Krsmanović: Živimo u državi policijske hunte; Martinović: Indikator diktature u nastajanju kad grupacija koja kontroliše bezbjednosni sektor pokušava da kontroliše i pravosuđe

Sve sa aktuelnim vlastima je, nažalost, laž, ali opasnije po našu društvo je laž gonjena mržnjom, željom za odmazdom i osvetom. Posebno opasno za svako društvo je kad su tom mržnjom vođeni ljudi na čelu službi bezbjednosti. Zato je jasno da živimo u državi policijske hunte, jer su svi izloženi policijkom progronu - ocijenila je novinarka Kaćuša Krsmanović u specijalnoj emisiji "Dokaz" na Televiziji E.

Ona je rekla da nisu spremni da prihvate uloge koje su im dodijeljene u institucionalnom smislu, da im se na pravi način posvete, već su motivisani željom za odmazdom i mantra im je da je za sve kriva prethodna vlast. 

- U svakodnevnom obraćanju nosilaca vlasti svjedočimo isijavanju gole mržnje. Moj utisak je da ih ne interesuje suštinski obračun sa mafijom, već da svakog kritičara vlasti povežu sa kriminalnim strukturama i izlože ih brutalnoj kompromitaciji, a sve to predstave kao obračun sa hibridnim prijetnjama - istakla je Krsmanović. 

Ono što je, kako je dodala, očigledno i jasno svima je da su čelnici sektora bezbjedosti izgubili vezu sa stvarnošću i elementarnom pristojnošću.

 - Beskrupulozni su i veoma opasni - navela je Krsmanović.

Jedna od tema ove emisije je i nedavno pokrenuta naredba o sprovođenju istrage protiv osam članova barskog ogranka škaljarskog klana koji se dovode u vezu sa šest likvidacija. Podsjećamo, na spisku osumnjičenih Specijalnog državnog tužilaštva koji su početkom 2017. godine organizovali sada pokojni Alan Kožar i Mile Radulović, a koji su učestvovali u šest brutalnih likvidacija su Barani Stefan Đukić Mandić, Stefan Janković, Stefan Mićić, Predrag Đuričković, Mališa Bubanja, Podgoričanin Vuk Lakićević i Kotorani Tripo Ivović i Lazar Klakor. Dio iste kriminalne grupe, kako se navodi u naredbi o sprovođenju istrage protiv ove osmorke bili su, sada pokojni, Barani Edmond Mustafa, Zijad Nurković i Damir Hodžić.

Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević je na pitanje kako komentariše da se danas kao novi uspjesi predstavljaju predmeti o kojima se govorilo prije nekoliko godina, te upitan da li je riječ o stvarnom uspjehu u borbi protiv kriminala, kazao da se u ovom slučaju radi o raznjašnjavanju - razjašnjenog. 

- Prije više godina Edmond Mustafa, član barskog ogranska škaljarskog klana, htio je da progovori o svim zločinima ove kriminalne organizacije i prokomentarisao je da zna sve o 20 ubistava između pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, na štetu šest osoba. Mustafa je u svojim objavama na društvenim mrežama i izjavama tužilaštvu iznio konkretne dokaze za tri ubistva od šest iz naredbe za sprovođenje istrage - Šaranovića, Bulatovića i Sjekloće - podsjetio je Janjušević.

Ističe da u svim državama postoji politički uticaj, ali da u drugim zemljama postoje jake institucije.

"Lazović obezbijedio Mustafu kao svjedoka"

Advokat Nikola Martinović je na pitanje zbog čega je predmet sad procesuiran kazao da - ne zna, da se ne bavi istragama, već da su za to nadležne institucije.

- Mislim da niko ne može da misli da se ovdje radi o borbi protiv kriminala, već upotrebi sektora bezbjednosti u marketinške svrhe zarad ostvarivanja ciljeva jedne političke partije - ocijenio je Martinović. 

Smatra da borbe protiv kriminala nema, jer je sistem bezbjednosti potpuno urušen. 

- Naredba je mogla biti podnijeta prije šest godina, jer je moj klijent Petar Lazović obezbijedio svjedoka - Edmonda Mustafu - i samo je pitanje bilo kad će sistem da radi. Postavlja se pitanje je li moguće da se sektor bezbjednosti hvali rezultatima iz inostranstva, a iste su imali od domaćih operativaca - naglasio je Martinović.

Dodaje da operativni sistem bezbjednosti ne funkcioniše, zato što su svi operativci sklonjeni ili u zatvoru. 

- Lazović je u zatvoru, a bio je krucijalni instrument za pribavljanje operativnih podataka za rasvjetljavanje ovih zločina. Svaki drugi operativac kad pogleda njegov primjer neće više da s ebavi ni sa čim, jer ugrožava sopstvenu bezbjednost - istakao je Martinović.

Janjušević je, na pitanje da li se čekao pogodni politički trenutak za objavu naredbe za sprovođenje istrage, kazao da postoji sistem obrade operativnih podataka koji se unose u  elektronski sistem, te da je to predviđeno u svakom predmetu. Na dodatno pitanje da li su postojale zloupotrebe oko unošenja podataka u baze odgovorio je: "Moguće".

- Zar je potrebno u sektoru bezbjednosti da dobijemo informacije iz Francuske, a imali smo gotove podatke od naših policijskih službenika. Četiri puta je Mustafa saslušavan. Zbog čega se čekalo toliko godina pitanje je za Specijalno državno tužilaštvo - kazao je Janjušević.

Operativni podaci su, dodaje, krajem 2020. prikupili operativne podatke, potom je došlo do promjene menadžmenta, i ti podaci su bili sklonjeni, da bi poslije pet godina bili izvučeni i slavodobitno se pohvalili da je razbijen ogranak kriminalnog klana i rasvijetljeno šest ubistava.

Krsmanović je konstatovala da je direktor Uprave policije Lazar Ščepanović u saopštenju, nakon hapšenja, kazao da je u pitanju bila višemjesečna akcija.

Janjušević je precizirao da je 1. avgusta 2020. Specijalni policijski tim imao podatke od Mustafe o ovim, tad još, nerasvijetljenim ubistvima.

Martinović je kazao da je prirodno da na policiju ima doza političkog pritiska, kako bi radili bolje, a ne u interesu jedne stranke. 

- Politički pritisak je svuda prirodan, ali u Crnoj Gori nije da rade bolje nego u interesu jedne političke grupacije - ocijenio je Martinović.

Ističe da su svjedoci saradnici najbolji instrument za borbu protiv organizovanog kriminala. 

- Ko će to da bude ako dozvolite da Mustafu ubiju na ulici - upitao je Martinović.

Na pitanje da li ovakav model rada urušava povjerenje u institucije odgovara da građani ne pamte ništa.

- Evo pogledajte primjer "Majbaha". Rekli su da će ga prodati. Ne da ih nisu prodali, nego su sjeli u njih - naveo je Martinović.

Politički marketing

Krsmanović je rekla da je sve što rade podređeno političkom marketingu, ispostavlja se jedne partije koja rukovodi službom bezbjednosti. 

Potvrdno odgovara na pitanje da to urušava povjerenje građanki i građana u institucije. 

. Nema reakcije, jer kad živite u policijskoj hunti ljudi su uplašeni. Vidjeli smo što se dogodilo mladiću koji je privođen i hapšen samo zbog toga što je, kako je saopštio, na benzinskoj pumpi snimio "Majbaha" - podsjetila je Krsmanović.

Ona je ocijenila da niko ranije nije reagovao povodom izjava Mustave jer - nije bilo političkog interesa.

Martinović je rekao da je Petar Lazović žrtva ovog sistema. 

- On je bio jedan od najboljih operativaca. On je obezbijedio toliko svjedoka i informacija, da nema teoretske šanse da bude član klana u kom je pohapsio više od 120 pripadnika ili saradnik klana a dao je informacije na osnovu kojih se zaplijeni brod droge tog klana. Treća stvar koja ga isključuje kao pripadnika kriminalnog miljea je da ga optužuju kao člana kavačkog, škaljarskog i policijskog klana, kao i klana "general". On je jedina osoba koa je istovremeno u četiri ili pet kriminalnih grupa. Ko samo tu činjenicu posmatra, to je jasan indikator da nije ni u jednoj, već da je infiltriran u svakoj koja je djelovala na teritoriji Crne Gore - naglasio je Martinović. 

Dodaje da je bio član jednog klana, ovaj drugi bi to sigurno znao. 

- On je, kako ga je bivši glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić opisao, bio operativni saradnik policiji i tužilaštvu - naveo je Martinović.

Smatra da se percepcija javnosti o Lazoviću teško može promijeniti.

- Za samo prve dvije godine protiv njega je napisano skoro 3.000 negativnih tekstova, nema nijedan afirmativan. U okviru te kampanje koja je pokrenut protiv njega, prvenstveno jer je sin Zorana Lazovića, pisano je više tekstova da je Lazović mučio one koje uhapsi. Do sad je u svim tim postupcima navodnog mučenja oslobođen optužbi. O tome ni u jednom mediju nema ništa - rekao je Martinović.

Dodaje da u slučaju Petra Lazovića imamo jedinu presudu protiv premijera (Dritana Abazovića), u kojoj je dokazano da je država diskriminisala osobu u pritvoru. 

- Medijski se sve svelo na objavu presude u jednom medijskom listu - rekao je Martinović i dodao da Lazović nema medije da bi iznio istinu. 

Ističe da je indikator diktature u nastajanju kad grupacija koja kontroliše bezbjednosni sektor pokušava da kontroliše i pravosuđe. 

- Ne znam da li građani razumiju koja je opasnost kad političar traži da sudija donese odluku koja njemu odgovara - kazao je Martinović.

Janjušević je rekao da je njemu ostalo simptatično da su svi svjedoci Specijalno državnog užilaštva u svojim izjavama tokom suđenja Zoranu Lazovića afirmativno se izjasnili o njegovom radu. 

- Ne dovodim u sumnju da će on dokazati svoju nevinost. Dva važna pravna instituta treba ukinuti - institut jemstva i prezumpciju nevinosti. U crnogorskom pravosuđu prezumpcija nevinosti ne postoji. Ljudi se drže u pritvori, uz svo uvažavanje tih mjera, toliko dugo - to je mjera obezbjeđenja optuženog na suđenju. Institut jemstva - ne pamtim da je negdje uvaženo jemstvo. Najveće jemstvo u crnogorskom pravosuđu je odbijeno - naglasio je Janjušević.

Martinović je podsjetio da se za Petra Lazovića krenulo s jemstvom od 500.000 pa se povećavalo - davale su se nekretnine za jemstvo, a kad se iscrpila porodična imovina, nastupili su prijatelji koji su dali stanove, zemlju, poslovne prostore. 

- Za sve sam morao da dokažem da je zakonitog porijekla. Došli smo do iznosa od više od devet miliona eura i nije bilo dovoljno. Onda sam kazao da je institut jemstva iluzija u Crnoj Gori. Zakon ne važi za Lazovića. To je cijela priča - ocijenio je Martinović.

Janjušević poručuje da država i sektor bezbjednosti mora biti jači od mafije.

Poziv za učešće u emisiji upućen je i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i tužilaštvu, ali odgovora nije bilo.