Ministar poljoprivrede Vladimir Joković, nakon što je Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja iz njegovog resora, kazao je za Portal ETV da je zatečen i da ne zna zbog čega je to učinjeno.
Poručuje da je Crna Gora ispunila sve uslove, a u prilog tome, kako kaže, govori i činjenica da je EK dala zeleno svjetlo, kao i preostalih 26 država članica EU.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fponedjeljak-krajnji-rok-za-promjenu-odluke-francuska-drzi-kljuceve-blokade-dva-crnogorska-poglavlja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Odluka Francuske da ne da zeleno svjetlo za zatvaranje Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) stigla je kao hladan tuš nakon ranijih najava da će Crna Gora zatvoriti svih pet poglavlja.
- Francuska nije dozvolila zatvaranje poglavlja. Ne znamo zbog čega. Svih 26 zemalja članica EU dalo je pozitivno mišljenje, jedino je Francuska imala rezerve. Mi smo završili sve što je od nas traženo. Vidjećemo šta će biti. Ne postoje razlozi, što se nas tiče, da se blokira zatvaranje poglavlja - kazao je on.
Dodao je i da Francuska treba da objasni zašto je blokirala zatvaranje poglavlja.
Ako Francuska ne promijeni odluku u nedjelju ili ponedjeljak, Crna Gora će na Međuvladinoj konferenciji u utorak zatvoriti samo tri od pet predviđenih poglavlja.
Kako je Portal ETV objavio saznanja iz diplomatskih krugova, u nedjelju i ponedjeljak će biti održane sjednice Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Joković zatečen blokadom Francuske: Crna Gora ispunila sve, ne postoji nijedan razlog za stopiranje poglavlja

Udruženja poljoprivrednih proizvođača su obavijestila da je na tržištu između 10 i 12 hiljada jagnjadi koja predstavljaju tržišni višak - saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Oni su, kažu, pozvali sve zainteresovane strane na dogovor o načinu sprovođenja tržišnih intervencija, odnosno o cijeni jagnjećeg mesa i količinama koje je potrebno povući sa tržišta i uskladištiti.
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je krajem septembra i početkom oktobra ove godine dobilo inicijative od udruženja poljoprivrednih proizvođača i Saveza penzionera Crne Gore u vezi sa pokretanjem tržišnih intervencija u sektoru proizvodnje jagnjadi - naveli su oni.
Sastanak je, kažu, održan 4. oktobra sa ministrom Damirom Gutićem, direktorom Fonda PIO – Vladimirom Drobjakom, mesnim industrijama i Savezom penzionera Crne Gore, gdje je predložena cijena od 4,75 eura/kg žive vage i podrška od 17 eura po svakom uskladištenom jagnjetu.
Dodaju da je ubrzo nakon toga raspisan javni poziv, na koji je apliciralo pet kompanija sa ukupnim kapacitetom za uskladištenje 15.400 jagnjadi.
- Prvobitno, povlačenje i uskladištenje viškova jagnjadi je bilo planirano do 21. novembra, ali je na zahtjev subjekata koji vrše povlačenje i uskladištenje jagnjadi isti produžen do 28. novembra. Od 20. septembra do danas, uskladišteno je preko 13.000 jagnjadi a Savezu penzionera Crne Gore, odnosno mjesnim udruženjima isporučeno preko 8.000 jagnjadi, što je na nivou prethodnih godina, ali i u skladu sa obavještenjem udruženja o količini jagnjadi koja predstavljaju tržišni višak - precizirali su iz MPŠV.&nbsp;
Očekuju da će do 28. novembra biti uskladišteno preko 15.000 jagnjadi, t.j. do punih kapaciteta.
- Međutim, povećana količina jagnjadi na tržištu rezultat je uvoza većeg broja tokom ljetnjih mjeseci, po cijenama nižim za oko 20 odsto u odnosu na domaću jagnjad, a naši proizvođači nijesu bili spremni da prodaju po nižim cijenama tokom glavne turističke sezone. Pored toga, Ministarstvo je krajem oktobra informisano o pojačanom prisustvu jagnjadi sa teritorija susjednih država, koja su u Crnu Goru dospjela preko „zelenih granica“ - pojašnjavaju iz ovog resora.&nbsp;
Ističu da je o navedenom je obaviješteno Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije.
- Takva nelegalna postupanja dodatno pojačavaju tržišne viškove, a istovremeno predstavljaju rizik po javno zdravlje, budući da jagnjad nemaju odgovarajuća veterinarska uvjerenja. Osim toga, ove godine zabilježeno je slabije interesovanje Saveza penzionera Crne Gore za jagnjeće meso, što je dodatno uticalo na sporije povlačenje tržišnih viškova - navode u MPŠV.&nbsp;
Naglašavaju da će za ove namjene utrošiti oko 250.000 eura, što je za oko 50.000 eura više nego prethodne godine.
- I pored izdvojenog novca i sprovedene mjere tržišnih intervencija, izazov tržišnih viškova jagnjadi neće biti u potpunosti riješen. Ministarstvo stoga predlaže nastavak otkupa jagnjadi po tržišnim uslovima, uz zahtjev prerađivačima da se opredijele za domaću jagnjad umjesto uvoznih, a proizvođačima da prihvate tržišnu cijenu - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

Povećana količina jagnjadi na tržištu, tokom ljeta su uvožena po nižim cijenama

Naša je obaveza da glas učesnika protesta saslušamo i, u dogovoru sa Vladom Crne Gore, isti razmotrimo na odgovoran način - poručili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede povodom održanog protesta u organizaciji Klastera poljoprivrednih proizvođača - "Pet poštenih".
Uvažavaju, kažu, pravo svakog pojedinca i organizacije da izrazi svoje stavove, zahtjeve i nezadovoljstvo.
- Ovaj protest predstavlja važan signal da određena pitanja zahtijevaju dodatnu pažnju, kako od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, tako i od Vlade Crne Gore - naveli su oni.
Naglašavaju da je zajednički interes: stabilna, održiva i rentabilna poljoprivredna proizvodnja.
- Te je zbog toga neophodno sa pažnjom razmotriti sve zahtjeve i sa institucionalnog nivoa pokazati razumijevanje i, u mjeri mogućeg, pozitivno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača - zaključili su u Ministarstvu.

MPŠV: Neophodno u mjeri mogućeg pozitivno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača

Poljoprivredni klaster Crne Gore trebalo bi danas da održi mirni protest poljoprivrednika ispred resornog ministarstva u Podgorici, zbog nezadovoljstva trenutnim stanjem u tom sektoru, kao i aktuelnim Agrobudžetom.&nbsp;
&nbsp;- Protest se organizuje zbog sve većeg nezadovoljstva trenutnim stanjem u poljoprivredi, neadekvatnom institucionalnom podrškom i kontinuiranim padom domaće proizvodnje- saopštili su predstavnici Poljoprivrednog klastera.
&nbsp;Oni su ponovili njihove ključne zahtjeve - povećanje Agrobudžeta na pet odsto ukupnog državnog budžeta, zaštita domaćih proizvoda i ravnopravni uslovi na tržištu, efikasniji rad institucija i podrška selu, stočarima i mladim poljoprivrednicima.
&nbsp;- Ovim protestom šaljemo jasnu, ali mirnu poruku, da domaći proizvođači traže fer uslove, stabilnu podršku i ozbiljniji odnos prema strateškom sektoru koji hrani Crnu Goru- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Protest je zakazan za 12 sati.

Danas mirni protest poljoprivrednika ispred resornog ministarstva

Skupština Crne Gore, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), usvojila je danas Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šemama kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Njime se, poručuju u MPŠV, dodatno unapređuje pravni okvir u ovoj oblasti i obezbjeđuje puno usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije. 
 
- Ključni razlozi za usvajanje ovog propisa odnose se na: kontinuirano usaglašavanje nacionalnog zakonodavstva sa EU regulativom, jasnije definisanje prava i obaveza udruženja proizvođača koja registruju oznaku porijekla, geografsku oznaku i garantovano tradicionalne specijalitete, preciznije uređivanje nadležnosti Ministarstva, Uprave za bezbjednost hrane i inspekcijskih službi, jačanje zaštite potrošača od zloupotreba i imitacija proizvoda, očuvanje i valorizaciju tradicionalne proizvodnje i nacionalnog identiteta - naveli su u resoru kojim rukovodi Vladimir Joković. 
 
Izmjene su, poručuju oni, posebno važne za ispunjavanje obaveza Crne Gore u okviru pregovaračkog Poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, s obzirom na to da EU pridaje izuzetan značaj regulisanju oblasti šema kvaliteta.
- Ovi sistemi zaštite doprinose konkurentnosti proizvođača, povećanju vrijednosti proizvoda, jačanju reputacije, razvoju ruralnih sredina i vidljivosti lokalnih zajednica, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu - naveli su u saopštenju. 
 
Prijedlog zakona, prema njihovim riječima, obezbjeđuje usklađivanje sa novom Regulativom (EU) 2024/1143 Evropskog parlamenta i Savjeta, koja je stupila na snagu u aprilu 2024. godine i predstavlja osnovni evropski okvir za oznake porijekla, geografske oznake, garantovano tradicionalne specijalitete i izraze kvaliteta.
- Takođe, predlog je u skladu sa preporukama iz Izvještaja i Akcionog plana - dodali su oni.
Usvajanjem ovog zakona Crna Gora, prema njihovim riječima, jača sistem zaštite kvalitetnih, tradicionalnih i autentičnih proizvoda, omogućava proizvođačima veću vidljivost i konkurentnost, unapređuje zaštitu potrošača i dodatno se približava standardima EU.
- Ministarstvo ostaje posvećeno podršci domaćim proizvođačima i razvoju sistema koji prepoznaje i čuva crnogorsku tradiciju, kvalitet i identitet - zaključili su u saopštenju.

1250x600

1084x550

MPŠV: Omogućavamo proizvođačima veću vidljivost i konkurentnost, zaštitu potrošačima i približavamo se standardima EU

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede počeće ove sedmice isplatu staračkih naknada za 2.953 korisnika.
Isplata će se, kako je precizirano u saopštenju, izvršiti za dospjele mjesece, odnosno za avgust, septembar i oktobar.&nbsp;
- Za ovu namjenu oprijedijeljeno je 2.790.585 eura - precizirali su iz resora na čijem je čelu Vladimir Joković.
U pitanju su korisnici koji su predali urednu dokumentaciju savjetodavnim službama, koja je tražena pozivom.
- Što se tiče dijela korisnika staračkih naknada koji su dokumentaciju predali poštom, važno je naglasiti da - ukoliko je dokumentacija uredna &nbsp;-takođe će primiti svoje naknade, nakon završene terenske kontrole - dodaju u saopštenju.

Počinje isplata staračkih naknada za 2.953 korisnika

Vlada Crne Gore limitirala je cijenu peleta, koja je po toni prešla rekordnih 370 eura. To znači da će sada tona koštati od 250 do 270 eura - u zavisnosti od toga da li se kupuje u maloprodaji ili veleprodaji.
No, imajući u vidu da se ne tako davne 2021. prodavao za 160 eura, građani strahuju i od novih poskupljenja i od nestašice. Oni koji ga najviše troše kažu da država ne smije da dozvoli da cijene drastično variraju. U Vladi i poručuju da nestašicu neće dozvoliti. &nbsp;
Aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović ukazuje da jedna porodica mora da žrtvuje dvije minimalne plate da bi se spremila za jednu zimu i ogrijala „koliko-toliko“.
- Pa to je strašno - ocijenio je on.
Politikolog i građanski aktivista Emir Pilav smatra da je veliki problem što svaka naredna porudžbina diže cijenu.
- Što je još drastičnije, što je po meni veliki problem jeste to što u firmama koje obezbjeđuju pelet, kada nestane određeni broj ili količina tog peleta, svaka naredna porudžbina diže cijenu - rekao je on.
<h2>CIJENE MORAJU BITI REALNE</h2>
Toga su svjesni i nadležni. Tako ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković poručuje da cijene moraju biti realne.
- A nijedan input, niti gorivo, niti struja, niti radna snaga, niti sirovina za proizvodnju peleta nije u posljednje vrijeme poskupjela i ne postoje opravdani razlozi za podizanje ovih cijena - rekao je on.
Vodeći se time i obećava niže cijene.
- Da informišem građane Crne Gore, potrošače i one koji se griju na pelet da smo imali enormno poskupljenje peleta u protekla dva mjeseca. Te cijene nijesu bile prošle godine i mi smo priredili uredbu koju smo imali prije dvije godine, kada je cijena peleta u prodaji limitirana na 270 eura po toni sa uračunatim PDV-om i 250 eura u veleprodaji sa uračunatim PDV-om - rekao je Joković.
<h2>SIT GLADNOG NE RAZUMIJE</h2>
Tako su cijene peleta, koji je - kažu aktivisti - postao simbol nepravde prema građanima, i dalje visoke.
- Imamo onu staru narodnu izreku da sit gladnog ne razumije. Svi članovi Vlade, velika većina njih dolazi sa sjevera i zna sa kakvim uslovima se njihovi sugrađani suočavaju. Međutim, većina njih je u Podgorici, u tim toplim krajevima, tako da njih nešto to iskreno ne pogađa - možda do jednog trenutka kad to ne uzdrma neku njihovu poziciju - ocijenio je Emir Pilav.
Čolović ukazuje da su cijene varirale svake godine.
- Tu je najveći krivac država. Jer prvo: država je navukla građane po subvencionsanim cijenama da kupuju uređaje za grijanje na pelet. Pelet je nekad bio pristupačan, znamo da se pravi od otpada, od sirovina, koje su se ranije bacale... Sad kad su ljudi primorani da kupuju isključivo pelet, jer ono ne može da loži ništa drugo u toj peći - rekao je on.
Cijene peleta i dalje će biti visoke, imajući u vidu da je prošlogodišnja bila manja u odnosu na limitiranu. Toga su svjesni i u Vladi. No, vjeruju da je trenutna akcija jedino rješenje, te poručuju domaćim proizvođačima da će biti prinuđeni da zabrane izvoz peleta, ako dođe do njegove nestašice.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Limitirana i cijena peleta, oni koji ga najviše troše upozoravaju da se ne smije dozvoliti drastično variranje

U Kotoru je svečano obilježen početak implementacije međunarodnog projekta SATECON – Smart AgriTech Connect - saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Ovaj projekat se finansira iz programa Interreg VI-A IPA Croatia–Bosnia and Herzegovina–Montenegro 2021–2027, a za cilj ima unapređenje istraživačkih i inovativnih kapaciteta u poljoprivrednom sektoru Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kroz uspostavljanje održivog okvira za primjenu naprednih pametnih tehnologija u poljoprivredi.
- Vodeći partner projekta je Sveučilište u Zagrebu – Fakultet elektrotehnike i računarstva, a među partnerima su ključne naučne i institucionalne organizacije iz sve tri zemlje, uključujući i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, Biotehnički fakultet i Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore - naveli su u resoru na čijem je čelu Vladimir Joković.
Govoreći na otvaranju, Miroslav Cimbaljević, generalni direktor Direktorata za poljoprivredu, istakao je da projekat predstavlja važan korak u digitalnoj transformaciji i modernizaciji poljoprivrede u regionu.
- SATECON povezuje nauku, tehnologiju i praksu - to je osnova za konkurentnu i održivu poljoprivredu budućnosti - poručio je Cimbaljević.
Projekat će, naglašavaju u Ministarstvu, doprinijeti razvoju pametnih rješenja u poljoprivredi, unapređenju edukacije proizvođača i primjeni digitalnih alata za precizno upravljanje resursima, što će omogućiti racionalnije korišćenje vode, zemljišta i energije. 
- Time se jača otpornost sektora na klimatske i tržišne promjene, uz istovremenu podršku mladim poljoprivrednicima i inovativnim pristupima proizvodnji - naveli su oni.
Ukupan budžet projekta iznosi 6,43 miliona eura, od čega je 85 odsto finansirano iz sredstava Evropske unije. Projekat se realizuje od 1. septembra 2025. do 31. avgusta 2028. godine.
- Ovo partnerstvo pokazuje našu zajedničku posvećenost pametnijoj i održivijoj poljoprivredi - zaključio je Cimbaljević.

Pametna, inovativna i održiva poljoprivreda za budućnost regiona: U Kotoru započeta realizacija projekta Smart AgriTech Connect

U Crnoj Gori se litar mlijeka ne može proizvesti ispod 55 centi po litri mlijeka, iako je otkupna cijena 47 centi. Moraju se stvoriti uslovi u kojima će poljoprivreda i stočarstvo biti stabilni i podržati se premijama - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i poljoprivrednik Budimir Mugoša.
Među crnogorskim farmerima ima i onih koji su protekle sedmice bili prinuđeni da prospu više od tri tone mlijeka nakon što sz dobili obavještenje mljekara &nbsp;da privremeno obustavljaju otkup. Mugoša napominje da je otkupna cijena mlijeka u Crnoj Gori ispod 47 centi u prosjeku, dok je u Srbiji iz koje se uvozi mlijeko preko 50 centi, pa se postavlja pitanje kako ono ispadne jeftinije nego mlijeko iz Crne Gore.
- Statistički gledano otkupna cijena mlijeka 2020. godine bila je 37 centi, da bi se 2021.godine posle protesta sa traktorima ispred Skupštine podigla sa 37 na 47 centi. I dan danas je ostala ista. Znači 2021. godine kad je otkupna cijena mlijeka bila 47 centi prosječna plata je bila 504 eura, danas je prosječna plata u Crnoj Gori 1.014 eura, a otkupna cijena mlijeka je ispod te koja je bila te 2021. godine - rekao je Mugoša.&nbsp;
Kaže da je preko 50 posto mlijeka popila inflacija od 2021.godine do sada, a u tom periodu je svima povećana plata. Samo su farmeri, kaže Mugoša, &nbsp;ostali da rade za manju zaradu. Sve što farmeri zarade su premije i to je osnovni razlog zašto još uvijek istrajavaju, ali je pitanje do kad će izdržati.&nbsp;
- Vi ne možete jednu privrednu granu vještački održavati intubirajući je premijama, vi morate stvoriti uslove u kojima će ta privredna grana da bude stabilna i da se podrži subvencijama. Uradio sam jednu interesantnu analizu o cijeni bureka. Burek je koštao 2020. godine oko euro, danas košta dva eura, e za nekoga je bolje, neko ko je pravio bureke po euro, pa ih sad pravi za dva eura,a u međuvremenu je postao državni sekretar, e onda je njemu sigurno bolje. Analiza mlijeka je 2020.godine koštala dva eura, mi moramo da uradimo dvije analize mjesečno, danas košta pet eura, i od tih pet eura ide euro Univerzitetu Crne Gore zato što se laboratorija nalazi pri univerzitetu Crne Gore i mi dajemo euro Univerzitetu Crne Gore. Dakle cijena mlijeka ostaje 47 centi, a analiza mlijeka je izašla sa dva na pet eura - zaključio je Mugoša.
Inženjer stočarstva Budimir Mugoša ukazao je na još jedan problem. &nbsp;
- Mi smo imali 2020.godine cijenu nafte 92 centa, danas je 1,34 i izlazilo je na 1,78 u međuvremenu. Jedno azotno đubrivo urea je &nbsp;džak od 25 kg &nbsp;koštao 2020. godine oko 8,5 eura, a izlazio je na 32 eura zbog krize jer se pravi iz gasa, da bi danas koštao skoro 20 eura. Vezivo koje mi farmeri koristimo za vezanje bala nekada je kilogram koštalo euro, danas košta 15 eura. Steona junica je 2020.godine koštala 1.800 eura, danas ona košta 3.000 eura. Za pet junica, koje sam ja kupio, je 1.000 eura porez ovoj državi. Znači, ja kad uvezem junice 1.000 eura platim državi porez na te junice - istakao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm7ljJxxpKGU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mugoša: Ne može se jedna privredna grana vještački održavati intubirajući se premijama

Privremeni problem sa viškom mliječnih proizvoda i kod proizvođača, prerađivača i trgovaca biće riješen tako što će u trgovinama narednih dana biti smanjene cijene domaćih proizvoda, na štetu prerađivača i trgovaca, dok će jedan dio pokušati da izvezu, prenosi Mina business.
&nbsp;Dugoročnog rješenja o povećanju subvencija i ukidanju ili smanjenju poreza poljoprivrednicima, po ugledu na zemlje regiona i EU, i dalje nema, pa će oni još par dana čekati odgovore ministarstava poljoprivrede i finansija, kao i Kabineta premijera, prije nego što krenu na protest pred zgradu Vlade, pišu Vijesti.
&nbsp;To su rezultati pregovora koji su protekla dva dana vođeni između poljoprivrednih proizvođača, prerađivača - mljekara, trgovačkih lanaca i Ministarstva poljoprivrede.
&nbsp;Predsjednik Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori, Milutin Đuranović, kazao je Vijestima da su zaključili da se trenutni višak mliječnih proizvoda na tržištu najlakše može riješiti kroz veću prodaju kiselo-mliječnih prerađevina, odnosno jogurta.
&nbsp;- Sa trgovačkim lancima, od čega je Voli već počeo da primjenjuje, dogovorili smo da litar domaćeg jogurta košta 99 centi, a pakovanje od litar i po 1,39 EUR. Mljekare su svoj dio prihoda smanjile 50 odsto, takođe i trgovci svoju maržu za toliko. Ove cijene bi trebalo da traju do kraja oktobra i vjerujem da ćemo u tom periodu riješiti pitanje trenutnog viška mliječnih proizvoda i normalizovati otkup mlijeka od farmera- rekao je Đuranović.
&nbsp;On je naveo da se višak mliječnih proizvoda dominantno pojavio kod jedne mljekare, koja je na nekoliko dana obustavila otkup mlijeka od farmera, dok je kod drugih mljekara bilo manjeg viška. Oni su, kako je objašnjeno ili malo smanjili otkup ili nijesu uopšte.
&nbsp;Đuranović je saopštio da se višak domaćih mliječnih proizvoda na tržištu pojavio usljed povećanja uvoza, nemogućnosti da domaći proizvodi budu konkurentni pred uvoznim, ali i sezonskog povećanja proizvodnje mlijeka kod dijela farmera.
&nbsp;Podaci Monstat pokazuju da je Crna Gora u periodu januar - avgust uvezla mliječne proizvode vrijedne 72 miliona EUR, što je šest miliona ili 9,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
&nbsp;Ukupne premije za proizvodnju mlijeka u agrobudžetu Vlade za ovu godinu iznose 4,5 miliona EUR, odnosno za najbolji kvalitet i količinu farmer u najboljem slučaju može da dobije najviše 20 centi po litru kao podršku države.
&nbsp;Đuranović je naveo da je količinski uvoz mliječnih proizvoda 8,1 odsto veći nego prošle godine.
&nbsp;Na pitanje da li je tačno da proizvođači iz regiona imaju podršku država za izvoz mlijeka zbog čega im može biti jeftinije, Đuraković je odgovorio da je to teško dokazati. On je dodao i da je činjenica da su neki od tih uvoznih proizvoda jeftiniji u Crnoj Gori nego u maloprodaji država iz kojih dolaze.
&nbsp;- Ne može proizvođač u Crnoj Gori, zbog prirodnih karakteristika, da bude konkurentan proizvođaču iz Vojvodine ili Šumadije, jer ima veće troškove zbog teže proizvodnje stočne hrane. Smatram da su opravdani zahtjevi farmera da im se povećaju subvencije i druge vrste pomoći, koje već imaju farmeri u regionu, bez toga ne mogu biti konkurentni- rekao je Đuranović.
&nbsp;On je poručio i da u slučaju veće pomoći države, cijene domaćeg proizvoda mogu biti niže i parirati uvoznim.&nbsp;
&nbsp;- Na primjer, uvoz hrane je milijardu EUR, a direktne subvencije poljoprivrednim proizvođačima iznose 30 miliona. Ne može na taj način smanjiti deficit- kazao je Đuranović.
&nbsp;On je naveo da CEFTA daje mogućnost državama da u slučaju vanrednih okolnosti kroz četiri mjere ograniče uvoz prehrambenih proizvoda, uvedu zaštitne carine ili odobre dodatnu podršku kako bi zaštitili domaću proizvodnju, ali da Crna Gora za proteklih 19 godina to nijednom nije iskoristila.
&nbsp;- Svježi primjeri su da je Moldavija ograničila uvoz šećera da bi zaštitila domaće proizvođače. Srbija je nekoliko puta donosila slične mjere, a u maju je ograničila i uvoz mliječnih proizvoda. Dakle, takve mogućnosti postoje kada imate ovakve vanredne situacije i poremećaje na tržištu, ali ih mi ne koristimo. Svuda u regionu i članicama EU država je ta koja rješava probleme sa viškovima poljoprivrednih proizvoda- objasnio je Đuranović.
&nbsp;Predsjednik Poljoprivrednog klastera, Boško Miličić, kazao je da su sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede razgovarali o zahtjevu za povećanje premija za poljoprivredu, ukidanje akciza na gorivo koje se koristi u poljoprivredi, povećanju povrata PDV-a, kao i oslobođenju ili umanjenju raznih drugih dažbina.
&nbsp;- Sve je to ono što poljoprivrednici imaju u susjednim ili zemljama EU. Kako da naši proizvodi uz to budu konkurentni sa njihovim? Mi smo zbog toga organizovali protest upozorenja u Nikšiću i najavili protest pred Vladom. Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede je da oni u načelu podržavaju naše zahtjeve, ali da na njih ne mogu odgovoriti, jer količina novca za agrobudžet zavisi od Ministarstva finansija- rekao je Miličić.
&nbsp;On je dodao da su pisali i ministru finansija, ali da nijesu dobili odgovore.&nbsp;
&nbsp;- Još od prošle godine tražimo sastanak sa premijerom, nijesu nam odgovorili- kazao je Miličić.
&nbsp;On smatra da su statistički podaci o poljoprivredi porazni i da će biti još gori ako ne bude značajnije podrške države.
&nbsp;- Ništa što tražimo nije nerealno, svi u okruženju to imaju. Na primjer, za potrebe moje farme platim preko četiri hiljade EUR samo za PDV, dok su subvencije znatno manje. Crnogorska poljoprivreda se nalazi u jednoj prelomnoj fazi i jednostavno nam treba odluka države da li oni žele da imamo domaću proizvodnju hrane ili ne. Ne koristimo mjere iz CEFTA koje možemo da imamo za pomaganje svoje proizvodnje. Predlog budžeta za narednu godinu se sada pravi. Ako se u narednih nekoliko dana ništa ne desi u vezi s ispunjenjem naših zahtjeva, sigurno nećemo odustati od našeg protesta pred zgradom Vlade- poručio je Miličić.
Predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore, Milko Živković, ocijenio je da je situacija u stočarstvu na sjeveru veoma loša i da mučenje traje već 30 godina.
&nbsp;- Ako se ovako nastavi, ostaćemo i bez ovo malo proizvodnje što sada imamo i bez crnogorskih sela. Uvozni lobiji nas guše i bez značajnije podrške države ne možemo biti konkurentni tim cijenama. Ne može podrška od manje od jedan odsto budžeta da se nosi sa podrškama od pet odsto budžeta. Udruženi smo u klaster poljoprivrede i još par dana ćemo četi odgovor iz Vlade. Ostavljeni smo pred izbor da odustanemo od bavljenja ovim poslom ili da se radikalno borimo za svoja prava- kazao je Živković.

Privremeno rješenje za višak mliječnih proizvoda u smanjenju cijena i izvozu

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: ministarstvo-poljoprivrede-sumarstva-i-vodoprivrede