnoj Gori. Posebno je poražavajuće objašnjenje zbog kojeg je ministar zdravlja otkazao dolazak na sjednicu Odbora, a to je učešće na međunarodnom događaju koji, prema platformi koju je pripremilo Ministarstvo zdravlja, ima za cilj “tehničke prateće događaje o hitnim pitanjima vode, sanitacije i higijene”. Taj događaj, pod pokroviteljstvom UNECE i WHO/Europe, održava se od srijede 5. novembra u Mađarskoj, ali je očigledno da je ministar krenuo na put već u ponedjeljak kako bi se “adekvatno pripremio” za teme iz svog resora - istakao je Kadić.
Pitanja vode i sanitacije, prema njegovim riječima, jesu važna, "ali u trenutku kada se zdravstveni sistem zemlje nalazi u ozbiljnoj krizi, kada se pacijenti suočavaju sa nedostatkom osnovnih ljekova, kada zdravstveni radnici rade u preopterećenom sistemu, a građani gube povjerenje u institucije - ministar zdravlja odlučuje da prioritet bude putovanje u inostranstvo, umjesto odgovora pred narodnim predstavnicima i cjelokupnom javnošću".
- Obaveza je svakog ministra, posebno u resoru zdravlja, da bude dostupan javnosti i institucijama sistema, a ne da izbjegava suočavanje s realnošću. Umjesto što se užurbano trude da konstituišu novi sastav Upravnog odbora Fonda, kako bi se po svaku cijenu sprovela politički motivisana i unaprijed pripremljena smjena direktora, bilo bi mnogo korisnije da se posvete rješavanju gorućih problema u zdravstvenom sistemu - rekao je Kadić.
Dodaje da neodgovornost prema građankama i građanima, koji svakodnevno plaćaju cijenu nefunkcionalnog sistema, ne može se više prikrivati putovanjima, protokolarnim događajima i birokratskim izgovorima.&nbsp;
- Od ministara se očekuje odgovornost, prisustvo i djelovanje, a ne odsustvo. Međutim, oba ministra su pokazala koliko imaju i hrabrosti i znanja jer se nijednom otkad je počela kriza nisu udostojili da izađu pred javnost i bilo šta kažu o ovom pitanju, a kamoli da daju predlog za njegovo rješavanje. Za to je ipak neophodno da se razumiju u materiju, a to zahtijeva malo više od završenog neakreditovanog privatnog fakulteta i malo više od dvije godine rada u bolnici u svojstvu specijaliste ginekologa - ističe Kadić.
Zdravstveni sistem Crne Gore, kako je kazao, zahtijeva ozbiljan, posvećen i transparentan pristup.&nbsp;
- Sve drugo je nepoštovanje prema građanima i prema državi koju predstavljaju. Vjerujem da će ministar zdravlja, učestvujući na sastanku o Protokolu o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, dobiti dragocjene informacije od “izuzetnog značaja” za zdravstveni sistem Crne Gore. Građani s nestrpljenjem očekuju zaključke sa sastanka, a posebno zdravstveni radnici, koji sa pažnjom i nadom iščekuju da čuju kako da u praksi najbolje primijene nove spoznaje o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera. Jer, tek nakon tog sastanka u Budimpešti, čini se, može da počne prosperitet našeg zdravstvenog sistema - naveo je Kadić.
Ova, kako je opisao, naizgled smiješna situacija je, nažalost, jako tužna i tragična jer "pokazuje da je zdravstveni sistem dat u ruke čovjeku koji nema trunku odgovornosti prema građankama i građanima kojima je dužan da obezbijedi ono osnovno - efikasno liječenje i tretman".&nbsp;
- No, sve je u životu prolazno, pa će tako proći i mandat Vojislava Šimuna koji je na dobrom putu da se upiše u red najgorih ministara zdravlja koje je Crna Gora ikad imala - poručio je Kadić.

Kadić: Nevjerovatno, ali očekivano da najodgovorniji izostaju kada se zdravstveni sistem suočava sa brojnim problemima

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: novica-vukovic