Milijarder i astronaut Jared Isakman, kandidat Donalda Trampa za čelnika NASA-e, ponovio je planove da američke astronaute pošalje na Mjesec prije Kine, nastojeći se istovremeno distancirati od izvršnog direktora SpaceX-a, Elona Maska.
Isakman, koji je dva puta letio u orbitu privatnim misijama SpaceX-a, upozorio je senatore da zaostajanje u svemirskoj trci s Kinom "može promijeniti ravnotežu snaga na Zemlji".
Odnos s Maskom i nominacija
 
 Tramp ga je prvi put nominovao u decembru 2024., povukao u maju, a potom ponovo u novembru. Demokratski senatori su zabrinuti zbog njegove bliskosti s Maskom, čija kompanija ima ugovore s NASA-om u vrijednosti od oko 15 milijardi dolara. Isakman je odbacio tvrdnje o sukobu interesa i naglasio da je SpaceX bio jedina firma sposobna poslati ga u orbitu.
Prioriteti za NASA-u
 
 Senator Ted Kruz tražio je od Isakmana garancije da će povratak astronauta na Mjesec kroz program Artemis biti prioritet. Isakman je istakao da NASA može paralelno razvijati misije ka Mjesecu i Marsu, s naglaskom na brzi povratak i dugoročnu prisutnost na Mjesecu.
Njegov dokument Projekt Athena opisuje viziju NASA-e, uključujući nuklearni pogon, istraživanje Marsa i poboljšanje učinkovitosti agencije. Ako bude potvrđen, 42-godišnji Isakman nadgledaće oko 14.000 zaposlenih i budžet od 25 milijardi dolara, dok se agencija suočava sa smanjenjem broja osoblja i proračuna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kandidat za šefa NASA-e: Zaostajanje za Kinom na Mjesecu je zaostajanje i na Zemlji

NASA je ove sedmice predstavila svoju novu generaciju astronauta – 10 naučnika, inženjera i test-pilota izabranih među više od 8.000 prijavljenih, koji će pomoći u istraživanju Mjeseca, a možda i Marsa.
Prvi put u istoriji, u novoj klasi astronauta ima više žena nego muškaraca. Među njima su geološkinja koja je radila na NASA-inom roveru „Kjuriositi“ na Marsu i inženjerka kompanije „SpejsIks“ koja je već letjela u orbitu u sklopu misije koju je finansirao milijarder i u kojoj je prošle godine izvedena prva privatna svemirska šetnja.
Šest žena i četiri muškarca proći će dvogodišnju obuku prije nego što postanu kandidati za let u svemir.
Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi kazao je da bi neko od njih mogao biti među prvim ljudima koji će kročiti na Mars. Takođe je naglasio da će Sjedinjene Države pobijediti u „drugoj trci“ za povratak astronauta na Mjesec.
- Vi ste najbolji i najsjajniji koje Amerika ima i baš takve ljude trebamo jer imamo hrabar plan istraživanja za budućnost. Neki osporavaju naše liderstvo u svemiru, recimo Kinezi… Mi ćemo pobijediti - rekao je Dafi na svečanosti u Džonsonovom svemirskom centru u Hjustonu.
Ovo je 24. klasa astronauta NASA od kako je originalna „Merkjuri sedmorka“ predstavljena 1959. godine. Prethodna klasa izabrana je 2021.
NASA je do sada odabrala samo 370 astronauta, što je izuzetno mala i elitna grupa, u kojoj su uglavnom bili muškarci. Novi kandidati pridružiće se 41 aktivnom astronautu koji trenutno služe u NASA korpusu.
Direktor letačkih operacija NASA Norm Najt kazao je da je konkurencija bila oštra, a nove članove opisao kao „ugledne“ i „izuzetne“. Među njima su brojni vojni piloti, bivši direktor lansiranja u „Spejs X“ i jedan ljekar.
Major Ratnog vazduhoplovstva Adam Furman rekao je da je poziv s ponudom da se pridruži astronautskom korpusu dobio dok se vraćao kući u gužvi u saobraćaju. 
- Izašao sam na prvu rampu i parkirao se, samo da budem siguran da sam dobro čuo - ispričao je.
Drugi pilot Ratnog vazduhoplovstva, majorka Kameron Džons, upravo se bio smjestio u novi, prazan dom nakon preseljenja preko cijele zemlje.
Još jedna pilotkinja, poručnica američke mornarice Erin Overkeš, vijest je čula dok je odmarala kod kuće. Njene prve riječi bile su: „Nema šanse. Mislim, mislim – da, naravno. Ali kao – nema šanse“. 
Smatra da će joj iskustvo života na brodu usred okeana sa 5.000 ljudi biti dragocjeno za svemirska putovanja.
Ana Menon, koja je u septembru prošle godine letjela u svemir s milijarderom Džaredom Ajzakmenom na misiji „Spejs X-a“, prva je NASA-ina kandidatkinja za astronauta koja je već boravila u orbiti. U Džonsonovom centru neće biti usamljena: njen suprug, bivši svemirski ljekar u „Spejs X“, izabran je u prethodnoj klasi astronauta.
Geološkinja američke Geološke službe Loran Edgar radila je na roveru „Kjuriositi“ na Marsu, a posljednjih godina u naučnom timu prve misije slijetanja astronauta na Mjesec u sklopu programa „Artemis“, čiji je najraniji cilj 2027. godina. 
- Presrećna sam što sam i zvanično dio NASA porodice - kazala je.

Jedno od njih će možda biti prvi čovjek koji će kročiti na Mars

Uzorak crvenkaste stijene nastale prije milijardi godina od sedimenta na dnu jezera, koji je prikupio NASA-in rover Perseverans, sadrži moguće tragove drevnog mikrobiološkog života na Marsu, saopštili su naučnici američke svemirske agencije. Otkriće rovera u krateru Jezero predstavlja jedan od najboljih dokaza do sada da je Zemljin planetarni susjed nekada mogao da podržava život. Naučnik misije Perseverans Džoel Hjurowic sa Univerziteta Stouni Bruk, glavni autor studije objavljene u časopisu Nejčr, rekao je da je u stijeni otkriven potencijalni biološki potpis, nastao u vrijeme kada se vjeruje da je krater Jezero bio vodeno okruženje, prije između 3,2 i 3,8 milijardi godina. Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi rekao je na konferenciji za medije prošle sedmice da su naučnici američke svemirske agencije godinu dana proučavali podatke i zaključili da „ne mogu naći drugo objašnjenje“, pa bi ovo zaista mogao biti najjasniji znak života koji je ikada pronađen na Marsu. NASA je objavila i fotografiju stijene sa prstenastim strukturama koje podsjećaju na leopardove šare i tamnim tačkama sličnim sjemenkama maka. Prema istraživačima, te osobine su možda nastale tokom formiranja stijene kroz hemijske reakcije u kojima su učestvovali mikrobi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81" data-rendition-name="original" width="1539" height="1160" loading="lazy" alt="Mars Rock Life"> <figcaption>NASA-ina fotografija prikazuje leopardove šare na crvenkastoj stijeni nazvanoj „Čejava Fols“ u krateru Jezero na Marsu, koju je rover Perseverans otkrio u julu 2024. godine(Photo: NASA)</figcaption> </figure>  Potencijalni biološki potpis definiše se kao supstanca, ili struktura, koja može imati biološko porijeklo, ali je potrebno više podataka ili dalja istraživanja prije nego što se donese zaključak o postojanju ili odsustvu života. Niki Foks, pomoćnica administratora NASA-inog Direktorata za naučne misije, naglasila je da naučnici ne objavljuju otkriće živog organizma. - To nije sam život - rekla je Foks na konferenciji. Rover od 2021. godine istražuje krater Jezero - koji od 2007. godine, nakon otkrića, nosi naziv po mjestu Jezero u Bosni i Hercegovini - područje na sjevernoj hemisferi planete koje je nekada bilo potopljeno vodom i činilo drevni jezerski basen. Naučnici vjeruju da su riječni kanali probili zid kratera i stvorili jezero. Rover Perseverans je analizirao stijene i rastresiti materijal, takozvani regolit, pomoću instrumenata koje nosi, a zatim prikupljao uzorke i zapečaćivao ih u cijevima unutar rovera. U julu 2024. godine prikupio je uzorak nazvan Sapphire Canyon iz stijene Čejava Fols na lokaciji poznatoj kao formacija Brajт Endžel. Uzorak je dobijen iz niza stjenovitih izdignuća na obodima doline Neretva Valis, drevne riječne doline široke oko 400 metara, koju je iskopala voda što se ulivala u krater. <h2>OTKRIVAJUĆI MINERALI</h2> Otkrivena su dva minerala za koja se čini da su nastala kao rezultat hemijskih reakcija između mulja iz formacije Brajt Endžel i organske materije prisutne u tom mulju, rekao je Hjurowic. To su: vivianit – mineral koji sadrži gvožđe i fosfor, i grejgit – mineral sa gvožđem i sumporom. - Čini se da su se te reakcije desile ubrzo nakon što je mulj deponovan na dno jezera. Na Zemlji, reakcije poput ovih, koje kombinuju organsku materiju i hemijske spojeve u mulju da formiraju nove minerale poput vivianita i grejgita, često pokreću mikrobi - rekao je Hjurowic za Rojters. - Mikrobi u tim okruženjima konzumiraju organsku materiju i proizvode nove minerale kao nusproizvod svog metabolizma - dodao je on. Instrumenti rovera otkrili su da je stijena bogata organskim ugljenikom, sumporom, fosforom i oksidovanim gvožđem – rđom. Ova kombinacija hemijskih spojeva mogla je pružiti bogat izvor energije za mikrobne metabolizme, rekao je Hjurowic. Ipak, Hjurowic je i oprezan. - Razlog zbog kojeg ne možemo tvrditi da je ovo išta više od potencijalnog biološkog potpisa jeste taj što postoje hemijski procesi koji mogu izazvati slične reakcije i bez biologije, a mi te procese ne možemo potpuno isključiti samo na osnovu podataka rovera – kazao je on. Mars nije uvijek bio negostoljubivo mjesto kakvo je danas – u dalekoj prošlosti imao je tečnu vodu na površini. Uzorak koji je prikupio i analizirao Perseverans daje novi primjer vrste potencijalnog biološkog potpia kojeg istraživačka zajednica može dalje proučavati kako bi shvatila da li su ove osobine zaista nastale djelovanjem života ili je, alternativno, priroda „namjestila“ pojave koje imitiraju životne aktivnosti. - Veliki napredak možemo ostvariti laboratorijskim eksperimentima i terenskim istraživanjima ovdje na Zemlji, kako bismo razumjeli razne puteve koji mogu stvoriti osobine poput onih koje posmatramo u formaciji Brajt Endžel. Ali konačni testovi mogu se obaviti samo na uzorku Sapphire Canyon ako, i kada, bude vraćen na Zemlju na detaljno proučavanje - dodao je Hjurowic. Sa druge strane, aktuelni budžetski prijedlog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa predviđa ukidanje NASA-ine postojeće misije vraćanja uzoraka sa Marsa. Dafi je rekao da NASA razmatra različite načine za potencijalno vraćanje uzoraka ili čak slanje opreme na Mars kako bi se tamo obavile dodatne analize. - Pogledaćemo naše budžete, pogledati rokove, način na koji bolje trošimo novac i koju tehnologiju imamo da uzorke vratimo brže - rekao je Dafi. Kada je Perseverans lansiran 2020. godine, NASA je očekivala da će se uzorci vratiti na Zemlju početkom 2030-ih. Ali taj rok je pomjeren u 2040-e pošto su troškovi narasli na 11 milijardi dolara, što je usporilo te &nbsp;napore.

NASA pronašla mogući trag drevnog života na Marsu

Američka svemirska agencija NASA će ubrzati svoje napore da instalira nuklearni reaktor na Mjesecu do kraja decenije, potvrdila je danas ta agencija AFP-u, usred svemirske trke između SAD i njenih ruskih i kineskih rivala.
- Imperativ je da agencija brzo djeluje - rekao je vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi.
Prema njegovim riječima, od marta 2024. godine, Kina i Rusija su najmanje tri puta objavile svoju zajedničku namjeru da instaliraju reaktor na Mjesecu do sredine 2030-ih.
- Prva zemlja koja to učini mogla bi potencijalno da proglasi zonu isključenja, što bi značajno ometalo SAD u uspostavljanju prisustva planiranog u okviru programa Artemida - dodao je on.
Najavljen tokom prvog mandata Donalda Trampa, taj program predviđa slanje novih američkih astronauta na Mjesec. Sada je to planirano za sredinu 2027. godine, a potom slijedi uspostavljanje američkog dugoročnog prisustva na Mjesecu, više od 50 godina poslije posljednje misije Apolo.
U tom cilju, NASA godinama proučava mogućnost instaliranja malog nuklearnog reaktora na Mjesecu, a u budućnosti i na Marsu, kako bi se omogućila proizvodnja energije neophodna za takvo ljudsko prisustvo.
Za razliku od sistema solarne energije, nuklearni uređaj bi mogao da bude instaliran u područjima koja su stalno u sjenci, posebno blizu Južnog pola gdje SAD i njihovi rivali koncentrišu svoje napore.
Taj uređaj bi mogao da proizvodi energiju kontinuirano, čak i tokom lunarnih noći, koje traju nekoliko zemaljskih nedjelja.
NASA sada cilja da rasporedi takav reaktor do 2030. godine.
Poziv za prijedloge, koji će uskoro biti objavljen, biće za uređaj sposoban da proizvede najmanje 100 kilovati električne energije, dovoljno za napajanje približno 75 američkih domaćinstava.
Ta izjava dolazi u trenutku kada je globalna svemirska trka, posebno između SAD i Kine, u punom jeku, a Peking namjerava da pošalje ljude na Mjesec do 2030. godine.
Međutim, od povratka na vlast Tramp više nije siguran da li bi istraživanje svemira trebalo da bude jedan od njegovih glavnih prioriteta.
Tramp, inače kritičar programa Artemida, koji je veoma skup i pretrpio je brojna kašnjenja, posljednjih mjeseci pominje da bi mogao potpuno da preskoči Mjesec i bavi se direktno planetom Mars.

NASA ubrzava planove za postavljanje nuklearnog reaktora na Mjesecu

Šef ruske svemirske agencije Roskosmos izjavio je da se tokom razgovora u Sjedinjenim Državama složio sa svojim kolegom iz NASA-e da produži rad Međunarodne svemirske stanice (MSS) do 2028. godine.
Svemir ostaje jedno od posljednjih područja saradnje između Sjedinjenih Država i Rusije, u vrijeme kada su odnosi između Moskve i Vašingtona gotovo potpuno narušeni zbog sukoba u Ukrajini.
Roskosmos je ranije ove sedmice objavio da je direktor agencije Dmitrij Bakanov otputovao u Sjedinjene Države na razgovore sa vršiocem dužnosti administratora NASA-e Šonom Dafijem.
Ovo je bio prvi sastanak između šefova svemirskih agencija dvije zemlje od 2018. godine.
- Dijalog je prošao dobro. Složili smo se da ćemo MSS zadržati u funkciji do 2028... i radićemo na pitanju njenog deorbitiranja do 2030. godine - rekao je Bakanov, prema ruskoj novinskoj agenciji TASS.
Očekivalo se da će se Bakanov sastati i s NASA-inim timom misije Crew-11, uključujući ruskog kosmonauta Olega Platonova, prije lansiranja na svemirskoj letilici Crew Dragon kompanije SpaceX.
MSS je zajednički poduhvat Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Japana, a njena izgradnja je počela 1998. godine.
Planirano je da stanica bude operativna do 2024. godine, ali je američka Nacionalna svemirska uprava (NASA) saopštila da će MSS ostati operativna do 2030. godine.
Kao dio opsežnih sankcija nametnutih Rusiji nakon njene agresije u Ukrajini, mnoge zapadne zemlje prekinule su saradnju s Roskosmosom.
Ruski svemirski program, izvor ponosa zemlje decenijama, godinama je opterećen hroničnim nedostatkom finansiranja i korupcijskim skandalima.

Rusija: Saradnja sa NASA-om u svemiru nastavlja se do 2028.

Grupa astronauta iz Indije, Poljske i Mađarske koji su se vraćali sa prvog ISS putovanja za svoje zemlje predvođena Pegi Vitson, nekadašnjom astronautkinjom NASA, a sada individualnom astronautkinjom, sigurno je sletjela u Pacifik rano u utorak nakon svoje pete misije na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
Kapsula SpaceX Crew Dragon sa četvoročlanom posadom spustila se padobranom na mirno more kod južne Kalifornije oko 2:30 ujutro po lokalnom vremenu (09:30 GMT), nakon vatrenog ulaska u Zemljinu atmosferu i 22-satnog spuštanja iz orbite.
Povratak je označio završetak četvrte misije ISS koju je organizovala startap kompanija Axiom Space iz Teksasa u saradnji sa privatnom raketnom firmom SpaceX, čiji je vlasnik milijarder Ilon Mask sa sjedištem blizu Los Anđelesa.
Povratak posade prenošen je uživo na zajedničkom prenosu SpaceX-a i Axioma.
Dva seta padobrana, vidljiva kroz tamu i laganu maglu uz pomoć infracrvenih kamera, usporila su završno spuštanje kapsule na oko 24 km/h neposredno prije slijetanja kod San Dijega.
Nekoliko minuta ranije, svemirski brod je letio poput mehaničke mete kroz donju atmosferu Zemlje, stvarajući toliko trenja da je temperatura izvan kapsule dostizala 1.927 stepeni Celzijusa.
Odijela astronauta dizajnirana su da ih hlade dok se kabina zagrijava.
Posadu Axiom-4 predvodila je Vitson, 65 godina, koja je u NASA-i radila do 2018. i bila prva žena koja je postala glavna astronautkinja i prva koja je komandovala ISS ekspedicijom.
Nakon povratka, posada je preko radio-veze poručila kontrolnom centru da su „sretni što su se vratili“. Brod za spasavanje odmah je poslat da osigura kapsulu i podigne je sa mora na palubu.
Članovi posade biće izvađeni iz kapsule jedan po jedan i podvrgnuti medicinskim pregledima prije nego što brod sa njima pristane na obalu, što se očekuje da će trajati oko sat vremena.

Povratak astronauta sa svemirske stanice sa NASA veterankom

Poslije više od 40 godina, prvi astronauti iz Indije, Poljske i Mađarske stigli su u četvrtak na Međunarodnu svemirsku stanicu. Prevezeni su privatnim letom kompanije SpaceX.
Kako prenosi AP, posada od četiri člana provešće dvije nedjelje u orbiti, izvodeći desetine eksperimenata. Lansirani su u sredu iz NASA svemirskog centra Kenedi.
Najiskusnija američka astronautkinja, Pegi Vitson, komandant je posade u posjeti. Ona radi za Axiom Space, kompaniju iz Hjustona koja je organizovala ovaj čarter let.
Pored Vitson, posadu čine Šubhanšu Šukla, pilot indijskog ratnog vazduhoplovstva, Tibor Kapu, mašinski inženjer iz Mađarske i Slavosz Uznanski-Visnjevski, stručnjak za zračenje i projekat-astronaut Evropske svemirske agencije na privremenoj ljetnjoj dužnosti.
Niko iz tih zemalja ranije nije posjetio Međunarodnu svemirsku stanicu. Posljednji put kada su osobe iz tih zemalja letjele u orbitu bilo je krajem 1970-ih i 1980-ih, putujući sa Sovjetima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAstro_Ayers%2Fstatus%2F1938285888104001858%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938285888104001858%7Ctwgr%5E07a325dbf0637d40950bde3eaf3f7555c1f34a65%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poslije 40 godina: Prvi astronauti iz Indije, Mađarske i Poljske stigli na Međunarodnu svemirsku stanicu

NASA planira da uskoro svoju pažnju usmjeri na istraživanje jedne od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema.
Misija proučavanja skrivenih okeanskih dubina ispod površine planete Uran, iako je još u fazi planiranja, predstavlja sljedeću granicu za naučna istraživanja svemira. Naučna zajednica se nada da će NASA uskoro odobriti projekat koji bi omogućio da se riješe mnoge misterije ovog ledenog džina i otvore vrata novim otkrićima o mogućnosti života u našem Sunčevom sistemu.
Planeta poznata po svojoj neobičnoj osi rotacije i prelijepim prstenovima, krije potencijalno fascinantnu tajnu – skrivene okeane duboko ispod svoje atmosfere.
Iako je Uran naizgled hladan i nepokretan, naučnici vjeruju da se ispod njegovih gustih slojeva vodonika, helijuma i metana nalaze ogromni podzemni okeani, koji možda sadrže ključne informacije o evoluciji planeta i mogućem postojanju života na mjestima gdje se najmanje očekuje.&nbsp;
Uran ima unutrašnju strukturu koja je drugačija od gasnih džinova poput Jupitera i Saturna. Smatra se da Uran posjeduje slojeve leda, vode i amonijaka koji mogu formirati globalne okeane pod ekstremnim pritiskom. Naučnici se nadaju da će istraživanje ovih okeana pomoći u razumijevanju ne samo Urana, već i drugih "ledenih džinova" u našoj galaksiji.&nbsp;
Proučavanje Urana je od suštinskog značaja ne samo za razumjevanje našeg Sunčevog sistema, već i za istraživanje egzoplaneta. Većina planeta koje su otkrivene u drugim zvjezdanim sistemima slične su Uranu – ledeni džinovi sa slojevima gasa i skrivenim okeanima. Informacije sa Urana mogle bi da pomognu u otkrivanju kako te planete nastaju i razvijaju se.&nbsp;
NASA razmatra mogućnosti slanja misije ka Uranu, što bi bilo prvo detaljno istraživanje ove planete od kada je Voyager 2 prošao pored nje 1986. godine. Nova misija bi mogla da uključuje orbitere, koji bi proučavali atmosferu, magnetno polje i sastav planete i sonde, koje bi možda mogle da zarone u atmosferu kako bi analizirale unutrašnje slojeve, prenosi Politika.&nbsp;
Cilj je da se sazna više o dinamici planete, njenoj mogućoj naseljenosti i da se otkriju eventualni tragovi složenih hemijskih reakcija koje bi mogle podržavati neki oblik života.&nbsp;
Ako Uran zaista ima podzemne okeane, to otvara mogućnost za postojanje "mikrobnog života". Slične teorije se razmatraju i za Jupiterov mjesec Evropu i Saturnov mjesec Enceladus, gdje su pronađeni dokazi o okeanima ispod ledene površine. Ako su ti okeani na Uranu dovoljno topli i hemijski aktivni, mogli bi da pruže osnovu za neku vrstu života.&nbsp;
Misija ka Uranu suočila bi se s brojnim tehničkim i logističkim izazovima.&nbsp;
Uran je udaljen preko 2,8 milijardi kilometara od Zemlje, što znači da bi svemirskoj letjelici trebalo 10-15 godina da stigne do planete. Uran je sedma planeta od Sunca u našem Sunčevom sistemu.
To je gasoviti div, sličan Jupiteru i Saturnu, ali je manji od njih.
Za razliku od drugih planeta, Uran rotira gotovo potpuno na boku, sa nagibom ose od oko 98 stepeni. To znači da se čini kao da se kotrlja oko Sunca.
Zbog svog nagiba, Uran ima ekstremne sezone koje traju oko 21 godinu, sa dugim periodima dana i noći na svakom polu.
Uran ima prstenove, ali su mnogo tamniji i manje uočljivi od prstenova Saturna. Ima izuzetno visok atmosferski pritisak i jednu od najhladnijih atmosfera u Sunčevom sistemu, sa temperaturama koje mogu pasti do -224 stepena Celzijusa.
Plava boja Urana dolazi od metana u njegovoj atmosferi, koji apsorbuje crvenu svjetlost i reflektuje plavu.
Uran ima 27 poznatih satelita, a najpoznatiji njegovi mjeseci su Titanija, Oberon, Umbrijel, Arijel i Miranda.
Uran je prva planeta otkrivena teleskopom, 1781. godine od strane Vilijama Heršela.

NASA planira da istraži jednu od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema

Svemirska letilica američke svemirske agencije je poletjela u istraživanje Jupiterovog mjeseca "Evrope" da bi se otkrilo da li bi njegov ogroman skriveni okean, ako zaista postoji, mogao da sadrži "ključeve života".
Letilici nazvanoj po vrsti jedrenjaka koje su koristili istraživači dalekih okeana – „Kliper Evropa“ - biće potrebno pet i po godina da stigne do Jupitera, gdje će skliznuti u orbitu oko te džinovske gasovite planete i tokom desetina preleta prišunjati se njenom mjesecu „Evropi“ natopljenom radijacijom.
Naučnici su gotovo sigurni da ispod ledene kore „Evrope“ postoji dubok, ogroman okean. A gdje ima vode, može biti života, što taj mjesec čini jednim od najperspektivnijih mjesta za „lov na život“.
„Kliper Evropa“ neće tražiti život, nema detektore za to, već će tragati za sastojcima neophodne za održavanje života – organskim hemijskim jedinjenjima i odgovarajućim uslovima za život.
- Okeanski svjetovi poput Evrope nisu jedinstveni samo zato što bi mogli da budu nastanjeni, već bi mogli biti naseljivi i danas - rekla je NASA.
Raketa „Falcon Heavy“ firme SpejsEks (SpaceX) je iz svemirskog centra Kenedi na Floridi ponela „Klipera“ na putovanje tri milijarde kilometara koje košta 5,2 milijarde dolara.
NASA do proljetos nije znala da bi se „Kliper“ mogao pokvariti u Jupiterovom jakom polju zračenja. Vjeruje se da će zahvaljujući prepravkama od tada „Kliper“ izdržati ekvivalent zračenja nekoliko miliona rendgenskih snimaka grudnog koša tokom svakog od 49 preleta „Evrope“.
Veličine košarkaškog terena kada raširi krila – panele za pretvaranje energije Sunca u električnu - „Kliper“ će proletjeti pored Marsa, a zatim ponovo pored Zemlje na putu ka Jupiteru da bi ga ubrzala gravitacija. Sonda od skoro 5.700 kilograma trebalo bi da stigne do najveće planete Sunčevog sistema 2030. godine.
„Kliper“ će krug oko Jupitera praviti svaki 21 dan. Jedan od tih dana će ga približiti „Evropi“, jednom od 95 poznatih mjeseca oko Jupitera. Taj mjesec je po veličini sličan Mjesecu Zemlje.
Svemirska letilica će letjeti asvega 25 kilometara iznad „Evrope“ – mnogo bliže nego nekoliko prethodnih sondi-posetilaca. Ugrađeni radar će pokušati da prodre u mjesečev ledeni pokrivač, za koji se vjeruje da je debeo do 24 kilometra. Okean ispod leda može biti dubok i više od 120 kilometara.
Svemirska letilica ima devet instrumenata, sa osjetljivom elektronikom pohranjenom u trezoru sa gustim zidovima od cinka i aluminijuma za zaštitu od zračenja. Istraživanja će trajati do 2034. godine.
Ako se utvrdi da su na „Evropi“ povoljni uslovi za život, to že značiti mogućnost života i u drugim okeanskim svjetovima u Sunčevom sistemu i šire, kažu naučnici. Sa podzemnim okeanom i gejzirima, Saturnov mjesec „Encelad“ je jedan od najboljih kandidata za to.

NASA lansirala istraživačku letilicu ka Jupiterovom mjesecu da traži tragove života

Kineska svemirska letilica za višekratnu upotrebu vratila se na Zemlju nakon što je provela 268 dana u orbiti.
Kako navode kineski državni mediji, eksperimentalna svemirska letilica lansirana je prošlog decembra iz Centra za lansiranje satelita Jiuquan u sjeverozapadnoj pustinji Gobi.
Letilica je lansirana u orbitu raketom „Long March 2F“, a imala je zadatak da prati eksperimente svemirske nauke.
Ovo je bila treća kineska misija eksperimentalnih svemirskih letilica za višekratnu upotrebu.
Prva takva misija u Kini pokrenuta je u septembru 2020. godine, a svemirska letilica je tada ostala u orbiti manje od dva dana.
Drugo testiranje počelo je u avgustu 2022. nakon čega je letilica ostala u orbiti 276 dana prije nego što se vratila kući u maju prošle godine.

Kineska eksperimentalna letilica vratila se na Zemlju: Provela 268 dana u orbiti

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nasa