U Crnoj Gori je u decembru u kolektivnom smještaju ostvareno 36,08 hiljada dolazaka i 75,7 hiljada noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
- Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 71 odsto ostvarili su strani, a 29 odsto domaći turisti - navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u decembru, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 65,9 odsto, glavnom gradu 18,2 odsto, planinskim mjestima 9,4 odsto i ostalim mjestima 6,5 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

U decembru ostvareno 75,7 hiljada noćenja

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru su, u odnosu na isti mjesec 2024. godine, u prosjeku bile više četiri odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene u decembru su u odnosu na novembar u prosjeku bile niže 0,3 odsto.
- Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena u grupama riba i morski plodovi, meso, gorivo i mazivo za motorna vozila, voće - navodi se u saopštenju. 
Potrošačke cijene su u periodu od januara do decembra, u poređenju sa istim periodom 2024. godine, u prosjeku bile više 3,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u decembru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama zdravlje 0,6 dsto, ostala dobra i usluge 0,5 odsto, odjeća i obuća i stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva po 0,2 odsto, rekreacija i kultura i restorani i hoteli po 0,1 odsto.
Pad cijena zabilježen je u grupama hrana i bezalkoholna pića 0,8 odsto, alkoholna pića i duvan 0,7 odsto, prevoz 0,3 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,1 odsto.
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

610x380

Inflacija u decembru četiri odsto

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT) tokom prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je 2.600.000 dolazaka turista, što je pet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine i tri posto više u odnosu na uporedni period 2019. godine.
- Ove godine smo imali zaista dobru predsezonu i odličnu postsezonu, što potvrđuju podaci Uprave za statistiku MONSTAT prema kojima smo u oktobru imali deset odsto više dolazaka u odnosu na oktobar prethodne godine- navela je predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTOCG), Milena Vujović.
Vujović ističe da o uspjehu postsezone govore i rezultati ankete turističke privrede koju je Nacionalna turistička organizacija sprovela.
- Prema rezultatima ankete, preko 85 posto ispitanika je zadovoljno rezultatima postsezone. Anketa je takođe pokazala da je turistička privreda zaista optimistična kada su u pitanju najave za novogodišnje praznike. Više od 65 posto ispitanika smatra da će ova godina biti uspješna za Crnu Goru i vjerujemo da su tome doprinijeli odlični programi lokalnih turističkih organizacija. Činjenica je da većina gradova na primorju ima organizovani doček Nove godine na otvorenom, ali i dobre hotelske aranžmane. To privlači goste iz regiona, ali i šire- saopštila je ona.
Ovako dobrim rezultatima u sektoru turizma doprinio je i niz promotivnih aktivnosti koje je Nacionalna turistička organizacija sprovela u 2025. godini. Vujović najavljuje da značajne prilike za promociju Crne Gore predstoje i u 2026. godini.
- Tokom 2025. godine smo imali promotivne aktivnosti na preko 20 tržišta, imali smo oko 18 sajamskih nastupa, brojne studijske posjete medija i turoperatora. U Crnu Goru smo doveli oko 180 turoperatora, imali brojne marketinške kampanje – 18 u okviru podsticajnih mjera sa značajnim turoperatorima iz Evrope, SAD i Kanade. Pred nama su brojni sajamski nastupi u 2026. godini. Pripremamo se za nastupe u Njujorku, Madridu, Štutgartu, Berlinu i brojnim drugim tržištima. Destinacijski spot NTOCG osvojio je čak osam prestižnih nagrada tokom 2025. godine na svjetskim festivalima turističkih filmova, nalazeći se rame uz rame sa destinacijama kao što su Švajcarska i Saudijska Arabija, na šta smo posebno ponosni. Nadamo se da će i 2026. biti uspješna za nas- kazala je predstavnica NTOCG.

500x500

1084x550

MONSTAT: Tokom prvih deset mjeseci 2025. godine ostvareno 2.600.000 dolazaka turista u Crnu Goru

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u novembru su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 4,2 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene u novembru su u odnosu na oktobar u prosjeku bile niže 0,4 odsto.
- Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena u grupama povrće, voće, usluge smještaja, hljeb i žitarice- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Potrošačke cijene su u periodu od januara do novembra, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku bile više 3,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u novembru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama odjeća i obuća 2,5 odsto, prevoz 0,9 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, zdravlje i rekreacija i kultura po 0,1 odsto.&nbsp;
Pad cijena zabilježen je u grupama hrana i bezalkoholna pića 1,8 odsto, restorani i hoteli 1,3 odsto, alkoholna pića i duvan, ostala dobra i usluge, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana po 0,1 odsto.&nbsp;
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Monstat: Inflacija u novembru 4,2 odsto

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u trećem kvartalu iznosila je 17,5 miliona EUR.
&nbsp;Iz Monstata je saopšteno da je od toga vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 7,1 milion EUR ili 40,5 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila 10,4 miliona EUR ili 59,5 odsto.
- Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u trećem kvartalu ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježi rast od 9,9 odsto, pri čemu je zabilježen rast vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje poslovnih subjekata jedan odsto- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Zabilježen je i rast vrijednosti otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača od 16,8 odsto.
U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u trećem kvartalu, povrće učestvuje sa 20,4 odsto, sirovo kravlje mlijeko 16,4 odsto, stoka po vrstama i kategorijama 15,1 odsto, kokošija jaja 13,9 odsto, ostali proizvodi 12,7 odsto, grožđe 8,4 odsto, svježe voće 6,2 odsto, svježa riba 5,2 odsto, prerađevine od voća i grožđa jedan odsto, industrijsko bilje 0,6 odsto i žito 0,1 odsto.

MONSTAT: Vrijednost otkupa 17,5 miliona EUR

Prema istraživanju Centra za edukaciju, informisanje i istraživanje Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) sindikalna potrošačka korpa za IV kvartal 2025. godine u Crnoj Gori iznosi 2.045 eura, što je za 195 eura više u odnosu na isti period prije dvije godine kada je objavljena prva sindikalna potrošačka korpa.
- U poređenju sa trećim kvartalom 2025. godine došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda i troškova obrazovanja i kulture, a povećanja su zabilježena u kategoriji troškova stanovanja i komunalija, kao i troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja. Došlo je do smanjenja troškova prehrambenih proizvoda za 15 eura u nominalnom iznosu ili 2,33 posto. Kod troškova stanovanja i komunalija došlo je do rasta od pet eura u nominalnom iznosu ili 1,96 odsto zbog pojačane sezone grijanja i većeg prosječnog računa za električnu energiju u četvrtom kvartalu. Kategorija troškova za ličnu higijenu i njegu zdravlja je korigovana za deset eura i sada iznosi 145 eura što je rast od 7,41 odsto. Rast troškova u ovoj kategoriji se dominantno dogodio zbog porasta cijena ljekova. Kod kategorije troškova za obrazovanje i kulturu zabilježen je drastičan pad troškova za 30 eura. U trećem kvartalu došlo je do rasta troškova ove kategorije za 30 eura jer smo imali pojačanu potrebu za opremanjem đaka za školu, u četvrtom kvartalu te potrebe nemamo, te se ova kategorija vraća na prvobitni nivo od 105 eura koliko je iznosila u drugom kvartalu 2025. godine. Ukupno gledano sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal je za 30 eura manja u odnosu na potrošačku korpu za treći kvartal- saopštio je Marko Subotić, Savjetnik za ekonomsku politiku Unije slobodnih sindikata.
U poređenju sa četvrtim kvartalom 2024. godine ukupna sindikalna potrošačka korpa za četvrti kvartal ove godine se povećala se 75 eura, odnosno 3,81 odsto za godinu dana.
- Prva sindikalna potrošačka korpa objavljena je 2023. godine i iznosila je 1.850 eura. U čak sedam kategorija troškova je dolazilo do promjena – troškovi prehrambenih proizvoda porasli su za 50 eura, troškovi imputirane rente su zabilježili povećanje od 40 eura, troškovi tekućeg održavanja deset eura, troškovi stanovanja i komunalija 40 eura, troškovi proizvoda za ličnu higijenu i njegu zdravlja 15 eura, obrazovanja i kulture pet eura, a troškovi ljetovanja su porasli za 35 eura. Kada bismo poredili stanje danas i stanje prije dvije godine iznos sindikalne potrošačke korpe je porastao za 195 eura ili 10,54 odsto- naveo je Subotić.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović podsjetila je da je prema podacima Uprave za statistiku prosječna neto zarada za oktobar mjesec iznosila je 1.016 eura.
- Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori. Po zvaničnim podacima Poreske uprave oko 70 odsto zaposlenih primaju zaradu do iznosa prosječne zarade, dok oko 105.000 zaposlenih primaju zaradu od 800 eura koliko iznosi jedna od dvije minimalne zarade i to ona za šesti i viši stepen stručne spreme. Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori ima gotovo 17.000 samohranih roditelja čija su djeca mlađa od 25 godina, od čega više od 11.000 njih čine samohrane majke. Stopa siromaštva iznosi 20 procenata, a ako iz dohotka isključimo socijalne transfere i penzije tada stopa rizika od siromaštva iznosi 40,5 odsto- podsjetila je Mihajlović.
Osvrnula se na pitanje koliko podaci iz sindikalne potrošačke korpe doprinose kreiranju javnih politika i koliko ih socijalni partneri i donosioci odluka uzimaju u obzir prilikom kreiranja javnih politika i tokom kolektivnog pregovaranja.
- Javne politike bi trebale da imaju za cilj oblikovanje života pojedinca i društva u cjelini. S obzirom na takav cilj u nekom idealnom svijetu kreatori politika bi trebali da vode računa o interesu građana i u skladu sa tim da kreiraju odgovarajuće politike koje su po mjeri čovjeka. U tranzicionim društvima, kakvo je i crnogorsko, obično su te mjere kreirane ad hoc pristupima i značile su „gašenje određenih socijalnih požara“, a ne sistemsko rješavanje problema- poručila je Mihajlović.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđan Keković istakao je da je odluka da predstave sindikalnu potrošačku korpu proizašla iz želje da pokažu da potrošačka korpa koju je objavljivao MONSTAT ne odražava stvarno stanje potrebe.
- MONSTAT je negdje krajem 2023. godine najavio da on više neće pratiti potrošačku korpu i onda smo mi panično počeli da radimo na tome kako bismo nastavili da imamo jedno mjerilo koje će nam govoriti koliko nam je sredstava potrebno da imamo minimalne dostojanstvene uslove života za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori. Ta potrošačka korpa koju je MONSTAT po posljednji put objavio u decembru iznosila je oko 830 eura. MONSTAT je iz te potrošačke korpe izbacio takozvanu imputiranu rentu – troškove stanovanja. Nema tog građanina ili građanke Crne Gore koji nema neke troškove stanovanja, ali je to izbačeno iz potrošačke korpe. Tako da ste tad imali utisak da za jednu prosječnu zaradu od 800 eura možete da ispunite potrošačku korpu od 830 eura koje je MONSTAT naveo. Smatramo da su ti troškovi koje je MONSTAT objavljivao podrazumijevali stanje mirovanja ili totalne hibernacije svih četiri člana porodice- izjavio je Keković.
Na važnost uključivanja imputirane rente u potrošačku korpu ukazala je koordinatorka u Centru za edukaciju, informisanje i istraživanje Jelena Mitrović.
- Za nas je to veoma važna kategorija troškova zato što nekih deset posto stanovništva živi podstanarskim životom, a veliki je broj onih koji imaju stambeni ili neku drugu vrstu kredita tako da su dodatno opterećeni za taj iznos- navela je Mitrović.
Posebnu zahvalnost na pomoći pri izradi sindikalne potrošačke korpe Mitrović je uputila Institutu za javno zdravlje koji im je pomogao u izradi tablice nutritivnih vrijednosti za utrošak energije četvoročlanog domaćinstva.
Pomoćnica direktora Uprave za statistiku, Snežana Remiković podržala je obračun sindikalne potrošačke korpe i usaglasila se da su agregati između sindikalne potrošačke korpe i minimalne potrošačke korpe koju je proizvodio MONSTAT zaista različiti.
- Iza obje potrošačke korpe stoje potpuno različite metodologije, tako da je minimalna potrošačka korpa uz sve kritike koje smo čuli bila određeni proizvod metodologije koja je postojala kao određeni standard u nedostatku međunarodnog standarda. Standard koji je razvijen za minimalnu potrošačku korpu odnosio se na minimume ishrane i kalorija potrebnih da se zadovolji minimum energetskih potreba za obavljanje lakših fizičkih aktivnosti- pojasnila je Remiković.

1250x600

Mihajlović: Za zadovoljenje sindikalne potrošačke korpe potrebne su nešto više od dvije prosječne zarade u Crnoj Gori

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih deset mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 4,14 milijardi EUR, što je 6,4 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127161136_8e902f73a5048569738a0b8377479efc403d85b2de88a5d16c40412d964d621b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127161136_8e902f73a5048569738a0b8377479efc403d85b2de88a5d16c40412d964d621b" data-rendition-name="original" width="634" height="802" loading="lazy" alt="spoljnotrgovinska razmjena"></figure>  Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 458,1 milion EUR, što je 4,5 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio 7,9 odsto veći i iznosio je 3,68 milijardi EUR. - Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 12,5 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 14,1 odsto- navodi se u saopštenju. U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva, u iznosu od 115,4 miliona EUR, koje čine električna energija 79,9 miliona EUR i ostalo. U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 907 miliona EUR, koje čine drumska vozila 346 miliona EUR i ostalo. Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 122,2 miliona EUR, Bosna i Hercegovina 46,2 miliona EUR i Slovenija 33,6 miliona EUR. Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 633,4 miliona EUR, Kina 462,9 miliona EUR i Njemačka 365 miliona EUR. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

MONSTAT: Spoljnotrgovinska razmjena 4,14 milijardi EUR

U Crnoj Gori je u oktobru u kolektivnom smještaju ostvareno 137,37 hiljada dolazaka i 374,22 hiljade noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_d6f8bb57a9885329bf0f679b435bd37187ea11a5b26abd44b1e83b63a1127eac.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126141116_d6f8bb57a9885329bf0f679b435bd37187ea11a5b26abd44b1e83b63a1127eac" data-rendition-name="original" width="624" height="677" loading="lazy" alt="noćenja u oktobru"> </figure>  - Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 88,4 odsto ostvarili su strani, a 11,6 odsto noćenja domaći turisti- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126141116_60ee607e41c92afd7242fa0be75795b7d8762dc2035ef3e6f3790a62eaaa63c9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126141116_60ee607e41c92afd7242fa0be75795b7d8762dc2035ef3e6f3790a62eaaa63c9" data-rendition-name="original" width="598" height="672" loading="lazy" alt="noćenja u oktobru "> </figure>  U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u oktobru, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 85,7 odsto, glavnom gradu 8,8 odsto, planinskim mjestima 3,3 odsto i ostalim mjestima 2,3 odsto. &nbsp;Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Monstat: U oktobru ostvareno 374,22 hiljade noćenja

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade eura, pokazali su podaci Monstata.
Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2,15 hiljada eura, u primorskom regionu 2,46 hiljada eura, u sjevernom 1,58 hiljada eura, dok u središnjem regionu nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.
- Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća - navodi se u saopštenju.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade EUR, dok u kategoriji solidarna stambena izgradnja nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na tržištu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.
Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti: poslovni objekti, zemljište i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na tržištu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora.

Prosječna cijena kvadrata stana 2,23 hiljade eura

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u trećem kvartalu veća je 5,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Monstata.
Vrijednost izvršenih građevinskih radova u trećem kvartalu je 1,8 odsto veća u odnosu na drugo tromjesečje.
- Izvršeni efektivni sati ostvareni na gradilištima u trećem kvartalu veći su 2,3 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period - navodi se u saopštenju.
Izvršeni efektivni sati su 0,2 odsto veći u odnosu na drugi kvartal.

Veća vrijednost izvršenih građevinskih radova

Sutkinja koja je vodila postupak komunicirala je sa mnom i stavio sam joj sve uslove koji bi doveli do okončanja krivičnog postupka... Nije bilo ništa precizno ni određeno, rekao je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović na pitanje da li je bio upozoren da se može Miloš Medenica dati u bjekstvo.&nbsp;
On je ovo saopštio u emisiji "Načisto" na Televiziji "Vijesti".&nbsp;
Na pitanje da li je neko iz Višeg suda, direktno vezan za ovaj postupak, upozorio direktno njega po okončanju postupka da postoji rizik da se Miloš Medenica da u bjekstvo, Šćepanović odgovara:
"Niko direktora Uprave policije nije zvanično obavijestio o bilo kakvom riziku".
Na dopunu pitanja da li ga je neko u nezvaničnom razgovoru obavijestio, Šćepanović priznaje da je bilo komunikacije.
- U nezvaničnoj komunikaciji s jednom osobom, koja je sprovodila određene aktivnosti, direktor Uprave policije stavio je sve raspoložive kapacitete. Osoba koja je vodila čitav postupak - rekao je prvi policajac države.&nbsp;
Na pitanje da li to znači da ga je sutkinja koja je vodila postupak, Vesna Kovačević, upozorila, Šćepanović odgovara da nije bilo ništa precizno. &nbsp;
- Nije tačno da me upozorila na taj način, nego je komunicirala i stavio sam joj sve uslove koji bi doveli do okončanja krivičnog postupka... Nije bilo ništa precizno ni određeno - dodao je on.

Da li je sutkinja upozorila da postoji rizik od bjekstva Medenice; Šćepanović: Nije bilo precizno

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekuje sprovođenje sporazuma prema kojem Rusija neće gađati Kijev i druge gradove tokom sedam dana zbog zimskih vremenskih uslova.
To je ranije najavio američki predsjednik Donald Tramp.
- Naši timovi su o ovome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da se dogovori sprovedu - napisao je Zelenski na platformi Iks.&nbsp;
Zahvalio je predsjedniku SAD Donaldu Trampu.
Istakao je da „koraci ka deeskalaciji doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2016950745761742903%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016950745761742903%7Ctwgr%5E20cffabafc63a00dba6b31c2a2e3050a653a6df3%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zelenski očekuje sprovođenje sporazuma po kojem Rusija neće gađati Kijev sedam dana

Borbene grupe Evropske unije su stvorene na takav način da ih je nemoguće upotrijebiti, izjavio je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.
Istovremeno, on je predložio formiranje "Evropske legije".
- Poslije strašnog rata na teritoriji bivše Jugoslavije, u kojem je poginulo 200–300 hiljada ljudi, a Evropa se pokazala nesposobnom da djeluje, i samo američka intervencija spasila je situaciju, tada su već nastali evropski dokumenti u kojima se govorilo o snagama od oko 400 hiljada vojnika. Umesto toga, mi smo stvorili takozvane borbene grupe, od kojih nijedna nikada nije korišćena, jer su, po mom mišljenju, formirane na takav način da ih je nemoguće upotrijebiti - naveo je Sikorski po dolasku na sjednicu ministara spoljnih poslova EU u Briselu.
Poljski ministar predložio je stvaranje "Evropske legije" u EU u obliku brigade za brzo reagovanje.
- Mogli bismo da formiramo ono kako bih je ja nazvao — "Evropsku legiju", odnosno, za početak — a to već stoji na papiru u rezolucijama Evropskog parlamenta, to može biti jedinica u vidu brigade, kojoj bi mogli da pristupe vojnici zemalja-članica EU, kao i zemalja-kandidata, za koju bi bila utvrđena pravila upotrebe oružja i koja bi u političkom smislu bila pod upravom Savjeta EU za spoljne poslove - kazao je Sikorski.
Prema mišljenju poljskog ministra, takva brigada mogla bi da reaguje na potencijalne prijetnje, na primjer na prijetnju terorizma u Sjevernoj Africi.

Poljski ministar: Formirati "Evropsku legiju" koja bi mogla reaguje na potencijalne prijetnje

Dok je zadovoljno pred novinarima završavao govor o osuđujućoj presudi Vesni i Milošu Medenici, specijalni tužilac Vukas Radonjić ipak je ostao zatečen kada je novinarka Televizije E pokušala da mu postavi pitanje o manipulacijama Skaj porukama. &nbsp; BIJEG OD ODGOVORA ,,Možete li nam reći o 12 rečenica iz Skaj...”. Novinarka nije završila rečenicu, a Radonjić je odmahnuo glavom, okrenuo leđa i hitro se udaljio. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129200124_6e7b6a160fbddd41d553e9db50c179ecbdb3098a746327f992a38cb970b9b07a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129200124_6e7b6a160fbddd41d553e9db50c179ecbdb3098a746327f992a38cb970b9b07a" data-rendition-name="original" width="1607" height="1080" loading="lazy" alt="BIJEG OD MIKROFONA TELEVIZIJE E: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>BIJEG OD MIKROFONA TELEVIZIJE E: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Očito, čim je čuo brojku 12, portparol Specijalnog tužilaštva je znao da treba da izbjegne novinarku Televizije E. Kao što svi u Specijalnom državnom tužilaštvu već danima izbjegavaju da odgovore na pitanja naše medijske kuće o mogućim tužilačkim zloupotrebama u slučaju istraga i optužbi protiv podgoričkog biznismena Aleksandra Mijajlovića. &nbsp; U nekoliko istraživačkih priloga novinarska ekipa Televizije E otkrila je da su specijalni tužioci koristili identičnih 12 rečenica u tri tužilačka akta i dvije istrage – o krijumčarenju kokaina i švercu cigareta iz Ekvadora. &nbsp; Uporedna analiza je otkrila i da su specijalni tužioci ili istražitelji iz Specijalnog policijskog odjeljenja samovoljno mijenali nadimke, odnosno identitete, ljudi koji su vodili Skaj prepisku. Istovremeno, istraživanje je pokazalo i da je mijenjan Obavještajni dokument Europola, da bi se smjer optužnice okrenuo u pravcu podgoričkog biznismena Mijajlovića, ali i još nekih ljudi koje je SDT targetiralo. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129200124_6120558838fd76719360dfc9bd8f5919f72332f5087e2e46e58c8955174cf098.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260129200124_6120558838fd76719360dfc9bd8f5919f72332f5087e2e46e58c8955174cf098" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="DOKAZI TUŽILAČKE MANIPULACIJE: Iste rečenice u različitim predmetima "> <figcaption>DOKAZI TUŽILAČKE MANIPULACIJE: Iste rečenice u različitim predmetima(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Tužilačko ćutanje na zvanične upite ETV, kao i bježanje od direktnih pitanja dodatno pobuđuje sumnju da je bilo manipulacija Skaj porukama, a time i zloupotrebe službenih ovlašćenja. &nbsp; JANJUŠEVIĆ: SDT MORA DA OBJASNI -Mislim da Specijalno državno tužilaštvo treba da odgovori na ova pitanja i da kaže u svom saopštenju - da li su navodi novinarskog istraživanja tačni i da, aki nije istina, obrazlože kako su se našli i u Naredbi za sproviđenje istrage i u drugoj optužnici. Ali i zašto postoje nelogičnosti, greške i propusti – kazao je analituičar bezbjednosti, bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129200128_d352c4f501dbb24f2494331c751067a51baaff3fb5606a06bfc8cc75cb44e227.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260129200128_d352c4f501dbb24f2494331c751067a51baaff3fb5606a06bfc8cc75cb44e227" data-rendition-name="original" width="1060" height="526" loading="lazy" alt="UPOZORENJA BEZ EFEKTA: Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora policije "> <figcaption>UPOZORENJA BEZ EFEKTA: Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora policije(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ne može se isključiti mogućnost da u konkretnom slučaju nije riječ o propustima već jasnom motivu specijalnih tužilaca - da su u slučajevima u kojima nemaju čvrste dokaze protiv osoba koje označe kao organizatore kriminalnih grupa, spremni da sami stvore dokaze tako što će prepraviti postojeće, baš kao što su to uradili u predmetima protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Janjušević napominje da je ETV u istraživačkom serijalu precizno objasnila kako su se &nbsp;12 istih Skaj poruka ponavljale u različitim optužnim aktima. &nbsp; - Sve to može da bude omaška, greška, ali može da bude i - namjera. Definitivno ne mogu se tako uvezati dva različita predmeta, Sky komunikacija oko šverca kokaina iz Ekvadora i identična Skaj komunikacija vezana za krijumčarenje koakina, takođe iz Ekvadora – kaže Janjušević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129200136_02cfdbcb2f8183aa0ae53df12252ba3bc4f8db476897e836303a1f53e8c8fe9c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260129200136_02cfdbcb2f8183aa0ae53df12252ba3bc4f8db476897e836303a1f53e8c8fe9c" data-rendition-name="original" width="835" height="576" loading="lazy" alt="KO JE ODGOVORAN: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva "> <figcaption>KO JE ODGOVORAN: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PONAVLJANJE UMETNUTIH SKAJ PORUKA Advokat Marko Radović napominje da, na osnovu njegovog iskustva, ovo nije prvi put da se iste poruke nađu u različitim predmetima. -Poznato mi je, kao braniocu u brojnim predmetima u kojima se optužbe zasnijevaju na Sky materijalu, da se - dešavaju slične stvari. Ne mogu reći iste, ali branilac sam okrivljenog kojem se desila situacija da su mu jedne te iste poruke – dakle: ne isti set poruka, nego bukvalno iste dvije poruke - korišćene kao dokaz za četiri krivična dijela u dva krivična postupka – naglašava Radović. &nbsp; Napominje da je u drugom predmetu, &nbsp;kada je bila u toku kontrola optužnice, pokušao da problematizuje pitanje istih Skaj poruka u različitim predmetima – ali da nije bilo rezultata. TUŽILAČKI SAVJET I VRHOVNI SUD BEZ KOMENTARA Na upit Televizije E iz Tužilačkog savjeta je lakonski saopšteno da se oni tako ne bave provjerom tužilačkog rada. Naglasili su da, citiramo, &nbsp;,,svoja ovlašćenja crpi kroz mehanizme disciplinske i etičke odgovornosti, kao i davanja mišljena na pritužbe na rad državnih tužilaca“. &nbsp; Ni iz Vrhovnog suda nijesu osjetili potrebu da preispitaju odluku o produženju pritvora za Mijajlovića, na osnovu optužnice u kojoj su umetnute Skaj poruke iz drugog tužilačkog predmeta. &nbsp; O postupanju specijalnih tužilaca ETV obavijestila je EUROPOL, ali nam je iz ove policijske organizacije saopšteno da nije u njihovoj nadležnosti da komentarišu eventualne zloupotrebe operativanih podataka. RADOVIĆ: ODGOVORNOST SUDIJA Pravni stručnjaci podsjećaju da su tužioci, baš kao i advokati, samo stranka u postupku i da je u ovakvim slučajevima odgovornost i na sudijama Višeg suda koji, kako ocjenjuju, olako potvrđuju i sporne optužnice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129200132_7b3a101ec0101cc16cada61b40e75665e9fa9f6cc9dd8abb3b1b9aafad988df5.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260129200132_7b3a101ec0101cc16cada61b40e75665e9fa9f6cc9dd8abb3b1b9aafad988df5" data-rendition-name="original" width="1033" height="564" loading="lazy" alt="ČITAJU LI SUDIJE DETALJNO OPTUŽNICE: Advokat Marko Radović"> <figcaption>ČITAJU LI SUDIJE DETALJNO OPTUŽNICE: Advokat Marko Radović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Vidim problem upravo u tome što sud svojim postupanjem u nekom smislu afirmiše takvo postupanje tužilaštva. Problem je što do suđenja, odnosno provođenja Skaj materijala kao dokaza na glavnom pretresu, bukvalno imate situaciju da sudovi gotovo i da ne čitaju tu komunikaciju, da prihvataju sve ono što tužilaštvo navede kao dokaz što je proisteklo iz Skaja?! Pritvori se određuju, osnovana sumnja se prihvata kako u postupku određivanja, kasnije i u postupku produženja pritvora – ističe Radović. &nbsp; I Janjušević ističe da je sudska potvrda od najvećeg značaja za kredibilitet procesa. &nbsp; -Potvrda optužnice je veoma bitan institut u krivičnom pravnom smislu. Za sada se to olako radilo u nekim predmetima. Nadam se da će u narednom pevriodu ijeće sudija mnogo ozbiljnije čitati optužnice, ukoliko želimo vladavinu prava i pravedne procese – zaključuje Janjušević. &nbsp;&nbsp; No, pitanja odgovornosti – odnono neodgovornosti – po svemu sudeći će i ubuduće nastiviti da postavljaju samo novinari, slobodni pravnici i nezavisni stručnjaci, jer je i ovaj slučaj samo još jedna potvrda da su funkcije i fotelje bitnije od vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i sloboda. &nbsp; Ekipa ETV će nastaviti da istražuje i objavljuje dokaze koji će im, možda, pomoći da progledaju.

Tag: monstat