Gotovo da nema dana da u javnost ne izađe informacija o vršnjačkom nasilju, a za samo posljednje dvije sedmice Crna Gora je zabilježila dva naročito brutalna incidenta. Dijete aktivistkinje Bojane Jokić pretučeno je ispred dvorišta Srednje mješovite škole u Zeti - slomljena mu je šaka i ima hematome. Malo prije toga, na društvenim mrežama je dijeljen snimak tuče maloljetnika u Baru, gdje je, takođe, jedan dječak pretučen, udaren nogom u glavu dok je ležao na podu.
Iako se o vršnjačkom nasilju mnogo govori, razvijaju strategije i održavaju konferencije i okrugli stolovi, stanje na terenu je duboko zabrinjavajuće. Posljednji slučajevi koji su se završili sa teškim tjelesnim povredama, u Baru i Podgorici, ukazuju da institucije i sistem kaskaju za realnim događajima.
<h2>DRI o uspješnosti suzbijanja nasilja</h2>
Državna revizorska institucija (DRI) je prepoznala problem vršnjačkog nasilja kao jedan od ključnih u društvu. Zbog toga sprovodi reviziju uspjeha „Uspješnost suzbijanja vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori“, u okviru koje analizira sve mjere i aktivnosti nadležnih institucija u periodu od 2017. do prvog kvartala 2025. godine.
Senator prof. dr Branislav Radulović ističe za Pobjedu da su preliminarni nalazi alarmantni: broj slučajeva nasilja nad djecom raste, škole ne sprovode propisane procedure, a institucije kasne sa strateškim dokumentima.
- Zaštita djece od nasilja je ustavna obaveza Crne Gore i dio je međunarodnih konvencija koje smo ratifikovali. Svako dijete ima pravo na život u miru i dostojanstvu, a društvo i država imaju obavezu da ih zaštite od svih vidova nasilja. Nažalost, dosadašnji podaci pokazuju da je stvarnost daleko od ovih obaveza - kaže Radulović.
<h2>Alarmantni podaci</h2>
Statistika jasno pokazuje da se problem pogoršava. Prema evidenciji iz informacionog sistema obrazovanja (MEIS), broj prijavljenih slučajeva vršnjačkog nasilja u školama znatno varira, ali ostaje visok.
U školskoj 2020/21. zabilježeno je 79 slučajeva. Naredne, 2021/22, broj je naglo skočio na 213. Tokom 2022/23. prijavljena su 174 slučaja, a u školskoj 2023/24. godini - 187 slučajeva. Samo do maja ove godine upisano je 175 slučajeva.
Vrste nasilja uključuju verbalno, fizičko, emocionalno, socijalno i sajber nasilje.
Radulović upozorava da ništa bolja slika ne dolazi ni iz centara za socijalni rad. Prema izvještaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2024. godinu, evidentirane su 633 prijave nasilja nad djecom. Od toga, 118 su bili slučajevi vršnjačkog nasilja, 241 emocionalnog, 109 fizičkog, 117 zanemarivanja, 21 vanporodičnog zlostavljanja i pet slučajeva eksploatacije. Posebno zabrinjava podatak da je bilo 14 prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja - svih nad djevojčicama.
Uporedni podaci pokazuju da broj prijava raste: 2023. godine evidentirano je ukupno 286 slučajeva, dok je tokom 2022. prijavljeno 216. Istovremeno, podaci Monstata govore da je broj maloljetnih počinilaca krivičnih djela 2024. iznosio 260, dok je 2021. evidentirano čak 265.
- Kada uporedite trendove, jasno je da nasilje nad djecom ne jenjava, već poprima raznovrsnije oblike. Posebno je zabrinjavajuće što se povećava broj maloljetnika i u ulozi žrtve i u ulozi počinioca - naglašava Radulović.
<h2>Nedovoljna koordinacija institucija</h2>
Uprava policije tek od 2025. vodi posebnu evidenciju o vršnjačkom nasilju. Za samo nekoliko mjeseci ove godine registrovano je 29 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim problemom, a počinilo ih je 50 maloljetnika na štetu 37 njihovih vršnjaka.
Kako bi se stvorio efikasan sistem praćenja, još Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja (2017-2021) predviđala je povezivanje baza podataka više ministarstava - rada i socijalnog staranja, unutrašnjih poslova, pravosuđa, zdravlja i prosvjete. Cilj je bio da se obezbijedi kvalitetna evaluacija i da se lakše prate promjene u zakonima i politikama. Međutim, ni do 2025. godine ova mjera nije sprovedena.
- Bez kvalitetne i objedinjene evidencije, institucije ne mogu da imaju realnu sliku o problemu. Time gubimo mogućnost da reagujemo na vrijeme i da procijenimo efikasnost mjera koje se sprovode - upozorava Radulović.
<h2>Škole ne poštuju procedure</h2>
Prema preliminarnim nalazima DRI, posebno zabrinjava stanje u obrazovnim ustanovama. Zavod za školstvo utvrdio je da od 140 osnovnih i srednjih škola koje su dostavile izvještaje, samo 15 ima aktivne timove koji rade u skladu sa propisanim procedurama za suzbijanje vršnjačkog nasilja.
- To je možda i najjasniji pokazatelj da se problemu ne pristupa dovoljno ozbiljno. Ako same škole, gdje se nasilje dešava, ne primjenjuju procedure, kako onda možemo očekivati efikasne rezultate - ističe Radulović.
<h2>Revizija i obuhvat</h2>
Revizija koju sprovodi DRI obuhvata aktivnosti šest ključnih subjekata: Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva zdravlja, Savjeta za prava djeteta i Zavoda za školstvo.
Analiziraju se brojni strateški i normativni dokumenti: Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja (2017–2021), Program za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama (2019–2021), Uputstvo školama „Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije u slučajevima pojave nasilja i vandalizma“, Set mjera Vlade iz 2023. godine, Analiza stanja i prijedlog mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama iz 2024. godine.
- Nažalost, konačan izvještaj o sprovođenju prve strategije nikada nije izrađen. Nova strategija za period 2025–2029. usvojena je tek u decembru 2024, što znači da smo imali višegodišnji jaz u strateškom planiranju i institucionalnom odgovoru na problem. To nedopustivo prolongira rješavanje pitanja koje direktno ugrožava bezbjednost djece - naglašava Radulović.
<h2>Što slijedi</h2>
Revizija je trenutno u fazi izrade nalaza i pripreme preporuka. Prema riječima Radulovića, cilj je da se jasno identifikuju slabosti, ali i dobre prakse, te da se institucijama upute konkretne preporuke za unapređenje sistema.
- Revizorski zapisnik je u završnoj fazi. Naš zadatak je da institucijama damo jasan plan za djelovanje, ali odgovornost za sprovođenje ostaje na njima. Ako preporuke ostanu mrtvo slovo na papiru, to će značiti da se društvo odriče svoje djece - zaključuje senator Radulović.
<h2>HRA: Sistem urušen</h2>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su povodom posljednjeg slučaja koji se dogodio u Zeti saopštili da je on razotkrio sve slabosti sistema. Dijete je pretrpjelo teške fizičke i psihičke posljedice, dok su institucije, umjesto brze i koordinisane reakcije, ponovo zakazale.
- Još jedno dijete u Crnoj Gori je brutalno zlostavljano od strane vršnjaka i nanijeta mu je teška tjelesna povreda - ovog puta je napadnuto u Zeti zato što je sa strane, Podgoričanin, dok su prije dvije godine u Baru djeca napadnuta jer su bila iz Sarajeva… Dječje nasilje motivisano ksenofobijom i diskriminacijom samo je odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema „svojima“ - piše u saopštenju HRA koje je potpisala socijalna radnica Martina Markolović.
Ona je istakla da vršnjačko nasilje u našoj zemlji nije više sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem. Kao glavne kritične tačke istakla je slabosti obrazovnog sistema i kućnog vaspitanja, nedostatak institucionalne odgovornosti, ali i širu društvenu ravnodušnost.
Posebno je naglasila hitnu potrebu za ozbiljnim i trajnim mjerama, kao što je povratak školskih zaštitara, čija bi fizička prisutnost imala i preventivni i zaštitni efekat.
- Mnoge škole su, zbog nedostatka političke volje, ostale bez obezbjeđenja i ostavile djecu bez važne linije sigurnosti - istakla je ona.
U saopštenju se dodaje da povratak zaštitara mora biti sastavni dio šire strategije za zaštitu djece, a ne puka administrativna odluka.
Markolović je podsjetila da ni vozač autobusa, pred kojim se događalo nasilje, nije reagovao iako je vidio napad, te nije pozvao policiju niti pomogao dječaku.
- Direktor škole je prvo odbio odgovornost tvrdeći da se nasilje nije desilo u školskom dvorištu, da bi se kasnije javno izvinio. Umjesto konkretnih mjera, uslijedilo je prebacivanje odgovornosti, sve dok slučaj nije dospio u javnost. Kada institucije djeluju tek pod pritiskom, jasno je da je sistem urušen - napomenula je ona.
U Osnovnom sudu u Baru vode se dva predmeta o posebno teškim slučajevima nasilja nad djecom - fizičkom napadu na djecu iz Sarajeva u aprilu 2023. godine i ranjavanju Darisa Mujića u oktobru 2024. godine.
U slučaju napada na Mujića, suđenje i dalje traje, ali se proces odugovlači i do danas nije donesena prvostepena presuda.
Markolović je pozvala Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) da obezbijedi ne samo pravilnike, već i dodatne psihologe, pedagoge i obučeno osoblje, te da zajedno sa centrima za socijalni rad omogući ranu intervenciju, ističući da lokalne samouprave treba da podrže škole dodatnim resursima i prostorima za savjetovanje.
- Ovo nije samo pitanje školskih pravila, već budućnosti naše djece. Vršnjačko nasilje ostavlja rane koje ne zarastaju lako. Ako žrtve ostanu same, a počinioci bez posljedica, dozvoljavamo da strah i trauma postanu svakodnevica. Vrijeme za buđenje i djelovanje je sada - zaključila je Markolović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Alarm iz DRI: Nasilje među djecom eskalira, sistem ne reaguje

U jutarnjem programu TVCG danas je o nasilju među mladima i prevenciji govorio ni manje, ni više nego Mitar Radonjić - čovjek koji je osuđivan zbog protivpravnog lišavanja slobode maloljetnika, nasilničkog ponašanja, a poznat je i po targetiranju i vršenju pritiska na novinare i slobodu izražavanja.
Radonjić je jutros uključen u Jutarnjem programu kao koautor knjige "Inicijativa mladih u svijetu kriminala".
Na bizarni postupak Javnog servisa ukazao je građanski aktivista Jovan Džoli Ulićević na društvenim mrežama, taksativno navodeći zbog čega višestruko osuđivana osoba ne bi smjela da ima minutažu na državnoj teledviziji, naročito kad se govorio o nasilju među mladima i prevenciji nasilja. A ko je Mitar Radonjić?
- Radonjić je prvi put osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca za djelo učinjeno 2011. Prema navodima iz presude, Radonjić je maloljetnike tukao ispred škole i u vozilu, a potom ih odveo u jedan apartman gdje je nastavio da ih udara rukama u predjelu glave i tijela. Kako se navodi u presudi, jednom je naredio da klekne na koljena, a onda ga udario nogom u leđa. Prestao je da ga udara kada mu je potekla krv iz nosa. Zatim im je obojici zaprijetio da će ih zapaliti ako slučaj prijave policiji - podsjetio je Ulićević.
Presudom iz 2018. godine Radonjić proglašen je krivim zato što je upotrebom sile, a drugi okrivljeni upotrebom prijetnje, pribavljao pravo za koje je smatrao da mu pripada, odnosno, prema navodima iz presude, sa drugim okrivljenim, došao do kuće oštećene u namjeri da naplati dug za izvedene građevinske radove, kada je Radonjić, nakon što je drugookrivljeni prijetio oštećenoj kuhinjskim nožem, iz ruke istrgao torbu iz koje je oduzeo i prisvojio novac u iznosu od 100 eura.
- Čovjek koji je otvorio Sklonište za žrtve trgovine ljudima, a za koje je i Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu, konstatovao da je Crna Gora nazadovala na tom polju, ističući da Vlada nije promptno djelovala i uspostavila alternativne načine za zaštitu žrtava nakon što su stručnjaci objavili vjerodostojne optužbe za zlostavljanje od strane zaposlenog sa upravljačkim dužnostima u skloništu za žrtve trgovine ljudima koje je finansirala država. Čovjek koji je otvorio niz NVO koje su dobijale ne mali novac niz godina za rad sa žrtvama nasilja iz državnih fondova, uprkos upornom ukazivanju civilnog sektora na to ko i kako vodi ove servise. Čovjek koji je pokrenuo tužbu protiv novinara Pobjeda za “proganjanje”, jer je novinar Mihailović pisao uporno o ovim stvarima i razotkrivao ih - naglašava Ulićević.
On napominje da su svi podaci koje je iznio su javno dostupni svima, uključujući i Javni servis, dokumentovani u medijima, o njima se raspravljalo i na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost, te je konstatovano u međunarodnim izvještajima.
- Hvala vam najljepša što mu od našeg novca dajete prostor - poručio je ironično Ulićević.
Radonjića je krivim proglasio presudom i Viši sud u Podgorici, 3. novembra 2014. godine, zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, kada je uslovno kažnjem zatvorom od četiri mjeseca ukoliko u roku od dvije godine ponovi krivično djelo.

500x500

1250x600

1084x550

Za TVCG normalno da o nasilju među mladima i prevenciji govori čovjek osuđivan za prebijanje maloljetnika i nasilničko ponašanje

Donald Tramp i njegova porodica su za godinu drugog predsjedničkog mandata zaradili više od 1,4 milijarde dolara, objavio je Njujork tajms.
Uredništvo Njujork tajmsa je istaklo da su brojke možda Ii veće, pošto značajan dio Trampovih prihoda nije potpuno javno dostupan.
Istraživanje američkog dnevnog lista je pokazalo da je porodica Tramp zaradila najmanje 23 miliona dolara samo od davanja licence za korišćenje Trampovog imena u inostranstvu.
Prva dama Amerike Melanija Tramp dobiće 28 miliona dolara, koliko je Amazon pristao da plati za dokumentarac o njoj, koji će se uskoro pojaviti u bioskopima.
Tehnološke i medijske kompanije donijele su porodici Tramp prihode od 90,5 miliona dolara na ime raznih odšteta i pravnih poravnanja. Katar je Trampu obezbijedio avion vrijedan 400 miliona dolara, koji američki predsjednik koristi kao predsjednički avion “Air Force One”, a koji planira da zadrži pošto napusti Bijelu kuću.
Najveća zarada je porodici Tramp došla iz kriptovaluta. Trampovi su iz poslova sa kriptovalutama izvukli najmanje 867 miliona dolara, a Njujork tajms navodi da je moguće da se radi i o većem iznosu.
Erik Tramp je u intervjuu Fajnenšl tajmsu priznao da porodična zarada od kriptovaluta najvjerovatnije premašuje javne procjene.
Sve u svemu, Trampova imovina poslije povratka u Bijelu kuću je 16.822 puta veća od imovine prosječnog američkog domaćinstva, pored toga što je stupio na dužnost kao najbogatiji predsjednik u američoj istoriji.
Trampova Organizacija trenutno sprovodi 20 projekata u inostranstvu, uključujući luksuzni hotel u Omanu, poslovnu kulu u zapadnoj Indiji i planirani golf teren u blizini Rijada u Saudijskoj Arabiji.
Mnogi od ovih projekata zavise od saradnje s vlastima tih zemalja, i već su donijeli milione porodici Tramp. Rojters piše da je, u međuvremenu, američka vlada preduzela korake u korist ovih zemalja.
Kao primjer se navodi smanjenje carina koje je SAD uvela Vijetnamu i to samo mjesec pošto je počela izgradnja 1,5 milijardi dolara vrijednog golf rizorta u blizini Hanoja, koji niče pod Trampovim brendom. S druge strane, vijetnamske vlasti su progurale ovaj projekat iako je bio u suprotnosti s lokalnim zakonom.
Tramp tuži sve redom i od tih tužbi dobro zarađuje. Poravnanja postignuta sa kompanijama kao što su Iks (X), EjBiSi njuz (ABC News), Meta, Jutjub (Youtube) i Paramaunt (Paramount) donijele su ukupno desetine miliona eura na ime vansudskih poravnaja.
U slučaju Trampa darivanje predsjednika i spoljna politika su otvoreno dovedeni u vezu. Pošto mu je Katar poklonio avion vrijedan 400 miliona dolara, predsjednik je javno ponudio zaštitu ovoj zalivskoj zemlji.
- Zaštitićemo ovu državu - rekao je Tramp tokom putovanja u Dohu.
<h2>Kriptovalute i napredni čipovi za milijarde s Bliskog istoka</h2>
Rojters je izvijestio da Trampovi poslovi sa kriptovalutama dozvoljavaju američkim i stranim investitorima da ulažu u digitalnu imovinu povezanu s članovima porodice, što otvara put za direktan priliv novca Trampovima.
Jedan od primjera takvog poslovanja je investiciona firma podržana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je objavila da planira da uloži dvije milijarde dolara u kompaniju povezanu s Trampom. Ova poslovna odluka donijeta je neposredno prije nego što je američka administracija odobrila pristup UAE naprednim američkim poluprovodničkim čipovima.
Istraživački novinar Njujork tajms Ras Batner, koji posljednjih 20 godina prati finansije i poslove Donalda Trampa, rekao je za SiEnEn (CNN) da je ova suma veća od svega što je stekao na osnovu nasljeđa, rijalitija “Šegrt” i licenci za “Šegrta” u “zlatnim danima” njegovog biznisa.
- Oni su otvoreni za biznis i redovno se šire, posebno u oblasti kriptovaluta. Svoju kompaniju za društvene mreže su transformisali u kompaniju za kriptovalute, a sada to pretvaraju u nekakvu kompaniju za energetiku. Pokušavaju da prigrabe svaki mogući biznis kako bi profitirali od ovog perioda - kazao je istraživački novinar Njujork tajmsa.
On ističe da najveći dio novca u sektoru kriptovaluta dolazi anonimno, iz inostranstva, a da javnost nema uvid u to ko su ulagači. Dodaje da su investitori često iz zemalja koje imaju određene interese u odnosima s Američkim Sjedinjenim Državama, kao što su Emirati.
- Izabrali su (UAE) da koriste Trampovu kriptovalutu kako bi platili dvije milijarde dolara vrijednu investiciju. U vrijeme kada je ta valuta bila nova, nedokazana i borila se na tržištu. To je stavilo 80 do 100 miliona dolara u džepove Trampovih - istakao je novinar.

Tramp u prvoj godini drugog mandata zaradio 1,4 milijarde dolara

Ne možemo prihvatiti da zakon najjačeg prevlada nad pravima najslabijih, jer međunarodna pravila nisu opciona, a savezi se ne mogu svesti samo na niz transakcija, ocijenio je danas predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta na sjednici Evropskog parlamenta.
Košta je poručio da su članice Evropske unije (EU) ujedinjene oko principa međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta, uključujući podršku i solidarnost sa Danskom i Grenlandom.
Samo Danska i Grenland mogu odlučivati o svojoj budućnosti, naglasio je on i dodao da EU ne može prihvatiti kršenja međunarodnog prava, niti ljudskih prava bilo gdje u svijetu, prenio je Radio Slobodna Evropa.
Košta je rekao da geopolitički izazovi sa kojima se Evropa suočava ponekad deluju zastrašujuće, navodeći kao primjer agresiju Rusije na Ukrajinu, potkopavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, kao i dovođenje u pitanje ključnih saveza.
Sve te tri dimenzije trenutno su na testu u transatlantskim odnosima, rekao je Košta.
On smatra da bi najava novih carina iz Sjedinjenih Država naštetile transatlantskim odnosima.

Košta: Samo Danska i Grenland mogu odlučivati o svojoj budućnosti

Jovana Skrobić nova je članica OTP group Budućnost, saopšteno je iz ženskog rukometnog kluba.
Skrobić igra na poziciji lijevog beka, a u Budućnost dolazi iz Crvene zvezde.&nbsp;
Biće to, nakon gotovo deceniju, njen povratak u Budućnost, čiji je dres nosila u sezoni 2015/16 kada je izboren plasman na finalni turnir EHF Lige šampiona.
Nastupala je i u više klubova u Mađarskoj i Rumuniji, prije nego što se prošle godine vratila u regionalni rukomet i potpisala za Crvenu zvezdu.
&nbsp;Standardna je reprezentativka Srbije, a na Svjetskom prvenstvu koje je održano krajem prošle godine, bila je drugi strijelac nacionalnog tima.

Skrobić pojačala OTP Group Budućnost

Delegacija crnogorskog Ministarstva odbrane učestvuje na Međunarodnoj izložbi i konferenciji pomorske odbrane (DIMDEX) u Dohi, saopštili su iz tog resora, dodajući da prisustvo tom događaju potvrđuje opredijeljenost Crne Gore za praćenje globalnih trendova u odbrambenom sektoru.
Iz Ministarstva odbrane su rekli da crnogorsku delegaciju, koja na događaju učestvuje na poziv potpredsjednika Savjeta ministara i državnog ministra za pitanja odbrane Katara Saouda bin Abdulrahmana bin Hasana bin Alija Al Thanija, predvodi državni sekretar Marko Marković.
Kako su naveli, delegacija će posjetiti štandove renomiranih međunarodnih kompanija i upoznaće se sa najnovijim dostignućima i inovacijama u oblasti vojne industrije.
- S obzirom na to da je modernizacija Mornarice VCG jedan od prioriteta u razvoju sveukupnih odbrambenih kapaciteta, a od značaja je i za regionalnu, jadransku i mediteransku bezbjednost, prisustvo na ovom prestižnom međunarodnom događaju predstavlja jedinstvenu priliku za uspostavljanje kontakata sa ekspertima i liderima iz sektora odbrane - kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da se Marković sastao sa Al Thanijem na marginama izložbe.&nbsp;
Marković je naveo da je zadovoljan zbog poziva za učešće na sajmu i prilike za sastanak, ističući da je ovo prvi put da delegacija Ministarstva odbrane učestvuje na DIMDEX-u.&nbsp;
On je naglasio da Crna Gora i Katar imaju prijateljske odnose, kao i da postoji prostor za unapređenje bilateralne odbrambene saradnje u budućnosti.&nbsp;
- Takođe, istakao je doprinos Katara u pogledu regionalne stabilnosti, sa fokusom na partnerstvo sa NATO savezom kroz učešće u Istanbulskoj inicijativi za saradnju - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Al Thani je poručio da je Katar spreman za dalji razvoj saradnje sa Crnom Gorom u oblasti odbrane, prepoznajući ulogu Crne Gore kao pouzdane NATO članice i lidera u procesu evropskihU integracija.&nbsp;
- Iskazao je posvećenost Katara jačanju partnerstva sa NATO savezom, kao glavnim preduslovom za efikasno suočavanje sa aktuelnim bezbjednosnim izazovima koji potiču iz svih pravaca i domena - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da DIMDEX, koji se održava svake druge godine, spada među vodeće međunarodne događaje u oblasti pomorske odbrane.&nbsp;
- Kombinovanjem izložbenog i konferencijskog dijela, sajamska manifestacija prezentuje najnovija dostignuća u sektoru odbrane. Predstavnici brojnih kompanija iz odbrambene industrije predstaviće svoje proizvode i inovacije, dok će konferencijski dio pružiti platformu za diskusiju o budućnosti pomorske odbrane i razmjenu stručnih mišljenja - ističe se u saopštenju.
Navodi se da je učešćem delegacije Ministarstva odbrane na DIMDEX-u još jednom potvrđena opredijeljenost Crne Gore za praćenje globalnih trendova u odbrambenom sektoru, razvoj nacionalnih kapaciteta i jačanje kredibiliteta na međunarodnoj sceni.

Tag: nasilje-medu-mladima

Alarm iz DRI: Nasilje među djecom eskalira, sistem ne reaguje

Za TVCG normalno da o nasilju među mladima i prevenciji govori čovjek osuđivan za prebijanje maloljetnika i nasilničko ponašanje

Tramp u prvoj godini drugog mandata zaradio 1,4 milijarde dolara

Košta: Samo Danska i Grenland mogu odlučivati o svojoj budućnosti

Skrobić pojačala OTP Group Budućnost

Crnogorska delegacija na konferenciji pomorske odbrane u Kataru

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO