Iako reforma pravosuđa u Crnoj Gori traje više od 25 godina, ključni problemi, od preopterećenosti sudova do nedostatka kadra, ostali su gotovo nepromijenjeni, ocijenjeno je na panelu “Između EU standarda i realnosti: Šta određuje budućnost sudstva” u okviru konferencije “Prvih 25 godina pravosudne reforme” koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Crnogorski sudovi se suočavaju sa ogromnim prilivom predmeta i manjkom sudija, što dodatno usporava rad i udaljava pravosuđe od evropskih standarda, saglasni su učesnici panela o efikasnosti sudstva.
Miodrag Pešić, predsjednik Upravnog suda i predsjednik Udruženja sudija Crne Gore, ocijenio je da tokom prethodnih 25 godina koliko traje proces reforme pravosuđa, nije postignut vidljiv napredak. Svi problemi koji su nas mučili prije 25 godina, prisutni su i danas, kazao je on.&nbsp;
- Jedan od tih problema je i efikasnost crnogorskih sudova. Kada je u pitanju Upravni sud, mogu reći da je tu specifična situacija, jer smo u zadnjih par godina imali veliki priliv predmeta i na neki način smo pokušali da se nosimo sa svim tim. Kada sam ja počeo, zatekao sam 17 hiljada predmeta i 10 sudija. Da bi stvar bila gora, 2023. godine primili smo još 17 i po hiljada predmeta. Imali smo u jednom trenutku preko 30 hiljada predmeta, a znali smo da radimo i sa devet sudija - naveo je Pešić.&nbsp;
On je ukazao da je u okviru suda na čijem je čelu ipak postignuta veća efektivnost ovog suda, praveći prioritete među predmetima.&nbsp;
- Evropska komisija je u svom izvještaju navela da je vrijeme trajana postupaka pred Upravnim sudom smanjeno za skoro 600 dana. Imali smo u 2023. godini da je postupak pred Upravnim sudom trajajo 1411 dana, a u 2024. godini postupak je trajao 870 dana. Napravljen je veliki korak u efikasnosti kada je u pitanju Upravni sud. Ove godine, vrijeme trajanja postupka pred Upravnim sudom biće za 150, 200 dana još kraći - rekao je Pešić.
Pešić je naveo da se pred Upravnim sudom i dalje vodi veliki broj predmeta, čak 23 hiljade predmeta, ali da je svega 270 starije od tri godine.
Kako je ocijenio, potrebno je da se izvrši reorganizacija upravnog sudstva.
- Upravni sud je sve efikasniji, ali svi ovi podaci statistički koje sam iznio ne zanimaju građanina koji čeka tri godine na presudu. Pravosudni sistem, kao i svaki kompleksni sistem, podložan je entropiji. Ukoliko nemate konstantnu reformu i konstantno ulaganje, on lagano klizi ka nefunkcionalnosti. Imajući sve izazove koji se nalaze pred Upravnim sudom, mislim da ne može da odgovori zadatku koji ima pred sobom - rekao je Pešić.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, u proces reorganizacije sudske mreže neophodno je da budu uključeni ljudi koji, kako je on istakao, iznutra razumiju sistem.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović kazala je da je u tom sudu slična situacija kao i u Upravnom sudu, da imaju izražen problem nedostatka sudija, što utiče na efikasnost u rješavanju predmeta.&nbsp;
- Riješili smo oko 99 odsto priliva predmeta, bez osam sudija, u 2025. godinu smo takođe ušli bez osam sudija, dok smo recimo u februaru postupali bez 14 sudija. To utiče na rad i svih drugih sudova, jer imamo više od 30 odsto slučajeva koji se odnose na ostale sudove u Crnoj Gori. Sudije zaista daju maksimalne napore i zadovoljavajuću efikasnost u odnosu na okolnosti u kojima rade. Sa druge strane, iz pozicije građanina, ako građanin čeka godinu dana na zakazivanje suđenja, onda ne možemo govoriti o efikasnosti - rekla je je Jovović.
Jovović je kazala da mora istaći i činjenicu da više niko neće da radi u sudu, ili je riječ o vrlo malom broju zainteresovanih.&nbsp;
- Tokom 2024. godine smo imali tri ili četiri raspisana oglasa za po četiri ili pet savjetnika i niko se nije prijavio. Mi danas nemamo ni pripravnika, ni savjetnika, ni kandidata za sudije, došli smo u situaciju da biramo od onoga što imamo i da smo srećni - dodala je Jovović.
Advokat Siniša Gazivoda ocijenio je da postoji nekoliko faktora kako bi se pospješila efikasnost rada sudova. Upoređujući efikasnost sudova iz ranijeg perioda, sa stanjem danas, Gazivoda je kazao da je razlog bolje efikasnosti u ranijem periodu to što je postojao veći broj sudija, a manji broj predmeta.
Međutim, Gazivoda upozorava da se za kompleksna pitanja stvari moraju posmatrati strateški i praviti planovi za duži period.
- Strategija reforme pravosuđa je to trebala detaljno da analizira. Ne može se rješavati problem koji je nagomilan godinama a onda da na druge probleme ne obraćamo pažnju - naveo je Gazivoda.&nbsp;
Kazao je da je i u slučaju Specijalnog odjeljenja Višeg suda upozoravao da neće biti dovoljno sudija koji će preuzeti veliki broj predmeta za koje je podignuta optužnica.&nbsp;
- Nije se na nivou donosilaca odluka o o tome razmišljalo, nego se čekalo da dođe taj momenat, a onda je došlo do zakrčenja specijalnog odjeljenja Višeg suda - naveo je Gazivoda.&nbsp;
Govoreći o efikasnosti Ustavnog suda, Gazivoda je ocijenio da postoje ozbiljni problemi pred tim sudom i da je teško postizati rezultate.
- Ipak, imamo akciju u Ustavnom sudu da se postigne bolja efikasnost i oni o tome daju saopštenja i najavljuju da imaju plan da do kraja godine da nema predmeta iz 2023, što bi značilo da se ažurnost tog suda popravlja. Međutim, kao građani bi trebalo da imamo informaciju šta to znači u odnosu na raniji period. Jer to mogu biti dvije stvari. Ako pet sudija može da riješi ogroman broj zaostalih predmeta i da efikasno savladava zadatak to znači da, ili se u prethodnom periodu nije radilo ili znači da je kvalitet ovih odluka koje se ovako odnose upitan. To je važno pitanje o kojem bi trebalo da postoji javna debata - ocijenio je Gazivoda. &nbsp;
Jovović se osvrnula i na probleme u nepoštovanju procesne discipline, što opet, kako je kazala dodatno utiče na neefikasnost sudova.&nbsp;
- Državni organi ne postupaju po zahtjevu sudova, da moramo čak i kažnjavati da bi se dostavila dokumentacija, što onemogućuje sudovima da budu efikasni - kazala je Jovović.&nbsp;
<h2>Znati šta je cilj vetinga&nbsp;</h2>
Pešić je, govoreći o značaju vetinga, rekao da je pitanje šta želimo da dobijemo vetingom.&nbsp;
Govoreći u ime Udruženja sudija, kazao je da podržavaju njegovo sprovođenje, te da se nijedan sudija u Crnoj Gori ne plaši vetinga, ali da je druga stvar da li je on opravdan u ovom trenutku.
On je rekao da bi sproveli veting, moramo znati šta je njegov cilj.&nbsp;
- Moramo jasno da ga usmjerimo, da vidimo da li je njegov razlog korupcija, provjera kompetencija sudija, povećanje povjerenja u rad sudija. Moramo jasno da se opredijelimo šta želimo da dobijemo vetingom. Ako se odlučimo za veting, moramo najprije da odgovorimo na pitanje da li će on da riješi problem korupcije koju imamo. Drugo pitanje je da li je to najbolji način za provjeru sveukupnog integriteta sudija i da li će nakon sprovedenog vetinga doći do povjerenja u rad sudova - rekao je Pešić.&nbsp;
Gazivoda kaže da se o vetingu konstantno govori zadnjih godina, a da mi ni danas nemamo odgovor na pet klasičnih novinarskih pitanja: ko, šta, kad, gdje i kako bi se sprovodio.&nbsp;
- To je nanovo top politička tema, kao i Zakon o oduzimanju imovinske koristi koji političari zovu anti-mafija zakon. Mi diskutujemo o nečemu što je “mogli bi biti” a da niko olovku nije ubo da napiše kako to vidi i kako predlaže da se desi. Tako da je i o tome problematično pričati kad ne znamo o čemu pričamo - rekao je Gazivoda.
On smatra da treba jako fokusirano i posvećeno sa analizom uporednih praksi pojačavati disciplinsku i etičku odgovornost sudija i tužilaca.
- Mislim da kod nas dok se pričalo o vetingu, nije dovoljno dat akcenat na te stvari. Imamo određene izmjene u tom pogledu ali tek ćemo da vidimo da li one daju rezultate. Skeptičan sam u ozbiljnom dijelu oko toga - istakao je advokat Gazivoda. &nbsp;
Jovović upitana da li najave vetinga doživljava kao vid prijetnje, kazala je da se kada se govori o vetingu, može staviti znak jednakosti sa riječi - hajka.
- Zašto se nije krenulo 2022. sa vetingom? To se koristi da se stvara priča o korumpiranosti sudija pa je veting postala čarobna riječ - dodala je Jovović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ključni problemi sudstva nijesu riješeni ni za četvrt vijeka

On je govorio i o pritiscima i optužbama na račun sudija, ali i o njihovom materijalnom položaju, kao i o tome da se u infrastrukturu nije ulagalo skoro 40 godina.
STANDARD: Zašto u Upravnom sudu ima toliko predmeta, šta je uzrok nagomilanim obavezama?
PEŠIĆ: Prije bih rekao da se radi o uzrocima, nego o uzroku. Naime, Upravni sud Crne Gore od 2021.godine ne funkcioniše u punom sastavu. U nekoliko navrata, u sudu je sudijsku funkciju obavljalo svega devet sudija, od ukupno šesnaest, a što predstavlja puni kapacitet Upravnog suda. &nbsp;S druge strane, u zadnjih dvije tri godine imamo evidentan rast tužbi zbog tzv. ”ćutanja uprave” (u periodu od 2021. do 2024.godine je podnijeto više od 21.000 tužbi zbog ”ćutanja uprave”), a što je, u najbitnijem, i doprinijelo da danas imamo oko 27.000 predmeta u Upravnom sudu. Vrlo je važno napomenuti, a na šta smo iz Upravnog suda i ukazivali unazad par godina, da je, s obzirom na sadržinu pojedinih zahtjeva za slobodan pristup informacijama, evidentno da isti nijesu usmjereni na vršenje demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, niti u javnom interesu, već predstavljaju način zarade licima koja zloupotrebljavaju to pravo. Od strane Upravnog suda je preduzeto niz aktivnosti koje su usmjerene na smanjenje broja predmeta, od reorganizacije načina rada, predlaganja zakonskih rješenja koja bi omogućila ubrzanje postupaka pred Upravnim sudom, razgovora sa predstavnicima Advokatske komore. Ovih dana očekujemo usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, koji bi olakšao sprovođenje procedura pred Upravnim sudom, i nadamo se da se neće dogoditi situacija iz decembra 2022.godine, kada predlog zakona nije usvojen, a zbog čega danas pred Upravnim sudom imamo najmanje 10.000 predmeta više, nego što bi imali da je taj zakon tada usvojen. Bez obzira na sve navedeno, Upravni sud je u toku 2024.godine, završio najviše predmeta od svog osnivanja.
STANDARD: Šta je najveći problem koji prouzrokuje nerješavanje premeta?&nbsp;
PEŠIĆ: Imajući u vidu ogroman priliv predmeta sa kojim se susreće Upravni sud Crne Gore, čiji se uzrok nalazi van suda, efikasnost suda je dovedena u pitanje. Ukoliko Upravni sud nije efikasan, otežava se pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna reakcija Upravnog suda, na način što će se donijeti odluka u razumnom roku. Nažalost, na odluku u Upravnom sud se, generalno čeka i do dvije, dvije i po godine, s tim što su preduzete neke mjere da bi se efektivnost suda povećala, tj. da bi se na vrijeme odlučilo u onim predmetima, gdje bi svako odlaganje donošenja odluke moglo prouzorokovati štetu za stranku. Nadam se da će usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, ali i osnažena samosvijest sudija Upravnog suda da donošenjem odluke u određenoj pravnoj stvari, osim što rješavaju pravni problem koji je iznijet pred sudije, rješavaju i životni problem za stranke u sporu, itekako uticati na postizanje efikasnosti Upravnog suda u potpunosti. Smatram da je bitno istaći i da je broj sudija u Upravnom sudu planiran na godišnji priliv predmeta od oko 5.000, a da je priliv u zadnjih pet godina višestruko veći (samo u 2023.godini priliv je bio 17.000). Ukoliko bi se priliv predmeta smanjio na nekih 5.000 godišnje, smatram da bi sada postojeći broj sudija i drugog sudskog osoblja bio u mogućnosti da se nosi s tim brojem. Međutim, ukoliko broj novoprimljenih procesa bude i dalje uvećan, neophodan je sistemski odgovor.U tom pravcu je neophodno uraditi jednu analizu, koja bi imala u vidu našu pravnu tradiciju, pravnu kulturu, politički ambijent, finansijska sredstva, a sve radi reorganizacije upravnog pravosuđa u Crnoj Gori. Naravno, ako rezultat te analize bude ukazivao da se, bez obzira na sve intervencije koje bi bile preduzete, trend rasta predmeta pred Upravnim sudom ne bi zaustavio, trenutni kapaciteti suda (čak i kada bi se broj sudija, kojih je po Pravilniku o orjentacionim mjerilima za određivanje potrebnog broja sudija šesnaest, udvostručio, ne bi dao neki vidljiviji rezultat) su nedovoljni da se odgovori tom zadatku. U tom pravcu treba razmisliti o reorganizaciji crnogorskog upravnog pravosuđa, na način što bi se osnovala tri stručna upravna vijeća pri tri najveća suda &nbsp;u svakoj od tri regije u Crnoj Gori, a sadašnji Upravni sud bi preuzeo ulogu Vrhovnog upravnog suda.
STANDARD:Koliko je nezakonit rad državnih organa koštao državu kroz predmete u Upravnom sudu?&nbsp;
PEŠIĆ: Vršeći zakonom ustanovljeno obavezu, kroz odlučivanje po tužbama protiv javnopravnih organa, Upravni sud Crne Gore je u 2023.godini i 2024.godini, dosudio blizu dva miliona sudskih troškova, a koji troškovi padaju na teret državnog, odnosno lokalnih budžeta. Važno je napomenuti da ovo nije definitivan iznos svih troškova, jer tim troškovima treba dodati i troškove vođenja upravnih postupaka u tim istim predmetima, te eventualno i troškove naknade štete koje može prouzrokovati nezakonita odluka u upravnom postupku, odnosno nedonošenje odluke na vrijeme.
STANDARD: Politka je preglasna i nerijetko smo svjedoci velikog medijskog pritiska koji vrše političari. Kako se branite od tog pritiska? &nbsp;
PEŠIĆ: Najbolja odbrana svakog sudije u Crnoj Gori bi trebala da bude njegova presuda, koja bi trebala da ”preživi” vrijeme trajanja svake politike i svake političke stranke. Nemam dilemu da u svakom društvu ima političkih pritisaka, da ih je i ranije bilo, te da će ih biti u budućnosti, ali smatram da sudijska (individualna) nezavisnost, koja predstavlja stanje svijesti svakog sudije, treba da bude takvog kvaliteta da je rezistentna na bilo koji vid uticaja ili pritiska.
STANDARD: Da li je bilo pokušaja uticaja izvršne vlasti na odluke sudija Upravnog suda?
PEŠIĆ: Upravni sud Crne Gore je kontrolor rada zakonitosti javne uprave, tačnije Upravni sud kontroliše, između ostalog, da li organi izvršne vlasti (Vlada, ministarstva) ali i opštine, donose pojedinačne odluke u skladu sa zakonom. Radi se o mehanizmima kontrole i ravnoteže (checks and balances), koji su ključni za podjelu vlasti i vladavinu prava, ali vrlo često ta ravnoteža bude narušena. Međutim, sudijska funkcija sa sobom nosi veliku odgovornost – ona zahtijeva ne samo pravno znanje, već i ličnu hrabrost, čestitost i nepokolebljivu odanost zakonu, pa biti sudija znači težiti pravdi, a ne služiti interesima, zbog čega integritet sudije nije samo profesionalna dužnost, već i odraz njegovog ličnog i moralnog karaktera. Samo sudije ”naoružane” takvim karakteristikama, pružaju dovoljno garancija da postoje mehanizmi odbrane od pritisaka bilo koje vrste.&nbsp;
STANDARD: Kako komentarišete optužbe nekih političara o vezama pojedinih sudija sa kriminalnim strukturama?
PEŠIĆ: Najprije bih istakao da je svaka optužba o navodnim vezama sudija sa kriminalnim strukturama ozbiljna stvar i zahtijeva konkretne dokaze, a ne paušalne političke ocjene. Francis Bacon je rekao: ‘Boginja pravde drži mač ne samo da bi presudila, već i da bi osigurala izvršenje svojih odluka. Oduzmeš li sudstvu autoritet, njegove presude postaju puko mrtvo slovo na papiru.’ Ako neko želi da oslabi sudsku granu vlasti neosnovanim optužbama, on na taj način ne udara samo na pojedince, već na vladavinu prava i povjerenje građana u pravdu. Prema tome, ako neko ima saznanja o sudijama koje su povezane s kriminalom, dužan je da to javno i argumentovano iznese pred nadležnim organima. Jedino na taj način možemo skinuti teret s čitavog pravosuđa i sačuvati ugled sudijske profesije, a one sudije koje su povezane sa kriminalom, ako takve sudije zaista i postoje, izvesti pred lice pravde, jer su i sudije, kao i svi drugi građani, odgovorne isključivo zakonima, a ne političkim interesima.
STANDARD: Kakav je ekonomski položaj sudija, mogu li sa niskim primanjima ostati nezavisni, odnosno da li je nezavisnost sudstva ugrožena ako sudija prima platu 1,200.00 €?
PEŠIĆ:Već sam istakao da sudijska funkcija zahtijeva izuzetnu posvećenost, odgovornost, nepristrasnost i profesionalizam. Nažalost, ekonomski položaj sudija u Crnoj Gori daleko je od onoga što bi trebalo da prati težinu i značaj ovog poziva. Platom od 1,200.00 eura teško da se može obezbijediti standard dostojan sudijske profesije, posebno ako uzmemo u obzir da se od sudije očekuje apsolutna posvećenost, visok stepen stručnosti i nepodložnost bilo kakvim uticajima. Međutim, iako su primanja sudija ispod nivoa koji bi obezbijedio profesionalnu stabilnost i dostojanstven život, to ne znači da nezavisnost sudstva direktno zavisi od ekonomske sigurnosti. Integritet sudije nije stvar materijalnog položaja, već ličnih principa, odgovornosti i etičkog vrijednosnog sistema. Ipak, poboljšanje materjalnog položaja sudija nije samo pitanje njihovog ličnog standarda, već i interesa pravosuđa i društva u cjelini. Bolji materijalni uslovi su, između ostalog motivacija za mlade i sposobne pravnice/ke da uđu u sudski sistem, kao i podsticaj za sudije da svoj posao obavljaju još posvećenije. Želim i da napomenem da se sudijska nezavisnost ne može kupiti novcem, ali država koja želi snažno i nepristrasno sudstvo mora ulagati u dostojanstven status sudija, s obzirom da na ostvarenje pravde ne treba gledati kao na trošak, već na investiciju u stabilnost sistema i povjerenje građana.
STANDARD: Da li će se mijenjati zakonski okvir o zaradama sudija?
PEŠIĆ: U toku je rad na izradi nacrta Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustvnosudskih funkcija, i ja se nadam skorom utvrđivanju predloga tog zakona od strane Vlade Crne Gore, a nakon toga i usvajanju od strane Skupštine Crne Gore.
STANDARD: Postoji li opasnost od obustave rada zbog lošeg ekonomskog položaja sudija?
PEŠIĆ: Udruženje sudija Crne Gore se, kroz svoje djelovanje, zalaže za pravdu, pravičnost i nezavisnost sudova u radu, jer su to osnovni postulati na kojima počiva svako demokratsko društvo. U tom smislu, a radi zaštite dostojanstva onih sudija u Crnoj Gori koje krasi posvećenost, odgovornost, nepristrasnost i profesionalizam, i kroz segment materijalne nezavisnosti sudija, Udruženje sudija će se na vrijeme odrediti i prema eventualnim obustavama rada. Posebno napominjem da je Udruženje ranije, u nekoliko navrata, ukazivalo na loš meterijalni položaj najvećeg broja sudija, i iskazalo veliko razumijevanje, najviše zbog građana Crne Gore, da do obustava ne dođe.
STANDARD: &nbsp;Kako sudstvo učiniti otpornim na bilo koju vrstu pritiska?
PEŠIĆ:Sudstvo se može učiniti otpornim na pritiske kroz transparentan izbor sudija, zasnovan na stručnosti i etici, ali i kroz jačanje materijalne sigurnosti sudija, čime se smanjuje prostor za sve vrste manipulacija. Uz kontinuiranu stručnu edukaciju i povećanje odgovornosti kroz strukovne organizacije i međunarodnu podršku, sudije mogu ostati nepristrasni i nezavisni. Takođe, ukoliko se obezbijedi transparentost rada, uz zaštitu od spoljnih, ali i i unutrašnjih uticaja, sudstvo može sačuvati svoju funkciju kao temelj pravne države.
STANDARD: Kakvi su uslovi rada u Upravnom sudu (prostorni kapaciteti i sve ostalo)?
PEŠIĆ: Uslovi rada u svim crnogorskim sudovima nijesu adekvatni potrebama sudova. Ista situacija je i sa Upravnim sudom Crne Gore, koji je, najprije, smješten u poslovnoj zgradi, u kojoj osim suda, posluje i više privrednih subjekata, što je nedopustivo. S druge strane, ne postoji dovoljan broj sudnica, a i one koje postoje, nijesu snabdjevene prirodnom svjetlošću. U tom pravcu smatram da je neophodno što hitnije pristupiti izgradnji objekata u Podgorici, u kojima bi bili smješteni sudovi, a koji bi bili izgrađeni u skladu sa svim standardima koji su potrebni da bi se nesmetano odvijali postupci pred sudovima.
STANDARD: &nbsp;Koliko je Budžetom Crne Gore predviđeno novca za poboljšanje uslova rada sudova u Crnoj Gori? Da li je to dovoljno novca?
PEŠIĆ:Budžet za cijeli sudski sistem u 2025.godini, iznosi oko 34 milona eura. Nijesam primijetio da postoji opredijeljen novac za ulaganje u izgradnju novih objekata koji bi bili namijenjeni sudstvu. Mislim da je procenat od ukupnih budžetskih sredstava koji se izdvaja za sudstvo na nivou &nbsp;prosjeka zemalja EU, ali Budžet Crne Gore je, u apsolutnim ciframa, značajno manji u odnosu na budžete zemalja članica EU, a osim toga, više od 40 godina nijesmo imali ulaganja u infrastrukturne objekte u sudstvu.
STANDARD: Da li postoji namjera države Crne Gore da sudstvo i finansijski postane nezavisno?
PEŠIĆ: &nbsp;Finansijska nezavisnost je temelj nezavisnog i nepristrasnosnog sudstva, ali i garancija &nbsp;pravičnog društva. Samo oni sudski sistemi koji imaju stabilna i adekvatna sredstva za obavljanje svojih funkcija, bez zavisnosti od drugih grana vlasti ili političkog uticaja, mogu istinski biti nezavisna. Zbog toga očekujem da svi relavantni faktori, ali i građani Crne Gore, daju svoj doprinos da imamo snažnu sudsku granu vlasti, gdje će se odluke donositi u sudnicama, od strane sudija, a ne po ulicama, trgovima, kafanama, jer to može imati ozbiljne posljedice po nepristrasnost i funkcionalnost pravosudnog sistema, a samim tim i na vladavinu prava.

Pešić: Za tri godine 21.000 tužbi zbog "ćutanja" uprave, država platila dva miliona eura za sudske troškove u protekle dvije godine

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.