Država Crna Gora mora da zaštiti ličnu i imovinsku sigurnost svih građana, uključujući i strance s privremenim ili stalnim boravkom, poručio je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, da su lica koja su učestvovala u ranjavanju Podgoričanina bila lišena slobode, vjerovatno ne bi došlo do eskalacije na ulicama Podgorice. Korijen nereda, kako je istakao, može se pronaći i u neprocesuiranim krivičnim prijavama protiv navijača iz 2023. godine, koji su skandirali „nož, žica, Srebrenica“.
- Da su tada ta lica sankcionisana prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, do ovoga danas ne bi došlo. Drugi događaj je prekid projekcije filma na albanskom jeziku, a niko nije procesuiran. E, sad nam se dešava sve ovo! Nadležne institucije su ćutale, nijesu procesuirale odgovorna lica, zato se sad dešava ovo što nam se dešava. Mene ovo asocira na 'Noć dugih noževa' 1934. i 'Kristalnu noć' 1938. u Njemačkoj, ali za sada nema tragičnih posljedica, a ovakva dešavanja crnogorsko društvo i država ne smiju da podcijene - rekao je Janjušević.
Govoreći o Zakonu o strancima, Janjušević je ukazao na član 8 koji propisuje mjere zabrane ulaska u Crnu Goru stranim državljanima. Pojedini ministri su najavili izmjene zakona, ali, prema njegovim riječima, ne i primjenu postojećih odredbi.
- Imamo 13.000 turskih državljana u Crnoj Gori. Većina su pošteni ljudi koji vole državu i biće lojalni. Da li ima kriminalaca? Ima, ali nadležni inspektori i sektor granične policije trebali su spriječiti ulazak problematičnih lica. Zašto to nije urađeno – njihov propust je, a sada se bavimo posljedicama. Stigmatizujemo čitav narod, krivica mora biti sa imenom i prezimenom, pojedinačna, a ne kolektivna -poručio je Janjušević.
On je kritički govorio i o sinoćnjem okupljanju građana ispred Vlade Crne Gore, ističući da policija nije intervenisala iz bojazni od većeg narušavanja javnog reda i mira.
Janjušević je podsjetio i na višegodišnju saradnju Uprave policije sa Turskom, posebno kroz projekte TIKA, koji su uključivali preko 500 projekata u zdravstvu, obrazovanju, poljoprivredi i sektoru bezbjednosti.
Dodao je da statistički najviše krivičnih djela u Crnoj Gori čine građani Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rusije i Ukrajine, a tek potom Turske.
- Mene ovo asocira na povratak devedesetih, ne samo u Crnoj Gori nego i na Balkanu. U Sloveniji smo nedavno imali ubistvo u Novom Mestu, a ministri pravde i unutrašnjih poslova podnijeli su ostavke. Šta treba da se desi u Crnoj Gori? Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju apsolutno nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u zemlji - zaključio je Janjušević.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fs_6B-xJzWcw%3Fsi%3Dk7-prsHpEnXUtyNV&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Janjušević: Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u Crnoj Gori

Crnogorske ulice posljednjih mjeseci postale su poprišta brutalnih likvidacija koje, po svemu sudeći, ne poznaju strah od zakona. Samo u posljednjih šest nedjelja, četiri osobe povezane s kriminalnim klanovima ubijene su u javnosti, dok je jedna djevojka ranjena. Egzekucije se više ne dešavaju u mraku ni na periferijama gradova, nego i na ulicama u sred dana, u lokalima, pa čak i u neposrednoj blizini zgrade Uprave policije. I dok kriminalne grupe demonstriraju silu, država ostaje bez odgovora, a građani bez osjećaja sigurnosti.&nbsp; <h2>Bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori narušen</h2> Kriminolog Velimir Rakočević i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević za Analitiku ocjenjuju da je bezbjednosna situacija ozbiljno narušena, da policija pokazuje institucionalni umor i da organizovani kriminal raspolaže većim resursima i logistikom od sistema koji bi trebalo da ga suzbije. - Svako ubistvo direktno narušava bezbjednost građana zbog čega se javlja zabrinutost izazvana strahom od ponavljanja zločina. Zbog toga je bezbjednosna situacija izazovna sa povremenim usložnjavanjem generisanim nastavkom obračuna kriminalnih organizacija - ukazuje Rakočević.&nbsp; I Janjušević je stava da je bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori značajno narušen.&nbsp; - Ono što karakteriše ova posljednja ubistva je izuzetna svirepost i drskost. Posljedica ovih događaja je uznemirenost građana. Izvršioci ovih najtežih krivičnih djela nemaju strah od policije. Najbolji pokazatelj za to je ubistvo Ivana Milačića koje se dogodilo u ugostiteljskom objektu na par stotina metara od zgrade Uprave policije - ukazuje Janjušević.&nbsp; Navodi i da se službene evidencije Uprave policije ne vode prema broju žrtava već prema broju krivičnih djela ubistava.&nbsp; - Od prvog januara ove godine registrovano je 11 krivičnih djela ubistava i dva krivična djela teško ubistvo u pokušaju, gdje je nakon pravne kvalifikacije nadležnog tužilaštva nastupila smrtna posljedica sa ukupno 24 smrtno stradala lice - iznosi Janjušević zabrinjavajuće podatke. <h2>Propusti bezbjednosnog sektora, kriminalci brži od policije</h2> Većina žrtava bila je poznata bezbjednosnim organima, a neki su se godinama nalazili na potjernicama. Sagovornici Analitike ukazuju gdje nastaju propusti zbog kojih kriminalci „stignu“ do svojih meta brže nego policija. - Radi se o zakonomjernostima razvoja kriminala koji je uvijek bio na korak ispred formalnih struktura što je problem cijele međunarodne zajednice kao i država pojedinačno. Makar do sada nijedna država nije uspjela da efikasno riješi ove probleme, a vrlo su daleko od toga da se u potpunosti obračunaju sa organizovanim kriminalom ovog tipa - navodi Rakočević.&nbsp; I Janjušević smatra da je naručena ubistva teško spriječiti.&nbsp; - Najteža krivična djela, odnosno naručena ubistva od strane kriminalnih klanova, veoma je teško spriječiti, jer ih karakteriše visok stepen organizovanosti a neposredni izvršioci su obično profesionalci, najčešće iz regiona, sa veoma jakom logistikom - kaže Janjušević.&nbsp; Ipak, ukazuje da je bilo propusta bezbjednosnih državnih organa. - Bila su dva ubistva koja su po mojem mišljenju specifična zbog propusta policije. Ubistvo Igora Nedovića, 16. jula u Podgorici, gdje je ubica završio započeto, jer je 17. maja pokušao da ubije isto lice i nanio mu teške tjelesne povrede. Zatim ubistvo Stefana Belade i Andrije Ivanovića 29. septembra pored magistralnog puta Cetinje – Budva, gdje su ubica, ili ubice, završili kravi naum, jer je samo 15-tak dana prije toga pokušano ubistvo Belade kada je ranjena njegova saputnica na motociklu - podsjeća Janjušević. On je stava da je policija u oba ova slučaja morala operativno da pokrije ova dva lica, jer se, kako dodaje sagovornik Analitike, moralo pretpostaviti da će ubica, ili ubice, pokušati da završe svoj krvavi naum. - Specifično je i ubistvo Bobana Sjekloće, koji je dugi niz godina bio u bjekstvu, zbog sumnje da je izvršio više teških krivičnih djela. Ovdje je zakazala potražna služba Uprave policije kao i obavještajni sektor, jer se nažalost ispostavilo da kriminalni klanovi imaju bolje i tačnije podatke gdje se nalazi ovo lice nego bezbjednosne službe - ukazuje Janjušević.&nbsp; <h2>Deficit kadra veliki problem</h2> Rakočević, pak, smatra da bezbjednosne službe nekada uprkos maksimalnim naporima ne uspiju da spriječe obračune kriminalnih klanova. - Mogli su kordoni policije da obezbjeđuju ova lica i ponovo ne bi postojale garancije da ne dođe do najgoreg ishoda. Čak i štićene ličnosti su nerijetko laka meta, ukoliko mafija riješi da ih likvidira - ističe on.&nbsp; Veliki problem je, kako dodaje, deficit kadrova u ovoj oblasti, budući da nedostaje veliki broj policajaca. - Čak i u tako malom broju, ipak, uspijevaju da rasvijetle gotovo sve najteže zločine i spriječe brojne likvidacije. Ilustracije radi, prije nekoliko dana uhapšeno je lice koje je posjedovalo arsenal oružja i eksplozivnih materija, dovoljnih da nanesu razorne posljedice, što je stidljivo medijski propraćeno - kaže Rakočević.&nbsp; <h2>Treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti&nbsp;</h2> Osvrućući se na to što kriminalni klanovi bez zazora napadaju na javnim mjestima i u ugostiteljskim objektima, te da počinioci mnogih obračuna do sada nijesu uhapšeni, sagovornici Analitike ukazuju koje konkretne mjere mogu dugoročno prevenirati ovakva dešavanja. - Kriminalni klanovi su bezbroj puta do sada pokazali izuzetnu drskost i bezobzirnost u izvršenju teških krivičnih djela. Da bi se prevenirala ova dešavanja treba jačati kapacitete sektora bezbjednosti u prvim redovima Uprave policije. Izvršna vlast, odnosno Vlada Crne Gore mora da opredijeli značajna finansijska sredstva u prvom redu za jačanje materijalno tehničkih sredstava Uprave policije - kaže Janjušević.&nbsp; On podsjeća da je prethodnih nekoliko godina Uprava policije ostala bez velikog broja policijskih službenika koji su, kako ističe, bili izuzetno kvalitetni i obučeni, a otišli su u penziju. Upozorava da sektor bezbjednosti nije napravio kvalitetnu analizu kako da nadomjesti ovaj broj policijskih službenika. - Čujemo izjave prethodnih dana da će brzo biti primljeno 500 novih službenika Uprave policije, koji tek treba da obave pripravnički staž i treba im makar nekoliko godina da se osposobe za policijski posao. Mislim da će ovaj kadrovski deficit sa kvalitetnim policijskim kadrom, primarno u kriminalističkoj policiji, dugoročno opterećivati rad Uprave policije - ističe Janjušević.&nbsp; Podvlači da, između ostalog, treba raditi i na poboljšanju materijalnog statusa policijskih službenika.&nbsp; - Njihove zarade su nedopustivo niske, o stanju njihovih uniformi da ne govorimo. Na drugoj strani imamo kriminalne klanove koji raspolažu sa ogromnim svotama novca, koji izvršioce teških kriminalnih djela plaćaju u velikim iznosima -ukazuje Janjušević.&nbsp; Rakočević kaže da je neophodno eliminisati uzroke kriminala.&nbsp; - Skoro svi učinioci su identifikovani i biće kad tad privedeni pravdi i to je najviše što policija može da uradi. Ne može se govoriti o stoprocentoj bezbjednosti u bilo kojoj državi. Ono što manje više svim državnim organima nedostaje jeste jačanje preventivnog usmjeravanja antikriminalnog djelovanja. Ključne preventivne mjere bile bi eliminisanje uzroka organizovanog kriminala i limitiranje mogućnosti njegovog širenja kao i jačanje zakonitosti i društvenog morala - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Politička i institucionalna odgovornost izostale</h2> Uprkos učestalim obračunima kriminalnih klanova u proteklih godinu dana politička i institucionalna odgovornost su izostale. - Za ovako narušen bezbjednosni sektor u Crnoj Gori sa tendencijom daljeg usložnjavanja neko će morati da preuzme odgovornost, kako političku, tako i institucijalnu - ističe Janjušević Podsjeća i da je u prošlosti bilo podnošenja ostavki zbog sličnih razloga. - Zbog pogoršane bezbjednosne situacije su prije 2020. godine dvojica pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije, u februaru 2015. i u januaru 2017, podnijeli neopozive ostavke, a bili su u mandatu. Zbog istih razloga direktor Uprave policije u martu 2018. podnio je ostavku, kao i načelnik Centra bezbjednosti Podgorica - kaže Janjušević.&nbsp; Rakočević ukazuje da se sadašnje rukovodstvo bezbjednosnog sektora poziva na naslijeđeno stanje.&nbsp; - Što je nedopustivo, jer je prošlo pola decenije od kada su preuzeli funkcije i odgovornost, tako da je to bilo dovoljno vremena da se isprave eventualne greške i propusti iz prethodnog perioda i konačno preuzme odgovornost za stanje u sektoru bezbjdenosti - poručuje Janjušević.&nbsp; S druge strane, Rakočević je stava da odgovornost snose oni koji nijesu djelovali na izvorišta ovog, kako kaže, velikog društvenog zla.&nbsp; - Dakle, trebalo je djelovati u formativnom periodu kada su današnji akteri obračuna pokazivali devijantno i delinkventno ponašanje, dok su institucije pred tim zatvarale oči. Posljedice toga vidimo danas - ističe Rakočević.&nbsp; <h2>Ko je jači - država ili klanovi</h2> Janjušević i Rakočević ukazuju da obračun kriminalnih klanova ima uticaja i na društveni ambijent u Crnoj Gori.&nbsp; Ipak, Rakočević smatra da nacionalna bezbjednost nije u problemu.&nbsp; - I pored nastavka rata klanova do istrebljenja, nacionalna bezbjednost nije ugrožena, zbog čega nosioci kriminalnih aktivnosti još uvijek nemaju tu snagu da potisnu oficijelne strukture. Treba reći da je država trajna vrijednost a kriminalne organizacije dolaze i prolaze - kaže Rakočević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217100232_475618d77d84746b9348934b4d221c56c313e79a0d8095831760c1ca01f85d4d" data-rendition-name="original" width="1500" height="973" loading="lazy" alt="Velimir Rakočević"> <figcaption>Velimir Rakočević</figcaption> </figure>  On pojašnjava i koje međunarodne prakse u borbi protiv organizovanog kriminala mogu Crnoj Gori pomoći da efikasnije kontroliše kriminalne klanove. - Neophodno je izgraditi djelotvornu strategiju kontrole kriminala. To zahtijeva sposobnost svih državnih organa da na čelu sa policijom i bezbjednosno obavještajnom službom svako u svojoj oblasti pomogne sprečavanju kriminala - napominje Rakočević.&nbsp; U tom cilju, kako navodi, državni organi moraju ostvariti akciono jedinstvo i raditi harmonično.&nbsp; I Janjušević podvlači da borba protiv organizovanog kriminala ne smije biti shvaćena kao borba pojedinaca već čitavog društva.&nbsp; - Država, što je njena i primarna funkcija, mora da obezbijedi sigurnost svih njenih građana a nijedna organizovana kriminalna grupa, niti organizovani klan, ne smije i ne može biti jači od države - zaključuje Janjušević.&nbsp;

1084x550

Janjušević: Ubice bez straha od policije, klanovi ne smiju biti jači od države; Rakočević: Kriminal uvijek bio korak ispred formalnih struktura

Današnje ubistvo, ali i sve što se dešavalo tokom ove godine, ukazuje da je bezbjednosni ambijent u Crnoj Gori i pored svih represivnih i preventivnih mjera koje policija sprovodi, drastično narušen - ocijenio je za Antenu M bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
- Na jednog od danas ubijenih prije dvadesetak dana je pokušano ubistvo, kada je teško povrijeđena jedna ženska osoba, koja je bila sa njim na motociklu. Ovo je veoma neprijatna situacija za Upravu policije i sektor bezbjednosti jer je ubica ili ubice, dovršio započeto. A ovo je drugi put u posljednjih nekoliko mjeseci da ubice nakon pokušaja završe svoj krvavi posao. Sjetimo se ubistva Nedovića u Podgorici sredinom mjeseca jula - ističe Janjušević.
Sagovornik Antene M naglašava da je policija morala operativno da pokrije likvidiranog Beladu.
- Jer morali su pretpostaviti da će ubice završiti svoj započeti krvavi naum - ukazuje Janjušević.
Teško je, objašnjava naš sagovornik, predvidjeti najteža krivična djela, ali, kako dodaje, u slučajevima Belade i Nedovića su se morali predvidjeti.
- Za ova dva ubistva je policija morala operativno da predvidi i pokrije ova lica, jer mogli su da pretpostave da će ubice nastaviti započeto. Ova ubistva se plaćaju velikim svotama novca, o čemu postoje operativni podaci, a ubice moraju taj svoj krvavo zarađeni novac da opravdaju. A znate kako se to pravda? Upravo na način kako se to danas desilo - jasan je Janjušević.
Sve upućuje na to da izvršioci najtežih krivičnih djela nemaju strah od policije i nadležnih državnih organa, navodi Janjušević.
- A primjer za to je teško ubistvo na štetu Iva Milačića, koje je izvršeno nekoliko stotina metara od zgrade Uprave policije sredinom jula - kaže Janjušević.
Profesionalne ubice se ne boje ničega, poručuje on, te upozorava da će se ova spirala nasilja nastaviti.

1250x600

Janjušević: Policija je morala predvidjeti ubistvo Belade, spirala nasilja će se nastaviti

Tri posljednja mjeseca protekla su u znaku obračuna kriminlanih klanova - ubistava i pokušaja ubistava. Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori izuzetno je složena - ocijenio je za Televiziju E nekadašnji policijski funkcioner Nikola Janjušević. Upozorava da bi se, kako kaže, spirala nasilja - mogla nastaviti. 
Troje mrtvih, četvoro ranjenih, u obračunima kriminalnih klanova u Crnoj Gori, za svega tri posljednja mjeseca. Obračuni ne biraju ni vrijeme, ni mjesto, ni granice. Četvrto ubistvo desilo se 15. jula u Barseloni, kada je ubijen crnogorski državljanin, navodni član kavačkog kriminlanog klana. 
- Bezbjednosne službe, kako Crne Gore, tako i regiona, konstatovale su da kriminalni klanovi regrutuju jedan broj maloljetnih lica, odnosno, na granici punoljetstva ili adolescente, za izvršenje najtežih krivičnih djela. Takav slučaj imamo sa ubistvom u Podgorici i sa pokušajem ubistva u Budvi, gdje je lice koje je izvršilo to teško krivično djelo bilo na granici punoljetstva - rekao je za TV E Janjušević.
On objašnjava da kriminalni klanovi angažuju izuzetno mlade osobe jer imaju čiste krivično-prekršajne evidencije, pa ih policija teže uočava. 
Iako niko ne može znati šta će se desiti, baza dosadašnjih iskustava ukazuje, kako objašnjava sagovornik TV E, da bi se spirala nasilja mogla nastaviti.
- I pored svih preventivnih i represivnih aktivnosti i mjera aktivnosti koje sprovodi policija, bojim se da će se obračuni kriminalnih klanova nastaviti i ova spirala nasilja i krvavih obračuna - kaže Janjušević. 
Podsjećamo, u posljednja tri mjeseca, u obračunima su ubijeni Igor Nedović, Ivan Milačić i Radovan Krivokapić. Kad je sredinom jula ubijen Milačić, metkom je okrznuta slučajna prolaznica, a ranjen je mladić koji je bio sa njim. Početkom septembra, u budvanskom hotelu je, pri pokušaju ubistva, ranjen Marko Ljubiša Kan, a početkom septembra je ranjena 24-godišnja djevojka, koja je bila u drušvu osobe za koju se sumnja da je bliska kriminalnim klanovima.

Janjušević: Bojim se da će se spirala nasilja i krvavih obračuna nastaviti

Papir koji je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predstavio kao original u Skupštini, a na osnovu koga je javno imenovao nalogodavce i izvršioca ubistva nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, uopšte nije zvanični dokument i nikada nije bilo u sistemu crnogorske bezbjednosti, podaci su do kojih je došla Televizija E. Riječ je, kažu izvori iz bezbjednosnog sektora, o naknadno sročenoj informaciji u čijem sastavljaju su učestvovali neki bivši pripadnici službe bezbjednosti iz vremena zajedničke države koji su se nedavno aktivirali u Crnoj Gori. Stručnjaci kažu da je nezabilježeno da bilo ko iz policije javno iznosi operativne podatke, a Šaranovićeve tvrdnje biće predmet provjere Višeg državnog tužilaštva. <h2>Opasna neozbiljnost i neprofesionalnost</h2> Šaranović je pred poslanicima 28. jula najavio "politički zemljotres" i crnogorskoj javnosti pročitao informacije za koje je i sam rekao da su neprovjerene. - Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović u parlamentu. Sve što zna o ubistvu iz 2000. godine, tada dvanaestogodišnjak, danas ministar Šaranović čitao je sa papira i to tuđih. Stručnjaci upozoravaju da se nešto slično u Crnoj Gori nikada do sada nije desilo. - Ministar Šaranović je na plenumu u Skupštini iznio operativne podatke za krivično djelo na štetu Gorana Žugića koje je izvršeno prije 25 godina, a kako je i sam rekao na bazi nepotvrđenih informacija. Iznošenje operativnih informacija u javnost je u najmanju ruku neozbiljno i neprofesionalno i ja se ne sjećam da je bilo ko i bilo kad od službenika Uprave policije iznosio operativne podatke kao što je to uradio ministar Šaranović - kazao je za Televiziju E Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b" data-rendition-name="original" width="1919" height="1059" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"><figcaption>Nikola Janjušević</figcaption></figure>  Slično misle i pravnici - operativni podaci, ukoliko ih imaju ne iznose se javno, jer se tako ugrožava bezbjednosti. - To može da uradi samo neko ko je totalna neznalica. Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora mi imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno, saopštavaju bilo koje operativne podatke, to može ostaviti nesagledive posljedice - rekao je ranije u intervjuu Televiziji E advokat Veselin Radlović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  <h2>Iznenađenje i za šefa policije</h2> Za neke je podatke prvi put čuo i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, desna ruka ministra Šaranovića. To je dan nakon što je Šaranović sa sigurnošću u Skupštini govorio o tome ko je ubio Gorana Žugića, Šćepanović kazao na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. - Ministar unutrašnjih poslova je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica. Uzimajući u obzir da je 2025 – 2026 bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti tako da isto ministar dobija neke podatke kao što i ja dobijam – kazao je tada Šćepanović. Tvrdio je i da ministar, niti drugi ovlašćeni službenici nijesu iznijeli nikakve operativne podatke. Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati o kakvim je podacima riječ. - Kada su krivično pravni predmeti u pitanju, treba razlikovati podatke koji se smatraju operativnim i podatke koji imaju snagu dokaza u krivičnom postupku. Operativne informacije dobijaju se operativnim radom policije, koje podrazumijevaju sve kriminalističko taktičke i tehničke mjere i aktivnosti koje preduzima policija u vršenju policijskih poslova i one nemaju snagu dokaza u krivičnom postupku – upozorava Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti. <h2>Izjave bez pokrića</h2> Pred Tužilaštvom nema podataka i dokaza o onome što je tvrdio ministar Šaranović iz skupštinske klupe, iako je sa istog mjesta dobacio da ih je predao. Više tužilaštvo, kako su kazali medijima, saslušaće njega, ali i "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="Na potezu Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>ŠARANOVIĆA ZVANIČNO SASLUŠAVAJU ZBOG NEZVANIČNIH INFORMACIJA: Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Više osoba koje je ministar Šaranović optužio za organizovanje i ubistvo nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, više nijesu među živima. Darko Beli Raspopović je bio službenik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice, a njegovo ubistvo nije rasvjetljeno. Nije živ ni Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, kojeg su mediji povezivali sa osobama iz kriminalnog miljea. Nijedna optužba protiv njega nikada nije dokazana. Ivan Delić je ove godine iz Dubaija, gdje je uhapšen, izručen Crnoj Gori, a osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika. Njegov advokat Stefan Jovanović smatra da je ministar Šaranović iznio tešku optužbu na osnovu neprovjerenih informacija, koje nijesu potkrijepljene drugim dokazima. <h2>Nepoštovanje pretpostavke nevinosti</h2> - Mora se voditi računa o posljedici onoga što se izgovori, jer na ovaj način nastupila je šteta za mog branjenika, nenadoknadiva, zatim po porodicu Raspopović koja se oglasila saopštenjem i ukazala kako oni tu informaciju doživljavaju i ja ih u cijelosti razumijem. Direktor policije je otišao korak dalje i rekao da on poštuje pretpostavku nevinosti i to treba pozdraviti. Sa druge strane, istup ministra govori da ta pretpostavka nevinosti nije ispoštovana, jer postoji procedura, jasna i poznata, siguran sam i ministru unutrašnjih poslova i trebalo je postupiti na taj način – rekao je Jovanović za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473" data-rendition-name="original" width="955" height="507" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"><figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  Reagovala je i porodica Raspopović. Šaranoviću poručuju da se posveti rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru. - Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi – ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog – svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza "ministarskog autoriteta" i “operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom – napisali su u otvorenom pismu.

Marija Arnautović

Draško Đuranović

Šaranovićev “original” nije zvanični dokument već naknadno sročena informacija

Ubistvo Igora Nedovića ispred njegove porodične kuće je jedna, rekao bih, neprijatna situacija za Upravu policije - ocijenio je ekspert za bezbjednost Nikola Janjušević.
On je, u izjavi za Antenu M, napomenuo da je ista osoba koja se sada sumnjiči za ubistvo Nedovića (Arjan Rečković) pokušala da ga ubije prije samo dva mjeseca nanoseći mu teške tjelesne povrede na jedan, kako je istakao, brutalan i svirep način u ugostiteljskom objektu u Siti kvartu. I od tada je, podsjeća, bio u bjekstvu.
- Upravi policije nedostaje veliki broj policijskih službenika &nbsp;i jasno je da ne mogu pokriti sve potencijalne mete u obračunu organizovanih kriminalnih grupa, ali s obzirom na profil ubice, njegov kriminalni dosje, kao i da je bio u bjekstvu moglo se pretpostaviti da će pokušati da dovrši započeto - ukazuje Janjušević.
<h2>Napad na Jovanovića mogao se predvidjeti</h2>
Komentarišući napad na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića, Janjušević naglašava da je brutalno prebijanje i nanošenje teških tjelesnih povreda Jovanoviću nešto što će ostati tamna mrlja u demokratskim procesima u Crnoj Gori.
- Desilo se nešto što se, nažalost, moglo predvidjeti nakon konstituisanja lokalne vlasti u Budvi, kada je od strane pojedinih političkih subjekata i određenih medija vođena brutalna negativna kampanja. Odnosno, mjesecima se crta meta Nikoli Jovanoviću i Petru Odžiću, predsjedniku SO Budva - podvlači sagovornik Antene M.
Podsjeća i da je Jovanović u više navrata informisao javnost o djelovanju organizovanih kriminalnih grupa, bliskih određenim političkim subjektima u Budvi, te da je dobijao prijetnje od istih.
- Dodatno zabrinjava što je jedan od napadača i javni funkcioner, odnosno član borda direktora javnog preduzeća Morsko dobro - ističe Janjušević.
Smatra da u skladu sa aktuelnim dešavanjima, bezbjednosne institucije, Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost treba da po hitnom postupku odrade procjenu bezbjednosti Jovanovića i Odžića.
<h2>Bezbjednosna situacija zabrinjavajuća</h2>
Imajući u vidu teško ubistvo u Podgorici i &nbsp;napad u Budvi koji su se dogodili u samo dva dana, &nbsp;ali i niz drugih tragičnih situacija kojima smo svjedočili u prethodnom periodu, Janjušević upozorava da je bezbjednosna situacija, odnosno stanje u bezbjednosnom sektoru kojim rukovode Demokrate, u najmanju ruku zabrinjavajuće.
- Posebno bih istakao saopštenje tog političkog subjekta, odnosno njihovog opštinskog odbora u Budvi, koje je u najmanju ruku neprimjereno, u odnosu na napad na Jovanovića i teške povrede koje su mu nanijete - ukazuje Janjušević.
<h2>Postupanje prema porodicama žrtava dva masakra na Cetinju užasavajuće</h2>
Osvrnuvši se na sveukupno djelovanje bezbjednosnog sektora, Janjušević podsjeća na proteste na Kruševom ždrijelu zbog dva masakra na Cetinju, koji traju već mjesecima.
- Sam podatak koji smo mogli da saznamo od gospođe Vesne Pejović - da se niko nije udostojio da primi i uvaži te ljude, niti da sa njima popriča dovoljno govori. Još jedan detalj koji je po meni užasavajući odnosi se na činjenicu da niko od nosilaca najviših funkcija, ni predsjednik Vlade, ni ministar unutrašnjih poslova, ni potpredsjednik za bezbjednost nije došao na komemorativnu sjednicu 3. januara. To dovoljno govori koliko su ti ljudi izgubili empatiju, što je nevjerovatno - naglašava Janjušević.
<h3>Opasnost od nastavka nasilja</h3>
Kako upozorava, s obzirom na aktuelnu bezbjednosnu situaciju, plaši se da će se ova spirala nastaviti.
- Nakon dva posljednja događaja, teškog ubistva u Podgorici, napada na Jovanovića, kao i nedavnog ubistva u Barseloni, plašim se da će se spirala nasilja nastaviti - zaključuje Janjušević.

Janjušević: Moglo se pretpostaviti da će Nedovićev ubica pokušati da dovrši započeto, UP i ANB da hitno odrade bezbjednosnu procjenu za Jovanovića i Odžića

Od početka juna život je na crnogorskim drumovima izgubilo deset osoba, a ljudski faktor ostaje glavni uzrok teških saobraćajnih nezgoda, upozorio je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
U prvih pet mjeseci, kako je kazao Janjušević, ti statistički podaci koje vodi Uprava policije su bili mnogo bolji nego u prvih pet mjeseci prošle godine.
Kao glavne faktore saobraćajnih nezgoda navodi subjektivni faktor, put i tehničku ispravnost vozila.
- Prebrza vožnja, preticanje u nepreglednim krivinama, a posebno alarmantno – vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, najčešći su uzroci nesreća - kazao je Janjušević.
On je upozorio da se u prvih pet mjeseci ove godine značajno povećao broj procesuiranih zbog vožnje pod dejstvom alkohola, i ono što je posebno zabrinjavajuće pod dejstvom psihoaktivnih supstanci što, kako navodi, ukazuje na „ozbiljan društveni problem“ kojem mora da se posveti i stručna i zdravstvena zajednica.
Janjušević smatra kako su za neke saobraćajne prekršaje više nadležne neke stručne službe, npr. psihijatrija, nego Uprava policije ili saobraćajna policija.&nbsp;
- Saobraćajna policija nije svemoguća. UP ima veliki problem sa nedostatkom policijskih službenika, koji se odrazio i na funkcionisanje saobraćajne policije – dodao je on.&nbsp;
Janjušević ističe da kroz zadnjih četiri-pet godina jedan veliki broj policijskih službenika i saobraćajne policije je otišao u penziju.&nbsp;
- Zašto je prethodni menadžment policije od 2021. godine do 2024. godine dozvolio da toliki broj policijskih službenika ode u penziju, ne samo iz saobraćajne policiju nego i iz drugih sektora, a da se ne napravi jedna strategija, odnosno plan ili analiza kako da se nadomjesti taj broj službenika – kazao je Janjušević.&nbsp;
<h2>Saobraćajna policija nema odgovarajući broj policijskih službenika&nbsp;</h2>
Saobraćajna policija, ponavlja Janjušević, nema odgovarajući broj policijskih službenika.
Prema njegovim podacima, najteži saobraćajni prekršaji se procesuiraju blagovremeno.
- I ono što je veoma bitno, da se kroz poseban odsjek koji je formiran pri sektoru policije opšte nadležnosti za prinudnu naplatu tih prekršajnih naloga veoma brzo i efikasno naplaćivanje te novčane kazne, ne samo radi finansijskog efekta nego za one izvršioce tih najtežih saobraćajnih prekršaja. Da jednostavno u zakonu predviđenom roku moraju da plate te kazne – naveo je Janjušević na Televiziji E.&nbsp;
Definitivno, kako je kazao, prebrza vožnja jeste najčešći uzrok.
- Definitivno prebrza vožnja jeste najčešći uzrok, zatim vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, preticanje u nepravilnim krivinama, i ono što je karakteristično po meni – kad je ljetnja turistička sezona u pitanju, kad imamo pojačanu frekvenciju drumskog saobraćaja, kako zbog turista koji dolaze u Crnu Goru, tako i zbog turista koji su u tranzitu kroz Crnu Goru to je umor. &nbsp;U ranim jutarnjim satima dolaze u Crnu Goru – i tad je najveća opasnost da se dođe do saobraćajne nezgode – ističe Janjušević.&nbsp;
<h2>Neshvatljivo da još nije formirano koordinaciono tijelo za bezbjednost u drumskom saobraćaju</h2>
Janjušević je podsjetio da je par godina prije 2010. godine Crna Gora imala čak 122 smrtno stradala u saobraćaju, ali je zahvaljujući ogromnim aktivnostima pripadnika saobraćajne policije u skladu sa nacionalnom strategijom za poboljšanje stanja bezbijednosti u drumskom saobraćaju od 2010. do 2019. taj broj smanjen već 2011. na 58, a 2012. na 46, što je najmanji broj smrtno stradalih lica u jednoj godini od kad se vodi statistika u UP.&nbsp;
Broj smrtno stradalih lica 2020. je bio 48, 2019 je 49 i 2018. godine 48.
Janjušević naglašava da u 2024. godini imamo porast od 78 smrtno stradalih lica. Godinu prije toga, odnosno 2023. imamo 75 smrtno stradalih lica, a 2022. godine 73.&nbsp;
- Ako me pitate šta je uzrok toga – vjerovatno prethodni menadžment Uprave policije koji je bio od 2021 do 2024, a koji je vjerovatno smatrao da bezbjednost drumskog saobraćaja nije jedan od prioriteta u radu UP – kazao je Janjušević.&nbsp;
Janjušević ističe da u prvih pet mjeseci 2025. godine su bili značajno bolji statistički podaci u odnosu na isti period prošle godine.
Naglašava da nije sva nadležnost u Upravi policije kada je bezbjednost drumskog saobraćaja u pitanju jer tu participiraju i drugi organi državne uprave, kao što su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo zdravlja.&nbsp;
- Vlada Crne Gore je donijela novu nacionalnu strategiju za bezbijednost drumskog saobraćaja za period od 2023. do 2030, ali je neshvatljivo da još nije formirano Nacionalno koordinaciono tijelo za bezbjednost u drumskom saobraćaju. To tijelo treba da formira Vlada Crne Gore – ističe Janjušević.&nbsp;
<h2>O slučaju ministra Šaranovića: Snimak pokazuje bahatost</h2>
Komentarišući nedavnu saobraćajnu nezgodu u kojoj je učestvovalo vozilo ministra unutrašnjih poslova ministar Danilo Šaranović, Janjušević ocjenjuje da se na snimku vidi „bahata vožnja“ i upozorava da štićene ličnosti ne smiju da ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju, bez obzira što su to vozila sa pravom prvenstva u saobraćaju.&nbsp;
Posebno je problematizovao to što se incident dogodio tokom vikenda.
- Subotu, nedjelju, ako su otišli da provedu vikend u nekom privatnom aranžmanu, to ne znači da oni moraju u tom trenutku da imaju pravo prvenstva – kazao je Janjušević.&nbsp;
Dodaje da oni sa tim iritiraju druge učesnike u saobraćaju, kao i da je na našim putevima velika zloupotreba zvučne i svjetlosne signalizacije od lica koja rade u državnoj administraciji, a koja nemaju pravo na to shodno važećim zakonskim propisima.&nbsp;
- Saobraćajna policija ima puno pravo da te osobe isključi iz saobraćaja i da im upiše kazne – naveo je Janjušević.
V.Lj.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZGf_xIDyoXc%3Fsi%3DkLJRAKqX_J8kv3w2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Neki saobraćajni prekršaji su više slučajevi za druge službe nego za policiju

Bivši visoki policijski službenik Milan Paunović je, poslije četvrt vijeka, pred skupštinskim Anketnim odborom iznio detalje koji nisu zaintrigirali samo političku javnost. Njegovo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ Televizije E bivši pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević.
<h2>Izlaganje Milana Paunovića</h2>
Brojne su reakcije nakon izlaganja bivšeg visokog policijskog službenika Milana Paunovića pred skupštinskim Anketnim odborom. Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević, smatra da Paunovićevo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog.
– Nakon više od četvrt vijeka, kolega Paunović iznio je detalje koji su zaintrigirali ne samo političku, već i crnogorsku javnost. Nadležni organi, u prvom redu tužilaštvo, zbog tih navoda moraju da formiraju predmet. Ako se ne varam, neko od članova Anketnog odbora postavio mu je pitanje zašto sve ranije nije saopštio državnim organima. Paunović je odgovorio da je obavijestio tada nadležnog ministra, Vukašina Maraša, i da je shvatio da je dovoljno uradio. Na insistiranje člana Anketnog odbora, Paunović je odgovorio da je imao strah, da je „to bilo takvo vrijeme“. Ipak, čudi me da poslije 2020. godine i promjena na funkcijama u pravosudnim institucijama, kolega Paunović svoja saznanja nije podijelio s nadležnim državnim organima, u prvom redu državnim tužilaštvom – kaže Janjušević.
Kada nadležno državno tužilaštvo formira predmet, objašnjava Janjušević, neophodno je da po Zakonu o krivičnom postupku utvrdi rokove zastarjelosti djela o kojima je Paunović govorio.
– Pod pretpostavkom da su ta djela počinjena, postoje rokovi zastarjelosti – nakon trideset godina. Postavlja se pitanje i da li postoje odgovarajući materijalni dokazi. Više osoba koje je Paunović pomenuo danas više nije među živima. Nadam se da će nadležno državno tužilaštvo formirati predmet, ali nijesam veliki optimista da će, s obzirom na to da je prošlo više od četvrt vijeka, biti valjanih dokaza – ocijenio je Janjušević.
Na Anketnom odboru izostala su pitanja o deportaciji Bošnjaka, upadu u staru zgradu Vlade uoči inauguracije Mila Đukanovića za predsjednika (1998), ili o ulozi Sedmog bataljona na Cetinju (1999). Janjušević kaže da niko nije sprječavao članove odbora iz redova opozicije da ta pitanja postave.
– Pitanje deportacije je jedna od najvećih mrlja u novijoj crnogorskoj istoriji. Drago mi je što je pokrenuta inicijativa da se podigne spomenik onima koji su na brutalan način izgubili živote, jer su deportovani u Republiku Srpsku i tamo ubijeni. Nekima ni kosti još nijesu pronađene... Sve što se dešavalo na Anketnom odboru prati vokabular političkog marketinga, jer nijesmo vidjeli ništa od materijalnih dokaza, argumenata koji bi potkrijepili tvrdnje onih koji su saslušavani – istakao je Janjušević.
<h2>Izvrnuti narativ</h2>
Dan nakon sjednice Anketnog odbora, na sjednici Skupštine, nekadašnji lideri Demokratskog fronta pokrenuli su narativ da su crnogorski režim Mila Đukanovića i ANB planirali i učestvovali u likvidaciji srpskog premijera Zorana Đinđića, iako se zna da je u Crnoj Gori boravio sakrivajući se od ruke Miloševićevih legija. Poslanik DNP-a Milan Knežević poručio je i da je atentat na Vuka Draškovića, donekle, djelo crnogorske službe. Janjušević i u takvom narativu vidi politički marketing.
– Poslije toliko godina spočitavati da je crnogorska ANB umiješana u pokušaj atentata na Vuka Draškovića i ubistvo Zorana Đinđića je, u najmanju ruku, neozbiljno. Na Vuka Draškovića su postojala dva pokušaja atentata. Prvi je bio u oktobru 1999. godine na Ibarskoj magistrali, kada su na monstruozan način ubijena četiri mlada čovjeka iz Draškovićeve delegacije, odnosno Srpskog pokreta obnove. Drugi pokušaj atentata na Draškovića bio je nakon nepunu godinu, 15. juna, u Budvi. U oba slučaja Vuk Drašković je imao lakše tjelesne povrede. U državi Srbiji su vođeni sudski postupci za oba pokušaja atentata. Za prvi je na višegodišnju kaznu osuđen Rade Marković, tadašnji načelnik Resora državne bezbjednosti Srbije, zatim Milorad Ulemek Legija, komandant Jedinice za specijalne operacije, kao i više članova te jedinice – policajaca, koji su bili neposredni izvršioci – podsjeća Janjušević.
I za drugi pokušaj atentata na Draškovića, u Budvi, procesuirano je više osoba pred sudom u Beogradu.
– Na višegodišnje kazne osuđeni su Milan Radonjić, načelnik Centra državne bezbjednosti Beograda, kao i dva načelnika iz njegovog resora – Stevan Basta i Ratko Romić. Osuđeno je četvoro ili petoro policajaca iz Jedinice za specijalne operacije, koji su bili neposredni izvršioci. Ono što je bitno, a što je dokazano u sudskim predmetima, jeste da su ova lica iz Jedinice za specijalne operacije, od Beograda do Crne Gore i nazad, prevezena helikopterom Vojske Jugoslavije – podsjeća Janjušević.
Napominje da se ni u jednom spisu, u slučajevima pokušaja atentata na Draškovića, ne pominje ni „a“ od Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.
– Kada je riječ o ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine, u pravosnažnim sudskim postupcima osuđeni su: Rade Marković – na kaznu zatvora od 40 godina, Milorad Ulemek Legija – na 40 godina, Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva – takođe na 40 godina, kao i više lica iz Jedinice za specijalne operacije. Ni u ovom predmetu, gdje je vođen sudski postupak pred Okružnim sudom u Beogradu, nigdje se ne pominje nijedno slovo, ni jedan zarez o bezbjednosnoj službi Crne Gore. Đinđić se upravo sklonio u Crnu Goru za vrijeme NATO bombardovanja, jer mu je život bio ugrožen od režima Slobodana Miloševića, koji je tada bio na vlasti u Srbiji – podsjetio je Janjušević.
<h2>Mandić i ANB</h2>
Neozbiljnim predlogom naziva inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se rasformira ANB i napravi nova služba.
– To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država. Ako bi ukinuli krovnu instituciju u sektoru bezbjednosti, više nije riječ o državi, već teritoriji. Da li treba raditi određene reforme u sektoru bezbjednosti, primarno u Agenciji za nacionalnu bezbjednost – da, i to nije sporno. Ali da se rasformira Agencija za nacionalnu bezbjednost – to ni u kom slučaju – zaključio je Janjušević.
Pogledajte ciijelo gostovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfLLjGh5mkl0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Izlaganje Milana Paunovića mora imati krivično-pravni epilog

Kako je moguće da, izvršioci ubistva pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. To se pita bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević. On je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao da je sigurno da su ta lca morala imati jaku logistiku na Cetinju i da je neobično da to niko od operativca cetinjske policije nij primjetio.
- To je, vjerujte mi, nevjerovatno. Ovo govorim iz jednog razloga što nam dolazi ljetna turistička sezona, to je jedan poseban izazov za sve pripadnike Uprave policije. Govorim kao neko ko je 11 godina bio na čelu štaba operativne akcije “ljeto” i taj se štab uvijek formirao sa posebnim zadatkom da preduzima mjere i aktivnosti da turistička sezona protekne bezbjedno - naveo je on.
Više od 20 mrtvih za godinu u Crnoj Gori, ne računajući masakr na Cetinju 1. januara, istovremeno iz vrha bezbjednosnog sektora stižu samo pohvale o efikasnim akcijama i rezultatima, dovođenju u red kriminalnih klanova. Posljednje ubistvo na Cetinju peto je za deset mjeseci u Prijestonici.
Sektor bezbjednosti je prilično devastiran, kaže Janjušević, iako je u slučaju &nbsp;posljednjeg ubistva na Cetinju policija efikasno reagovala i brzo riješila, teško krivično djelo. Ipak, kako kaže, taj događaj prati niz nelogičnosti.&nbsp;
- Kako je moguće da ova dva lica, izvršioci ovog teškog krivičnog djela pređu državnu granicu Crne Gore i Srbije, da nesmetano dođu na Cetinje, uzmu takozvani štek stan i budu tu jedan vremenski period. Imaju logistiku definitivno, ta lica su morala da imaju jaku logistiku na Cetinju, a da to niko od operativca cetinjske policije ne primjeti - pita Janjušević.
Uznemiravajući je podatak, dodaje on, da je 20 ljudi u Crnoj Gori stradalo za godinu dana. Od 2022.godine 32 lica su smrtno stradala na Cetinju, dodaje i podsjeća na dva događaja koja su dva najveća zločina u mirnodopskoj eri Crne Gore, jedan iz avgusta 2022. godine kada je ubijeno deset ljudi u Medovini i drugi 1.januara ove godine kada je ubijeno 13 građana cetinja.&nbsp;
- Ukupno 23 lica i od toga četvoro djece. U ovom studiju sam bio gost 2.januara i vaša koleginica me pitala da li očekujem da neko od političkih lidera bezbjednosnog sektora podnese ostavku, ja sam tada rekao da to ne očekujem, jer ako to nije uradio ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, rođeni Cetinjanin, &nbsp;2022.godine i kada je smrtno stradalo deset lica, i tadašnji direktor Uprave policije, nijesam očekivao da to uradi ni sadašnji ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Vlade zadužen za odbranu i bezbjednost. Za mene je nevjerovatan podatak, u patrijarhalnoj Crnoj Gori koja je uvijek imala naglašenu empatiju, pogotovu u tim teškim trenucima, to je da na komemorativni događaj, koji je bio par dana poslije tog užasnog zločina na Cetinju, nije se pojavio premijer Spajić, potpredsjednik Vlade Bečić i ministar unutrašnjih poslova Šaranović. To je nedopustivo i to građani Crne Gore moraju zauvijek da zapamte - rekao je Janjušević.
<h2>Šta bi bilo da se ovo dešavalo prije 2020.godine i dolaska ,,oslobodilaca”</h2>
Iako je po stupanju na dužnost premijera Milojko Spajić izjavio da ga ne interesuje bezbjednost, već samo, ekonomske teme, moraće se, kaže Janjušević, &nbsp;pozabaviti tom problematikom ako želi da Crna Gora nastavi putem evropskih integracija.&nbsp;
Kad već resorni ministar Danilo Šaranović i šef BOK-a Aleksa Bečić nijesu podnijeli ostavke zbog pretpostavljene odgovornosti, Spajić je, kako kaže, mogao da ih natjera da to urade.
- Ne očekujem da on reaguje ni u narednom periodu, i njegovo pojavljivanje u javnosti posle onog užasnog zločina na Cetinju - bolje da se nije pojavljivao. Onakav način komunikacije sa medijima, gdje se on javlja dok se još nije znalo koliko je u Crnoj Gori smrtno stradalih lica, gdje je on bio smušen tu večer. Građani ne mogu da očekuju od jednog premijera da tako izađe pred javnost, na neki način neozbiljan u užasnom trenutku, u toku najvećeg mirnodopskog zločina u Crnoj Gori. Da li očekujem od njega da natjera ljude iz bezbjednosnog sektora na odgovornost? Ne! Šta bi se desilo da se ovo dešavalo prije 2020.godine i dolaska ,,oslobodilaca”, nove vlasti?! - pita Janjušević.&nbsp;
Podsjeća i na mart 2018.godine kad se desilo teško ubistvo u Podgorici, u centru grada. Tada je, kaže, tadašnji direktor Uprave policije podnio ostavku, a načelnik Centra bezbjednosti Podgorica se povukao sa te funkcije, jer su, kako kaže, osjetili odgovornost za, u tom trenutku, narušenu bezbjednosnu situaciju.&nbsp;
- Vjerujte mi da se sad može desiti i da padne nebo na zemlju, oni to neće uraditi - istakao je Janjušević.
Kako je moguće da je BIL lice zaposleno u državnoj upravi, radi u obezbjeđenju štićene ličnosti?
Događaj koji je zainteresovao crnogorsku, ali i evropsku javnost je pokušaj dvostrukog ubistva za koje se tereti sinovac predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije se pita kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice, koje je osuđivano i izdržavalo kaznu zatvora za teška krivična djela, bude zaposleno u državnoj upravi.&nbsp;
- On je, koliko imamo informacije, bio zaposlen kao savjetnik po ugovoru u Skupštini Crne Gore, a de facto je obavljao posao obezbjeđenja, zamislite! Skupština Crne Gore je obavezno štićeni objekat, predsjednik Skupštine Crne Gore je obavezno štićena ličnost, kao državni funkcioner. Ovdje imate situaciju da toga državnog funkcionera, kao i predsjednika Vlade i predsjednika države obezbjeđuje Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata, koji je pri Upravi policije - kaže Janjušević.&nbsp;
To je, kako kaže skandal. Da se desilo prije avgusta 2020.godine, da je, recimo, tadašnji predsjednik države, predsjednik Vlade ili predsjednik Skupštine angažovao za svoje &nbsp;privatno obezbjeđenje nekog srodnika koji je BIL lice i lice osđjivano “ skočila bi kuka i motika što se kaže”.
-Od nevladinog sektora, medija, sa pravom. Ovo je situacija koja je za rubriku vjerovali ili ne. Zamislite Crnu Goru koja preferira da bude članica Evropske unije, koja je članica NATO-a da ima ovakav sistem obezbjeđenja kao da smo u nekoj plemenskoj zajednici - naglasio je Janjušević.
<h2>Ovo se mora izvesti do kraja, javnost Crne Gore mora saznati istinu&nbsp;</h2>
Problematizuje i korišćenje službenog vozila od strane sinovca predsjednika Skupštine, jer je to službeno vozilo Uprave za imovinu, koje je ustupljeno na korištenje obezbjeđenju predsjednika Skupštine.&nbsp;
- To vozilo je korišteno u izvršenju ovog krivičnog djela, tako je saopštila policija, da je tim vozilom blokirano drugo vozilo u kom su bila druga dva lica koja su tom prilikom ranjena. Radi se definitivno o krivičnom djelu ubistvo u pokušaju - dodaje on.&nbsp;
Postavlja se i pitanje kako je policija uradila uviđaj, jer, navodi Janjušević, postoje opravdane sumnje da li je urađeno svjesno ili nesvjesno. A to će, kako kaže, vrijeme će pokazati.&nbsp;
- Zanima me da li su izuzeti snimci sa video nadzora da se tačno utvrdi kretanje tih lica, da li je odrađen video nadzor. Te podatke još nemamo. Da li je urađena parafinska rukavica osumnjičenom za ovo djelo, rekli su nam u saopštenju da je urađena. Da li su urađene druge mjere i aktivnosti ove kriminalističke obrade - to ne znamo. Ono što je meni simptomatično je pretres objekta lica koje je osumnjičeno za izvršenje ovog krivičnog djela. Taj pretres je urađen, kako je policija saopštila, poslije skoro 24 sata, pa onda ga nijesu ni trebali raditi - kaže on.&nbsp;
Ako je lice svjesno da je uradilo to krivično djelo, objašnjava Janjušević, sve će predmete koji su u vezi sa tim ili drugim krivičnim djelom da makne iz tog objekta. Drugo, angažuje advokata iz Beograda, koji dolazi da ga zastupa i onda se prijavljuje policiji.&nbsp;
- Druga simptomatična stvar su izjave oštećenih lica, koji su pred višim tužiocem, ako se ne varam, izjavili da ovaj osumnjičeni nije izvršio to krivično djelo. Nije prvi put da se dešava da oštećena lica, kada su u sukobu BIL lica i članovi organizovanih kriminalnih grupa u pitanju, da se ne sarađuju sa policijom, žele da na svoj način završe u kriminogenim uslovima, ili zato što imaju određeni interes. Šta je ovdje u pitanju, mislim da policija to mora do kraja osvijetliti. Javnost Crne Gore mora da zna istinu, jer ako ovdje ostane nešto nedorečeno to će biti veliki šamar za Crnu Goru kao državu, buduću članicu EU, njen pravosudni sistem i policijsku organizaciju. Ovo mora da se izvede do kraja - zaključio je Janjušević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfgntFhBlYQs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Izvršioci ubistva na Cetinju su imali jaku logistiku

Više policijskih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koje su se našle na spisku politički nepodobnih, uputilo je 28. januara ove godine Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu kojom se traži pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; U više priloga Portal ETV i Televizija E su izvijestili o zastrašujućim čistkama policajaca koje, od januara ove godine, sprovodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, po nalogu funkcionera Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića. &nbsp; FAMOZNI ČLAN 162 U akciji progona koristi se mehanizam eskpresnih disciplinskih postupaka, uz obilato pozivanje na član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Po tom članu, citiramo, ,,na osnovu postojanja bezbjednosnih smetnji” policajcima se uskraćuje pravo na rad, a da prethodno i nemaju informaciju u čemu je njihov profesionalni grijeh. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313190316_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250313190316_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c" data-rendition-name="original" width="951" height="674" loading="lazy" alt="OSNOVA ZA PROGON: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>OSNOVA ZA PROGON: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su Portal ETV i Televizija E izvijestili, takav je slučaj bio i sa bivšim načelnikom Centra bezbjednosti Milovanom &nbsp;Pavićevićem. Bivši policijski funkcioner je dobio poziv za disiplinski postupak za 6. marta, a da mu nije saopšteno - zbog čega mu se sudi, da li se, i kako, ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks?! Nakon tekstova i priloga, ali i najava o krivičnim prijavama, disciplinski postupak protiv Pavićevića je odgođen ,,na neodređeno vrijeme” i to bez obrazloženja. &nbsp; Analiza disciplinskih postupaka koji su pokrenuti pokazuje da su Šaranović i Šćepanović upravo član 162 koristili za staljinistički progon. &nbsp; Zato su policijske starješine uputile Ustavnom sudu inicijativu: ocjenjuju da deseta stavka člana 162, da ,,ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje” - omogućava neustavan i nezakonit progon. &nbsp; PRAVNI OSNOV INCIJATIVE &nbsp; &nbsp;-Isključenje obaveze obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje, predstavlja eklatantno kršenje prava na odbranu zagarantovanih članom 37 Ustava Crne Gore, gdje se kaže da svako mora biti upoznat sa optužbom protiv sebe, obrazlažu se u inicijativi djelovi člana 162 koji ruše temeljne odredbe pravne zaštite. &nbsp;&nbsp; Potom se naglašava da, ako deseta stavka člana 162 ostane na snazi, da bi u tom slučaju disciplinski postupak protiv policijskih službenika po ovom osnovu - bio apsolutno bespredmetan. &nbsp; &nbsp;- Svodio bi se na puku kostataciju da policijskom službeniku prestaje radni odnos, a da pri tom isti ne može iznositi svoju odbranu, jer ne zna zašto je optužen, ističe se u inicijativi koja je krajem januara dostavljena Ustavnom sudu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313190324_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250313190324_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TANDEM ZA ČISTKE U POLICIJI: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>TANDEM ZA ČISTKE U POLICIJI: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Podnosioci inicijative stoga predlažu Ustavni sud Crne Gore donese rješenje kojim se obustavljaju sve radnje Ministarstva unutrašnjih poslova, vezane za primjenu člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Ukratko: inicijativom se zahtijeva obustava akcije uklanjanja sa posla nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Prevashodno i zbog toga što se sve radi na osnovu prethodno naručene negativne provjere koja se radi u sadejstvu sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost. O staljinističkoj primjeni člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima za našu televiziju nedavno je svjedočio i Nikola Janjušević, bivši visoki policijski funkcioner i ekpert za bezbjednost. &nbsp; ,,PRIMJER ZA ŽIVKA NIKOLIĆA” - Za mene je najsimptomatičnije u ovom članu 162 posljednji stav koji kaže da nakon provjera, neposredni rukovodilac obavještava policijskog službenika o bjezbjednosnim smetnjama. A pri tom - ne mora da ga upozna sa razlozima zbog kojih te smetnje postoje - u čuđenju je konstatovao Janjušević u razgovoru za Televizju E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313190320_81623e77ec1b8f7e2596b2c523bfde3de136e350b838f88b53ce30160d4e096c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250313190320_81623e77ec1b8f7e2596b2c523bfde3de136e350b838f88b53ce30160d4e096c" data-rendition-name="original" width="1015" height="561" loading="lazy" alt="STALJINISTIČKE PRAKSE: Nikola Janjušević"> <figcaption>STALJINISTIČKE PRAKSE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakao je da se konsultovao sa kolegama pravnicima, stručnjacima za ustavno pravo koji su ocijenili da bi starješine koje su dobile negativne provjere za bezbjednosne smetnje trebalo Ustavnom sudu da predlože ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; To se upravo i desilo prije neki dan, ali ekspert za bezbjednost smatra da je čitava situacija tragikomična, i da sistem pokazuje oblike političke autoritarnosti. &nbsp; - Mene ovo podsjeća na ‘48. godinu. Nije za šalu, ali da je živ čuveni reditelj Živko Nikolić napravio bi film za Oskara o dešavanjima iz policije – zaključio je Janjušević. ČEKAJUĆI EPILOG Progonjene policijske starješine ipak ne bi željele da igraju uloge žrtve, zato su i &nbsp;podnijeli inicijativu Ustavnom sudu. Smatraju da se se protiv njih vodi besprizorna hajka i da ih Bečić, Šaranović i Šćepanović pokušavaju kriminalizovati - bez ikakvih dokaza. &nbsp; Međutim, četrdesetak dana od podnošenja inicijative, iz Ustavnog suda nema naznake reakcije. Prema proceduri, Ustavni sud bi trebalo da traži izjašnjenje od Vlade Crne Gore, a instrukcioni rok za taj potez je 30 dana. Međutim, prema informacijama iz Vlade Crne Gore nikakav dopis iz Ustavnog suda nije došao. Očito da sudbina progonjenih policajaca nije na listi prioriteta predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko koja je već trebalo da freaguje. &nbsp; U međuvremenu, akcija targetiranja i smjena u policiji se nastavlja. Televizija E i Portal ETV su u više istraživačkih priloga informisali javnost kako su Šaranović i Šćepanović smicali nepodobne i postavljali svoje ljude u regionalnom centru ,,Sjever“. &nbsp; Slična se aktivnost planira i u policijskim ispostavama ,,Centar“ i ,,Jug“. I svuda se ponavlja ista procedura: uklanjaju se sposobni i postavljaju partijski aktivisti Demokrata. Kako nema reakcije iz Vlade, ni od premijera Milojka Spajića, ni potpredsjednika Ervina Ibrahimovića – očito da je dio koalicionog dogovora da svako u svom dobijenom resoru može da radi što god hoće. I sve bez opterećenja poštovanja zakona ili Ustava. &nbsp; Pitanje je, samo: ko će na kraju plaćati račune politički motivisanih otkaza i daljeg progona – političari koji su izvodili akciju ili građani koji sve to mirno posmatrali? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Siniša Adamović

Ustavna inicijativa kao pravna zaštita policijskih službenika od progona ekipe iz Demokrata Alekse Bečića

Vlada Crne Gore, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), započela je realizaciju projekta „Unapređenje strateškog planiranja i izvještavanja kroz unapređenje informacionog sistema“, koji ima za cilj jačanje institucionalne koordinacije i digitalizaciju procesa planiranja i praćenja javnih politika.
Projekat će omogućiti modernizaciju i unapređenje Informacionog sistema za praćenje i izvještavanje (ISPI), čime će se pojednostaviti procesi strateškog planiranja, povećati transparentnost rada institucija i ubrzati realizacija državnih obaveza. Ovaj model predstavlja važan korak u pripremi Crne Gore za efikasno upravljanje nacionalnim razvojnim programima, kao i inicijativama koje će biti realizovane nakon pristupanja Evropskoj uniji.
Povodom početka projekta održan je radni sastanak u Generalnom sekretarijatu Vlade, kojem su prisustvovali zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vučić Popović i v.d. rukovodioca Kancelarije za održivi razvoj Ranko Andrijašević, kao i predstavnici UNDP-a: zamjenica stalne predstavnice UN Silke Hollander, lider tima za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i projektna analitičarka za javnu upravu Maja Marković.
Na sastanku su dogovoreni početni koraci koji uključuju analizu postojećeg pravnog okvira, unapređenje propisa i definisanje procedura za uspostavljanje sistema koordinacije donatorske podrške i javnih politika. Time će biti obezbijeđen pravno obavezujući osnov za funkcionisanje nacionalnih institucija u ovoj oblasti.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku Generalnom sekretarijatu Vlade u cilju efikasnije implementacije aktivnosti, kvalitetne komunikacije sa međunarodnim partnerima i praktične primjene novih rješenja u radu javne uprave.
Zaključeno je da projekat otvara jasnu perspektivu unapređenja državnih kapaciteta, posebno u segmentu koordinacije razvojnih procesa. Realizacija ovih aktivnosti stvoriće i potrebne uslove za buduću ulogu Crne Gore u pružanju razvojne pomoći kao članice Evropske unije.

Vlada i UNDP pokreću digitalni sistem za efikasniju koordinaciju politika i donatorske podrške

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva koju je izjavilo na odluku sutkinje za istrage tog suda Suzane Mugoše koja je u neđelju veče odredila kućni pritvor bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižiću, nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije Dejanu Kneževiću i policijskom funkcioneru Aleksandru Boškoviću – potvrđeno je Portalu ETV u Višem sudu.
Sutkinja Mugoša nije prihvatila prijedlog Tužilaštva da policajce pošalje u spuški pritvor.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak ujutro, zbog sumnje, da su navodno bili članovi grupe koju je, prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Dan kasnije uhapšen je i Bošković zbog navodnog falsifikovanja isprave.
Žižić je bio jedan od ključnih svjedoka u istrazi koji je demontirao navode optužnice koja je podignuta protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Žižić je u toj istrazi naveo da od momenta kada su Veljko Belivuk i Marko Miljković ušli u Crnu Goru bili pod stalnim nadzorom. On je predočio i konkretne dokaze da je tokom njihovog boravka bio u stalnoj komunikaciji sa kolegama iz Srbije. O tome postoji i zvanična korespondencija.
Kategorično jed negirao navode tužioca i u prilog svojim tvrdnjama naveo konkretne premete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz kriminalnih klanova.
Kneževićevo hapšenje uslijedilo je pet dana prije zakazanog ročišta u Višem sudu u Podgorici na kojem je bilo planirano iznošenje njegove odbrane na optužbe tužioca Jovana Vukotića da je zloupotrijebio službeni položaj.
Prema informacijama portala ETV, Tužilaštvu je sporan dopis Uprave policije od avgusta 2021. godine kada su odgovorili na pitanje SDT da je zabrana ulaska Belivuku i Miljkoviću ukinuta na osnovu odluke menadžemnat Uprave policije.
Knežević je objasnio da su dopis sačinile kolege iz nadležnog sektora, nakon čega ga je on, kao pomoćnik direktora policije, ovjerio faksimilom i proslijedio. Sa skidanjem zabrane, Knežević je naveo,da nema nikakve veze jer je u to vrijeme bio rukovodilac Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja narkotika.
Bošković je potvrdio odbranu Kneževića i ispričao kako je sačinio dopis – njegovi navodi su potvrđeni i na poligrafu. On je takođe bio svjedok u istrazi koju je Tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića.

Odbijena žalba SDT-a: Žižić, Knežević i Bošković ostaju u kućnom pritvoru

Povodom Međunarodnog dana volontera, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) uputila je čestitke svim mladim ljudima koji svojim vremenom, znanjem i energijom doprinose razvoju zajednice, ističući da je volontiranje jedna od najznačajnijih pokretačkih snaga solidarnosti i društvene odgovornosti.
Iz MOACG podsjećaju da je Međunarodni dan volontera ustanovljen kako bi se naglasila ključna uloga volontera u unapređenju društva i pružila podrška svima koji nesebično rade za opšte dobro.
- Svaki sat uložen u volontiranje doprinos je boljoj i inkluzivnijoj zajednici, jačanju povjerenja među ljudima i stvaranju prostora u kojem se mladi osjećaju važnim i vidljivim - &nbsp;poručuju iz organizacije.
Ovaj dan, kako ističu, posvećen je mladima koji vjeruju da promjena počinje od njih – onima koji pokreću inicijative, pomažu drugima i svojim primjerom pokazuju šta znači biti aktivan i odgovoran član društva.
- Čestitamo svim volonterima, a posebno mladima MOACG – naš praznik je i vaša zasluga!
Iz MOACG pozivaju sve mlade zainteresovane za volontiranje da im se pridruže:
- Postanite dio Mreže za omladinski aktivizam i budite glas nove generacije koja mijenja društvo na bolje.

MOACG: Mladi su pokretači promjena u zajednici

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nikola-janjusevic