Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) najoštrije je osudila incidente koji su se dogodili juče na kadetskoj košarkaškoj utakmici u Nikšiću, poručujući da takvi događaji nijesu samo sportski problem, već ozbiljno kršenje prava djece na bezbjednost, dostojanstvo i zaštitu.
Iz MOACG ističu da vrijeđanje, pljuvanje i zastrašivanje maloljetnih sportista ne mogu i ne smiju imati mjesto ni na tribinama, ni u društvu u cjelini.
– Djeca dolaze na teren da igraju, da uče o timskom duhu i fer-pleju, a ne da iz jedne dvorane odlaze u suzama i strahu, pod policijskom pratnjom. Sport mora biti siguran prostor za odrastanje, razvoj i radost, a ne izvor trauma – navodi se u saopštenju.
MOACG poručuje da nasilje nad djecom nikada ne smije biti normalizovano, opravdano ili prećutano, te da svaka reakcija državnih i sportskih institucija mora biti konkretna, pravovremena i usmjerena isključivo na zaštitu djece.
Predstavnica MOACG u Savjetu za prava djeteta ističe da će nastaviti da insistira na dosljednoj institucionalnoj reakciji na sve oblike nasilja:
– Kao predstavnica djece u Savjetu za prava djeteta, nastaviću da zahtijevam da se ovakvi incidenti tretiraju krajnje ozbiljno i da se reaguje odgovorno i u interesu djece, kako se nijedno dijete više ne bi osjećalo nezaštićeno u prostoru koji mora biti bezbjedan – zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MOACG: Djeca nijesu meta – incident u Nikšiću ozbiljno kršenje prava maloljetnih sportista

Povodom Međunarodnog dana volontera, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) uputila je čestitke svim mladim ljudima koji svojim vremenom, znanjem i energijom doprinose razvoju zajednice, ističući da je volontiranje jedna od najznačajnijih pokretačkih snaga solidarnosti i društvene odgovornosti.
Iz MOACG podsjećaju da je Međunarodni dan volontera ustanovljen kako bi se naglasila ključna uloga volontera u unapređenju društva i pružila podrška svima koji nesebično rade za opšte dobro.
- Svaki sat uložen u volontiranje doprinos je boljoj i inkluzivnijoj zajednici, jačanju povjerenja među ljudima i stvaranju prostora u kojem se mladi osjećaju važnim i vidljivim - &nbsp;poručuju iz organizacije.
Ovaj dan, kako ističu, posvećen je mladima koji vjeruju da promjena počinje od njih – onima koji pokreću inicijative, pomažu drugima i svojim primjerom pokazuju šta znači biti aktivan i odgovoran član društva.
- Čestitamo svim volonterima, a posebno mladima MOACG – naš praznik je i vaša zasluga!
Iz MOACG pozivaju sve mlade zainteresovane za volontiranje da im se pridruže:
- Postanite dio Mreže za omladinski aktivizam i budite glas nove generacije koja mijenja društvo na bolje.

1250x600

MOACG: Mladi su pokretači promjena u zajednici

Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) izražava zabrinutost zbog inicijative za mijenjanjem naziva Srednje mješovite škole „25. maj“ u Tuzima, te ističe da ovakvi potezi mogu voditi ka dodatnim podjelama i udaljavanju od građanskog i multietničkog karaktera naše države.&nbsp;
- Crna Gora je uvijek bila država različitosti, zajedništva i međusobnog poštovanja, i na tim vrijednostima moramo istrajati - navode iz MOACG.&nbsp;
Dodaju da nazivi škola i ustanova treba da budu simbol univerzalnih vrijednosti – znanja, antifašizma i zajedništva – a ne povod za nove podjele.&nbsp;
- Zato je važno da svaki građanin Crne Gore, bez obzira na svoje lične stavove i identitete, daje doprinos očuvanju crnogorke države svih svojih građana i društva u kojem su uživaju jednaka prava i slobode - poručuju u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore će nastaviti da podstiče mlade da grade mostove saradnje, dijaloga i solidarnosti.
- Jer samo tako možemo graditi bolju budućnost za sve - zaključuju iz MOACG.&nbsp;

MOACG: Promjene imena škola produbljuju podjele i udaljavaju od građanskog društva

Najnoviji podaci o napadima na novinare, uključujući činjenicu da je u 2024. godini zabilježeno čak 24 napada, predstavljeni su na info sesiji Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) posvećenoj sigurnosti i pravima novinara, ali su, na osnovu istraživanja koje je sprovela MOACG, mnogi napadi ostali neprijavljeni, primarno zbog umanjivanja važnosti incidenta i nepovjerenja u institucije.
- Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore nastoji doprinijeti stvaranju podsticajnijeg okruženja za rad novinara, u kojem se sloboda izražavanja štiti i kritička misao njeguje, a napadi, prijetnje i pritisci pravovremeno procesuiraju, kako bi država i cjelokupno društvo poslali poruku da se takve pojave ne tolerišu - &nbsp;apostrofirao je predsjednik MOACG David Vukićević.
Govoreći o pravnom i institucionalnom okviru, saradnica na projektu Nina Giljanović (MOACG) konstatovala je da, iako zakonodavni okvir formalno pruža solidnu zaštitu novinarima, u praksi i dalje postoji ozbiljan raskorak između zakonskih odredbi i njihove dosljedne primjene, što dodatno ugrožava povjerenje novinara u institucije.
Sofija Kirsanov, autorka izvještaja o napadima na novinare/ke i rukovoditeljka Kancelarije za razvoj MOACG, detaljno je predstavila vrstu i strukturu napada, kao i slabosti u pravosudnom procesuiranju ovih slučajeva.
Od vrsta prekršaja, 15 incidenata predstavlja prijetnju po bezbjednost, 1 slučaj tešku tjelesnu povredu, 2 slučaja oštećenje novinarskih stvari, dok je 6 slučajeva svrstano u ostale vrste prekršaja (poput uznemiravanja, zastrašivanja i kombinovanih pritisaka). Posebno zabrinjava što su u najvećem broju slučajeva napada na novinare/ke, čak 15 njih, počinioci bili građani, što ukazuje na sve veći stepen normalizacije nasilja i nepovjerenja prema medijima u društvu. Najčešće mete napada u 2024. godini bile su medijske kuće Vijesti, RTCG, Antena M, TV E, Gradska RTV i Pobjeda, odnosno njihovi zaposleni.
- U okviru našeg kvantitativnog istraživanja, dominiraju online napadi, verbalne prijetnje i politički ili ekonomski pritisci na novinare i novinarke. Međutim, ti napadi nerijetko ostaju neprijavljeni, a i kada se procesuiraju, počinioci nerijetko ostaju neidentifikovani, sakriveni iza pseudonima - objasnila je Kirsanov.
Info-sesiju realizovala je Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), sa posebnim fokusom na mlade novinare i novinarke, 4. jula 2025. godine u Omladinskom klubu „Zona mladih“ u Podgorici u okviru projekta „Bez straha, STOP cenzuri: Sigurnost novinara na prvom mjestu“, koji sprovodi Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore uz podršku Evropske unije i Sindikata medija Crne Gore kroz program SafeJournalists Network.

MOACG: Novinari često ne prijave napade

Još jedan slučaj brutalnog nasilja među djecom, unaprijed najavljen putem društvenih mreža i potom realizovan u stvarnosti, svjedoči o sistemskom zastoju u zaštiti maloljetnika u Crnoj Gori - poručili su u Mreži za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG). Trojica dječaka, kako su ustvrdili, pretučena su navodno ispred Osnovne škole „Sutjeska“ dok su napadači, maskirani i organizovani, nekoliko dana ranije putem TikTok profila pozivali na nasilje, bez ikakve institucionalne reakcije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnajavljene-tuce-na-tiktoku-trojica-djecaka-pretucena-ispred-skole-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> MOACG izražava duboku zabrinutost zbog ponavljanja nasilnih incidenata među maloljetnicima u našoj državi i još snažnije ukazuje na činjenicu da su svi elementi za preventivno i promptno djelovanje bili dostupni institucijama, ali nijesu iskorišćeni. - MOACG već godinama upozorava na rastući trend vršnjačkog nasilja, nasilnog ekstremizma i glorifikaciju nasilja među mladima. Kada poziv na nasilje nema reakciju, kada roditelji ne dobijaju povratne informacije na prijave, a škole i policija ne koordinišu efikasno, sistem perpetuira ove opasne trendove - podvukli su oni. Upravo zato pozivaju Vladu Crne Gore da promptno i efikasno obezbijedi uslove za realizaciju mjera za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250608190624_89a82dff8137884e94fa0f0a1135025c48cdf5cf91bd21daba59296f70d53f2d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250608190624_89a82dff8137884e94fa0f0a1135025c48cdf5cf91bd21daba59296f70d53f2d" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="nasilje"> <figcaption>Ilustracija MOACG(Photo: MOACG)</figcaption> </figure>  - Svaki dan odlaganja normalizuje nasilje, a bezbjednost maloljetnika je sve ugroženija - dodali su oni. MOACG posebno ističe da je neophodno operativno povezati policijske, obrazovne i socijalne službe u prepoznavanju digitalnih najava nasilja; obezbijediti brzu intervenciju kada su maloljetnici u opasnosti, po hitnom postupku obučiti kadar za borbu protiv visokotehnološkog nasilja, i konačno, jasno komunicirati prema javnosti da se nasilje, bez obzira na uzrast počinilaca, ne toleriše. - Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore nastaviće da prati ovaj i slične slučajeve i pruža podršku mladima, ali odgovornost za sistemsku zaštitu djece mora konačno preuzeti država, i to odlučno, koordinisano i bez odlaganja - zaključili su u reagovanju.

MOACG o tučama najavljenim na TikTok-u: Svi elementi za preventivno i promptno djelovanje bili dostupni institucijama - ali nijesu iskorišćeni

Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) osuđuje prijetnje, uvrede i seksističke komentare kojima je izložena novinarka Gradske TV Magdalena Čelanović, saopšteno je iz ovog udruženja.&nbsp;
&nbsp;Iz MOACG su kazali da je ovo još jedan u nizu primjera društveno neprihvatljivih pojava u odnosu na žene i predstavnike medijske zajednice, koje dolaze od lica koji bi trebalo da obavljaju svoju dužnost u javnom interesu i na koje bi cijela zajednica trebalo da može da računa u izazovnim životnim situacijama, do dodaju da je ovo ozbiljan udar na slobodu izražavanja i lično dostojanstvo, ali i na dostignuti nivo emancipacije crnogorskog društva.&nbsp;
&nbsp;- Pozdravljamo brzu reakciju Uprave policije i očekujemo odgovoran i pravičan pristup svih nadležnih institucija. Seksizam, prijetnje i nasilje ne smiju se tolerisati. Slobodni i sigurni mediji su sinonim za slobodnog i sigurnog građanina – nosioca suvereniteta naše države- poručili su iz MOACG.

MOACG osuđuje napad na Čelanović - udar na slobodu izražavanja i dostignuti nivo emancipacije crnogorskog društva

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: moacg