Slabo je interesovanje mladih za izborni predmet medijska pismenost u osnovnim i srednjim školama, pa opada broj onih koji ga biraju - kazala je u emisiji "Prepoznavanje" Antene M dugogodišnja novinarka, sada direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija trebalo bi, smatra ona, da pozove direktore i uprave škola da više promovišu medijsku pismenost kao predmet, da ga dodijele onim nastavnicima koji žele da ga preuzmu i nemaju otpor prema novim tehnologijama, a ne samo kako bi se popunila nastavnička norma.
- Mi već imamo podatke da broj djece u osnovnim školama koja biraju medijsku pismenost nažalost opada. Crna Gora je zemlja malih brojki i 300 ljudi manje u osnovnim školama koji biraju taj predmet, to je značajan broj. To jeste za brigu i za preispitivanje - da se vidi šta nije dobro u trenutnoj politici - ističe Nikolić. 
Zabrinjava, cijeni ona, i što ne postoji multisektorski pristup temi, pa se medijska pismenost tretira isključivo kroz obrazovni sistem. 
- Nije dovoljno da se medijskom pismenošću bavi samo obrazovni sistem, nego time, na primjer, moraju da se bave i sudovi. Sve više oni moraju da ulaze u tu oblast i da razumiju prirodu govora mržnje, dezinformacija, da bi nas zaštitili s jedne strane od govora mržnje i od takvih kampanja, a sa druge strane sačuvali slobodu govora. To su vrlo osjetljive stvari - kazala je Nikolić.
Institut za medije je inicirao uvođenje medijske pismenosti u gimnazije još 2009. kako bi se jačalo kritičko razmišljanje mladih, formiranje Nacionalne koalicije za medijsku pismenost zahvaljujući čijem radu je kao izborni predmet medijska pismenost uvedena i u osnovne škole.
Inicijativa Instituta bila je i da medijska pismenost bude dio prve Medijske strategije od 2023/27.
No, u Institutu primjećuju da iako je mnogo toga urađeno na jačanju medijske politike u Crnoj Gori poslednjih godina ipak nadležne institucije se dominantno oslanjajaju na inicijative NVO i međunarodnih organizacija, a usvojena strateška dokumenta, poput Medijske strategije, u oblasti medijske pismenosti se ne realizuju. 
- Važno je da što više ljudi uči da kritički promišlja, ali je vrlo problematično ako naši političari nijesu medijski pismeni - ukazuje Nikolić. 
Navodi i da je problematično što političari najčešće ne snose nikakvu odgovornost za kampanje dezinformacija ili kreiranje društvenih kriza.
- Imali smo nedavno nemilu situaciju u vezi sa turskim državljanima u našoj zemlji, izlive mržnje, fašizma, rasizma, čega god hoćete u javnom prostoru.Ko ih je generisao? Po mojoj ocjeni, to su generisali političari, sve je krenulo na neki način sa izjavama Milana Kneževića, datim određenim medijima, o 110.000 Turaka koji dolaze ovdje, pa to stavljanje u nekakav kontekst neokolonijalizma, nekog državnog plana i tako dalje, a da se o tome ne pruža neki validni dokaz - navela je ona.
To je, kaže, bio čitav jedan narativ koji je vidjeli smo kako na kraju rezultirao, a da sa tih adresa apsolutno nemamo nikakvo izvinjenje i nikakvu odgovornost.
- Mi smo na ulicama Podgorice čuli „Ubij Turčina“ i tako dalje, apsolutno u desničarski orjenitisanim medijima nijesmo vidjeli ogradu, stavljanje u kontekst ili osudu takve vrste narativa. I na kraju što će se desiti, neće odgovarati nijedan političar za to, jer je on itekako zaštićen imunitetom i tako dalje, nego ljudi koji su proširili taj sadržaj, koji su nasjeli na sve to. E, to je medijska pismenost, da se ne nasijeda na taj narativ, da vidimo šta su motivi nekog, ko šalje tu poruku, zašto je šalje, koji su narativi, da prepoznamo koja je uređivačka politika jednog medija… - navela je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Opada broj djece koja kao izborni predmet biraju medijsku pismenost, to treba da nas zabrine

Medijska pismenost je jedan od najjačih alata koje imamo kako bismo zaštitili društvo. Kada ljudi mogu da prepoznaju lažni sadržaj, preispituju ono na što nailaze na internetu i da traže pouzdane informacije - oni postaju aktivni čuvari demokratije.
To je poručio ambasador Evropske unije (EU) u Sjevernoj Makedoniji Mihalis Rokas na otvaranju Konferencije za medijsku pismenost 2025 EU – Zapadni Balkan pod nazivom "Ti znaš, drugi ne zna - tvoj komentar može da pomogne", koja je danas otvorena u Skoplju u organizaciji Delegacije Evropske unije.
Ovo je, kako je rekao Rokas, i jedan od razloga za „Evropski štit za demokratiju“ - inicijativu EU čiji je cilj da ojača zajedničku spremnost da se suprotstavimo manipulativnim informacijama i izgradimo kolektivnu otpornost na dezinformacije.
Rokas je konstatovao da je u dinamičnom medijskom okruženju, u kojem društvene mreže, vještačka inteligencija i strano manipulisanje informacijama preoblikuju način na koji građani pristupaju informacijama i interpretiraju ih, neophodno uložiti napore u jačanje kolektivnog odgovora na dezinformacije i uticaj zlonamjernih aktera.
I direktor AVMU-a dr Zoran Trajčevski istakao je da je cilj fokusirati se na kritičko razmišljanje i ličnu odgovornost u digitalnom prostoru.&nbsp;
- Jer danas, više nego ikad, nije dovoljno samo da prepoznamo dezinformaciju — potrebno je da reagujemo, da dijelimo znanje, da budemo aktivni građani - poručio je on.
U fokusu ove konferencije je više tema, među kojima su: platforme društvenih medija kao dio problema i dio rješenja za spoljnu manipulaciju i dezinformisanje; rodne dezinformacije i digitalna mržnja; važnost institucionalnog odgovora na prijetnje spoljne manipulacije i dezinformisanja; vještačka inteligencija van čet-botova: suverenitet, izgradnja kapaciteta za istinu; sljedeća generacija i platforme: navigacija kroz rizike i mogućnosti.
Konferencija je vodeći regionalni događaj Evropske službe za spoljne poslove u oblasti medijske pismenosti, a ove godine konferencija u Skoplju označava i početak Dana medijske pismenosti.

Anja Ivanović

500x500

1250x600

1084x550

Ljudi postaju aktivni čuvari demokratije kada prepoznaju lažni sadržaj i traže pouzdane informacije

Investiranje u medijsku pismenost djece nije opcija, već društveni imperativ, poručio je edukator za bezbjednost djece Bojan Jušković, navodeći da je najjači digitalni štit kritički um, koji zna da prepozna rizik i donese ispravnu odluku.
Autorski tekst Juškovića pod nazivom „Djeca na mreži: kako ih naučiti da budu bezbjedna i medijski pismena?“ napisan je za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Jušković je kazao da je, u digitalnoj eri, korišćenje interneta i društvenih mreža postalo svakodnevna realnost za djecu i adolescente.
- Gotovo svaka onlajn /online/ platforma koja omogućava interakciju među korisnicima danas se svrstava u kategoriju društvenih mreža. One djeci nude prostor za zabavu, komunikaciju i izražavanje, pa se njihov značaj u životima mladih konstantno povećava - piše u autorskom tekstu.
Navodi se da istraživanja pokazuju da upotreba društvenih medija može pozitivno uticati na razvoj komunikacijskih i tehničkih vještina, kao i na socijalne veze mladih.
Međutim, kako je rekao Jušković, digitalna stvarnost nosi sa sobom i niz izazova i rizika, posebno imajući u vidu ograničenu sposobnost djece da samostalno prepoznaju opasnosti i donesu zrele odluke.
Kako je kazao, dječja radoznalost, nedostatak iskustva, emocionalna impulsivnost i snažan uticaj vršnjaka čine ih posebno ranjivima u onlajn prostoru.
- Neprimjereni sadržaji, digitalno nasilje, seksualna eksploatacija, gubitak privatnosti, kao i pritisak da se na mreži prikazuju „savršeno“ predstavljaju stvarne prijetnje njihovom mentalnom zdravlju i osjećaju sigurnosti - upozorio je Jušković.
On je naveo da, pored toga, izloženost dezinformacijama i viralnim izazovima, koji ponekad uključuju i rizična ponašanja, ukazuje na potrebu za ozbiljnim i sistemskim pristupom u zaštiti djece.
- Ključno pitanje koje se sve češće postavlja jeste: koliko zaista znamo o tome šta naša djeca rade na internetu i kako ih možemo zaštititi na način koji je istovremeno djelotvoran i razuman - navodi se u autorskom tekstu.
Jedan od osnovnih problema, kako je ukazao Jušković, leži u generacijskom jazu.
On je rekao da su djeca "digitalni urođenici" - rođena u okruženju tehnologije, instinktivno i brzo savladavaju nove aplikacije i platforme.
- Sa druge strane, mnogi roditelji i nastavnici su digitalni imigranti – korisnici koji su se tehnologiji priključili kasnije, često bez dubljeg razumijevanja njenog funkcionisanja i potencijalnih rizika - piše u autorskom tekstu.
Jušković je istakao da upravo na tom raskršću stupa na scenu medijska pismenost – ne kao luksuz ili dodatna vještina, već kao osnovna životna kompetencija u savremenom društvu.
Medijska pismenost, kako je poručio, ne znači samo tehničku sposobnost korišćenja uređaja.
- Ona podrazumijeva razumijevanje kako mediji funkcionišu, sposobnost kritičkog promišljanja, prepoznavanje dezinformacija, zaštitu privatnosti i odgovorno ponašanje u digitalnom prostoru - kazao je Jušković.
On je naglasio da efikasna zaštita djece na mreži mora biti više od puke zabrane i kontrole.
Jušković je ukazao da je potreban sveobuhvatan društveni odgovor – sinergija škole, porodice, medija i zakonodavnih tijela.
- Školski sistemi bi trebalo da integrišu medijsku i digitalnu pismenost u redovnu nastavu, kroz konkretne sadržaje i praktične radionice - poručio je Jušković.
On je kazao da nastavnici, kao ključni akteri u obrazovanju, moraju biti adekvatno obučeni kako bi mogli pomoći djeci da razviju kritički odnos prema onome što vide i dijele onlajn.
Kako je rekao Jušković, porodica, sa druge strane, ima ulogu primarnog i najvažnijeg faktora u oblikovanju digitalne kulture djece.
On je istakao da bi roditelji trebalo da grade odnos povjerenja sa djecom, da otvoreno razgovaraju o njihovim onlajn iskustvima, bez osuđivanja i prijetnji.
- Pitanje koje se često postavlja jeste – mogu li tehnička rješenja (na primjer aplikacije za roditeljsku kontrolu) pomoći u zaštiti djece? Odgovor je – djelimično - navodi se u autorskom tekstu.
Jušković je rekao da tehnička rješenja, iako mogu pružiti određeni nivo nadzora i zaštite, nikako ne smiju biti zamjena za razgovor, edukaciju i povjerenje.
Prema njegovim riječima, najefikasniji alat zaštite nije tehnologija, već znanje koje se djeci prenosi.
Djeca, kako je istakao Jušković, treba da znaju zašto je važno zaštititi lične podatke, kako da prepoznaju manipulaciju i kome mogu da se obrate ako se osjećaju ugroženo.
- Ove vještine ne dolaze same od sebe, one se uče i njeguju. Uloga odraslih nije da budu nadzornici, već vodiči kroz složen digitalni svijet - piše u autorskom tekstu.
Kako se navodi, kroz edukaciju, zajedničko učenje i otvorenu komunikaciju, djeca stiču neophodne alate da budu bezbjedna, a istovremeno slobodna da istražuju, stvaraju i rastu.
- U vremenu u kojem informacije putuju brže nego ikada prije, a digitalne granice su sve nevidljivije, investiranje u medijsku pismenost djece nije opcija – to je društveni imperativ - istakao je Jušković.
On je naglasio da se djeci, ukoliko želimo da budu sigurni, odgovorni i samosvjesni digitalni građani, mora ponuditi više od zabrana i aplikacija.
- Moramo im dati znanje, jer najjači digitalni štit nije filter, firewall ili lozinka, već kritički um koji zna da prepozna rizik i donese ispravnu odluku - poručio je Jušković.

Jušković: Medijska pismenost nije opcija, već društveni imperativ

Novinar i filmski kritičar Vuk Perović, kao i violinistkinja Verica Čuljković, dali su svoj doprinos kampanji „Na istoj smo strani“, koju sprovodi Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) s ciljem jačanja medijske pismenosti i podsticanja kritičkog odnosa prema informacijama.
Njihovo učešće, kako se navodi u saopštenju AMU, dodatno osnažuje poruku kampanje, koja nastoji da građanima i građankama Crne Gore približi značaj odgovornog korišćenja medijskih sadržaja.
Vuk Perović, poznat po svom analitičkom pristupu i profesionalnoj posvećenosti, u okviru kampanje govori o potrebi za objektivnim i odgovornim informisanjem. Njegov doprinos ukazuje na važnost izgradnje medijskog prostora u kojem su etika, istina i javni interes temelj svakodnevne prakse.
- S druge strane, Verica Čuljković, violinistkinja čiji talenat, autentičnost i angažovanost nadilaze granice klasične muzike, u kampanji ističe kako umjetnost može biti snažno sredstvo komunikacije važnih društvenih poruka. Njena otvorenost za savremene izazove u medijskom prostoru čini je važnim sagovornikom na temu medijske pismenosti, odgovornog izražavanja i kritičkog mišljenja - ističu iz AMU.&nbsp;
Kako se navodi iz AMU, kampanja „Na istoj smo strani“ uključuje seriju od 12 video klipova u kojima učestvuju istaknute javne ličnosti iz oblasti novinarstva, kulture, sporta i društvenog života.&nbsp;
- Cilj je da se na autentičan i prepoznatljiv način doprinese boljem razumijevanju i analizi medijskih sadržaja, posebno među mladima - dodaju.&nbsp;
Svi do sada objavljeni video klipovi dostupni su na zvaničnim kanalima AMU, na YouTube kanalu „Medijska pismenost Crna Gora“, kao i na sajtu <a href="http://www.medijskapismenost.me" target="_new">www.medijskapismenost.me</a>.
Agencija izražava zahvalnost Peroviću i Čuljković na doprinosu kampanji i ističe da je upravo uključivanje javnih ličnosti iz različitih oblasti ključno za podsticanje javnog dijaloga o važnosti medijske pismenosti u savremenom društvu.

Vuk Perović i Verica Čuljković dali doprinos kampanji AMU posvećenoj medijskoj pismenosti

<h2>Možemo li još uvijek vjerovati onome što vidimo i čujemo?&nbsp;</h2>
Zamislite da na internetu naiđete na video u kojem poznata novinarka predstavlja gosta koji govori o softveru za trgovanje kriptovalutama. Sve izgleda autentično – njen glas, izgled, način govora. Međutim, ispostavlja se da je taj video lažan, kreiran pomoću vještačke inteligencije. Ovaj primjer nije fikcija; upravo to se dogodilo s novinarkom Ksenijom Turkovom iz Glasa Amerike. Ovaj incident postavlja ključno pitanje: Kako razlikovati stvarnost od manipulacije u digitalnom svijetu? Odgovor možemo pronaći na stranicama zvanim medijska pismenost - sposobnosti kritičkog analiziranja i procjene informacija koje primamo. U eri vještačke inteligencije (AI), ova vještina postaje neophodna za navigaciju kroz more informacija koje nas svakodnevno preplavljuju. Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, evaluacije i kreiranja medijskih sadržaja. Ona izaziva sumnju, analizu, istraživanje i zaključivanje. To jeste proces, ali i svjesnost trenutka koji živimo. U kontekstu vještačke inteligencije, to znači razumijevanje kako tehnologije poput algoritama i mašinskog učenja oblikuju informacije koje konzumiramo. Na primjer, vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, poznate kao deepfake. Ovi sadržaji mogu prikazivati osobe koje izgovaraju ili rade stvari koje nikada nisu učinile, što može imati ozbiljne posljedice po društvo.
<h2>Vještačka inteligencija i dezinformacije: Kako prepoznati manipulaciju?</h2>
Vještački inteligentne tehnologije omogućavaju kreiranje sofisticiranih dezinformacija koje je teško prepoznati. Evo nekoliko primjera: a) Deepfake video i audio snimciDeepfake tehnologija koristi vještačku inteligenciju za kreiranje lažnih video i audio snimaka koji izgledaju i zvuče autentično. Na primjer, tokom ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, pojavio se lažni video predsjednika Volodimira Zelenskog koji poziva svoje vojnike na predaju. Ovaj video je brzo demantovan, ali je pokazao koliko deepfake može biti opasan. b) Algoritmi i „filter baloni“ Društvene mreže koriste algoritme koji nam prikazuju sadržaje na osnovu naših prethodnih interakcija, stvarajući tzv. „filter balone“. To znači da smo često izloženi informacijama koje potvrđuju naša postojeća uvjerenja, dok suprotna mišljenja ostaju skrivena. Ovaj fenomen može ograničiti našu perspektivu i otežati kritičko razmišljanje.c) Lažne vijesti generisaneAI-jem Vještačka inteligencija može automatski generisati članke koji izgledaju kao da su ih napisali ljudi. Ovi tekstovi mogu širiti dezinformacije ili propagandu, a da čitaoci nisu svjesni njihove lažnosti. Na primjer, tokom pandemije COVID-19, vještačka inteligencija je korišćena za širenje lažnih informacija o virusu i vakcinama, što je dodatno zbunjivalo javnost. U eri vještačke inteligencije, medijska pismenost je ključna za zaštitu od dezinformacija. Postavlja se pitanje: Kako biti medijski pismen u eri vještačke inteligencije? Na ovo pitanje je teško dati odgovor, pa u nastavku šaljemo par predloga:1. Njegujte sumnju: Provjeravajte izvore informacija – Budite skeptični prema senzacionalističkim vijestima i uvijek provjerite da li su informacije potvrđene od strane pouzdanih izvora. 2. Budite budni: Analizirajte slike i video snimke – Obratite pažnju na detalje koji mogu ukazivati na manipulaciju, poput neprirodnih pokreta ili nesklada između zvuka i slike. 3. Učite: Pokušajte da razumijete kako funkcionišu algoritmi – Budite svjesni da platforme koriste algoritme koji vam prikazuju sadržaje na osnovu vaših prethodnih interakcija, što može ograničiti vašu izloženost različitim perspektivama. 4. Pitajte: Razvijajte kritičko mišljenje – Postavljajte pitanja i ne prihvatajte informacije zdravo za gotovo. Razmislite o motivima iza određenih sadržaja i ko ima koristi od njihovog širenja. 5. I opet, učite: Obrazujte se o medijskoj pismenosti – Učestvujte u radionicama i edukacijama koje vam mogu pomoći da bolje razumijete medije i tehnologije.
<h2>Etika i odgovornost: Ko kontroliše informacije?&nbsp;</h2>
Razvoj vještačke inteligencije postavlja etička pitanja o kontroli i distribuciji informacija, o svjesnosti pojedinca da analizira i provjerava. Ko je odgovoran za sadržaje koje kreira vještačka inteligencija? Kako spriječiti zloupotrebu ovih tehnologija? Velike tehnološke kompanije imaju značajnu ulogu u oblikovanju informacija koje konzumiramo. Njihovi algoritmi odlučuju koje vijesti i sadržaji će nam biti prikazani, što može uticati na naše stavove i ponašanje. Sundar Pičai, izvršni direktor kompanije Google, naglašava odgovornost u razvoju AI tehnologija: „AI je jedna od najvažnijih stvari na kojima čovječanstvo trenutno radi. Ona je dublja od vatre ili struje. Međutim, moramo osigurati da je razvijamo odgovorno kako bismo izbegli negativne posljedice.“ Važno je uvidjeti benefite vještačke inteligencije i upotrebljavati je u korist informacija za razvoj potencijala i mogućnosti. Vještačka inteligencija može biti sredstvo za napredak ili tortura emocija i ponašanja. Zbog toga je važno oslanjati se na etiku i razum u svakom trenutku stvaranja medijskih sadržaja.
<h2>Zbog čega je važno stvarati medijski pismene građane?</h2>
U društvu preplavljenom informacijama, gdje svako može kreirati i dijeliti sadržaj, medijski pismeni građani su ključni za očuvanje demokratskih vrijednosti, kritičkog mišljenja i informisanog društva. Bez medijske pismenosti, ljudi postaju laka meta manipulacija, bilo da je riječ o lažnim vijestima, političkoj propagandi ili komercijalnim prevarama. Kako možemo donositi informisane odluke ako ne znamo prepoznati istinu od laži? Medijski pismeni građani su otporniji na dezinformacije, bolje razumiju kako funkcionišu mediji i tehnologije, i mogu aktivno učestvovati u društvenim diskusijama, umjesto da budu pasivni konzumenti sadržaja. U svijetu gdje vještačka inteligencija sve više oblikuje naše digitalno iskustvo, kritičko mišljenje i sposobnost analize informacija nisu samo korisne vještine – one su neophodne za zaštitu slobode mišljenja i demokratskih procesa.
<h2>Zbog čega je važno biti budan?</h2>
U digitalnom dobu, gdje vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, budnost i kritičko razmišljanje su ključni. Medijska pismenost nam omogućava da prepoznamo manipulacije i zaštitimo se od dezinformacija. Biti medijski pismen danas znači aktivno preispitivati informacije koje primamo i razumjeti tehnologije koje oblikuju našu stvarnost. Dakle, sljedeći put kada naiđete na nevjerovatan sadržaj na internetu, zapitajte se: Da li je ovo stvarno? Ko stoji iza ovoga? Koji je cilj ovog sadržaja? U eri vještačke inteligencije, kritičko razmišljanje nije opcija – to je nužnost.Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Istina ili iluzija: Medijska pismenost u eri vještačke inteligencije

Influenseri su postali neizostavni dio digitalnog okruženja, utičući na emocije, stavove, mišljenja, odluke i potrošačke navike miliona ljudi, naročito mladih. Njihova moć i uticaj su neosporni, ali umjesto da osuđujemo ili potcjenjujemo one koji ih prate, važno je razumjeti ovaj fenomen i njegove posljedice. Smatram da stalna kritika mladih ljudi vodi ka tome da smo zarobljeni u zastarjelim shvatanjima, nesposobni da prihvatimo promjene koje su se desile i koje su oblikovale savremeno društvo. 
Oduvijek su postojali influenseri – ljudi čije mišljenje i postupke cijenimo i slijedimo. To su nekad bili poznati i priznati pojedinci - učitelji, ljekari, naučnici, umjetnici, sportisti i drugi ugledni pojedinci koji su oblikovali stavove i vrijednosti mladih kroz porodicu, školu i društvene institucije. Ljudi su tada uzore tražili među pojedincima koji su bili primjer moralne ili profesionalne vrijednosti. 
Danas je situacija drugačija. Influenseri su ljudi koji imaju veliki broj pratilaca na društvenim mrežama, a njihove profesije najčešće su nepoznate. Popularnost influensera ne zavisi od stručnosti, već od sposobnosti da privuku pažnju kako bi se pratio njihov rad, prepričavale dogodovštine ili slijedile i prenosile ideje, koje znaju da budu površne i trivijalne. Među najuticajnijim influenserima, onima koji zarađuju milione, su MrBeast, Dhar Mann, Matt Rife, Dvejn Rok Džonson, Kajli Džener, Meredith Duxbury, Zoli Ganzirot... Da li ste čuli za njih? Ako jeste - znate li što je njihova profesija? 
<h2>Nevidljivi učitelji </h2>
S obzirom na to da veliki dio vremena ljudi provode skrolujući kroz sadržaj na društvenim mrežama, ne iznenađuje što influenseri imaju ogroman uticaj na njihove stavove, ponašanje i potrošačke navike. Takođe, ne iznenađuje da mladi često doživljavaju influensere kao uzore, bilo da je riječ o modi, načinu života, ishrani ali i stavovima o važnim društvenim temama i fenomenima. 
Za potrebe ovog teksta, a sa željom da uporište nađem u učionici, koja je po pravilu poseban društveni organizam, oslonio sam se na stavove šesnaestogodišnjaka/kinja. Kako pokazuju podaci iz ankete koju sam sproveo među učenicima i učenicama – većina njih svakodnevno prati sadržaj influensera. Od njih 40, samo sedmoro je odgovorilo da rijetko ili nikada ne prate sadržaje koje objavljuju influenseri na društvenim mrežama. Učenici i učenice koriste različite platforme - kao što su Instagram, TikTok i YouTube, a tip influensera koji ih najviše privlači zavisi od njihovih interesovanja – od gejminga i mode do fitnesa i motivacije. Edukativne i naučne sadržaje od njih 40 prati četvoro, a influensere koji promovišu zdrave stilove života samo jedno. Ono što je posebno zanimljivo jeste činjenica da polovina učenika/ca priznaje da su barem jednom kupili proizvod ili koristili neku uslugu na preporuku influensera. Osmoro je odgovorilo da nije, ali razmišlja o tome. 
<h2>Izvor inspiracije ili zamka uticaja </h2>
Uticaj influensera na svakodnevne odluke varira među ispitanicima. Značajan dio njih ističe da influenseri igraju važnu ulogu u oblikovanju stavova i odluka, često ih prateći i oslanjajući se na njihove savjete. Gotovo jednako velika grupa prepoznaje određen uticaj influensera, iako ga doživljava umjerenim – povremeno uzimaju u obzir mišljenja influensera pri donošenju svojih odluka. Manji broj učenika/ca rijetko se oslanja na njih, dok se tek jedan učesnik izjasnio da influenseri uopšte ne utiču na njegove izbore. 
Ne možemo, a da se ne zapitamo koliko mladi kritički razmišljaju o porukama koje dobijaju od influensera. Iako ih najčešće prate iz čiste zabave – kako kažu, ipak neki vjeruju preporukama. 
S jedne strane influenseri mogu imati pozitivan uticaj – inspirišući mlade na kreativnost, edukaciju, empatiju, humanost, toleranciju ili fizičku aktivnost – s druge strane, postoji rizik od nerealnih standarda ljepote, konzumerizma i zavisnosti od digitalnog sadržaja. Zato je važno kritički pristupati medijskom sadržaju koji se konzumira na društvenim mrežama. 
Sve ovo nas dovodi do pitanja odgovornosti. U kojoj meri influenseri snose odgovornost za sadržaj koji plasiraju? Većina šesnaestogodišnjaka je stava da je ipak odgovornost na pratiocima, iako su svjesni da influenseri imaju moć da utiču na mlade i njihove odluke. 
<h2>Vidjeti, misliti, birati </h2>
Možda razlika između nekada i sada nije samo u protoku vremena, već i u načinu na koji se stvari manifestuju. Oblici komunikacije i izražavanja su se promijenili, ali da li se suština zaista razlikuje? Oduvijek su postojali oni koji su znali što su prave vrijednosti, dok su široke mase, nažalost, birale senzacionalizam i površne sadržaje. Možda je jedina razlika to što je danas sve vidljivije i prisutnije. Nekada „obični ljudi“ nisu imali pristup javnom prostoru, dok su danas, zahvaljujući tehnološkom razvoju i demokratizaciji medija, dobili glas. Endi Vorhol je bio u pravu kada je rekao da će svako imati svojih petnaest minuta slave - danas je lakše nego ikada izreći svoj stav i učiniti ga dostupnim široj publici. 
Ne smijemo da osuđujemo savremene trendove, već da uputimo glasan poziv na promišljanje i razumijevanje. Influenseri su dio savremenog društva i neće nestati, ali mladi treba da razvijaju kritičko mišljenje, zdravu skepsu i sposobnost da prepoznaju prave vrijednosti u moru digitalnog sadržaja. Uloga porodice, škole i društva u cjelini ostaje ključna u tome da mlade generacije oblikuju svoj identitet i donose odluke na osnovu informisanosti, a ne samo uticaja digitalnog okruženja. Mlade bi trebalo osnažiti da analiziraju informacije, postavljaju prava pitanja i ne prihvataju sadržaje nekritički u vremenu kada su informacije dostupnije nego ikad, ali istina često zamagljena.

Moć influensera: Kako mijenjaju digitalni svijet i stavove mladih

Ministarstvo kulture i medija angažovamo radi da Crna Gora što prije dobije nacionalnu kontakt tačku sa velikim onlajn platformama (VLOP) i sa njima dogovori brzu reakciju u slučajeva širenja dezinformacija, &nbsp;govora mržnje i onlajn nasilja, kako je to predviđeno evropskim zakonodavstvom - saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je kazala i da će biti formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost.
- Koji će osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti, omogućavajući da naš odgovor na izazove bude sveobuhvatan i dugoročan - navela je Vujović.
U sklopu Medijske strategije imamo, dodaje ona, brojne aktivnosti kojima se tretira pitanje medijske pismenosti - kao jedne od osnovnih vještina digitalnog doba.
- Jer to više nije opciona vještina, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu - istakla je Vujović.
Ukazala je da roditelji, nastavnici, stručni saradnici, i svi mi imaju važnu ulogu i odgovornost za stvaranje sigurnijeg onlajn okruženja, boljeg internetskog iskustva i promovisanja odgovornije upotrebe tehnologija.&nbsp;
- To je moguće samo ujedinjenim pristupom i zajedničkim djelovanjem. Velika odgovornnost je na akterima iz obrazovanja, medija, telekomunikacionog sektora - poručila je ministarka kulture i medija.
Ona je povodom Dana sigurnijeg interneta istakla koliko je &nbsp;važno da djecu i mlade podučavamo o digitalnoj bezbjednosti, osnažujemo ih u onlajn svijetu, kao i da osiguramo zaštitne sisteme i ulažemo u alate za bezbjednost na mreži. Prisustvo mladih na internetu je, poručuje ona, neizbježno - a digitalni svijet sa sobom nosi ozbiljne rizike i opasnosti što, kako je kazala Vujović, može da utiče na njihovo mentalno zdravlje, dobrobit i sve druge aspekte života.
- Naše posljednje istraživanje je pokazalo da mladi informacije uglavnom traže na internetu, ali ohrabruje što su sve svjesniji da ne mogu svim informacijama vjerovati. Zbog širenja lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija, kritičko razmišljanje postaje ključna vještina u digitalnom dobu. Edukacija o prepoznavanju pouzdanih izvora i provjeri činjenica neophodna je kako bi se mladi zaštitili od pogrešnih i potencijalno štetnih informacija. Moramo ih osnažiti da kritički procjenjuju informacije koje konzumiraju i dijele, te koriste internet kao alat za učenje, komunikaciju i razvoj, uz poštovanje drugih korisnika - istakla je Vujović.
Korišćenje sigurnog interneta ne samo da će zaštititi najmlađe od potencijalnih opasnosti već će, cijeni ona, i podstaći njihov razvoj u digitalno pismene i odgovorne građane.
- Ključno je da osnažimo mlade da budu informisani, angažovani i kritički osviješteni članovi društva. Prva Medijska strategija stavlja naglasak na jačanje medijske pismenosti i predstavlja sveobuhvatan okvir za promociju kritičkog razmišljanja, razvoj digitalnih vještina i prevenciju digitalnog nasilja - navela je ona.
Prve kontakte su, kaže, u oktobru 2024. uspostavili sa Metom.&nbsp;
- Nastojaćemo i da što prije Crna Gora &nbsp;dobije nacionalnu kontakt tačku sa VLOP, kako je to predvidjeno evropskim zakonodavstvom. U cilju prenošenja novih uredbi EU, koje se tiču sigurnosti gradjana na mrezama, ove godine započinjemo zahtjevan proces usaglasavanja nasih propisa sa Digital services act (DSA) &nbsp;I Digital marcet act (DMA) &nbsp;EU - poručila je Vujović.

Vujović: Ubrzavamo uspostavljanje nacionalne kontakt tačke za sigurniji internet, biće formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost

Postavljanje pitanja, za koje sam Milan Knežević zna da su u ovom trenutku pravno i politički teško izvodljiva, su dio one agende kojoj on služi iz Beograda - da bi se podigle političke tenzije, a kako bi se radilo na destabilizaciji države i na usporavanju njenog evropskog puta koji ne ide u korist srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću - stava je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da protesti mještana Botuna nijesu održivi, te da se nalaze u fazi odumiranja, što je, dodaje ona, jasno onima i koji su ih indukovali i koji pokušavaju da održe neku vrstu dinamike.&nbsp;
Kaže da lider DNP-a gubi uticaj u onaj dio biračkog tijela koji ga je podržavao, jer je sve manje pristalica njegovog radikalnog djelovanja.
- Milan Knežević kao glavni politički induktor svega toga djeluje na dvije ravni. Jedna je ona u kojoj pokušava da se izvuče iz te zamke koju je jako dugo pripremao svojim političkim oponentima - a u koju je sam upao i to u za njega najnepovoljnijem trenutku - kada je DNP dio vlasti i kada izlazak može da bude jako skup. Na drugoj strani: mi ne znamo ni kakvu on podršku za tako nešto ima u samoj partiji, jer je jasno - to vidimo na svakom koraku - da se funkcioneri vrlo brzo naviknu na svoje pozicije i na sve ono što dolazi sa njima. Druga ravan ovoga problema je ona koja dolazi u Crnu Goru izvana, odnosno to postavljanje ovih političkih identitetskih &nbsp;pitanja za koje sam Knežević zna da su u ovom trenutku pravno i politički teško izvodljiva - navela je Uljarević.
To je, kaže izvršna direktorica CGO, dio one agende koju on služi iz Beograda.
<h2>Premijerova šutnja nije znak državničke opreznosti nego slabog liderstva&nbsp;</h2>
Smatra da je šutnja premijera Crne Gore Milojka Spajića pokušaj da izbjegne dijalog i sebe sačuva od sukoba sa dijelovima vlasti, što nije karakteristika državničke opreznosti, već je, kako kaže, odlika slabog liderstva.
- Premijer je vrlo često nemoćan u tim komunikacijama i mi zato imamo glomaznu Vladu, jer je on bio loš pregovarač u trenutku kada se to kreiralo, zato imamo to enormno trošenje resursa i ispoljavanje različitih apetita partija, zato imamo te brojne elektronske sjednice jer je njemu lakše da funkcioniše preko WhatsAppa umjesto da vodi argumentovan dijalog i da &nbsp;presječe u određenim situacijama. Ono što je ovdje suština je da mi nemamo suštinsku poljuljanost struktura vlasti, imamo situaciju da svako izađe sa što manje štete a da zaštiti interese koji ih u suštini vežu isprepleteni mrežom trgovačkih i drugih kombinacija, ili oni koji su u najavi, tako da je svako sračunao da bi mu urušavanje te arhitekture &nbsp;poremetilo planove i pozicije - istakla je Uljarević.
<h2>U ovoj godini Mandić kanibalistički kreće na biračko tijelo PES-a i Demokrata&nbsp;</h2>
Vjeruje da je isticanje lidera DNP-a Milana Kneževića od strane Aleksandra Vučića samo prekompozicija koja treba da obuhvati šire biračko tijelo.
Podsjeća i da je Andrija Mandić svojoj Novoj srpskoj demokratiji pripojio neke manje subjekte slične provenijencije, te da će tokom 2026. godine, kako kaže, kanibalistički nastupiti prema Demokratama i PES-u kako bi i tu uzeo dio biračkog tijela.&nbsp;
- Ovo je situacija u kojoj se Andrija Mandić predstavlja kao umjereniji političar naspram radikalnog &nbsp;i svojevoljno politički instrumentalizovanog Kneževića zapravo njemu i otvara taj prostor da preuzima glasačko tijelo PES-a i Demokrata, dok Knežević ostaje zadužen za jedan tvrdokorni dio tog biračkog tijela, radi se samo o promjeni taktike, ne radi se o promjeni strategije, u čijoj osnovi je cilj da se podriva politička stabilnost Crne Gore, jer mi imamo političare koji su na vrlo profilisanim pozicijama i koji svoj politički &nbsp;legitimitet dokazuju na nekoj drugoj adresi, u Beogradu primarno a ne u Crnoj Gori i to je nešto što ugrožava suverenitet i održivost države - naglasila je Uljarević.
<h2>Strukture unutar EU vjeruju da će reforme same da transformišu crnogorsko društvo&nbsp;</h2>
Smatra da Crna Gora nije u fokusu nijednoj od značajnijih međunarodnih adresa, niti su sastanci Andrije Mandića sa stranim političarima značajni, jer se ne radi o ljudima koji donose značajne političke odluke.
- Ono što je Crnu Goru &nbsp;sada pozicioniralo drugačije to je da sada ona bude jedna uspješna priča politike proširenja Evropske unije i u tom pogledu se u mnogim prijestonicama apstrahuju druge stvari koje su vrijednosnog karaktera, što ne znači da one neće doći u jednom trenutku pod lupu i da neće imati svoj uticaj. Na drugoj strani taj pragmatični pristup Evropske unije i država članica trebalo bi da dovede do ubrzanja unutrašnjih reformi vezanih za plan rasta kroz koji Crna Gora crpi određena finansijska sredstva i moj je utisak da jedan značajan broj donosilaca odluka u tim strukturama vjeruje da će reforme same po sebi da transformišu crnogorsko društvo i u toj mjeri da ono odbaci retrogradne političare, nijesam sigurna da su u tome u pravu - rekla je Uljarević.
<h2>Nacionalistički pir na Sastavcima&nbsp;</h2>
Podvukla je da je nedopustivo imati toleranciju prema afirmaciji ratnih zločina i zločinaca, a naročito kada se radi o ljudima koji su dio obrazovnog sistema i koji treba da utiču na oblikovanje stavova kod mladih ljudi. Uljarević je podsjetila na slučaj direktora jedne bjelopoljske škole koji slavi uz četničke pjesme, te dodala da očekuje institucionalnu reakciju, a naročito da će Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija dati odgovor na to pitanje.
- Očekujem da će institucije sankcionisati i sve one koji su ovih dana preko društvenih mreža prijetili Elzi Numanović nastavnici iz te škole koja se otvoreno suprotstavlja takvom činu i koja je ostala &nbsp;nedovoljno zaštićena u svemu tome, pritom nema ničeg hrišćanstkog u takvik napadima i pristupima, a mislim da bi bilo vrijedno istražiti i te profile koji stoje iza tih najprizemnijih i najotrovnijih napada, jer su vrlo često na njima određene religijske oznake. To više nije religija, to je estrada, kao što je bilo ovo danas na Sastavcima - jedan nacionalistički pir gdje smo imali skandiranje i slavljenje jednog ratnog zločinca i imali smo mnogo mladih ljudi - navela je ona.
Misli da oni nijesu svjesni onoga što su činjenice i da im u tome ne pomaže obrazovni sistem.
- Imali smo mnogo manipulacije onih koji su dovodili maloljetnu djecu na tako nešto i to je prosto atmosfera koja nije više incident, uspostavlja se jedan ozbiljan trend - istakla je Uljarević.
<h2>Neophodna je prekompozicija političke scene kao posljednji korak u pristupanju EU&nbsp;</h2>
Podsjeća da vladavina prava podrazumijeva jasan odnos prema ratnim zločincima, radikalizmu i ekstremizmu, pa su postupci političara iz vlasti u nesaglasju sa evropskim stremljenjima.
- Kako se budemo približavali Evropskoj uniji prekompozicija političke scene će postati ne samo nekakva potreba već i ono što je neophodno kako bi zaista napravili taj posljednji korak. Ne zaboravimo da će u konačnici o svemu tome odlučivati države članice, a da u nekima postoji izraženi skepticizam upravo na tom vrijednosnom nivou, a još nas nijesu dobro pogledale ni one baltičke države koje to rade u posljednjoj fazi i kojima je strašno važan odnos prema Rusiji i izostanku vrijednosti koje Rusija pokušava da inkorporira na ovaj prostor - zaključila je Uljarević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Uljarević: Knežević pokušava da se izvuče iz zamke koju je jako dugo pripremao svojim političkim oponentima

Three indictments for two different criminal offences - yet the same messages on the same dates! How is that possible? An analysis of the materials used by the prosecution to indict Aleksandar Mijajlović for cigarette smuggling and later for narcotics trafficking suggests that special prosecutors unlawfully manipulated SKY material and inserted messages of identical content, delivered by Europol, as alleged evidence in multiple separate investigations. The investigative team of Television E, by comparing three different prosecutorial acts, identified at least twelve sentences in the messages that are identical across different indictments and investigation orders.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011920018_2b433b6fcb9a25c03780db3072b4725532304e26097fa84d127d0b4429b9ff4b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011920018_2b433b6fcb9a25c03780db3072b4725532304e26097fa84d127d0b4429b9ff4b" data-rendition-name="original" width="1600" height="946" loading="lazy" alt="EVIDENCE OF MANIPULATION: Comparison of messages from the indictment for cigarette smuggling and cocaine smuggling from Ecuador"> <figcaption>EVIDENCE OF MANIPULATION: Comparison of messages from the indictment for cigarette smuggling and cocaine smuggling from Ecuador(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>„THE MAGIC NUMBER 12“</h2> (30 Nov 2020) 5S7GLO: Wherever ships from Ecuador go, I can send. Is there anywhere extraction can be done safely… Is there control at any port? &nbsp;(30 Nov 2020) DN3GOV: Are Bulgaria and Greece interesting? Most likely extraction can be done there. It’s sent in a container with other goods, then the whole container is taken. &nbsp;(30 Nov 2020) 5S7GLO: That would be perfect, in a container with other goods. From Bulgaria it has to be sent to another place. But that’s not a problem, we’d organize it. &nbsp;(01 Dec 2020) DN3GOV: Can Macedonia work as well? &nbsp;(01 Dec 2020) 5S7GLO: Where is there a port in Macedonia? It used to be sent to the Netherlands from Bulgaria by truck. This is allegedly a communication exchanged over two days between fugitive police officer Ljubo Milović and then undercover agent Petar Lazović. And it appears in two cases - planning cocaine trafficking from Ecuador, but also planning cigarette smuggling from the same country. <h2>MULTIPLE MANIPULATIONS OF THE SAME MESSAGES</h2> These exact messages were included by state prosecutor Miroslav Turković on 10 June last year in the indictment against Aleksandar Mijajlović and seven other individuals for cigarette smuggling. Not once, but twice - the same messages are quoted on page 114 and again on page 160. And that is not all: the same 12 sentences were used in the investigation against Radoje Zvicer, Vuk Vojinović, Petar Lazović, Aleksandar Mijajlović and seven other individuals for a different criminal offence - cocaine trafficking. Only the page number changed, in that indictment the messages appear on page 20.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011920018_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026011920018_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="WHO INSERTED SKY MESSAGES: Signatures of three prosecutors - Medojević, Vukotić and Janković"> <figcaption>WHO INSERTED SKY MESSAGES: Signatures of three prosecutors - Medojević, Vukotić and Janković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;In the order to conduct the investigation, signed by special prosecutors Ivan Medojević, Jovan Vukotić and Maja Janković, there is no explanation as to how it is possible that the same messages, on the same days and in the same year, were allegedly exchanged by Ljubo Milović and Petar Lazović both for cocaine trafficking and for cigarette smuggling. These facts raise suspicion that someone within the Special Police Department or the Special State Prosecutor’s Office unlawfully inserted the SKY messages. Apart from minor typographical differences, the same messages appear in the indictment for cigarette smuggling dated 10 June 2025, in the order to conduct an investigation into cocaine smuggling dated 5 December 2022, and in a criminal complaint dated 31 July 2022.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325230316_1d632656424909b9937a48ec5a39ba3e66f95c7b82c7b4e013a933977bd3f608.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250325230316_1d632656424909b9937a48ec5a39ba3e66f95c7b82c7b4e013a933977bd3f608" data-rendition-name="original" width="1417" height="945" loading="lazy" alt="Predrag Šuković"> <figcaption>IS THERE AN EXPLANATION OR IS SILENCE A SIGN OF APPROVAL: Predrag Šuković, head of the SPD(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  All of this appears to have been accompanied by alterations to data from the Europol Intelligence Document sent on 16 July 2021 to Predrag Šuković, head of the Special Police Department. <h2>WHO „ALTERED“ THE EUROPOL DOCUMENT?</h2> The Europol document reviewed by the ETV investigative team does not mention Aleksandar Mijajlović anywhere, nor does the nickname „Aco“ appear in the available documentation. A crucial detail - how this nickname suddenly appears in investigation orders and later in indictments - did not interest the judges of the High Court who confirmed the indictments of the Special Prosecutor’s Office. According to the indictment and the investigation order, Aleksandar Mijajlović allegedly joined the exchange of messages with Petar Lazović regarding cigarette smuggling from Ecuador, allegedly using an encrypted phone and the code 50IQOW. According to special prosecutor Turković, Petar Lazović then relayed 18 messages from Ljubo Milović’s communication from the previous day and attempted to determine whether the person is hidden behind the code 50IQOW. - I am - Lazović’s interlocutor replied briefly.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011920018_a10861baffaaa3ded24064d84df05ddcf9ab5985ee00fb45ca160a75751c6e6e.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026011920018_a10861baffaaa3ded24064d84df05ddcf9ab5985ee00fb45ca160a75751c6e6e" data-rendition-name="original" width="1013" height="762" loading="lazy" alt='SPECIAL READING OF THE EUROPOL DOCUMENT: Detail where the nickname "Miki" and "New Mickey" are identified'> <figcaption>SPECIAL READING OF THE EUROPOL DOCUMENT: Detail where the nickname "Miki" and "New Mickey" are identified(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>WHEN „MIKI“ BECOMES „ACO“</h2> The indictment records only one short message allegedly confirming Aleksandar Mijajlović’s presence on the network. Across 403 pages of the indictment, there is no further communication by Mijajlović, allegedly hidden behind the code 5OIQOW, with either Petar Lazović or Ljubo Milović. Moreover, Europol does not mention Aleksandar Mijajlović anywhere, nor does the nickname „Aco“ appear. On the contrary, it mentions a user who uses two nicknames: „Miki“ and „New Miki“. There is no explanation as to how the nickname „Aco“ ended up in the prosecutorial files. These important details, these fundamental questions about the work of the prosecution, did not concern the judges of the High Court, nor the judges of the Supreme Court who extended Mijajlović’s detention before the New Year. Or perhaps no one, not even the judges of the High Court and the Supreme Court, read the indictment carefully. Had anyone seriously reviewed the prosecutorial acts, the key contradictions would have been obvious.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011920018_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2026011920018_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="SPPO ONLY KNOWS ABOUT CIGARETTE SMUGGLING FROM ECUADOR: Port of Guayaquil"> <figcaption>SPPO ONLY KNOWS ABOUT CIGARETTE SMUGGLING FROM ECUADOR: Port of Guayaquil(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>WHO INVENTED THE STORY OF CIGARETTE SMUGGLING FROM ECUADOR?</h2> Either the Europol document was not read, or it was not provided by the SSPO to the judges. Thus, in section 3.36, titled „Cocaine Smuggling from Ecuador“, the essence of the SKY conversation allegedly conducted by Ljubo Milović and Petar Lazović is explained. - On 30 November 2020, Ljubo Milović (SKY 5S7GLO) asked SKY user DN3GOV Petar Lazović whether he had anyone with access to any port, as he could send a shipment from Ecuador to any port. Lazović asked whether the drug packages could be unloaded safely. Milović replied that he currently operates only in Rotterdam, and that previously he had operated in Istanbul, Hamburg and Antwerp - states the accompanying Europol document related to the allegedly exchanged messages. One does not need to be an expert to conclude: it is not possible that messages allegedly exchanged prior to the realization of a cocaine-smuggling operation are repeated verbatim in messages supposedly preparing cigarette smuggling. And from Ecuador, specifically from the port of Guayaquil, from which cigarette smuggling has not been recorded to date.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241231081244_2651786e076fde0428b6aa9f927476d1a0d1dede20279201a2be776335f53033.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241231081244_2651786e076fde0428b6aa9f927476d1a0d1dede20279201a2be776335f53033" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Novović"> <figcaption>WILL THERE BE A REACTION, FINALLY: Vladimir Novović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  A comparative analysis of multiple prosecutorial documents calls into question the validity of the work of special prosecutors, the credibility of the indictments, and warns of the existence of reasonable suspicion that Europol data were used inaccurately and thus unlawfully. Whether there was also an abuse of official position is something that should be examined by the leadership of the Special State Prosecutor’s Office, headed by Vladimir Novović. If the Chief Special Prosecutor remains silent, as occurred in the case of message manipulation uncovered by the legal team of attorney Ante Nobilo during the trial of Milivoje Katnić, Zoran Lazović and Saša Čađenović, then the Prosecutorial Council should react. In the reports that Television E will broadcast, and that the ETV Portal will publish in the coming days, additional manipulations of SKY documents sent by Europol will be precisely documented.&nbsp;

SKY SET-UP: How did the Special State Prosecutor’s Office use the same messages in investigations of cigarette smuggling and cocaine trafficking in the case of Aleksandar Mijajlović?

Sudski savjet je danas konstatovao prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol, sutkinji Apelacionog suda Crne Gore. To je, kako se navodi u saopštenju Sudskog savjeta, učinjeno na njen lični zahtjev.
Moštrokol je predsjedavala vijećem sudija Apelacionog suda koje bi trebalo da donese odluku u slučaju "državni udar" po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Osim Moštrokol, vijeće su činili izvjestilac - sudija Zorica Milanović i član vijeća sudija Predrag Tabaš.
SDT je ranije u žalbi predložilo da se potvrdi prvostepena presuda Višeg suda u Podgorici u ovom slučaju.
Specijalno vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović u Višem sudu u Podgorici, izreklo je presudu 12. jula 2024, kojom su oslobođeni svi optuženi za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, terorizam u pokušaju i terorizam u pokušaju putem podstrekavanja, odnosno da su na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, namjeravali da uz primjenu nasilja i naoružani upadnu u Skupštinu Crne Gore i proglase pobjedu Demokratskog fronta.
Pred sami kraj 2025. godine, u Apelacionom sudu je održana sjednica povodom žalbe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) na ovu odluku Višeg suda.
Tada je pročitana presuda kojom su lideri nekadašnjeg političkog saveza Demokratski front, Milan Knežević i Andrija Mandić, bivši komandrant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić i još deset osoba oslobođeni od optužbi za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.
Vijećem je 23. decembra 2025. godine predsjedavalala upravo sutkinja Moštrokol.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-trazi-da-se-svi-osude-za-drzavni-udar&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vesna Moštrokol, predsjednica vijeća u slučaju „državni udar“ podnijela ostavku

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost tokom dana, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 15 stepeni.
Na sjeveru će biti pretežno sunčano. Ujutru u nižim predjelima mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do osam stepeni.
U južnim i centralnim oblastima pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost, uglavnom poslijepodne. Vjetar slab, promjenljiv, duž obale sjeveroistočni i istočni, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan. Temperatura do 15 stepeni.
More sjutra umjereno talasasto do talasasto. Vjetar slab do umjeren, povremeno pojačan, istočni i sjeveroistočni. Temperatura mora oko 15 stepeni.

Tag: medijska-pismenost