U skladu sa evropskim preporukama o pravednoj tranziciji, Rudnik uglja Pljevlja (RUP) predstavio je aktivnosti u okviru Plana pravedne tranzciije kroz poslovnu transformaciju, koji je ove godine bio u fokusu međunarodnog simpozijuma energetike EPCG NET 2025, navedeno je u saopštenju RUP-a.&nbsp;
Izvršni direktor RUP-a Nemanja Laković istakao je ključne projekte i starteške pravce koji imaju za cilj diversifikaciju poslovanja i jačanje tržišne konkurentnosti kompanije.
- Unutar RUP-a postoje različite službe koje imaju potencijal da se izdvoje kao posebne djelatnosti i nastave da posluju na tržištu. Već sada naša građevinska grupa uspješno dobija poslove kroz tenderske postupke sa EPCG, Eko fondom i Opštinom Pljevlja, što potvrđuje njen tržišni potencijal - naveo je Laković.
Poseban iskorak, dodaje se, napravljen je remontom postrojenja asfaltne baze u Židovićima koja je sada tehnički spremna za građevinsku sezonu i obezbjeđuje 20 novih realnih radnih mjesta.&nbsp;
U domenu obnovljih izvora energije, RUP je pokrenuo procedure za dobijanje UT uslova za izgradnju solarne elektrane snage 50 MW, dok je kompletirana tehnička dokumentacija za MHE “Durutovići”.
- U skladu sa zakonksom obavezom o rekultivaciji zemljišta, RUP je 2025. godine planirao rekultivaciju 35 hektara zemljišta više nego što je urađeno proteklih 15 godina. Povlačenjem površinskog kop-a iz centra grada i izmještanjem korita rijeke Ćehotine stvara se nova urbana zona u kojoj je u planu razvoj poslovno – turističkog centra, za koji su već u toku razgovori s potencijalnim investitorima - dodaje Laković.
Kako se navodi u saopštenju, iako se transformacija intenzivno sprovodi, gašenje sistema RUP i TE “Pljevlja” nije realno u bliskoj budućnosti, jer predstavljaju ključne stubove energetske stabilnosti Crne Gore. Istovremeno, Plan tranzicije otvara prostor za održivi razvoj lokalne zajednice kroz zelene i inovativne projekte.
Međunarodni simpozijum EPCG NET 2025 okupio je oko 250 učesnika iz 17 zemalja, uključujući vodeće stručnjake iz oblasti obnovljivih izvora, pravedne tranzicije, energetske efikasnosti, skladištenja energije i novih tehnologija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

RUP u fazi tranzicije – razvoj tržišno konkurentnih djelatnosti i investicije u obnovljive izvore

Tender Rudnika uglja Pljevlja za stručni nadzor izmještanja korita rijeke Ćehotine, procijenjene vrijednosti pola miliona eura, oboren je odlukom Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki koja je 19. maja uvažila žalbu konzorcijuma „Projectman-Geotehnika Montenegro“. Rudniku je naloženo da u roku od 15 dana ispravi nepravilnosti na koje mu je rješenjem Komisije ukazano. <h2>Izvođač se još čeka</h2> Ovaj tender raspisan je 31. decembra prošle godine, zajedno sa još dva – za izvođača radova izmještanja korita rijeke Ćehotine, u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om, i za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova - vrijednosti 300.000 eura. Konzorcijumom - „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ Mionica dobio je posao izmještanja korita Ćehotine, a ugovor sa Rudnikom uglja potpisan je 23. aprila. Iz Rudnika je 1. maja saopšteno da se radovi u koritu Ćehotine izvode prema planiranoj dinamici. Početkom maja pitali smo ovu kompaniju da li je izabrani konzorcijum počeo sa radovima, ali nam do danas nijesu odgovorili. A na radilištu je, kažu naši sagovornici iz Pljevalja, radno, iako „mehanizacija izabranog izvođača još nije stigla“. - Tu su tri-četiri kamiona i pet-šest mašina. Navodno, veliki broj mehanizacije i ljudstva treba da dođe. Radili bi u dvije smjene uz logistiku Rudnika i naše operative – kaže naš nezvaničan sagovornik iz Rudnika. Tvrdi da se direktor ovog preduzeća Nemanja Laković „bori da firma njegovog šure bude izabrana za nadzor“. - Kako je na tender za nadzor uložena i prihvaćena žalba, resorno ministarstvo je, nezakonito, dalo saglasnost da nadzor, bar tako oni pričaju, privremeno radi tim koji će formirati Rudnik. Sve u svemu, teški kriminal po svakom elementu. Niti je završen projekat izmještanja u cjelosti, niti firme iz Srbije koje su odabrali ispunjavaju zakonom uslove za rad u Crnoj Gori. Procijenjena vrijednost nadzora je 3,5 puta veća od normalne – tvrdi naš izvor.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052307050_6bb96f3b971fd4c91d536f65b24f60fd184a176b646148fa93f5208034b65245.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052307050_6bb96f3b971fd4c91d536f65b24f60fd184a176b646148fa93f5208034b65245" data-rendition-name="original" width="1060" height="813" loading="lazy" alt="Ekipe Rudnika uglja pripremile korito Ćehotine za izvođača radova"><figcaption>SA POSLOM SE VEĆ KASNI: Ekipe Rudnika uglja pripremile korito Ćehotine za izvođača radova</figcaption></figure>  Kaže i da je Rudnik „konzorcijumu koji je izabran za izvođača pripremio kompletan kamen - 150.000 kubika na samom kanalu, a ponudom je trebalo da ga iskopaju i ugrade oni“. - Zna se kome ide razlika... Sve u svemu, ispariće jedno 6-7 miliona eura – uvjeren je naš sagovornik. <h2>Žalba na tender</h2> Kao najpovoljnija na tenderu za nadzor radova izabrana je ponuda „Decom group“ doo Podgorica sa podugovoračem „Indel inženjering“ doo Podgorica – 257.777 eura. Međutim, Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki stigla je žalba konzorcijuma „Projectman-Geotehnika Montenegro“, koja je prihvaćena, i konzorcijuma Institut za građevinarstvo, koja je odbijena. Komisija se, između ostalog, saglasila sa ocjenom konzorcijuma „Projectman-Geotehnika Montenegro“ da je odluka Rudnika nezakonita „jer naručilac u obrazloženju iste nije naveo-prezentovao sadržinu dostavljenih izjava privrednog subjekta ponuđača 'Decom Group' d.o.o. Podgorica i njegovog podugovarača 'Indel inženjering' d.o.o. Podgorica ... kao i da nije u skladu sa članom 135a ZJN izvršio provjeru izjave ponuđača 'Decom Group' d.o.o. Podgorica u odnosu na postojanje osnova za obavezno isključenje propisanih članom 108 tač. 4 i 5 ZJN“... - Dakle, iz navedenog činjeničnog stanja jasno i nesumnjivo proizilazi da naručilac u obrazloženju pobijane odluke nije naveo koje su odgovore, podatke i informacije ponuđač Decom Group d.o.o. Podgorica i njegov podugovarač Indel Inženjering d.o.o. Podgorica ... naveli u svojim izjavama privrednog subjekta u odnosu na pitanja i zahtjeve predviđene obrascem izjave privrednog subjekta u pogledu obaveznih uslova za učešće u postupku javne nabavke, uslova za obavljanje djelatnosti, uslova stručne i tehničke sposobnosti i u odnosu na osnove za obavezno isključenje iz postupka javne nabavke, kako bi utvrdio da li su izjave privrednih subjekata ovih ponuđača i njihovih podugovarača u skladu sa Uputstvom za popunjavanje izjave, te da li zbog sadržaja datih izjava postoji osnov iz člana 108 ZJN za obavezno isključenje ponuđača Decom Group d.o.o. Podgorica, odnosno neki drugi osnov iz člana 108 ZJN za obavezno isključenje ponudača RMA INŽENJERING DOO iz predmetnog postupka javne nabavke – piše, pored ostalog, u odluci Komisije. Piše i da Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode konzorcijum „Projectman-Geotehnika Montenegro“ u odnosu na ponuđača „Decom Group“ d.o.o. Podgorica „budući da su isti bez uticaja na drugačiju odluku u ovoj pravnoj stvari“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052307050_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025052307050_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1579" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"><figcaption>TVRDI DA JE ON ŽRTVA PRITISAKA: Nemanja Laković(Photo: PV Portal)</figcaption></figure>  <h2> Brojne nezakonitosti</h2> Da su i izbor izvođača radova pratile brojne neregularosti Portal ETV je objavio ranije, kao i da je izabrani konzorcijum ovaj višemilionski posao dobio zahvaljujući vezama sa direktorom Rudnika Nemanjom Lakovićem. - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – kazali su ranije izvori Portala ETV. Konzorcijum čija je ponuda eliminisana - „Agqamont“ Herceg Novi, „Aqua Mont Service“ Beograd i „Hidrotehnika – Hidroenergetika“ Beograd uložio je žalbu, ali je ubrzo i povukao pod silnim pritiscima kojima su bili izloženi, kako smo i najavili u tekstu od 31. marta – „Stoji li Laković iza izbora konzorcijuma za posao vrijedan skoro 20 miliona eura?“. A žalili su se zbog bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Nekoliko dana nakon naših tekstova u kojima smo upozorili na nezakonitosti i da će konzorcijum koji nije dobio posao pod pritiscima povući žalbu, oglasili su se iz Rudnika, kada je žalba povučena, s porukom da je „postupak okončan na potpuno zakonit i transparentan način i u najboljem interesu Rudnika uglja AD Pljevlja, kao i naše države“. Ustvrdili su i kako su od raspisivanja tendera „kompanija i izvršni direktor Nemanja Laković, bili izloženi velikim pritiscima za odlaganje tendera, a o svim uslovljavanjima obaviješteni su i nadležni organi“. - Da li je vršen pritisak na ostale aktere ovog procesa, a prije svega kompaniju „Aquamont“, oko podnošenja, ali i povlačenja žalbe, kako su naveli pojedini mediji, pitanje je za njih, ali i za nadležne institucije – saopštili su iz Rudnika 8. aprila. U saopštenju su istakli da nakon potpisivanja ugovora sa odabranim izvođačem radova ulaze u trku sa vremenom, jer projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine moraju završiti do kraja ove građevinske sezone, „što je duplo manje vremena u odnosu na projektovano“. U julu prošle godine Vlada je usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052307050_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052307050_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja"><figcaption>ZAPOŠLJENI UPOZORAVAJU NA NEZAKONITOSTI: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja</figcaption></figure>  Posao je trebalo da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om, kao i još dva ukupne vrijednosti 800.000 eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20.

Kaćuša Krsmanović

Laković bi šuru za nadzornika?!

Kompanija „Aquamont“ d.o.o. iz Herceg Novog povukla je, u ime konzorcijuma, žalbu na tender Rudnika uglja za izmještanje korita rijeke Ćehotine, a u dokumentu naslovljenom „odustanak od žalbe“, u koji je Portal ETV imao uvid, piše da obavještavaju „Naručioca i Komisiju za zaštitu prava da odustaje od podnete žalbe u potpunosti“. - Ponuđač zajednička ponuda „Aquamont“ d.o.o. iz Herceg Novog, u ime konzorcijuma (koga čine „Aquamont“ d.o.o. Herceg Novi, „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika-Hidroenergetika“ AD Beograd) shodno članu 190 Zakona o javnim nabavkama, Komisiji za zaštitu prava upućuje ovaj zahtev za odustanak od žalbe na Odluku o izboru najpovoljnije ponude broj 02/1-4906/1 od 18.03.2025. godine koju je donio Rudnik uglja Pljevlja u postupku javne nabavke „Izmiještanje rijeke Ćehotine“ – piše, između ostalog u dokumentu čiji datum je 3. april. Uz ovaj dokument dostavljena su i ovlašćenja druge dvije kompanije koje su činile konzorcijum da su saglasne da firma „Aquamont“, kao nosilac konzorcijuma, „obavesti Naručioca i Komisiju za zaštitu prava da bezuslovno odustaje od podnete žalbe u potpunosti“. Portal ETV i Televizija E objavili su da se vodi žestoka bitka u političkim i biznis krugovima da konzorcijum koji predstavlja kompanija „Aquamont“ iz Herceg Novog, povuče žalbu na tender Rudnika uglja Pljevlja za projekat izmještanja korita Ćehotine vrijedan blizu 20 miliona eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130412_dc735676a0051f4fe8a3f6fa2512b585abe934f0491113158fcba5192973d485.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404130412_dc735676a0051f4fe8a3f6fa2512b585abe934f0491113158fcba5192973d485" data-rendition-name="original" width="1080" height="1341" loading="lazy" alt="Odustanak od žalbe Ćehotina"> </figure>  Izvor Televizije E kazao je juče da je vlasniku firme „Aquamont“ stigla ponuda koja se ne odbija – konzorcijum koji je prošao na tenderu, kako kaže naš izvor, ponudio je firmi „Aquamont“ oko 300.000 eura kako bi povukao žalbu. Ponuda Konzorcijuma na čijem je čelu „Aquamont“, iako jeftinija, eliminisana je iz postupka, a oni su prošle sedmice Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki dostavili žalbu. Žalba se odnosila na bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U konzorcijumu su, osim, kompanije „Aquamont“ iz Herceg Novog - preduzeća „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika-Hidroenergetika“ ad Beograd. Komisija Rudnika uglja izabrala je na tenderu, za posao vrijedan blizu 20 miliona eura, konzorcijum koji čine „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ doo Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ doo Mionica. Izvor Televizije E navodi da je upravo iz kompanije „Kolubara“, vlasniku Aquamonta ponuđen novac u zamjenu za povlačenje žalbe na tender. Izvori Portala ETV ranije su kazali da je ovaj konzorcijum prošao na tenderu zahvaljujući vezama sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Nemanjom Lakovićem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130416_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404130416_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1579" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"> <figcaption>Nemanja Laković(Photo: PV Informer )</figcaption> </figure>  - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – rekli su izvori Portala ETV. Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da će firma „Aguamont“, najvjerovatnije, biti primorana da povuče žalbu, jer su „izloženi strašnim pritiscima i u Srbiji i u Crnoj Gori“. Da posao mora ostati konzorcijumu koji je izabran bilo je jasno i nakon što se oglasio Laković, odmah pošto je stigla žalba na tender, kada je saopštenjem za javnost Rudnik uglja Pljevlja pozvao Komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki da brzo djeluje, uz tvrdnju da je žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, zbog čega prijete nesagledive štete elektroenergetskom sistemu Crne Gore. Naglasili su i da je izmještanje korita rijeke Ćehotine projekat od najvećeg državnog značaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130428_feb1e092f17a863245ef08b3e96048b26e5280fdadedea7d6337e2dcaf9cacda.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404130428_feb1e092f17a863245ef08b3e96048b26e5280fdadedea7d6337e2dcaf9cacda" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Izmještanje Ćehotine"> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130416_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250404130416_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> </figure>

Kompanija „Aquamont“ podlegla pritiscima, povukli žalbu na tender za izmještanje korita Ćehotine

Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prijavljeno je 2. februara u 18.25 časova da je u selu Rađevići došlo do požara u kojem je uništeno vozilo marke „renault“, vlasništvo Rudnika uglja Pljevlja – saopšteno je Portalu ETV iz Uprave policije.&nbsp; Ističu da je mjesto događaja „obezbijeđeno od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja“ i da je „na licu mjesta izvršen uviđaj“. - Nakon izvršenih izviđajnih radnji, sprovedenih svih vještačenja i prikupljenih obavještenja biće utvrđene okolnosti pod kojima je došlo do požara na navedenom vozilu – saopštili su iz Uprave policije na naša pitanja. Ono što proizilazi iz odgovora policije je da im je događaj prijavljen tek nakon što su mediji izvijestili, prvo Portal Antena M u 16.41, a onda i Portal ETV u 17.52, da je u selu nadomak Pljevalja izgorio automobil Rudnika uglja. Oba teksta pratio je video zapis uništenog vozila. Portalu ETV snimak je dostavljen u 15.43, ali smo čekali potvrdu informacije. Odgovorio nam je izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković da je u ranim jutarnjim satima informisan da je u subotu veče, 1. februara, „došlo do oštećenja jednog putničkog vozila u vlasništvu RUP-a“.&nbsp; - Zatražio sam od nadležnih službi u kompaniji sve informacije povodom ovog događaja nakon čega ćemo odlučiti o daljim odgovarajućim koracima – kazao je on Portalu ETV. Iz RUP-a su se juče oglasili i saopštenjem ističući da je u toku prikupljanje izjava od svih osoba povezanih sa incidentom, nakon čega će se utvrditi odgovornost i odlučiti o daljim koracima. - Po nalogu izvršnog direktora pozvana je policija da izvrši uviđaj - piše u saopštenju. Zašto je informacija skrivana od policije skoro 24 sata niko nije objasnio.&nbsp; Našem portalu u neđelju veče komandir Služba zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja Bogdan Bojović rekao je da ni oni nijesu bili obaviješteni o požaru u selu Rađevići kraj Boljanića. - Mi apsolutno nijesmo imali poziv s te lokacije, naše ekipe nijesu tamo upućivane ili intervenisale, niti smo imali bilo kakvu informaciju o tom događaju – kazao je Bojović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024090609094_744a910582590a6b28840ce540bd8c96cabe8353ebbbd33c705ebd268d63a4b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024090609094_744a910582590a6b28840ce540bd8c96cabe8353ebbbd33c705ebd268d63a4b3" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="Milan Lekić"> <figcaption>Milan Lekić</figcaption> </figure>  Službeni automobil RUP-a, marke „laguna“, koji je izgorio u požaru, koristio je novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović, ali, prema tvrdnjama naših izvora on ga je posudio Lekiću koji ga je uništio. Navodno je Lekić u selu vatrom krčio livadu i plamen je zahvatio i automobil. - Lekić je krčio livadu, zapalio je i vatra se otrgla kontroli i zahvatila auto – tvrdi nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Kaže i kako se Lekić branio da su se na vozilu zapalile instalacije i da je zato izgorjelo. Na fotografijama koje nam je dostavio naš izvor vidi se da je livada paljena i parkirani automobil, a na snimku potpuno zapaljeno vozilo Rudnika. Lekić je i 11. oktobra prošle godine uništio skupi automobil RUP-a. Tada je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika i pijan je vozio „infiniti“, premium brend „nisana“, kada je izazvao saobraćajni udes i skoro potpuno havarisao vozilo. Imao je više od jednog promila alkohola u krvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204070212_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250204070212_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lekić pijan slupao službeni „infiniti“"> <figcaption>Lekić pijan slupao službeni „infiniti“(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp; Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjednika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Službeni automobil koji je pijan slupao Lekić i obećao da će platiti popravku i dalje „leži“ u krugu Rudnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204070212_551f7b462b670f4648a7e59ce3625fd68a5ba1464b1a3775ee12bdf569c5b356.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250204070212_551f7b462b670f4648a7e59ce3625fd68a5ba1464b1a3775ee12bdf569c5b356" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Skupi „infiniti“ i dalje čeka popravku"> <figcaption>Skupi „infiniti“ i dalje čeka popravku(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na naša pitanja zašto vozilo još nije popravljeno ranije je Portalu ETV saopšteno da se radi procjena štete. Lekić je privođen i u maju prošle godine, takođe, zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. I prije desetak dana našao se u žiži kada je nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica saopštio da Lekić nije vratio otpremninu u iznosu od 8.000 eura, koliko mu je isplaćeno 9. februara 2017. godine kada mu je prestao radni odnos u Vodovodu. Kako je Ječmenica objasnio, Lekić je morao vratiti taj novac, jer je prije isteka zakonskog roka od pet godina, zasnovao radni odnos u drugom državom preduzeću - Rudniku uglja Pljevlja 12. aprila 2021. godine. Ječmenica tvrdi da je Lekić prilikom zapošljavanja u Rudniku „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje radnog odnosa postoji zakonska smetnja, odnosno da je bio dužan da prvo vrati otpreminiu Vodovodu. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Između ostalog - ugovor sa privrednim društvom Energy Industrial Holding DOO Pljevlja, o prodaji uglja namijenjenog za proizvodnju peleta i briketa, u decembru 2021. godine, zatim zaključivanje ugovora sa Elektroprivredom Srbije o prodaji mrko-lignitnog uglja u maju 2022. godine, kao i zaključivanje ugovora sa privrednim društvom Inženjering promet plus d. o. o. Beograd o prodaji mrko-lignitnog uglja u junu prošle godine, ali i kupovini ,,dampera“ 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>Poslovna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Status ovih predmeta nije poznat javnosti. Milan Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i, maltene je, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Kako smo ranije pisali, pljevaljski ogranak NSD je pod njegovom kontrolom, toliko da ni lider ove prosrpske i proruske partije, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nema mogućnost da utiče na odluke. On je, prema nezvaničnim informacijama, u žestokom sukobu sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, Dariom Vranešom i u septembru prošle godine bio je pripremio puč i njegovu smjenu, ali mu je plan propao, jer se ispostavilo da Vraneš ima znatnu podršku glasača ove partije u Pljevljima. Tada je i Mandić dolazio u Pljevlja kako bi posredovao da se tenzije spušte i ne izaziva kriza vlasti u ovom gradu. Izvori Portala ETV iz Pljevalja tada su kazali da Lekić ruši Vraneša, jer ga ovaj „ne sluša, ne bira izvođače radova po njegovom diktatu i radi po svome“.

Skoro 24 sata od policije skrivano da je vozilo Rudnika izgorjelo u požaru

Službeni automobil Rudnika uglja Pljevlja, marke „laguna“, koji koristi novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović, uništen je u požaru, u pljevaljskom selu Rađevići kraj Boljanića, a, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV uništio ga je bivši direktor ove kompanije i doskorašnji predsjednik Odbora direktora ovog preduzeća Milan Lekić. Prema zvanično nepotvrđenim informacijama, automobil je Krezović posudio Lekiću, a ovaj je u selu vatrom krčio livadu i plamen je, navodno, zahvatio i automobil. - Rano jutros sam informisan da je sinoć došlo do oštećenja jednog putničkog vozila u vlasništvu RUP-a. Zatražio sam od nadležnih službi u kompaniji sve informacije povodom ovog događaja nakon čega ćemo odlučiti o daljim odgovarajućim koracima – kazao je Portalu ETV izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020218028_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020218028_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Milan Lekić"> </figure>  Pitanja smo uputili i Upravi policije, ali, za sada, nema odgovora. - Lekić je krčio livadu, zapalio je i vatra se otrgla kontroli i zahvatila auto – tvrdi nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Kaže i kako se Lekić brani da su se na vozilu zapalile instalacije i da je zato izgorjelo. Na fotografijama koje nam je dostavio vidi se da je livada paljena i parkirani automobil uz nju, a na snimku potpuno zapaljeno vozilo Rudnika. Lekić je 11. oktobra prošle godine, dok je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika, u saobraćajnom udesu koji je izazvao u pijanom stanju, sa više od jednog promila alkohola u krvi, uništio skupi službeni automobil ove kompanije „infiniti“, premium brend „nisana“. Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjendika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Službeni automobil koji je pijan slupao Lekić i obećao kako će on platiti popravku i dalje „leži“ u krugu Rudnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020218028_551f7b462b670f4648a7e59ce3625fd68a5ba1464b1a3775ee12bdf569c5b356.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020218028_551f7b462b670f4648a7e59ce3625fd68a5ba1464b1a3775ee12bdf569c5b356" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Lekićevo slupano vozilo"> <figcaption>Skupo vozilo Rudnika koje je Lekić uništio u udesu još nije popravljeno</figcaption> </figure>  Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i, maltene je, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Na naša pitanja zašto vozilo još nije popravljeno ranije je Portalu ETV saopšteno da se radi procjena štete. Lekić je privođen i u maju prošle godine, takođe, zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. On se i prošle sedmice našao u žiži kada je nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica saopštio da Lekić, koji je u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12. aprila 2021. godine, prije proteka roka od pet godina, od 9. februara 2017, kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu, još nije vratio tu otpremninu. Ječmenica tvrdi da je Lekić prilikom zapošljavanja u Rudniku „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje radnog odnosa postoji zakonska smetnja, odnosno da je bio dužan da prvo vrati otpreminiu Vodovodu. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Između ostalog - ugovor sa privrednim društvom Energy Industrial Holding DOO Pljevlja, o prodaji uglja namijenjenog za proizvodnju peleta i briketa, u decembru 2021. godine, zatim zaključivanje ugovora sa Elektroprivredom Srbije o prodaji mrko-lignitnog uglja u maju 2022. godine, kao i zaključivanje ugovora sa privrednim društvom Inženjering promet plus d. o. o. Beograd o prodaji mrko-lignitnog uglja u junu prošle godine, ali i kupovini ,,dampera“ 2022. godine. Status ovih predmeta nije poznat javnosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8XSrut-18GQ%3Fsi%3DZluQ3FC2Tyh4wt-3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Laković informisan da je „laguna“ uništena, još ne zna da li je zapalio Lekić

Rudnik uglja će u ovoj godini, zbog ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja u trajanju od osam mjeseci, ostati bez 48 miliona eura na prihodnoj strani, saopštio je njegov izvršni direktor, Nemanja Laković.
On je u intervjuu za Dan kazao da ova godina neće biti godina rezultata, već godina preživljavanja, u kojoj treba da završe projekte koji su kasnili, ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine.
- Ova godina je jedna od najtežih za energetski sektor Crne Gore. Rješavanje projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine znače opstanak energetskog sistema Crne Gore, tako da će završetak tih projekata biti uslov za dalji stabilan rad TE i Rudnika uglja - rekao je Laković.
On je poručio da finansijski rezultat nikako ne može biti dobar ove godine, jer je dosta toga došlo na naplatu zbog dugogodišnjeg zanemarivanja navedenih projekata i njihovog “guranja pod tepih” u prethodnom periodu.
Laković je naveo da su u prošloj godini ostvarili najbolji rezultat u energetskom sektoru Crne Gore i da će nastaviti da doprinose stabilnosti cijele EPCG grupe.
- Godinu za nama smo završili sa pozitivnim rezultatom. Trebalo bi da ostvarimo dobit od oko 15 miliona EUR, što je na nivou 2023. Ipak, moram napomenuti da smo mi prošle godine uporedo izvodili i investicione radove na koritu rijeke Ćehotine, koji su prioritet Rudnika i cijelog energetskog sistema Crne Gore. Upravo dobit će biti kao što sam rekao na nivou 2023. i pored produženog remonta TE Pljevlja i investicionih radova - naveo je Laković.
On je podsjetio da je na sjednici Skupštine akcionara donijeta odluka o isplati dividende za 2021. i 2022. godinu.
- Svako povlačenje dividende u ovoj godini dovelo bi do destabilizacije poslovanja Rudnika, ali sam siguran da će se o tome voditi računa i da isplate neće biti tokom ove godine kada su planirane kapitalne investicije od velike važnosti za funkcionasanje energetskog sistema Crne Gore - objasnio je Laković.
Kada je u pitanju projekat izmještanja rijeke Ćehotine, Laković je istakao da je to projekat od najvećeg državnog značaja, jer bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE Pljevlja nema ni energetske stabilnosti Crne Gore.

Rudnik uglja zbog rekonstrukcije TE ostaje bez 48 miliona prihoda

Na jučerašnjoj sjednici je Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja Pljevlja (RUP) donio odluku o isplati dividende za 2021. i 2022. godinu.
Elektroprivreda je stopostotni vlasnik Rudnika uglja i njegova majka kompanija, a Odbor direktora EPCG je u svojstvu Skupštine akcionara RUP-a nadležan za funkcionisanje pljevaljske kompanije.
<h2>Očekivanja u RUP-u&nbsp;</h2>
U saopštenju Rudnika uglja se navodi da se izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković nada da im EPCG ovaj novac neće uzeti tokom iduće godine.
- Svako povlačenje dividende u sljedećoj godini dovelo bi do destabilizacije poslovanja RUP-a, ali sam siguran da će se o tome voditi računa i da isplate neće biti tokom naredne godine kada su planirane kapitalne investicije od velike važnosti za funkcionisanje energetskog sistema Crne Gore – kazao je Laković na sjednici, kako je saopšteno iz RUP-a.
Dodaju i da su, prilikom donošenja odluke o isplati dividende, vlasnici kapitala odnosno EPCG konstatovali da eventualna isplata dividende neće ugroziti investicije i likvidnost RUP-a.
- Predmetna dividenda je utvrđena po zahtjevu Skupštine akcionara, a na osnovu zaključaka Vlade Crne Gore. Direktor Laković je naglasio da je ove godine RUP ostvario najbolji rezultat u energetskom sektoru Crne Gore i nastaviće da doprinosi stabilnosti cijele EPCG grupe – zaključuju iz RUP-a.
Da je EPCG odlučila da „skine“ dvogodišnju dividendu Rudniku uglja, Pobjeda je objavila u ponedjeljak, a prema našim saznanjima tome se protivio Odbor direktora RUP-a zbog izazovne naredne godine koja ih čeka.
<h2>Najzahtjevnija godina&nbsp;</h2>
U nedavnom intervjuu Pobjedi Laković je kazao da će u ovoj godini ostvariti dobit od 15 miliona eura, ali da će iduća godina biti najzahtjevnija ikada, i za njih i za cijeli energetski sistem, imajući u vidu planiranu ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine.
Laković je nedavno istakao da će kompanija zbog zastoja u radu Termoelektrane Pljevlja aredne godine u trajanju od osam mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije ostati bez 48 miliona eura na prihodnoj strani.
Iz EPCG su ranije dnevnom listu Dan, na pitanje zbog čega će uzeti 7,7 miliona eura dividende u takvom trenutku, kazali da će EPCG iduće godine imati veće izdatke nego RUP, jer će ih zbog zastoja TE Pljevlja, uvoz električne energije koštati oko 80 miliona eura. Uvjeravaju da poslovanje RUP-a neće biti ugroženo isplatom dividende.
- Naša kompanija, kao vlasnik RUP-a, poseže za povlačenjem dividende shodno zakonskim i statutarnim pravima, te potrebama koje se odnose na adekvatnu realizaciju predstojećih poslovnih aktivnosti – kazali su iz EPCG za Dan.
RUP je iduće godine planirao brojne investicije, od čega će ih samo završetak izmještanja toka Ćehotine koštati oko 20 miliona eura, a kupovina imovine mještana Kalušina za potrebe eksploatacije uglja 3,6 miliona eura. Planiraju i pokretanje proizvodnje asfalta, otvaranje fabrike za proizvodnju HTZ opreme i izlazak laboratorije RUP-a na tržište.
Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 19,2 miliona eura, što je 130,5 posto slabiji rezultat nego u istom periodu lani, pokazuje finansijski izvještaj ove kompanije za prva tri kvartala. Ovogodišnji poslovni rezultat državne elektroenergetske kompanije je za čak 82,17 miliona eura lošiji nego u istom periodu prošle godine, kada je EPCG bila u plusu od 62,97 miliona eura. Na čelu Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović, a izvršni direktor je Ivan Bulatović.
U prvih devet mjeseci ove godine EPCG je ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 294 miliona eura i ostale prihode od poslovanja u iznosu od 1,14 miliona eura. U odnosu na isti period prošle godine prihodi od prodaje i ostali prihodi su manji za 23,89 odsto ili 92,6 miliona eura.
U prva tri kvartala ove godine EPCG je imala ukupne troškove poslovanja računajući i troškove zarada, naknada zarada i ostale lične rashode u iznosu od 318 miliona eura i oni su veći nego u istom periodu prošle godine za 2,42 odsto, odnosno za 7,89 miliona eura.
Za razliku od majke kompanije EPCG, Rudnik uglja je u prvih devet mjeseci ove godine poslovao pozitivno sa ostvarenom dobiti od 3,33 miliona eura.
<h2>Milan Lekić od juče i zvanično nije član borda&nbsp;</h2>
Na jučerašnjoj sjednici je Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja razriješio stari i imenovao novi odbor direktora Rudnika uglja Pljevlja (RUP) u kojem su mjesto zadržali Dragan Leković, Mladen Gogić i Vladislav Mićković, dok su novoimenovani članovi Dragoljub Krezović i Milanko Kečina.
Osim Milana Lekića, koji je ostavku na mjesto predsjednika borda podnio u oktobru, nakon što je slupao službeni automobil dok je bio pod dejstvom alkohola, bez mjesta u bordu ostao je i Luka Ilinčić.
Najavljeno je da će na konstitutivnoj sjednici Odbora direktora biti imenovan predsjednik.

Laković očekuje da im EPCG neće naredne godine ,,skinuti“ 7,7 miliona eura

Čitaoci našeg portala iz Pljevalja dostavili su nam snimak traktora koji preorava zemljište na terenima Rudnika uglja i iskazali zabrinutost da se, možda, ipak, nije odustalo od, kako je pokazala interna revizija, neisplativog projekta ranije uprave na čelu sa Milanom Lekićem - plantaža ljekovito bilja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fb2IOiy5sOBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Kako je krajem oktobra saopštio Laković dnevniku Vijesti, za uzgajanje ljekovitog bilja njegov prethodnik tokom tri godine uložio je skoro tri milona eura, a zarada Rudnika od ovog projekta bila je 13,5 hiljada.
Saopštio je da u magacinima imaju još 151 litar eteričnog ulja za koje bezuspješno traže kupca.
Uzgoj aromatičnog bilja na rekultivisanom kopu nekadašnje cementare Rudnik uglja pokrenuo je u oktobru 2021. godine, a Lekić je najavljivao da će zahvaljujući ovom projektu u budućnosti biti zapošljeno nekoliko stotina radnika.

VIDEO: Traktori preoravaju samo zbog redovne rekultivacije zemljišta

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nemanja-lakovic