Kontrola optužnice protiv državljana Srbije Mihaila Čolovića (48) iz Aranđelovca, Dragana Ilića (45) iz Kragujevca i odbjeglog Edija Balše Piralića (36), koji se sumnjiče da su učestvovali u ubistvu Ilije Bogdanovića, ponovo je danas odgođena pred Višim sudom u Podgorici.
Razlog odlaganja je taj što advokatu odbrane Marku Popoviću nije dostavljen dio dokaza koji čine sastavni dio optužnice. Zbog toga je postupajući sudija Zoran Radović prekinuo ročište i novo zakazao za 29. januar.
Podsjetimo, Cetinjanin Ilija Bogdanović (39) ubijen je dvadeset minuta iza ponoći, u noći između srijede i četvrtka, 24. aprila 2025. godine.
Ubistvo se dogodilo u Ulici vojvode Boža na Cetinju. Bogdanović se nalazio u automobilu sa suprugom kada je u njegovom pravcu ispaljeno sedam hitaca.
Iako su iz policije tada zvanično saopštili da je Bogdanović bio u kontaktu sa osobama iz kriminalnog miljea, nije saopšteno da li se sumnja da je to bio motiv ubistva. Motiv nije naveden ni u tužilačkim spisima.

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odgođena kontrola optužnice za ubistvo Bogdanovića

Vrhovni sud produžio je državljanima Srbije Mihailu Čoloviću i Draganu Iliću, koji se sumnjiče za ubistvo Ilije Bogdanovića na Cetinju u aprilu, pritvor za još tri mjeseca.
Kako se navodi u saopštenju, Vijeće Vrhovnog suda je odlučujući o prijedlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici od 21. jula donijelo rješenje da se okrivljenima produži pritvor do 24. oktobra.
- Okrivljenima M. Č. i D. I. pritvor je produžen zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Okrivljenima se stavlja na teret da su 24. aprila, oko 00,21 sati, u Cetinju lišili života I. B. i pri tom doveli u opasnost život T. B. - navodi se u saopštenju
Pritvor je okrivljenima produžen zbog opasnosti od bjekstva, kao i jer su i ranije osuđivani za teška krivična djela sa elementima nasilja, kao i za krivična djela protiv života i tijela
- Što ukazuje na opasnost da bi, ukoliko bi se našli na slobodi, ponovili krivično djelo. Pritvor je okrivljenima produžen i zbog nesmetanog vođenja postupka, jer su u pitanju krivična djela za koja se po zakonu mogu izreći kazne zatvora od deset godina, odnosno teža kazna, a koja djela su posebno teška zbog načina izvršenja i posljedica - ističu iz Vrhovnog suda.
Okrivljenima M. Č. i D. I. pritvor je, kako podsjećaju, određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 30. aprila, a produžen rješenjem Vijeća tog suda 23. maja.
- Tako da po rješenju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor može trajati do 24. oktobra - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Vrhovni sud produžio pritvor Čoloviću i Iliću za još tri mjeseca zbog opasnosti od bjekstva

Državljanima Srbije Mihailu Čoloviću i Draganu Iliću, koji se sumnjiče za ubistvo Ilije Bogdanovića na Cetinju, određen je pritvor do 30 dana.
To rješenje je donio sudija za istragu Višeg suda, a zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i saučesnike, bojazan od ponavljanja krivičnog djela i radi nesmetanog vođenja postupka.
Pritvor je, kako nam je rečeno, određen i još jednom državljaninu Srbije - Ediju Balši Piraliću, ali je on u bjekstvu.
Piralić se sumnjiči da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima. Iz policije su saopštili da će za njim biti raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.
Čolović i Ilić juče nijesu odgovarali na pitanja tužioca, a na saslušanju su bili svega dvadesetak minuta. Više državno tužilaštvo je spojilo postupak protiv njih sa onim koje vodi Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja, po kojem im ranije određen pritvor.
Ilija Bogdanović je ubijen 24. aprila, dvadesetak minuta iza ponoći. Bio je u kolima sa suprugom. Ona tada nije zadobila povrede.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je saopštio 25. aprila da su Čolović i Ilić &nbsp;bezbjednosno interesantna lica sa dosijeom u matičnoj državi, te da sumnjaju da su imali logističku podršku za ovaj zločin. Šćepanović je rekao i da sad ne mogu da reći da je Bogdanović bio slučajna žrtva, te da je ostvarivao kontakte sa članovima organizovanih kriminalnih grupa.
- Ne možemo da kažemo da je slučajna žrtva jer je faza izviđaja, a ne istrage. Oštećeno lice je ostvarivalo bliske kontakte - naveo je on dodajući da Cetinje ima 150 članova organizovanih kriminalnih grupa.
Saopštio je i da su tri komada oružja pronađena u štek stanu na Cetinju, a jedan na groblju u neposrednoj blizini ubistva.
- U policijskim aktivnostima je, u neposrednoj blizini ubistva, pretragom terena i dodatnim mjerama ispod nadgrobne ploče pronađeno vatreno oružje za koje postoji osnovana sumnja da je korišteno u izvršenju ovog krivičnog djela - rekao je tada Šćepanović.

Anja Ivanović

Čoloviću i Iliću određen pritvor do 30 dana

Srpski državljani Mihailo Čolović i Dragan Ilić, osumnjičeni za ubistvo Ilije Bogdanovića na Cetinju, privedeni su oko 13 sati na saslušanje u Više državno tužilaštvo (VDT) gdje su negirali izvršenje krivičnog djela. Oni nijesu odgovorili na pitanja tužioca, a na saslušanju su bili svega dvadesetak minuta. Više državno tužilaštvo je postupak je spojilo sa onim koje protiv njih vodi Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja, po kojem im ranije određen pritvor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429130432_eab403559cd3ae02c5b9fae2e34682bd8f70abe90bde24e304ced5b41ec4b63d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250429130432_eab403559cd3ae02c5b9fae2e34682bd8f70abe90bde24e304ced5b41ec4b63d" data-rendition-name="original" width="557" height="366" loading="lazy" alt="Privođenje Čolović Ilić"> </figure>  Krivičnom prijavom obuhvaćen je i Edija Balša Piralić, on se sumnjiči da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima. Iz policije su saopštili da će za Piralićem biti raspisana nacionalna i međunarodna potjernica. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkolaps-anb-bez-kontraobavjestajne-aktivnosti-policija-bez-mogucnosti-da-preventivno-djeluje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

Čolović i Ilić nijesu odgovarali na pitanja tužioca

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija kontinuirano unapređuje digitalne javne usluge u oblasti obrazovanja. Elektronske usluge, koje su počele da se razvijaju od 2020. godine kao odgovor na pandemiju izazvanu virusom Covid-19, danas predstavljaju ključni segment modernizacije i efikasnijeg funkcionisanja sistema obrazovanja.
Kako je navedeno u saopštenju ovog ministarstva, tokom prošle godine građani su u velikoj mjeri koristili sljedeće elektronske usluge Ministarstva:
• Podnošenje zahtjeva za upis djece u predškolsku ustanovu – 5.992 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za upis djece u prvi razred osnovne škole – 5.400 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za upis djece u prvi razred srednje škole – 6.276 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za upis djece u prvi razred osnovne muzičke škole – 675 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za elektronski upis na prvu godinu studijskih programa Univerziteta Crne Gore – 3.737podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za smještaj i ishranu u učeničkim i studentskim domovima – 3.730 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za studentski kredit – 5.586 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za stipendije za učenike i studente – 1.444 podnijetih zahtjeva elektronskim putem
• Podnošenje zahtjeva za oslobađanje obaveze vraćanja studentskog kredita – 399 podnijetih zahtjeva elektronskim putem (nova elektronska usluga u 2025. godini)
• Podnošenje zahtjeva za akreditaciju programa obuke za stručno usavršavanje zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama – 596 podnijetih zahtjeva elektronskim putem (nova elektronska usluga u 2025. godini).
Elektronske usluge Ministarstva, kako se dodaje, zasnovane su na automatskoj razmjeni podataka sa drugim državnim organima putem Jedinstvenog informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka (GSB). Na ovaj način eliminiše se potreba za pribavljanjem obimne dokumentacije i omogućava brža obrada zahtjeva, uz značajne uštede vremena i troškova za građane. U okviru sistema omogućene su i dodatne funkcionalnosti, poput elektronskog zakazivanja, automatskog bodovanja i drugih procesa koji dodatno unapređuju kvalitet usluge.
Svako podnošenje zahtjeva podrazumijeva elektronsku komunikaciju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, odnosno Centralnim registrom stanovništva, čime se eliminiše potreba za dostavljanjem izvoda iz matične knjige rođenih. Razmjena podataka ostvaruje se i sa Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, za potrebe upisa u predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, čime se zamjenjuje potvrda o korisnicima materijalnog obezbjeđenja porodice.
Kako pojašnjavaju, u 2025. godini, putem Jedinstvenog informacionog sistema za elektronsku razmjenu podataka (GSB), izvršeno je 33.835 web-servisa ka Ministarstvu unutrašnjih poslova i 18.343 web-servisa ka Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Ključni benefiti implementacije ovih elektronskih usluga ogledaju se u sljedećem:
• Značajna ušteda vremena i novca građanima, bez potrebe za pribavljanjem dokumentacije i odlaskom u institucije
• Smanjenje gužvi i obima posla zaposlenima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i socijalnim službama
• Eliminisanje gužvi u obrazovnim ustanovama i olakšan rad upisnih komisija kroz bržu obradu zahtjeva i automatsko generisanje rang-lista
• Brža i jednostavnija izmjena zahtjeva za upis iz jedne škole u drugu, odnosno sa jednog fakulteta na drugi
• Mogućnost podnošenja zahtjeva u bilo koje vrijeme (24/7) tokom trajanja konkursa
• Brža analiza podnijetih zahtjeva na svim nivoima obrazovanja
• Efikasnija obrada zahtjeva u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija
• Doprinos zaštiti životne sredine smanjenjem upotrebe papira kroz digitalizaciju dokumentacije.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastaviće sa razvojem novih digitalnih rješenja, sa ciljem daljeg unapređenja kvaliteta, dostupnosti i efikasnosti javnih usluga u oblasti obrazovanja.

Elektronske usluge MPNI: Hiljade zahtjeva podnijeto elektronskim putem tokom prethodne godine

Nijesam osoba za koju se može reći da je strašljiva. Navikla sam da se bavim problemima, da ih imenujem, da ih ne guram pod tepih i da tražim načine kako da se s njima nosim.
Pa ipak, kada krenem da razmišljam o svemu onome čemu su moja djeca svakodnevno izložena u online svijetu, ne osjećam se sigurno. Ne osjećam se ni mirno, ni samouvjereno, ni spremno koliko bih željela.
I to nije strah od tehnologije. Nije ni nostalgija za „starim vremenima“. To je nelagoda koja dolazi iz spoznaje da živimo u svijetu koji se mijenja brže nego što mi uspijevamo da ga razumijemo – a kamoli da u tom svijetu budemo pouzdani vodiči svojoj djeci.
Razloga za nelagodu ima mnogo. A pitanje jesmo li spremi za sve to. Postoji čitava industrija zloupotrebe djece koja funkcioniše paralelno sa našim svakodnevnim životima.
Postoje platforme koje koristimo kao da su bezazlene, a dokazano je da nijesu. Postoje algoritmi koji ne služe da informišu, već da zadrže pažnju, po svaku cijenu. I postoji sloj interneta koji ne vidimo, ne razumijemo i često potcjenjujemo – dok istovremeno ni ovaj „vidljivi“ ne znamo da koristimo kako treba.
Iskreno, danas često ne umijem da prepoznam da li je neki video stvaran ili je nastao uz pomoć vještačke inteligencije. Nekad se šokiram onim što vidim, nekad se nasmijem, nekad ostanem zbunjena. A onda me sačeka rečenica: „Ada majko, zar ne vidiš da je to AI?“. U tim trenucima shvatim zašto me zovu Facebook majka, koliko se brzo uloge mijenjaju i zašto smo mi odrasli postali oni koji kasne.
I dok se sve to dešava, mi se kao roditelji najčešće samo vrtimo oko istog rješenja: ZABRANI! Gasi internet. Da im uzmemo telefone, da im zabranimo sadržaje, da ih na silu zaštitimo od svijeta koji nam djeluje opasno i nepoznato. Rjeđe razmišljamo o tome da li smo ga mi uopšte pokušali razumjeti, naučiti da ga čitamo, da se za njega pripremimo i da ga pratimo zajedno s djecom. Kao da nam je zabrana prva i jedina linija odbrane, jer je najbrža i jer od nas traži najmanje učenja.
Ipak, vremenom mi se iskristalisala jedna razlika oko koje nemam dilemu. Kada su u pitanju mala djeca, granice ne mogu biti rezultat improvizacije. One moraju biti jasne, unaprijed postavljene i dosljedne.
Kod tinejdžera je već drugačije. Tu više nema iluzije da ćemo „ugasiti internet“. Koliko god ponekad poželjela da mogu jednim klikom da isključim sve i da se ne borim za svaki slobodan minut bez ekrana, znam da to nije realno. To bi bilo jednako moguće kao i to da me u ovom trenu prestanu oslovljavati sa „druže“.
Neke tokove ne možemo da zaustavimo. I možda je najveća greška koju pravimo upravo to što trošimo energiju pokušavajući da zaustavimo ono što je već dio stvarnosti, umjesto da se zapitamo kako da u toj stvarnosti budemo snalažljiviji, prisebniji i iskreniji.
Prije par godina, pokušavajući da riješim problem sa Metom i Facebookom, sat vremena sam razgovarala sa asistentom, ubijeđena da je u pitanju stvarna osoba. Razgovor je bio smislen, tečan, djelovao je „ljudski“. Tek sjutradan, dok sam pokušavala da na internetu pronađem način da ponovo stupim u kontakt, shvatila sam da sam zapravo razgovarala sa vještačkom inteligencijom.
Taj trenutak mi je bio poraz. Ne zato što sam razgovarala sa AI, nego zato što mi dlaka s glave nije posumnjala da jeste. Zato što sam bila ubijeđena da „bih ja to znala“. Taj mali lični šok bio je mnogo jači od bilo koje statistike. Pokazao mi je koliko je lako povjerovati, koliko se lako oslonimo na pretpostavku da smo „dovoljno pametni“ i koliko brzo potcijenimo kompleksnost svijeta u kojem živimo.
To je za mene medijska pismenost.
Medijska pismenost nije predmet. Nije jedno predavanje. Nije kampanja. Nije ni još jedna lijepa fraza koju ćemo ponavljati u strategijama, dokumentima i javnim nastupima.
Medijska pismenost je svakodnevna praksa. To je navika da zastanemo prije nego što povjerujemo. Prije nego što podijelimo. Prije nego što se uplašimo ili zgrozimo.
To je spremnost da se zapitamo: ko stoji iza ove informacije? Zašto mi je baš sada servirana? Šta se od mene očekuje – da kliknem, da se naljutim, da se uplašim, da kupim, da dijelim?
Problem je što mi, roditelji današnje djece, nikada nijesmo učeni kako da to radimo. Odrasli smo u svijetu u kojem su informacije dolazile sporije, kroz ograničen broj kanala. U svijetu jednog televizora u kući, jednog crtanog u 19:15 i relativno jasne razlike između stvarnog i izmišljenog. Danas živimo u svijetu u kojem se sadržaji proizvode brže nego što mi uspijevamo da ih obradimo, a granica između stvarnog i konstruisanog postaje sve tanja.
Zato me plaši što se kod nas medijska pismenost često svodi na pojam, a ne na vještinu.
Kao da je dovoljno reći djeci „ne vjeruj svemu što vidiš“ i time završiti posao. A vještina se ne uči jednom rečenicom. Ona se gradi vremenom, ponavljanjem, greškama i priznanjem da nešto ne znamo. Plaši me i to što naš strah često postaje glasniji od naše radoznalosti. A strah, kada se nekritički dijeli, ne štiti – on se širi. On stvara paniku, teorije zavjere, nepovjerenje prema svemu i svima. I tada postaje problem ne samo za našu djecu, nego i za cijelo društvo.Ako želimo da djeca odrastaju u svijetu u kojem razlikuju činjenice od manipulacije, moramo prvo priznati da tu razliku često ne pravimo mi. Da i mi klikćemo, dijelimo, vjerujemo i reagujemo impulsivno. Da i mi nekad prihvatamo problematične, lažne ili plasirane sadržaje zdravo za gotovo.
I možda je upravo to prvi i najvažniji korak medijske pismenosti: da se odrasli usude da kažu – ne znam. Ali želim da naučim. I spremna sam da učim zajedno sa svojom djecom. Ne kao autoritet koji sve zna, nego kao roditelj koji je svjestan da je odrastanje danas proces u kojem se i odrasli stalno iznova obrazuju. Jer djeca ne uče najviše iz onoga što im govorimo, nego iz onoga što vide da mi radimo.
Medijska pismenost, na kraju, nije pitanje tehnologije. To je pitanje odnosa prema svijetu. I odgovornosti da priznamo da više nijesmo sigurni vodiči po defaultu – ali možemo to postati, ako prestanemo da se pravimo da znamo sve.

Priznanje koje dugujemo sebi i djeci

Košarkaši Majamija pobijedili su u noći između četvrtka i petka Čikago 116:113 i nanijeli mu treći uzastopni poraz u Američkoj profesionalnoj košarkaškoj ligi (NBA).
Majami su predvodili Norman Pauel sa 21 poenom, Bem Adebajo sa 20 poena i 12 skokova i Hajme Hakes sa 19 poena, 10 skokova, šest asistencija i tri ukradene lopte.
U ekipi Čikaga Ajo Dosunmu bio je najefikasniji sa 23 poena uz sedam skokova i pet asistencija, Matas Buzelis postigao je 16 poena uz devet skokova, a naš Nikola Vučević 15 poena uz 10 skokova.

Vučevićev dabl-dabl nedovoljan za pobjedu

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da razmatra ideju o zabrani ulaska svim osobama koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine dok su služile u ruskim oružanim snagama, a da mnoge države podržavaju taj prijedlog.
Nakon sastanka Vijeća EU, Kalas je kazala da su brojne države članice izrazile podršku ovom prijedlogu Estonije, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ.
- To predstavlja jasan bezbjednosni rizik za Evropu. Složili smo se da dalje razradimo ovaj prijedlog - rekla je Kalas.
Dodala je da bi to pitanje moglo postati posebno aktuelno kada se završi trenutna faza rata i da bi EU do tada trebalo da ponudi konkretne odgovore.
Dana 29. januara nezvanično se saznalo da Estonija predlaže državama članicama EU da razmotre zabranu ulaska u šengenski prostor učesnicima u neprijateljstvima protiv Ukrajine dok služe u ruskim oružanim snagama.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna naglasio je da su osobe s takvim iskustvom u visokom riziku od regrutacije od strane ruskih specijalnih službi i da predstavljaju niz bezbjednosnih prijetnji.

Tag: mihailo-colovic