Uvezeno je plivanje za krst u januaru, ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a ni u Crnoj Gori, niti Srpska pravoslavna crkva do pojave Amfilohija Radovića – rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, novinar i publicista Slavko Mandić.
Crnogorci nijesu nikada plivali u januaru, kaže Mandić osvrćući se na plivanje za časni krst u rijekama i jezerima. Rijetko su plivali i u drugim mjesecima, ali sigurno nijesu, ističe on, to radili u januaru u hladnoj rijeci Morači.
Podsjeća da je crnogorska tradicija antifašizam i borba za slobodu, a ne četništvo i crkvene dogme, i da se to, kako tvrdi, nikada neće promijeniti.
- Oni zbore da je to naša tradicija, a mi znamo da to nije tačno i da je taj svetosavski običaj uveo Amfilohije Radović kada se dokopao trona Svetog Petra Cetinjskoga. A on je bio, to svi dobro znamo, sve i svašta i u Srbiji i u Crnoj Gori, i moglo mu je biti. Uvezeno je ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a u Crnoj Gori, to mogu slobodno reći, ni Srpska pravoslavna crkva do njegove pojave. O čemu se radi najbolje govori pjesma koja je nakon kupanja u Morači odzvanjala – poj posvećen ratnim zlikovcima i koljačima Pavlu Đurišiću i Nikoli Kalabiću. Uzgred, treba i to napominjati, ‘bronzanoga Đurišića’ službe još ne mogu da lociraju, negdje je utekao, a gdje – sam Bog zna i, po svoj prilici, neće znati. Ako je to pravoslavlje, ako su krv i kama u bilo kakvoj vezi s vjerom, onda alal vjera popovima i njihovom istinskom stadu koje ih vjerno prati u tom naumu - rekao je Mandić.
Podsjeća da je oduvijek smisao vjere u Crnoj Gori bio vezan za dobročinstvo i pozivanje na sve one vrijednosti koje su suprotne onima koje se sada propagiraju, a koje, kako kaže, zabrinjavaju i tjeraju svakoga da se zapita šta to popovi rade od crnogorskog društva.
- Mi tako stoički posmatramo kako nam razgrađuju državu i koliko nas potcjenjuju. Često kažem – i s pravom, kad smo ovakvi – da ne progovorimo ni riječ. Opozicija na sve ovo ćuti, a kada se oglasi, bolje da to i ne čini. Zašto je to tako i šta očekuju, od koga očekuju, očigledno je da nešto očekuju od nekoga čim se ovako ponašaju. Mislili smo da ovih pet godina nećemo protraćiti kao društvo, nego da ćemo poslati poruke i ukazati na sva nepočinstva koja se dešavaju i da ćemo znati kako da odgovorimo i probudimo zaspale - &nbsp;zaključio je Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYzCQSXUu9mY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

Policija je nasrnula na crnogorsku inteligenciju koja je mirno protestvovala zbog brukanja države, koja je odlučila da svoju najveću nagradu dodijeli za knjigu koja nije postojala, i zbog toga je krenuo progon 35 intelektualaca, 35 slobodnih ljudi – rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politikolog i član STEGA Alek Barović.
STEGA je pozvala slobodne građane, poručuje Barović, intelektualce i ljude kojima sloboda nešto znači, da u petak, 19. decembra, na Dan oslobođenja Podgorice, dođu na Goricu i da zajedno sa članovima STEGA-e polože vijenac na spomen-kosturnicu Partizanu-borcu.
– Pozivam ih i da čuju par riječi svojih sugrađana, sunarodnika, slobodnih ljudi koji će se obratiti i koji će pokušati da na neki način probude svijest među crnogorskim građanima, koji su u najvećoj mjeri uspavani, a pogotovo jer smo vidjeli da vlast pokušava i sprovodi u djelo progon slobodne misli. Smatram da je dužnost svakog građanina Crne Gore, svakog građanina svijeta, u onom trenutku kada neko ugrozi njegovu slobodu, da na to reaguje onako kako se od slobodnog građanina i očekuje – rekao je Barović.
Kaže da se današnji vlastodršci izdaju za velike vjernike, pa je čudno kako ne poimaju da je Bog čovjeku dao slobodu kao najveći i najsvetiji dar, te ih, kako dodaje, onda ne bi trebalo da čudi ni ono što ljudi rade na Gorici.
Podsjeća da će se ponoviti paradoksalna situacija i da će doći delegacije predsjednika Crne Gore i gradonačelnika Podgorice, koji će položiti vijence na spomenik onima koji su bili oslobodioci, a u suštini baštine potpuno suprotne ideje – ideje protiv kojih su se partizani borili.
– Taj događaj koji je najavljen u petak značajan je iz dva segmenta. Prvi je, naravno, Dan oslobođenja i polaganje vijenca – tamo će doći i neke druge delegacije. Vjerujem da će doći i predsjednik države i gradonačelnik Glavnog grada, koji će takođe položiti vijence. Međutim, praksa je pokazala da tim ljudima te tekovine i ideje, za koje su živote dali oni koji počivaju na Gorici, nijesu bliske, već naprotiv – bliske su im ideje protiv kojih su se borili oni sa Gorice. Drugi razlog je upravo ovih 35 ljudi. Gorica je simbol slobode, a postala je i simbol otpora onoga dana kada je policija nasrnula na crnogorsku inteligenciju koja je mirno protestvovala zbog brukanja ove države, koja je odlučila da svoju najveću nagradu dodijeli za knjigu koja nije postojala, i zbog čega je krenuo progon 35 intelektualaca, 35 slobodnih ljudi. Drugi razlog za dolazak je upravo podrška tim ljudima – da pokažemo da smo i mi ti. Dodajte i nas na taj spisak, i mi smo tih 35 – zaključio je Barović.

Barović: Gorica je simbol slobode, a postala je i simbol otpora onoga dana kada je policija nasrnula na crnogorsku inteligenciju

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić podnijeli su krivičnu prijavu protiv šefice Odsjeka za medicinsko snabdijevanje (farmaceutkinje) u apoteci u Opštoj bolnici Nikšić B. Š. (61) zbog sumnje da je od 9. februara 2021. do 28. januara ove godine neobavljanjem svoje službene dužnosti u odnosu na promet ljekova i medicinskih sredstava na malo nanijela štetu budžetu ove zdravstvene ustanove u iznosu od 3.860 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
Krivična prijava je, kako se navodi u saopštenju, podnijeta Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću u redovnom postupku, a ona se sumnjiči da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- Ona je neevidentiranjem, nepravilnim vođenjem evidencija i nerazduživanjem ljekova kroz elektronski sistem prouzrokovala stvaranja viška ljekova i medicinskih sredstava za koje u većem broju nije bilo moguće utvrditi porijeklo, dok su se čuvali u prostorijama i na mjestima koji nijesu predviđeni za ovu namjenu, zbog čega se ovi ljekovi i druga sredstva više ne mogu naći u prometu - precizirali su iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv šefice Odsjeka za medicinsko snabdijevanje u nikšićkoj bolnici: Osumnjičena da je nanijela štetu u iznosu od 3.860 eura

Ukupno 360 novinarskih udruženja, sindikata, medija, javnih institucija, organizacija civilnog društva, kao i pojedinačnih novinarki/novinara i stručnjaka/kinja širom regiona potpisalo je Deklaraciju o unapređenju bezbjednosti novinarki na Zapadnom Balkanu.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, dokument je nastao na inicijativu mreže SafeJournalists s ciljem stvaranja bezbjednog i podsticajnog okruženja za novinarke iz regiona.
Deklaracija je usvojena na konferenciji „Novinarstvo na udaru: Doba neslobode i nepokolebljivosti profesije“, koja je održana od 29. septembra do 1. oktobra u Beogradu, a donedavno je bila otvorena za potpisivanje.
Potpisnici su prepoznali da je bezbjednost novinarki ključni uslov za zaštitu slobode izražavanja, jačanje demokratije i garantovanje prava građana na informisanje.
U tekstu Deklaracije ističe se da se novinarke širom regiona i dalje suočavaju sa nesrazmjernim rizicima, uključujući onlajn uznemiravanje, fizičko zastrašivanje, diskriminaciju na radu i rodno zasnovano nasilje.
- Slabi institucionalni te fragmentirani pravni okviri i ukorijenjene rodne norme stvorili su okruženje u kojem se nasilje i uznemiravanje često umanjuju ili ostaju nekažnjeni, primoravajući mnoge novinarke na autocenzuru - navodi se u Deklaraciji.
Dokument propisuje obaveze državnih institucija koje će, između ostalog, usklađivati nacionalni pravni okvir sa standardima UN, EU i Savjeta Evrope, ali i jačati kapacitete organa za sprovođenje zakona i pravosuđa, te obezbjeđivati djelotvorne institucionalne odgovore.
S druge strane, medijska udruženja, sindikati i organizacije civilnog društva potpisivanjem su se obavezali da zagovaraju sprovođenje pravnih i regulatornih okvira, obezbjeđujući da zakoni i institucionalne mjere ne budu samo usvojeni, već i djelotvorno primijenjeni. 
- Obavezali su se se i da kod medija promovišu i zagovaraju usvajanje i primjenu rodno senzitivnih protokola bezbjednosti u redakcijama, ali i da pružaju usluge podrške novinarkama koje su ugrožene - pojasnili su u Sindikatu medija.

1250x600

1084x550

Deklaraciju o bezbjednosti novinarki na ZB potpisalo 360 udruženja, sindikata, medija...

Informativnu emisiju „24 sata“ večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju je Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori.
Centralna tema emisije biće „Kočnice na EU putu“, uz fokus na odluku Francuske da blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu Crne Gore. Ukoliko Pariz ne promijeni svoj stav, Crna Gora će na međuvladinoj konferenciji zakazanoj za utorak zatvoriti samo tri od planiranih pet poglavlja. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković ocijenio je da je zatečen ovom odlukom, dok brojni analitičari smatraju da je riječ o jasnoj političkoj poruci.
U emisiji će biti riječi i o drugim aktuelnim temama. Građani Zete uputili su kritike gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću zbog njegovog nastupa na konferenciji za medije sa ministrom ekologije Damjanom Ćulafićem, navodeći da se javnost obmanjuje i da se umanjuju potencijalni rizici planirane spalionice u okviru postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Gledaoci će moći da vide i prilog o umjetniku Iliji Šoškiću, koji je bio gost festivala „Ubrzaj“, gdje su njegov performans, izložene fotografije i dokumentarni film izazvali snažne reakcije i oduševljenje publike.
Emisija donosi i izvještaj iz regiona – novosadski studenti organizovali su protestnu šetnju pod nazivom „Jer je odgovornost put do pravde“, povodom, kako navode, policijske brutalnosti i neadekvatnog postupanja tokom prethodnih protesta širom Srbije. Protestna šetnja završena je kod Željezničke stanice u Novom Sadu.
Emisija „24 sata“ na programu je večeras na Televiziji E.

Informativna emisija „24 sata“: Gost Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori

&nbsp;Sa osmijehom je primio poziv od policije i drago mu je što se našao među 35 ljudi koji će biti procesuirani jer su tražili odgovornost i izražavali nezadovoljstvo zbog nezakonito dodijeljene Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore – rekao je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E glumac, reditelj i član STEGE Davor Dragojević.
Uprava policije je saopštila da je procesuirala 35 osoba zbog protesta 8. jula ispred Vile Gorica, a među kojima se našao i on.&nbsp;
Na tom protestu je bio, prisjeća se Dragojević, da izrazi nezadovoljstvo sramnim odlukama da se jednoj osobi dodijeli Trinaestojulska nagrada za neobjavljenu knjigu.
- A uz sve to, negatoru Crne Gore i svega crnogorskog, i prosto je to bila moja lična potreba da budem dio toga i izrazim protest. Mislim da je najbolje da kažem da smo došli goloruki, bez kapuljača, motki i tako dalje, i da smo došli da izrazimo nezadovoljstvo jer na to imamo pravo kao građani ove države. Ako nijesmo dio sistema, imamo pravo da svoje nezadovoljstvo izrazimo na taj način - rekao je Dragojević.
Podsjeća da su mislili da će biti procesuiranja, ali, prema policiji, zbog prekomjerne upotrebe sile, dodaje on, a ne prema građanima koji su na miran način izražavali nezadovoljstvo.
- Moram da vam kažem da sam, kad su me jutros iz policije pozvali, bio veoma ponosan i sa osmijehom na licu cijeli dan. Milo mi je, milo mi je da se nađem u društvu takvih ljudi, jer je očigledna namjera da se neke ljude koje u Crnoj Gori znaju i prepoznaju na jedan lijep način – okupi na jedno mjesto. Trideset pet nas je, a nas je bilo nekoliko stotina tamo, i ne znam zašto baš izdvojiše nas 35 - &nbsp;istakao je Dragojević.
Podsjeća da je odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade nezakonito donesena i poručuje da želi da živi u državi u kojoj se zakon poštuje, poštuju ljudska prava i vodi računa o kvalitetu.
Smatra da se mora utvrditi i snositi odgovornost za odluku o dodjeli nagrade, i to je, kako tvrdi, bio okidač za protest.
- Ne želim, kao što se dešava, da se preko veza primaju i nagrade i priznanja, zapošljavanja i sve ono što je dio Crne Gore – ali ja ne želim da živim u takvoj državi - zaključio je Dragojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRnzAClHVdfE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dragojević: Mislili smo da će biti procesuiranja, ali zbog prekomjerne upotrebe sile od strane policije

&nbsp;Andriji Mandiću odgovara da država ne ispuni do kraja obavezu da izabere sve sudije Ustavnog suda, kako bi makli jedan balvan ili kamen na putu ka EU – rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Ivan Vujović.
Današnje ponovljeno glasanje za sudije Ustavnog suda je, smatra Vujović, neuspjeh sa stanovišta interesa države i potrebe da država izabere sudije Ustavnog suda, što se nije desilo jer je izabran samo jedan sudija Ustavnog suda od tri.
Podsjetio je na izmjene Ustava 2012/13. godine kada je amandmanima promijenjen način izbora sudija Ustavnog suda i još nekih institucija, kako bi, ističe on, sa pozicija apsolutne vlasti omogućili tadašnjoj opoziciji da aktivno uzme učešće u izboru sudija Ustavnog suda.
– Mislim da je to apsolutni neuspjeh, da ne kažem blamaža parlamentarne većine, prije svega, koja nije ispoštovala demokratske uzuse, elementarnu metodologiju koja se uvijek primjenjivala od strane prethodne vlasti koja je usvojila taj izborni model kvalifikovanom većinom – rekao je Vujović.
Ukazuje na činjenicu da je u sadašnjem izboru sudija Ustavnog suda opozicija u potpunosti zaobiđena, iako je opozicija po svom nahođenju glasala jednu kandidatkinju, čak i u prvom krugu, koja nije prošla zato što je nije glasao dovoljan broj poslanika vladajuće većine, jer je, kako ističe, Andrija Mandić promijenio redoslijed glasanja.
– Tu se radi o raznim vidovima političkih marifetluka, čemu je gospodin Mandić sklon i to radi uspješno. On se poigrava sa ostalim činiocima parlamentarne većine, posebno sa poslanicima PES-a, poigrava se, čak ih u pojedinim trenucima ismijava… Vidjeli ste kada je rekao na potpuno opravdanu primjedbu gospodina Mugoše zbog čega je promijenio redoslijed glasanja, jer je potpuno normalno i logično da se glasa za kandidata koji je prvi predložen, ali on je to uradio sa jasnom političkom kalkulacijom da se prvo glasa za kandidata koji mu je bliži, a za ove ostale apsolutno nije važno i kao epilog imamo jedan fijasko, neuspjeh i pored zahtjeva i upornih insistiranja Evropske komisije da izaberemo sve sudije Ustavnog suda mi smo od troje izabrali jednog – zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtNQJl2C8fVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Neizbor svih sudija Ustavnog suda je blamaža parlamentarne većine

Produkcijska kuća „Džep sa tajnama“ predstavila je filmski triptih „Dukljanski knjaz“, koji čine kratki filmovi „Jedne dukljanske noći“,„Rastanak“ i „Smrt“. Projekat donosi savremenu interpretaciju jedne od najpoznatijih priča drevne Duklje, kroz spoj istorijske drame i vizuelno snažnog izraza.
Uloge nose Milo Perović, koji tumači lik Vladimira, i Iskra Zeković, koja igra Kosaru. Kreativni tim predvodi Momčilo Zeković Zeko, autor teksta, muzike i produkcije.
Montažu i kolorizaciju potpisuje Gojko Brkuljan, dok je za kameru, snimanje i fotografiju zadužen Miodrag Mika Marković. Na projektu su radili i Marko Vuković kao gafer, Luka Cvijović kao rasvjetljivač, te Boban Radojević kao snimatelj tona. Za šminku i frizure pobrinula se Milka Stojanović, dok je kostimografiju potpisala Lina Leković. Muzički aranžman djelo je Senada Dreševića.
Autentična vizuelna komponenta dodatno je oblikovana originalnim kostimima Muzeja srednjovjekovnih avantura iz Kotora/Krsca i saradnjom sa Dragicom Filipović iz CNP-a. Projekat je sniman u junu na lokaciji OJ Zavičajnog muzeja JU Kulturni centar Bar, čime je Stari Bar još jednom dobio značajno mjesto u filmskim projektima posvećenim crnogorskoj istoriji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXYLdKOqFVkk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Projekat je realizovan uz podrškuTurističke organizacije Bar, restorana „Taraca“ iz Kotora, kompanije Artikulacija DOO iz Podgorice i Opštine Bar. Prevod na makedonski jezik uradili su Aleksandar i Zagorka Donski, što projektu otvara prostor za regionalnu dostupnost.

(VIDEO) Pogledajte filmski triptih "Dukljanski knjaz" Momčila Zekovića Zeka

Reakcija zaista pravih navijača, koji nijesu skupina za realizaciju određenih politika, crnogorskih navijača, je bila na svom mjestu i u pravom momentu i na najbolji mogući način odgovorila na provokacije, sve drugo bi bilo pogrešno – rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, pravnik i novinar Nebojša Vučinić.
Utakmicu Crna Gora – Hrvatska, osim dobre igre i sportskog i fer ponašanja igrača obje reprezentacije, obilježile su i poruke hrvatskih navijača – ubij Srbina i za dom spremni.
Nije siguran, kaže Vučinić, da su to navijači, jer su prestali to da budu početkom devedesetih godina prošlog vijeka, kada su, kako kaže, iskorišteni u političke svrhe.
– Od tada su sredstvo realizacije nekih politika, nažalost onih pravih navijača kojih je sve manje na sportskim borilištima, iako sport u stvari i postoji zbog njih. Meni to prilično zaista liči na devedesete kada je sve počelo i ja se još sjećam onih scena sa Maksimira, pamtim to i mnogo, mnogo sličnih scena sa drugih sportskih borilišta na prostorima bivše Jugoslavije. Po meni to nijesu navijači, oni su samo skupine ljudi koji predstavljaju sredstvo realizacije određenih politika – rekao je Vučinić.
Kaže da mu je žao što su utakmice između reprezentacija država koje su nekad dijelile istu državu proglašene utakmicama visokog rizika, ali ako su postojala operativna saznanja, dodaje on, da može doći do incidenata, onda je policija zatajila jer su hrvatski navijači napadnuti noć prije utakmice.
Ističe da su brojni komentatori i analitičari iz Hrvatske oduševljeni crnogorskim navijačima, dok se veliki broj njegovih prijatelja iz Hrvatske, kako kaže, stidi zbog postupka hrvatskih navijača.
– Nijesu oni to slučajno uradili, jer kad su u pitanju dvije skupine tih mangupa sa tribina, rado koristim onu Krležinu sentencu koju ne bih ponavljao u programu jer sadrži termine koji nijesu za program, ali reakcija zaista pravih navijača je bila na svom mjestu i u pravom momentu i na najbolji mogući način odgovorila na provokacije, sve drugo bi bilo pogrešno – zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBOQwqvF4c8E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vučinić: Današnji navijači su obično sredstvo realizacije nekih politika

Ko zna šta se u pozadini valja, a to što se valja može da izrodi deficit od pola milijarde, jer su nezvanične informacije veoma zabrinjavajuće – rekla je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Za 2026. godinu je, po riječima ministra Vukovića, predložen nešto niži budžet, sa naglaskom na kapitalne izdatke, a Kasalica smatra da to nijesu konačne projekcije i da treba sačekati kakva će projekcija stići pred Vladu Crne Gore.
Podsjeća da se nedostajuća sredstva od oko 700 miliona ne mogu popuniti drugačije osim zaduživanjem – mora se izaći na inostrano tržište i pažljivo odraditi budžet da ne bi, kako kaže, upalio crvene lampice inostranim povjeriocima.
„Ne trebamo da se bojimo duga, pogotovu duga koji treba da polako restruktuira ono što treba da se radi u Crnoj Gori, crnogorskoj ekonomiji sljedećih 5, 10 ili 15 godina. Moramo da budemo svjesni da su mnoge crvene lampice već upaljene i to da se ko zna šta u pozadini valja, a to što se valja može da izrodi deficit od pola milijarde, jer su nezvanične informacije veoma zabrinjavajuće, bez obzira što je crnogorska privreda najkonzistentniji, najdosljedniji i najrezistentniji segment ukupne crnogorske ekonomije i to potvrđuje zadnjih 15 godina. Da bi se ispunilo stupidno izborno obećanje od 1.000 eura prosječne plate, razmatra se scenario uvećanja minimalne zarade na 1.000 eura đuture, odokativno i bez ikakvih umanjenja bilo kakvih poreskih prinadležnosti, a da crnogorska privreda to plati“ – rekla je Kasalica.
Podsjeća da je samo Fond PIO do devetog mjeseca ove godine uskraćen za 150 miliona eura, što je, kaže, odgovornost svih građana Crne Gore, jer su morali biti svjesni da to rade na sopstvenu štetu.
„Uradili smo i na sopstvenu štetu, kako onoga što je nekvalitet u zdravstvenom sistemu, tako i onoga na šta ćemo se naći u sljedećih od pet pa nadalje godina kada se susretnemo sa minimalnom penzijom. Sprema se jedan program, nadam se da on još uvijek ne može proći saglasnost Evropske komisije i tima delegacije EU, međutim moramo građanski – iako to ne mogu da odobrim – ali građanski ne mogu da ne razumijem. Mi se uguravamo u EU i sad je njihova pozicija veoma specifična i osjetljiva, a u trenutku kad bi se takav program eventualno objelodanio, takav program bi išao na štetu crnogorske privrede. Uvećavale bi se zarade bez ikakve produktivnosti i minusa produktivnosti javnog sektora, i uvećavale bi se zarade da privreda iznese promet koji bi trebalo da bude 30 posto veći u sljedećoj godini u odnosu na ovu godinu, ili 2027. u odnosu na 2026. To su nemogući zadaci, osim ako se ne povećaju cijene, a uvećanje cijena znači jednostavnu inflaciju“ – zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djc28z3P2olE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Moramo da budemo svjesni da su mnoge crvene lampice već upaljene

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: na-kraju-dana