Jovan Jovanović izabran je za sudiju Ustavnog suda na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Od ukupno 54 glasa, 50 poslanika je bilo za njegov izbor, jedan protiv, a tri uzdržana.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika.
Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, nakon što nije izabran nijedan kandidat u prvom krugu, organizovao konsultacije sa partijama većine i opozicije kako bi dodatno mogao da odgovori na svako pitanje koje ima svaki poslanik u vezi kandidatkinje koju ju predložio.&nbsp;
- Vrata su otvorena ne za svakog šefa poslaničkog kluba, već za svakog poslanika pojedinačno, da odgovorim na svaku nedoumicu - poručio je Milatović prije mjesec u Skupštini.
Istorija, kako je tada rekao, sve pamti.
- Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela Crnu Goru u EU ili ona koja ju je prodala. Ja sam izbor napravio - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ustavni-sud-stit-od-samovolje-vecine-i-posljednja-linija-odbrane-prava-i-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.5385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nema-vladavine-prava-bez-zaokruzenog-ustavnog-suda-podrska-ce-u-drugom-krugu-glasanja-biti-znacajnije-veca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jovan Jovanović izabran za sudiju Ustavnog suda, Radović i Vučinić nijesu dobile potrebnu podršku

Evidentna je šira podrška izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, kandidatkinje koja može ujediniti podršku različitih političkih opcija i stručne javnosti, bez kompromisa na račun Ustava Crne Gore - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nakon što je on obavio konsultacije sa poslaničkim grupama i poslanicima koji su se odazvali njegovom pozivu na dijalog.
Tokom razgovora je, kako se navodi u saopštenju, potvrđeno zajedničko uvjerenje da Crnoj Gori trebaju ljudi od znanja i integriteta koji čuvaju institucije.&nbsp;
- Najnoviji izvještaj Evropske komisije naglasio je da su odlaganja u izboru sudija Ustavnog suda izazvala ozbiljnu zabrinutost zbog nepoštovanja nezavisnosti i principa podjele vlasti. Upravo zato, predstojeći izbor predstavlja test političke zrelosti, odgovornosti i posvećenosti evropskim integracijama - istaknuto je u saopštenju.
Parlament, kako dodaju, sada ima priliku da taj test položi izborom sudija koji svojim znanjem i iskustvom mogu garantovati profesionalan i nezavisan rad Ustavnog suda.&nbsp;
- Posebno se izdvaja profesionalna biografija Mirjane Vučinić, koja kroz svoje dugogodišnje pravničko iskustvo pokazuje upravo te vrijednosti – znanje, integritet i institucionalnu odgovornost. Iskustvo je sticala u Ustavnom sudu, brojnim državnim organima i advokaturi, što joj omogućava cjelovito poznavanje pravnog sistema Crne Gore. Posjeduje položen pravosudni ispit. Posebno se ističe njeno učešće u reformskim procesima u okviru međunarodnih projekata SIGMA/OECD i UNDP, u izradi zakona, te u projektima jačanja transparentnosti i integriteta javnih institucija - precizirano je u saopštenju.
Budućnost Crne Gore, kako su naglasili iz Kabineta Milatovića, traži znanje, integritet i povjerenje građana u institucije.
- Ustavni sud, kao ključna institucija u zaštiti ustavnosti i prava građana, mora imati sudije koje su dokazale svoju stručnost i nezavisnost. Izbor takvih sudija biće jasna poruka političke zrelosti države i odlučnosti da institucije vode profesionalci koji služe Ustavu, a ne partijama - zaključili su u saopštenju.

1250x600

1084x550

Kabinet Milatovića: Evidentna šira podrška izboru Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, može ujediniti podršku različitih političkih opcija i stručne javnosti

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je pismo poslanicima Parlamenta Crne Gore, pozivajući ih na konsultacije oko prijedloga Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda.
- Na sjednici Skupštine Crne Gore održanoj 14. oktobra 2025. godine razmatran je prijedlog za izbor gospođe Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda Crne Gore, koji sam uputio 15. maja 2025. godine. U prvom krugu glasanja, gospođa Vučinić je dobila 16 glasova za, nijedan glas protiv i 44 uzdržana glasa. Smatram da je, uoči narednog glasanja, korisno da svi poslanici imaju priliku da dodatno sagledaju njen profesionalni put, iskustvo i pristup pitanjima od značaja za rad Ustavnog suda - kazao je Milatović.&nbsp;
Stoga, kako se navodi, odlučio je da pokrene dodatne konsultacije sa svim zainteresovanim poslanicima i poslaničkim klubovima.&nbsp;
- Na ovim sastancima biće prisutna i gospođa Mirjana Vučinić, koja će neposredno predstaviti svoj profesionalni angažman i viđenje uloge Ustavnog suda u jačanju ustavnosti i vladavine prava - dodao je Milatović.&nbsp;
Milatović je naveo da je uvjeren da će otvoren i konstruktivan dijalog sa poslanicima doprinijeti potpunijem sagledavanju kandidature, te da vjeruje da gospođa Vučinić, svojim iskustvom i integritetom, može biti kandidatkinja oko koje se može ostvariti širok stepen saglasnosti u Skupštini Crne Gore.
- Kao i uvijek, spreman sam za dijalog i zajednički rad u interesu Crne Gore - stoji u pismu predsjednika Milatovića.

Milatović: Mirjana Vučinić kandidatkinja koja može objediniti podršku

Jasmina Beharovic

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori poručila je državnom parlamentu da u oktobru izabere nedostajuće sudije Ustavnog suda.&nbsp;
Oni su to rekli Vijestima nakon što je vladajuća većina u ponedjeljak sabotirala održavanje sjednice najvišeg zakonodavnog doma na kojoj je trebalo da se odlučuje o predlogu šefa države Jakova Milatovića da advokatica Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.&nbsp;
- Evropska unija (EU) poziva crnogorsku Skupštinu da, na sjednici u oktobru, obezbijedi imenovanje preostalih sudija Ustavnog suda, zasnovano na zaslugama i transparentnosti. Potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud je ključan za zaštitu prava građana, očuvanje demokratske stabilnosti i garantovanje slobodnih i fer izbora - kazali su iz Delegacije EU.&nbsp;
Oni su, naveli da EU poziva Crnu Goru da bez odgađanja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi s izmjenama zakonodavstva, kako bi se, prema njihovim riječima, ojačala nezavisnost Ustavnog suda i garantovalo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
- Ovi koraci su od ključnog značaja ne samo za evropski put Crne Gore, već prije svega za zaštitu osnovnih sloboda građana - naveli su iz Delegacije EU.
Većina poslanika vlasti nije omogućila usvajanje dnevnog reda sjednice parlamenta koju je inicirao Milatović sa predlogom da Vučinić bude izabrana za sutkinju. Glasalo je 59 skupštinara, od kojih je 21 bio za predloženi dnevni red, dok je 38 bilo uzdržano (nije bilo glasova protiv). Milatovićev predlog u proceduri je od sredine maja. Bez obzira što nije razmatran, ostaće u proceduri.&nbsp;
Ustavni sud radi u krnjem sastavu, s obzirom na to da ima četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima. Sudije bira i razrješava Skupština - dvoje na predlog predsjednika Crne Gore i petoro na predlog Ustavnog odbora parlamenta.

Delegacija EU poručila Skupštini: U oktobru izaberite sudije Ustavnog suda

U Ustavnom sudu nema nikakve krize i sve funkcioniše, ali očigledno je da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije iskomunicirao na pravi način o svom predlogu za člana pomenutog suda, rekao je poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević u emisiji “Klub Aplus”.
Podsjetimo, parlamentarna većina Skupštine Crne Gore odbila je juče da razmotri Milatovićev predlog da nova sutkinja Ustavnog suda bude Mirjana Vučinić. Milatović je taj akt većine nazvao “kukavičkim” potezom i optužio ih za produbljivanje ustavne krize.
Urošević, pak, tvrdi da Milatović nije najbolje iskomunicirao sa onima koji su trebali da taj predlog podrže, odnosno sa poslanicima i parlamentarne većine i opozicije.
- Ovakve teme treba da se iskomuniciraju na pravi način. U suprotnom imamo situaciju kakvu smo juče imali”, kazao je Urošević.
Kako kaže Urošević, Milatoviću pozicija daje mogućnost da predloži jednog kandidata, ali ne i da ga odredi.
- Kandidat treba da se izglasa u parlamentu, tako je po Ustavu i zakonu. Tako da nema potrebe za ljutnjom i takvim nekim pričama- rekao je Urošević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Urošević poručuje da nema potrebe trčati i raditi nešto preko koljena.
- Taj kandidat se, čini mi se, bira na 12 godina, tako da treba izabrati najbolje rješenje. Naći ćemo podobne kandidate, nije nikakva trka- poručio je Urošević.
I PES-u je cilj, kaže Urošević, da se kompletira Ustavni sud, ali nikako za dva dana.
- Nema dileme da mi želimo da sve kompletiramo. Cilj nam je da dođemo do najboljih mogućih kandidata, a ne da zbog nečijeg hira trčimo i hrlimo bez detaljne rasprave. To su dugotrajni mandati, Ustavni sud je krovna institucija i najznačajnija po hijerarhiji i ne smijemo dozvoliti da se tu napravi greška- ocijenio je Urošević.
Prema riječima Uroševića, Milatovićeve konstatacije da je na djelu politički kukavičluk su neprimjerene.
- Priča da je sada Crna Gora ugrožena nije tačna. Sve funkcioniše i bez brige za Milatovića, kompletiraće se ovaj proces i privešće se kraju- zaključio je Urošević.
Mjesecima unazad Ustavni sud funkcioniše na ivici kvoruma jer, od ukupno sedam sudija aktivno je svega četvoro.
Uz najavu da jednoj od sudija Desanki Lopičić ističe mandat u decembru, u slučaju izostanka izbora nedostajućih sudija, Ustavni sud će biti u blokadi.
Podsjećanja radi, ustavna kriza u Crnoj Gori traje od sredine 2022. godine kada je Ustavni sud bio blokiran jer je bilo aktivno samo troje sudija.
Zbog izostanka dogovora o izboru nedostajućih sudija, Evropska unija i Sjedinjene države su apelovali na političke subjekte u Crnoj Gori da se dogovore o deblokadi Ustavnog suda bez koga nisu mogli da se održe izbori.

Urošević: Naći ćemo podobne kandidate za članove Ustavnog suda, nije nikakva trka

Vladajuća većina je vrlo svjesno i namjerno unizila Skupštinu, predsjednika države i Ustavni sud, a sa druge strane su pokazali da i pravosudna imenovanja moraju da budu proizvod isključivo klijentelizma i političke trgovine - ocijenila je politikološkinja i kolumnistkinja Antene M Nevena Kovačević nakon što na jučerašnjoj vanrednoj sjednici Skupštine nije usvojen dnevni red na kojem je trebalo da bude prijedlog za izbor Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda.
Institucionalni razvoj se, kako je Kovačević kazala gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, živi već pet godina.
- A juče je ponovo obesmišljena Skupština kao najviši zakonodavni dom, ali i institut predsjednika države od strane njegovih koalicionih partnera - ukazala je Kovačević.
Imali smo, ustvrdila je politikološkinja, obesmišljavanje kompletnog sistema parlamentarizma, što uključuje, između ostalog, i institut vanredne sjednice.
- Postavlja se pitanje, po ko zna koji put, ako imamo ovakvo obesmišljavanje parlamentarne demokratije iz svih poslovnički predviđenih instituta, zašto je uopšte Andrija Mandić kao predsjednik Skupštine zakazao sjednicu, ako je postojalo saglasje parlamentarne većine da oni neće podržati kandidatkinju za sutkinju Ustavnog suda - rekla je Kovačević.&nbsp;
Vladajuća većina je, smatra Kovačević, vrlo svjesno i namjerno unizila Skupštinu, predsjednika države i Ustavni sud, a sa druge strane su pokazali, kako je kazala, da i pravosudna imenovanja moraju da budu proizvod isključivo klijentelizma i političke trgovine.
- Niko ne može biti izabran ukoliko nije podoban iz ovog, ili onog razloga za parlamentarnu većinu, a sve što smo juče čuli kao izgovore zbog kojih predmetna kandidatkinja za njih nije podobna su dnevno političke floskule koje mislim da ne vrijedi komentarisati - istakla je Kovačević.
Smatra da su neke odluke Ustavnog suda bile u najmanju ruku sporne, a eklatantan primjer je Temeljni ugovor, na osnovu koga, kako kaže, crkva Srbije gospodari teritorijom Crnom Gori.
- Ali bolje je svakako da imamo bilo kakav Ustavni sud, nego da je on nefunkcionalan, jer ako suspendujete Ustavni sud onda ste u potpunosti suspendovali pravnu sigurnost građana i države u cjelini. Nažalost se pokazalo u praksi prethodnih godina da su sva pravosudna imenovanja, i ona koja smo hvalili nekad i mi i evropski partneri, bila posljedica nekih političkih dogovora i kalkulacija - istakla je Kovačević.
To, kaže, danas vidimo po izostanku reakcija vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca na određenim procesima koji se dešavaju u državi - poput slavljenja ratnih zločinaca, prijetnji medijima, obračuna vlasti sa civilnim sektorom, advokatima.
- U potpunosti imamo ignorisanje bilo kakvih primjedbi i civilnog sektora i ostalih relevantnih drustvenih činilaca. Tu posebno vidimo da je Tužilaštvo pod političkom kontrolom, a posljednji takav primjer je slučaj predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, gdje smo imali evidentan primjer izazivanja rasne i vjerske mržnje, a Tužilaštvo je zaključilo da nema elemenata tog krivičnog djela - zaključila je Kovačević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Kovačević: Vladajuća većina svjesno i namjerno unizila Skupštinu, predsjednika Crne Gore i Ustavni sud

Sve ukazuje na to da bi trebalo snažnije i odlučnije da djelujemo, da bismo se ubrzano kretali na putu ka Evropskoj uniji, ali onda se dese ovakvi potezi, koji nam govore da ne postoji svijest u vladajućoj većini o važnosti trenutka u kojem se nalazimo. Ili, da budem precizniji, svijest kao takva i te kako postoji, zato oni i rade sve da bi taj put blokirali. To je za Antenu M poručio politički analitičar Marko Savić, komentarišući jučerašnji potez vladajuće većine u parlamentu Crne Gore, čiji su poslanici, osim Maje Vučelić i Miodraga Lakovića, bili uzdržani pri glasanju za dnevni red vanredne sjednice na kojem je bila jedna tačka – rasprava o izboru Mirjane Vučinić za sudiju Ustavnog suda, na prijedlog predsjednika države Jakova Milatovića.
Savić kaže da se to desilo i vjerujući vladi Dritana Abazovića, koja je trebalo da ubrza proces evropskih integracija, a onda je potpisan tzv. Temeljni ugovor, a nakon dobijanja IBAR-a usvojena Rezoluciju o Jasenovcu.&nbsp;
- Sad ulazimo u sljedeću fazu gdje ne bi trebalo da ponavljamo greške koje smo radili u prošlosti, a zapravo ih sad obnavljamo - ističe Savić.
Sa stanovišta trvenja u većini, bilo da oni sarađuju na lokalu ili na državnom nivou, Savić kaže da Milatović pokušava da preostali dio mandata iskoristi za izgradnju političkog integriteta koji bismo naslijepo morali pripisivati svakome ko obnaša ulogu predsjednika države.
- Međutim, čini mi se da je naknadna pamet najgora pamet, pa tako se Milatoviću direktno i na ovaj način vraća svako političko neuko manevrisanje. Opet, to je za mene koji posmatram procese manje važno. Važno je da vrlo konkretno i otvoreno kažemo da je blokada Ustavnog suda instrument koji koristi vladajuća većina kako bi izvršila politički uticaj na to ko, kada i kako će biti izabran. Ovo je zapravo guranje cjelokupne crnogorske političke scene u cajtnot. Kad krenemo da dobijamo packe od EU i međunarodne zajednice, onda će se navrat -nanos opet birati sudije Ustavnog suda na način kako to Andrija Mandić odredi. Ovakav potez je priprema za to - potcrtava Savić.
Ocjenjuje i da je politički integritet kategorija nepoznata većini naših političara.
- Tako da osnovne zamjerke za advokatici Vučinić dolaze gotovo isključivo iz tabora Demokrata, kojie prednjače u onome što danas nazivamo političkim, odnosno partijskim zapošljavanjima, koji su najmanje pozvani da govore o integritetu kao takvom, bez obzira da li ovaj predlog dolazi od Milatovića, koji takođe ima svojih falinki, odnosno nedostataka u obavljanju funkcije, to je manje važno - kaže Savić.
Svaki izbor koji je drugačiji od onoga koji je zamislio Andrija Mandić i većina koju on predvodi, blokira se, dodaje analitičar.
- To je manir koji pokazuju isključivo društva koja imaju komponentu hibridnosti, da ne kažem autoritarizma, jer na sreću još nismo skliznuli u takav oblik, ali određene vrste kompetitivnog autoritarizma kakav je Crna Gora danas kao društvo nam slikovito pokazuju ovi primjeri. Nije posrijedi nedostatak vremena, nije nedostatak akcije od strane onih koji bi trebalo ove ljude da predlože. Ovo je apsolutno politička trgovina bez osnovne mjere brige o interesu svih građana i građanki i o interesu Crne Gore kao države - apostrofira Savić.
<h2>Kod Krapovića isplivao manjak znanja i kapaciteta, a višak ega i ambicije</h2>
Komentarišući skandalozni potez Ministarstva odbrane na čijem je čelu Dragan Krapović, da Anteni M zabrani da prisustvuje događaju koji taj resor organizuje, Savić ističe da je sloboda medija i sloboda medijskog izvještavanja vrhunska demokratska vrijednost koju nije naučila, nijedna vlada od obnove nezavisnosti do danas.
- Međutim, stepen u kojem oni koji su na političkim funkcijama, koji su silom nekakvih čudnih okolnosti i silom nekih čudnih prilika došli na ta mjesta, pokušavaju da ograniče, ne samo slobodu medija i slobodu medijskog izvještavanja, nego i mnoge druge slobode i osnovna ljudska prava, je frapantan. Ovo je sad pokazatelj da nemaju politički integritet i da nijesu dorasli bilo kakvoj funkciji, a ne funkciji ministra - ocijenio je Savić.
Ministarstvo odbrane, dodaje, nije Krapovićevo, već svih građana i građanki Crne Gore.
- I upravo, da iole ima tu svijest kod sebe, znao bi da to znači da svi oni koji izvještavaju, informišu sve te građane i građanke, bez obzira na to sviđala se uređivačka politika nekog medija njemu ili ne. To je primjer kako manjak znanja, manjak kapaciteta, a višak ega i političke ambicije isplivava kroz nešto što mi danas prepoznajemo, a šta su komponente jednog čistog autoritarizma, a to je ono kad se udara na medije i na medijske slobode - poručuje Savić.
Za Antenu M je, kako kaže, zatvoreno ili zaključano Ministarstvo odbrane, za neke druge je omogućeno da rade svoj posao na terenu, a neki treći se napadaju fizički i verbalno, oni ili njihove porodice.&nbsp;
- Taj manir je dobio autoritarni oblik pogotovo posle 2020. godine i dominantno sa vladom Dritana Abazovića. Da zaključim, gledajući medijsku scenu u Crnoj Gori, mislim da nema složnosti oko mnogih pitanja, ali oko ovih pitanja bi trebalo da bude. Želio bih da vidim na toj press konferenciji praznu salu. Danas je riječ o Anteni M, sjutra može to biti bilo ko drugi u zavisnosti od toga ko će da vrši određenu funkciju. A demokratija nije da mi čekamo ko će doći novi na vlast i ko će novi vršiti određenu političku funkciju i da mjerimo hoće li on biti dovoljno široke ruke da nam da slobode ili da nam te slobode ograniči ili oduzme. To treba ponavljati i tupiti svakom od aktera vlasti trenutno da bi budući znali kako da se ponašaju - zaključio je Savić.

Savić: Milatoviću se vraća neuko političko manevrisanje

To što na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore nije usvojen dnevni red, pa se nije raspravljalo o izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda produbljuje krizu, pokazuje nepoštovanje prema predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ali i prema instituciji Ustavnog suda.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E rekla, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Ona je stava i da je to manipulativan odnos prema predsjedniku države, ali i prema instituciji kakava je Ustavni sud.&nbsp;
<h2>KALKULACIJE</h2>
Na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore, za predloženi dnevni red, osim opozicije, glasali su i poslanici Miodrag Laković i Maja Vučelić, ali to nije bilo dovoljno tačka o izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda bude tema rasprave u parlamentu. Sutkinja Vučinić prijedlog je predsjednika države Jakova Milatovića.
Crna Gora je krajem decembra 2024. godine, odlukom parlamentarne većine da neustavno skrati mandat sutkinji Draganu Đuranović, upala u duboku ustavnu i institucionalnu krizu - koja bi se, ukoliko parlamentarna većina nastavi da opstruira izbor sudija ove najviše sudske instance, mogla produbiti do te mjere da Ustavni sud u potpunosti bude blokiran.
Slučaj neusvajanja dnevnog reda na vanrednoj sjednici Skupštine čije je sazivanje tražio Milatović, kako bi poslanici raspravljali o njegovom prijedlogu, ogolio je, kaže Uljarević, &nbsp;koliko je parlamentarna većina spremna da gazi svaku instituciju u kojoj ne može da obezbjedi apsolutnu većinu podobnih.
- A očito je da gospođa Vučinić iz nekog razloga nije percipirana kao podobna i da se sada ide u jednu vrstu planirane pojačane krize Ustavnog suda. On je i ovog trenutka nekompletan i sa jednom poteškoćom u odlučivanju, ali već krajem godine kad budemo došli u situaciju da treba da se bira dvoje sudija Ustavnog suda, možemo imati daleko veći problem. Radi se o tome da oni unaprijed kalkulišu koga i kako mogu dobiti i koliko ko može imati, uslovno rečeno svojih, umjesto da se jača ta ključna institucija koja nam je važna, kako zbog sistema vladavine prava, tako i zbog onoga što treba da bude stub zaštite građanki i građana - rekla je Uljarević.
Istovremeno, iz Pokreta Evropa sad su saopštili da se moraju poštovati odluke Venecijanske komisije, uz poziv ministru pravde Bojanu Božoviću, koji je iz redova te partije, da se uključi u posao.
Uljarević smatra da bi za tu partiju bilo bolje da se nije oglasila, jer način na koji su to uradili je, kaže, kontraproduktivan po njih same.
- Osim toga što prozivaju sopstvenog ministra za izostanak akcije, vjerujem nedovoljno promišljeno, oni naglašavaju i ko je odgovoran, odnosno neodgovoran kada je riječ o primjeni preporuka Venecijanske komisije. Međutim, nadam se da će ovo izazvati i jednu vrstu novog alarma i u samoj Evropskoj komisiji. Podsjetila bih da smo već imali jednu zabrinutost u institucijama Evropske unije kada smo prije dvije - tri godine jedva &nbsp;kompletirali Ustavni sud, da su dolazili specijalni izaslanici. Bojim se da ponovo ulazimo u tu situaciju i da ovoga puta vladajuća većina neće imati na koga da upre prstom sem na sebe - istakla je ona.
<h2>MANDIĆ NEDOSTOJAN</h2>
Komentarišući to što je predsjednik crnogorske Skupštine Andrija Mandić čestitao Dan srpskog jedinstva, koji se obilježava u susjednoj Srbiji i od nedavno u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, iako nije čestitao Dan nezavisnosti države čijim parlamentom predsjedava, Uljarević kaže da je riječ o licemjernom odnosu. Mandić, dodaje ona, je jedan od najviših zvaničnika koji ne poštuje državu, ali državne beneficije uredno koristi.
- Bilo da se radi o onome što su njegove nadoknade, ili svih onih koje je zapošljavao u sopstvenom kabinetu i onih drugih privilegija koje oni imaju. To je, naravno, i poniženje institucija i poniženje i države i on time iako misli da izražava osobitu lojalnost prema Beogradu i vlastima u Srbiji, u suštini pokazuje da je čovjek bez integriteta, jer ako može na takvoj poziciji da pokazuje tu vrstu nepoštovanja i ponižavanja u odnosu prema simbolima Crne Gore, a na drugoj strani idolopoklonstva prema onome što personifikuje neku drugu dŕžavu, on potvrđuje da nije dostojan obavljanja te funkcije - naglasila je Uljarević.
<h2>IMPROVIZOVANJE REKONSTRUKCIJE</h2>
Govoreći o izjavi premijera Milojka Spajića o “permanentnoj rekonstrukciji Vlade”, kaže da niko ne vidi tu rekonstrukciju i ne vjeruje da može doći do stvarne rekonstrukcije.
- Kako vrijeme odmiče vidimo da se tu radi o jednoj improvizaciji, o jednom nekontrolisanom haosu koji se u suštini održava na onome što je balans partikularnih i partijskih interesa, Spajić svakim danom postaje sve slabiji i gubi uticaj u toj Vladi, on jeste prvi čovjek u onom pokaznom dijelu, ali ne i onaj koji može sve svoje odluke da izgura - rekla je Uljarević.
<h2>PRIJETNJE SU JEFTINIJE</h2>
Osvrnula se i na slučaj izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda &nbsp;u Botunu i kontradiktorne stavove predsjednika DNP-a Milana Kneževića, koji je, kaže, spreman da ugrozi lokalnu vlast zbog kolektora, ali ne i da izađe iz Vlade. Prema njenim riječima jeftinije je zaprijetiti izlaskom iz vlasti na lokalnom nivou, nego gubiti poluge u Vladi.
- To je dobar primjer kako se populizam određenim političarima obija o glavu. Milan Knežević je godinama hranio taj otpor građana i građanki Botuna prema izgradnji kolektora, isključivi zbog toga što je taj projekat prvobitno bio lansiran od strane Vlade DPS-a. Danas vidimo da stručna ekološka javnost navodi da je to opravdan projekat i on sad gleda kako da se što jeftinije izvuče iz nečega u šta se sam upetljao - istakla je Uljarević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUjR2zxOzpKA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Očito da Vučinić nije percipirana kao podobna, ide se u vrstu planirane pojačane krize Ustavnog suda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, komentarišući to što Skupština nije usvojila dnevni red na kom bi bio prijedlog da Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda, kazao da je današnji potez vlasti u neodgovaran i da je posrijedi klasični politički kukavičluk. - Dodatno su odlučili da prodube ustavnu krizu. Jasno su stavili do znanja da nijesu protiv predloženog kandidata za sudiju Ustavnog suda, već funkionalnog Ustavnog suda - rekao je Milatović na vanrednoj konferenciji za medije.&nbsp; To, ističe Milatović, nije stvar političke taktite već poretka i evropske budućnosti Crne Gore. On je dodao da je javnost prethodnih dana svdjedočila diskreditaciji kandidatkinje Mirjane Vučinić, a danas klasičnom političkom kukavičluku. Smatra da nije postojao nijedan razlog da se danas ne raspravlja o njegovom prijedlogu i da se Vučinić ne izabere za sutkinju. Ovakva situacija, upozorava, mogla bi dovesti do potpune blokade Ustavnog suda. - Ustavni sud je stub našeg sistema i garant slobode... - podsjetio je Milatović. Prema njegovim riječima, izostanak podrške kandidatkinji Vučinić predstavlja neodgovoran čin koji direktno urušava ugled i kredibilitet suda. - Građani očekuju rješenja, a ne opstrukcije. Ovakvo ponašanje ozbiljno šteti članstvu Crne Gore u EU. Neophodno je pokazati političku zrelost - poručio je Milatović. On tvrdi da Vučinić nije produkt zakulisnih dogovora, te da se zato o njoj danas nije glasalo. - Zato što ni ona, ni ja ne pristajemo ni na kakav zakulisni dogovor. Jedini moj zahtjev da posao sudije obavlja po Ustavu i zakonu Crne Gore i zato ona danas nije izabrana - uvjeren je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915130920_136e02ddfc941a7ac99a24c464603a828c2388c59fc24189199c12432392d2b5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250915130920_136e02ddfc941a7ac99a24c464603a828c2388c59fc24189199c12432392d2b5" data-rendition-name="original" width="1067" height="775" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Jakov Milatović(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  <h2>Udar na časnog pravnika</h2> Notorna je neistina, tvrdi on, da je Vučinić bila koleginica njegove majke. - Sram ih bilo, sve rade za svoje male, uske partijske interese - poručio je Milatović. Predsjednik države se osvrnuo i na zamjerke dijela vlasti da je Vučinić zastupala kompaniju Bemax. - Ovaj argument ocjenjujem kao društveno opasan jer targetira advokatsku profesiju u cjelini. Ona je ekspertkinja koju su sve firme u Crnoj Gori angažovale. Ovakve zamjerke su udar na svakog časnog pravnika - istakao je Milatović. Ako je Bemax sporan, Milatović pita zašto oni koji osporavaju kandidatkinju sjede u Vladi koja je samo u protekle dvije godine dala 40 miliona eura ugovora toj kompaniji. <h2>Taoci političkih kalkulacija</h2> Dodaje da smo si taoci političkih kaklukacija. - Danas svjedočimo da je Crna Gora zarobljena država, u kojoj se produbljava ustavna kriza, a gdje su građani ostavljeni potpuno pravno nezaštićeni - konstatovao je Milatović. Podsjetio je i da je nekadašnji Demokratski front izabrao Draganu Đuranović za sudiju Ustavnog suda, a da je pritom "svima jasno rekla da je član DPS-a". - Ti veliki borci protiv DPS-a. Onda su tu istu ženu protivustavno penzionisali - podsjetio je Milatović. Pozvao je predsjednika Vlade da se vrati na put odgovornosti i put koji zemlju - Ovo što trenutno radi njegov Poslanički klub nije taj put - zaključio je Milatović.

Vjera Ljuljđuraj

Tamara Klikovac

Milatović: Neodgovoran potez vlasti i klasični politički kukavičluk, Vučinić nije plod zakulisnih dogovora - zato nije izabrana

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Grenland ne može da izostavi mogućnost upotrebe vojne snage na arktičkoj teritoriji, iako je malo vjerovatno da će do toga doći, rekao je danas grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen.
&nbsp;On je istakao da Grenland teži bližoj saradnji sa Evropskom unijom, prenosi Tanjug.
&nbsp;Ranije danas danska premijerka Mete Frederiksen je rekla da Danska ne može da pregovara o sopstvenom suverenitetu, identitetu i demokratiji.
&nbsp;Ona je istakla da Danska smatra Sjedinjene Američke Države (SAD) svojim “najbližim saveznikom”, rekavši da Kopenhagen nikada nije tražio sukob, već saradnju.
&nbsp;Frederiksen nije doputovala na Svjetski ekonomski forum u Davosu, usljed tenzija sa SAD-om oko namjere američkog predsjednika Donalda Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.

Nilsen: Ne može se isključiti mogućnost upotrebe vojske na Grenlandu

Put reformi nije bio jednostavan, ali je bio nužan, a podrška Sjedinjenih Američkih Država na tom putu bila je od posebnog značaja - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sastanku sa odlazećom ambasadorkom Sjedinjuenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je na ovom sastanku, kom je prisustvovao i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, kazao da zahvaljujući podršc SAD njihovoj posvećenosti danas imamo sektor bezbjednosti koji je pouzdan partner kolektivne bezbjednosti.
- Upravo je u tom periodu dodatno osnaženo strateško partnerstvo dvije države, naročito u oblasti bezbjednosti. Reformski procesi bili su zasnovani na izboru profesionalnog menadžmenta u policiji, jačanju zaštitnih mehanizama za njen nezavisan i zakonit rad, kao i unapređenju sistema provjere integriteta policijskih službenika, što je rezultiralo snažnijim, slobodnijim i profesionalnijim institucijama - istakao je Šaranović.
Rajnke je istakla da je saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije bila intenzivna i sadržajna, kroz brojne zajedničke projekte, donacije i obuke. 
- Reforma policije je složen proces, ali Crna Gora se kreće tim teškim putem s profesionalnošću i uspješnim rezultatima koji jačaju institucionalne standarde - kazala je Rajnke, naglasivši da princip vladavine prava mora biti jasan i jednak za sve.
Šćepanović je istakao je da je podrška američke ambasade tokom mandata Rajnke imala važnu ulogu u izgradnji stabilnog i održivog policijskog sistema. 
- Iako pojedinac može imati snagu i autoritet, bez funkcionalnog i posvećenog tima nije moguće ostvariti suštinske i trajne promjene. Upravo kroz zajednički rad gradimo povjerenje, kako unutar Crne Gore, tako i u međunarodnom okruženju, a naš kolektiv povezuje zajednička vrijednost - snažna, jasna i dosljedna posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala, koja predstavlja temelj našeg djelovanja i cilj kojem zajednički težimo - poručio je Šćepanović

Šaranović i Šćepanović sa Rajnke: Podrška SAD-a bila ključna u jačanju bezbjednosnih institucija

Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande - kazao je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Miodrag Laković.
On je, odgovarajući na mreži Iks (X) Đorđiju Kustudić koji je napisao da je vrijeme da on, Janović i ostali razumni i građanski orjentisani funkcioneri PES-a javno osudite ovakve šovinističke ispade koji polako prelaze u obrazac ponašanja, istakao da je saglasan.
- I nije teško, uopšte. Ja se gnušam šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande. I to osuđujem u svakoj prilici - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2013625508433404084&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: mirjana-vucinic